Gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević osudio je slavljenje "Nezavisne Države Hrvatske" i atmosferu prijetnji na rubu političkog nasilja od strane grupe maskiranih osoba, sinoć u centru Zagreba povodom Dana srpske kulture.
- Zagreb i Hrvatska se ne vole pozivanjem na NDH koja je donijela rasne zakone i sistemski ubijala ljude u koncentracionim logorima jer su druge vjere, nacionalnosti ili političkih stavova - napisao je Tomašević na društvenim mrežama.
On je istakao da niko ne smije da bude iznad zakona.
Više desetina maskiranih muškaraca okupilo se sinoć ispred Srpskog kulturnog centra u Zagreba uoči otvaranja Dana srpske kulture, ali su se ubrzo razišli pošto je stigla specijalna policija.
Okupljeni su otpjevali "Hrvatska, nezavisna država" i "Zovi, samo zovi" . Većina je nosila crnu odjeću, kapuljače na glavi i maske preko lica.
Zagrebačka policija saopštila je da je spriječila moguće protivpravno ponašanje u blizini prostora u centru Zagreba u kojem se otvarala izložba u sklopu Dana srpske kulture.
Policija je navela da će analizirati sve dostupne snimke da bi se utvrdila ima li elemenata protivpravnog ponašanja.
Mediji su javili su neki od učesnika verbalno napali dvije novinarke.
Policija će ubuduće pojačati prisustvo na događajima u organizaciji srpske manjine da bi se spriječili eventualni incidenti.
Okupljanje maskiranih muškaraca u Zagrebu povezuje s nedavnim incidentom u Splitu gde su maskirani muškarci, uglavnom pripadnici navijačke grupe Torcida, spriječili otvaranje kulturnu manifestaciju srpske nacionalne zajednice. Riječ je o Danima srpske kulture u organizaciji "Prosvjete".

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Gradonačelnik Zagreba: Hrvatska se ne voli pozivanjem na NDH

U Informativnoj emsiji 24 sata na Televiziji E, u 19 sati, pogledajte:
Tema dana: Crnogorska ekonomija u izvještaju EK
- Izvještaj EK o CG prepoznao ranjivost crnogorske ekonomije &nbsp;
- I dalje nije poznato da li je načelnik Regionalnog centra bezbjednosti "Centar" Goran Jokić smijenjen &nbsp;
- Policija podnijela krivičnu prijavu zbog fizičkog napada u Skupštini Opštine Zeta &nbsp;
- Sutkinja ponovo odbila zahtjev da se privremeno oduzme spomenik Pavlu Đurišiću
Gost Informativne emisije 24 sata večeras je predstavnik Evropskog saveza Miloš Đuričković.&nbsp;
Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi: Vladan Šturanović

Informativna emisija 24 sata: Gost Miloš Đuričković

Povodom Njegoševog dana - crnogorskog dana kulture, Umjetnička kolonija Danilovgrad organizuje izložbu darovitih učenika Gimnazije “Petar I Petrović Njegoš” iz Danilovgrada i Srednje likovne škole “Petar Lubarda” sa Cetinja, u čast Petra II Petrovića Njegoša.
Izložbu će svečano otvoriti Dragan Bojović, a pozdravnu riječ povodom Njegoševog dana izgovoriće Andrija Radulović, poslovni direktor JU “Umjetnička kolonija” Danilovgrad.
U svečanom programu će učestvovati hor Gimnazije “Petar I Petrović Njegoš”, recitatori, mladi glumci i mlada violinistkinja Sara Velimirović. Glumica Vjera Mujović će recitovati odabrane Njegoševe stihove.

Njegošev dan u Danilovgradu

U vremenu kada se društvo mijenja brže nego ikada, studenti imaju odgovornost da kroz liderstvo i aktivizam ne budu samo posmatrači tih promjena, već njihovi njihovi pokretači, poručeno je na otvaranju Konferencije omladinskog partnerstva, aktivizma i studentske saradnje, koju je organizovao Studentski parlament Univerziteta Crne Gore (SPUCG), u saradnji sa Univerzitetom Crne Gore.
Predsjednik SPUCG, Jakov Vukčević istakao je da konferencija, koja se po prvi put organizuje, nije samo akademsko okupljanje, već prilika za izgradnju mostova, jačanje prijateljstava i zajedničko usmjeravanje studentske energije ka pozitivnim društvenim promjenama.
- Aktivizam i studentska saradnja nisu samo riječi koje koristimo u svakodnevnom govoru, one su naš moto, naša snaga i pokretač naših inicijativa - kazao je Vukčević.
Govoreći o ulozi studenata u savremenom društvu, Vukčević je poručio da mladi moraju biti aktivni učesnici u procesima promjena.
- Društvo se mijenja brže nego ikada, a to zahtijeva promjene i u kontekstu studentskog liderstva i aktivizma. Naša je odgovornost da doprinesemo tim promjenama, da ne budemo samo posmatrači, već i oni koji ih stvaraju - rekao je Vukčević.
Prema njegovim riječima, cilj konferencije je da učesnicima pruži konkretne alate i vještine koje će im pomoći da prepoznaju prilike, organizuju događaje, kreiraju inicijative i unaprijede studentski i društveni život. Tokom trajanja konferencije u Petrovcu, studenti će imati priliku da učestvuju na predavanjima i radionicama posvećenim razvoju aktivizma i liderstva.
- Najvažnija lekcija koju želim da ponesete sa sobom jeste da jedan student može da pokrene promjenu, ali zajedno možemo učiniti da se ona desi. Naša snaga nije samo u broju, već u sposobnosti da sarađujemo i podržavamo jedni druge - poručio je Vukčević.
Podsjetio je da su studentske inicijative kroz istoriju bile pokretač brojnih društvenih, političkih i kulturnih promjena.
- Naša odgovornost nije samo da učimo, već i da prepoznamo probleme, kreiramo održiva rješenja i borimo se za njihovu realizaciju - istakao je Vukčević.
Otvaranju konferencije je prethodilo predavanje „Efikasno studentsko liderstvo – dobri primjeri iz prakse“, koje su vodili alumni SPUCG Andrej Vukčević i Rajko Golović.&nbsp;
Vukčević je istakao da je liderstvo „vrlo kompleksna i ozbiljna stvar“ i da ne treba da se svodi na formalnu funkciju.
- Biti lider ne znači držati bilo kakvu poziciju. Mnogi ljudi imaju funkcije, ali nisu lideri. Pravi lider je onaj koji prepoznaje da je vođenje ljudi prije svega velika odgovornost - rekao je Vukčević.
Dodao je da lider mora da ima karakter, inicijativu i spremnost da preuzme odgovornost za postupke, kao i da ne smije izgubiti kontakt sa onima koje predstavlja.
- Efikasnost lidera mjeri se rezultatima i promjenama koje donese zajednici. Oni možda neće biti vidljivi odmah, ali ako postavite temelje na kojima drugi mogu da grade – uspjeli ste - poručio je Vukčević.
Govoreći o značaju studentskog djelovanja, Vukčević je podsjetio na studentske proteste iz 2011. godine, čiji su rezultati, kako je naveo, i danas vidljivi.
- Rezultat tih protesta bio je, između ostalog, Program stručnog osposobljavanja koji svi danas koristimo. To pokazuje koliko jedan iskren i ozbiljan studentski angažman može imati dugoročne posljedice - kazao je Vukčević.
Smatra da je najveća snaga studentskog pokreta u zajedništvu.
- Sam lider ne može ništa postići ako nije okružen ljudima koji dijele iste vrijednosti i ciljeve. Uvijek sam se najbezbjednije osjećao okružen ljudima koji misle slično, koji su vjerovali u iste ideje i bili spremni da ih zajedno brane - naveo je Vukčević.
Kroz konkretne primjere iz prakse, Vukčević je govorio o radu studentskih organizacija na unapređenju Zakona o visokom obrazovanju i usklađivanju studijskih programa sa tržištem rada.
- Kada smo prije pet godina počeli da ukazujemo na nesklad između obrazovanja i potreba tržišta rada, mnogima je to zvučalo kao daleki problem. Danas je to tema broj jedan. Uspjeli smo da u zakon ugradimo rješenja koja studentima omogućavaju da samostalnije oblikuju svoj akademski i profesionalni razvoj - kazao je Vukčević.
Istakao je da budućnost studentskog liderstva vidi u spajanju tradicionalnih vrijednosti odgovornosti i zajedništva sa modernim načinima komunikacije.
- Ako prepoznate problem i odlučite da ga ne ignorišete, već da pokušate nešto da promijenite, već ste na dobrom putu da postanete lider - kazao je Vukčević.
Golović je podijelio je svoje višegodišnje iskustvo u predstavljanju studenata, kako na nacionalnom nivou u Crnoj Gori, tako i na međunarodnom, kroz angažman u Evropskoj studentskoj uniji (European Students’ Union – ESU).
On je istakao da je prelazak sa nacionalnog na međunarodni nivo studentskog organizovanja zahtijevao napuštanje „zone komfora“.
- Dok se na nacionalnom nivou lideri bave pitanjima zakona o visokom obrazovanju, studentskog standarda, kredita, domova i kulturne participacije, na međunarodnom nivou fokus se prebacuje na javne politike i globalne teme, kao što su autonomija univerziteta, kvalitet obrazovanja, inkluzija marginalizovanih grupa i solidarnost među studentskim pokretima različitih država -naveo je Golović.
Na međunarodnom nivou, kako je istakao, komunikacija je formalnija, a kultura poslovanja i razumijevanje autoriteta, rokova i prioriteta razlikuju se od zemlje do zemlje.
Upravo zato, jedan od najvažnijih zaključaka koje je izvukao iz svog iskustva jeste da „lider nije onaj koji ima posljednju riječ, već onaj koji zna da sasluša različite ljude i stvori prostor u kojem se svako mišljenje cijeni“.
Poseban izazov, kako je ukazao Golović, bilo je pronalaženje balansa između nacionalnih interesa koje lider nosi sa sobom i institucionalnih obaveza prema međunarodnoj organizaciji u kojoj djeluje.
- Taj balans se postiže razumijevanjem i otvorenom komunikacijom, kroz sposobnost da razgovarate sa ljudima iz različitih sredina i sistema - pojasnio je Golović.
Osvrnuo se na probleme sa kojima se suočavaju međunarodne studentske organizacije, posebno u državama sa ograničenom akademskom autonomijom ili političkim pritiscima.
- Često smo se suočavali sa situacijama u kojima nismo mogli da se usaglasimo ni oko osnovnih pojmova, kao što su sloboda govora ili politička neutralnost organizacije. Istovremeno, trpite pritiske i od evropskih institucija sa kojima sarađujete, poput Evropske komisije i Evropskog parlamenta, ali i od sopstvenih članica. Uprkos svemu, zajednička borba svih nas ostaje ista - unapređenje studentskog položaja i jačanje kvaliteta visokog obrazovanja u Evropi - zaključio je Golović.

SPUCG: Otvorena konferencija KOMPASS – zajedno pokrećemo promjene

Prvi tužilac za ratne zločine Vladimir Vukčević preminuo je u 75. godini, potvrdio je njegov prijatelj i saradnik Bruno Vekarić za beogradske medije. Funkciju tužioca za ratne zločine obavljao je od 2003. do 2015. godine.
Narodna skupština Republike Srbije izabrala je Vladimira Vukčevića u julu 2003. godine za tužioca za ratne zločine, a u novembru 2009. ponovo ga je izabrala na tu funkciju.
Diplomirao je 1973. godine na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu, a pravosudni ispit položio je 1977. godine.
Nakon završetka osnovnih studija, otišao je na odsluženje vojnog roka u Sombor, da bi se po povratku iz vojske zaposlio kao pripravnik u Drugom opštinskom tužilaštvu u Beogradu.
Po položenom pravosudnom ispitu izabran je za zamjenika u Prvom opštinskom tužilaštvu u Beogradu, ali je istovremeno radio i u Drugom opštinskom tužilaštvu, u zavisnosti od rasporeda.
U Okružnom tužilaštvu u Beogradu, tokom ratnih godina, radio je na najsloženijim sudskim postupcima.
Za zamjenika javnog tužioca u Prvom opštinskom javnom tužilaštvu u Beogradu izabran je aprila 1978. godine, za zamjenika okružnog javnog tužioca u Beogradu 1994. godine, a za zamjenika republičkog javnog tužioca i šefa Krivičnog odjeljenja u Republičkom javnom tužilaštvu postavljen je 2002. godine.
Rođen je 29. januara 1950. godine u Beogradu, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju.
Dobitnik je više priznanja i nagrada. Ličnost godine nedjeljnika Vreme bio je 2006. godine, a 2008. dobio je priznanje "Novinar – vaš prijatelj", na osnovu ankete sprovedene među 180 novinara u organizaciji agencije "Pragma".
Priznanje Ministarstva pravde, u saradnji sa Kanadskim projektom reforme pravosuđa u Srbiji, za izuzetan doprinos reformi pravosuđa dobio je 2009. godine. Godine 2007. bio je laureat foruma "Kran Montana" za izuzetan doprinos u progonu počinilaca ratnih zločina.
Povodom Dana državnosti 2012. godine, Akcioni tim za lociranje i hapšenje haških bjegunaca, na čijem je čelu bio, odlikovan je Sretenjskim ordenom prvog stepena za naročite zasluge u zaštiti i unapređenju pravne države.

Preminuo Vladimir Vukčević, prvi srpski tužilac za ratne zločine

Skupština Crne Gore danas je trajala nepunih sedam minuta, koliko je bilo potrebno da se usvoji dnevni red sa prihvaćenim dopunama.
U to kratko vrijeme predsjednik parlamenta Andrija Mandić stigao je da "potkači" prethodnika Ranka Krivokapića, aludirajući na njegovu upotrebu crnogorskog jezika.
- &nbsp;Stavljan na glasanje prijedlog dnevnog reda u cjelini, što bi rekao moj prethodnik, gospodin Krivokapić "u ćelini" - kazao je Mandić.
Ovo je izazvalo negodovanje kod pojedinih poslanika opozicije, na šta je Mandić kazao: "Nisam ništa ružno rekao, samo sam citirao".
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša mu je odgovorio da izraz nije bio dobar.
Mandićev saborac iz Koalicije "Za budućnost Crne Gore" Milan Knežević stao mu je u odbranu.
- Pa valjda treba pričati istinu - kazao je Knežević.
Nakon što je usvojen dnevni red, Mandić je prekinuo današnje zasijedanje, dodajući da će o nastavku javnost biti obaviještena u skladu sa dogovorom na Kolegijumu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DVLLLXjKpxt4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mandić „citirao“ Krivokapića: „U ćelini“ izazvalo reakcije u Skupštini

Još jedna državna bruka, još jedna sramotna državna predstava. I pitanja na koja za sada nema jasnih, nedvosmislenih odgovora: da li je Goran Jokić i dalje čelnik regionalnog policijskog sektora ,,Centar“; smije li iko od zvaničnika bezbjednosnog sektora da zvanično izađe u javnost i saopšti istinu? &nbsp;&nbsp; Ministar Danilo Šaranović? Ćuti. Čelnik uprave policije Lazar Šćepanović? I on, zvanilno, ćuti. &nbsp; Ali nezvanično, konspirativno i u pola glasa, Šćepanović je noć ranije javio telefonom Vesni Pejović, majci ubijene Nataše Martinović i babi dječaka Marka i Mašana, da famozni Jokić nije više načelnik. &nbsp; ,,KORISNE NEJASNOĆE” Da li je Jokić smijenjen, da li je, možda, neraspoređen jer je predao zahtjev za penziju - e to lukavi čelnik Uprave policije nije želio da saopšti. Neće se oglašavati, kazao je ladno Šćepanović, bez ikakvog skrupula prema ljudima koji već deset mjeseci svakog dana, po suncu, kiši ili snijegu, borave na Kruševom ždrijelu, uporno tražeći istinu o tome – ko je odgovoran za to što je policija zakazala da reaguje u dva velika masakra u kojima su stradale 23 osobe, među njima četvoro đece. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251107181140_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251107181140_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224" data-rendition-name="original" width="862" height="738" loading="lazy" alt="SRAMNO DRŽAVNO ĆUTANJE: Lazar Šćepanović, Danilo Šaranović i Goran Jokić"> <figcaption>SRAMNO DRŽAVNO ĆUTANJE: Lazar Šćepanović, Danilo Šaranović i Goran Jokić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Zašto se neće zvanično oglasiti, čelnik Uprave policije - nije saopštio. Ali, jasan je motiv: između časnog poteza da kaže istinu o Jokiću, koja bi mogla da mu poremeti podršku većine konačno dobijanje četvorogodišnjeg mandata direktora policije, i sramotne šutnje o čelniku policijske jedinice ,,Centar”, koja šutnja &nbsp;mu, bez sumnje, obezbjeđuje direktorsku fotelju – Šćepanović je izabrao - fotelju. &nbsp;&nbsp;&nbsp; I očito zaboravio onu policijsku zakletvu, ono kada je kao policijski pitomac glasno izgovarao, prije bacanja šapke u vis: ,,zaklinjem se da ću sve svoje snage posvetiti bezbjednosti građana, da ću predano štititi ljudska prava i slobode...“ &nbsp; Davno je bila ta zakletva, sada je fotelja vlasti samo u mislima. &nbsp; SPAJIĆEVA OBEĆANJA... A zašto ćuti premijer Milojko Spajić, koji je Vesni Pejović i ostalim porodicama obećao da će biti glasan? I to je za mnoge ostala nepoznanica. &nbsp; Ali, da je iznenađenje – nije. Lider pokreta Evropa sad i predsjednik Vlade Crne Gore navikao nas je da daje obećanja koja nikada ne ispuni. Što bi se reklo: ne opterećuje se vlastitom datom riječju. &nbsp; Tako je bilo i ovog puta. Spajić je još 17. septembra, nakon što je u kabinetu u Karađorđevoj 2 razgovarao sa građankama i građanima koji demonstriraju na Kruševom ždrijelu; pošto se dobro isplakao jer, eto, tobože nije znao za masakre na Cetinju – svečano je obećao: za 15 dana biće neki zahtjevi ispunjeni. &nbsp; Obećao je da će insistirati da se Markov i Mašanov zakon o oružju odmah uvrsti u skupštinsku proceduru, da se konačno okonča istraga i foreznika telefona ubica, i Aca Martinovića i onog Vuka Borilovića... &nbsp; Ali i da će - i to je bilo ključno obećanje - premijer Spajić sigurno učiniti jednu stvar – preko čelnika Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije, dakle Šaranovića i Šćepanovića, izdejstvovati smjenu Gorana Jokića, čelnika regionalnog centra, čovjeka koji je u slučaju Medovina dramatično loše komandovao Interventnom jedinicom koja je u Prijestonicu stigla – poslije novinarskih ekipa. I koja nije uopšte učestvovala u neutralisanju Borilovića?! &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251107181144_9e22041e7fb6bb0da6e8425a87e7f7d0b5fd299859fdb87d075837c104403a22.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251107181144_9e22041e7fb6bb0da6e8425a87e7f7d0b5fd299859fdb87d075837c104403a22" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="KAD DRŽAVNI ČELNICI NEMAJU SRAMA: Vesna Pejović ispred zgrade Vlade Crne Gore"> <figcaption>KAD DRŽAVNI ČELNICI NEMAJU SRAMA: Vesna Pejović ispred zgrade Vlade Crne Gore(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Djelovalo je logično da makar to jedno obećanje – smjenu čelnika regionalnog sektora Centar - ispuni premijer. Tim prije što je navodno sam Spajić bio šokiran kada je od Vesne Pejović, Mita Markovića i ostalih čuo za sve policijske propuste... &nbsp; Ali, od tog 17. septembra prošlo je tri puta po 15 dana, istekao je septembar, prošao je čitavi oktobar, počeo je novembar i tek juče, tek juče su ljudi na Kruševom ždrijelu dobili telefonski poziv. &nbsp; Ne, nije zvao Milojko Spajić, on je izgleda baš bio zauzet. Zato je zvala osoba iz njegovog najbližeg okruženja, iz kabineta. Koja je, kao i Šćepanović, kazala da neće biti zvaničnog saopštenja, ali da u povjerenju može reći da Goran Jokić više nije načelnik regionalnog policijskog centra - ,,Centar“, samo što premijer moli da se glasniku ove informacije ne odaje identitet. &nbsp; Zašto, ostalo je tajna: kao da je uvedena neka vrsta zaštićenog svjedoka informatora, što li?! PONAVLJANJE NAGORE ISTORIJE &nbsp; Ili će ipak biti da je prevladao strah kod Spajića i njegovih od Gorana Jokića, čovjeka koji mnogo zna o ,,avgustovskim oslobodiocima“ jer su baš policijski funkcioneri kao Jokić, uz Crkvu Srbije, i doveli Krivokapića, Spajića i družinu na vlast poslije 30. avgusta... &nbsp;&nbsp; A bio je Jokić vjerni egzekutor, kada je trebalo vlasti, pa i tadašnjem ministru ekonomije Milojku Spajiću. Recimo: 5. septembra 2021. godine, kada je upravo Jokić po naredbi iz kabineta Zdravka Krivokapića besramno naređivao policiji da napadne građane na Kruševom ždrijelu, kako tada reče u policijski mikrofon - ,,bolje mi njih nego oni nas“. &nbsp; E, sad su izgleda Spajić i ekipa na vlasti odlučili – po sistemu ,,bolje on nego mi“- da se oslobode usluga Jokića, ali tako da porodice sa Cetinja, ali i crnogorska javnost, pomisle da su njihovi zahtjevi ispunjeni. Dogovoreno je, očito, da Goran Jokić ne bude zvanično smijenjen, već da ode u penziju, a da ispadne da je ispunjen makar jedan zahtjev ljudi sa Kruševog ždrijela. &nbsp; Kakva je to bizarna i bestidna igra sa ljudskim životima: koloplet laži, kako bi se stvorio utisak da suVlada i premijer Spajić konačno održali makar jedno obećanje, da je poštovala suze nesrećnih porodica. &nbsp; U stvari: to je najprljavije izigravanje nada onih kojima su najmiliji izgubili živote. Bijeg od prave istrage i zakopavanje istine: za dva masakra na Cetinju – niko neće odgovarati. Niko iz državnih službi nije osjetio moralnu odgovornost da makar – ponudi ostavku. &nbsp; Ne, umjesto otkrivanja istine, država se zabavila o jadu da se mračna prošlost &nbsp;prekreči svijetlim bojama. Ne shvatajući onu istorijsku istinu: ko zaboravlja prošlost, osuđen je da je ponavlja. Zato se, nakon Medovine i ćutanja države, zakonomjerno desio krvavi januar 2025. godine. Samo zato što je neko vlasan, na položaju, nije htio da traga za istinom jer je bio vezan za vlastitu fotelju vlasti. &nbsp; Zato se moramo zabrinuti. I zapitati: do kada će građani Crne Gore da gledaju ponavljanje naše najgore istorije? &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Bestidne igre vlasti sa porodicama poginulih u masakrima na Cetinju

Građani Cetinja koji svakog dana od januara blokiraju saobraćaj na Kruševom ždrijelu neće odustati dok god se nadležni javno ne odrede prema masakrima koji su se dogodili u Prijestonici. To je za Antenu M kazala Vesna Pejović, majka i baba ubijenih u masakru na Medovini.&nbsp;
Pejović istile da je od v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića dobila informaciju da su na neki način riješili pitanje Gorana Jokića.
- Ovako kaže – Vesna, učinjeli smo nešto nekako. Rekoh, šta znači to? A on kaže, znaš kako maknućemo ga s toga mjesta. On je meni predao zahtjev za prijevremenu penziju. Pa rekoh, zašto ste vi čekali deset mjeseci ili više, koliko smo mi tražili ostavku njegovu, da on to preda. Znači, sve se taktički išlo, sve je to bilo taktički, jer vidim da je sve isplanirano - kaže Pejović.
Pejović kaže i da ih je premijer Spajić, nakon prvog, primio na još tri sastanka. Jednom su prisustvovali i ministar Danilo Šaranović i v.d. direktora policije Lazar Šćepanović.
- Rekli smo Spajiću da ga je neko izmanipulisao i on je baš bio vidno ogorčen na njih i rekao je to doslovno i jednom i drugom. A onda nam je Šaranović rekao - bićete zadovoljniji no što mislite. Ako je ovo zadovoljstvo, što meni oni saopštavaju pod misterijom… Nekakva misterija je tu - ističe Pejović.
Pitala je, kaže, i Šćepanovića zašto se još uvijek Goran Jokić nije oglasio po ovom pitanju.
- Zašto se on ne oglasi? Je li on mutav čovjek? Ja još nijesam čula kako taj čovjek priča. Da je izašao i da je rekao - slušaj Vesna Pejović, Vi mene prozivate tri godine. Ja sam častan čovjek. Ja se ne osjećam krivim. Svako ima pravo na to. Ali on se nijednom nije oglasio. No je isto kao ona lukava lisica - kaže Pejović.
Pejović navodi i nezvanična saznanja o Goranu Jokiću.
- Iza njega stoji neko. Ako su tačni izvori, Šaranović i Šćepanović su na jednom sastanku bili za to da se on smijeni. Međutim, tu je nastala opšta prepirka i svađa, i Jokić im je samo rekao, vokabularom kakav ima – malo morgen ćete me skinuti. Mi smo to čuli prije dva mjeseca - navodi Pejović.
Blokade saobraćaja, naglašava Pejović, neće prekinuti.
- Istrajaćemo. Ja ne pričam u ime organizatora, postoje ljudi koji stoje tamo, oni su svi organizatori toga. Oni su sinoć jednoglasno rekli – nećemo ovako, nijesmo zadovoljni sa ovim, ne mogu oni sa nama da manipulišu. Javno kad iznesu pa ćemo da vidimo. Ali neće nama značiti “otišao je u penziju”. Kao da mu mi ispraćaj pravimo. Nego će morati da kažu da je on razriješen i podnio je zahtjev za penziju, na šta on ima pravo, zbog toga i toga, sve dok sud ne utvrdi da li je on odgovoran bio za postupanje na Medovini. Ali moraće to da kažu - naglasila je Pejović.&nbsp;

Pejović: Sve se taktički radilo u Policiji i Vladi, nekakva misterija je tu; Neće nama značiti “otišao je u penziju”

Na zgradi Mjesne zajednice Farmaci u Podgorici već duže vrijeme vijore se pocijepane, izblijedjele zastave Crne Gore i Glavnog grada, kao nijemi svjedoci nebrige i poniženja državnih i gradskih simbola. Umjesto da stoje ponosno i dostojanstveno, zastave su obješene kao da su odbačene – raščerečene od vjetra, prljave i iskrzane, bez trunke poštovanja prema onome što predstavljaju. Naši čitaoci s pravom pitaju ko je odgovoran za takvo ruglo i zašto institucije dopuštaju da državna zastava, simbol nezavisnosti, slobode i časti Crne Gore, bude svedena na poderani komad platna. - Ovo nije samo pitanje estetike, već pitanje poštovanja države i identiteta. Ako na instituciji koja bi trebalo da predstavlja zajednicu i Glavni grad visi ovakva zastava, kakvu poruku šaljemo djeci koja tuda prolaze? - poručuju mještani. Ovakav prizor ne bi smio da postoji ni na jednoj javnoj zgradi, a posebno ne na onoj koja se nalazi pod okriljem Glavnog grada. Zakon o državnim simbolima jasno propisuje da zastava mora biti čista, čitava i dostojanstveno istaknuta. Sve drugo je sramota i nepoštovanje države. Nažalost, ovo nije usamljen slučaj. Nakon što je Portal ETV nedavno objavio fotografije iscijepane zastave ispred jedne osnovne škole, čini se da su simboli Crne Gore sve češće prepušteni zaboravu i poniženju. Dok se nadležni prave da ne vide, crnogorska zastava i zastava Glavnog grada na Mjesnoj zajednici Farmaci vijore se kao opomena savjesti da se država ne čuva samo riječima, već djelima i poštovanjem prema onome što nas simbolično predstavlja.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251107111136_03b6ff0e4174d848c55cedd51558f99eccb1045e7cbfa5fcbe5eb13a0568a155.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251107111136_03b6ff0e4174d848c55cedd51558f99eccb1045e7cbfa5fcbe5eb13a0568a155" data-rendition-name="original" width="702" height="1599" loading="lazy" alt="zastave"></figure>

Tag: gradonacelnik-zagreba

Gradonačelnik Zagreba: Hrvatska se ne voli pozivanjem na NDH

Informativna emisija 24 sata: Gost Miloš Đuričković

Njegošev dan u Danilovgradu

SPUCG: Otvorena konferencija KOMPASS – zajedno pokrećemo promjene

Preminuo Vladimir Vukčević, prvi srpski tužilac za ratne zločine

PRATITE TVe UŽIVO