Ispisivanje parola na zidu Ambasade Bosne i Hercegovine u Crnoj Gori, kojim se veliča ratni zločinac Ratko Mladić ,osuđen od strane Haškog tibunala, predstavlja najgrublje negiranje građanskog karaktera Crne Gore i njenog evropskog puta, saopšteno je iz Saveza udruženja boraca NOR-a i Antifašista Crne Gore.
Kako su istakli, Crna Gora već dvije decenije ulaže napore da stane u red država EU. U trenucima kada se, ne jednom, napravi iskorak ka približavanju evropskoj zajednici , određene strukture svojim postupcima opstruiraju evropski i antifašistički pravac i pokušavaju da falsifikovanjem činjenica revidiraju istoriju.
- Kontinuirani ispadi kojima se podstiču podjele po nacionalnom i vjerskom osnovu, ostaju nekažnjeni od strane nadležnih institucija. Učestalost ovakvih pojava i ponašanja odslikava nemoć države da uspostavi red, mir i ostvarivanje građanskih prava u njoj. Istupi fašističkog karaktera kakve su poruke ispisane na Ambasadi susjedne prijateljske zemlje imaju za cilj narušavanje unutrašnjeg sklada u zemlji i remećenje stabilnih dobrosusjedskih odnosa u Regionu- navode u reagoavanju na jučerašnji grafit.
Kako u SUBNOR-u smatraju, nastojanja odgovornih državnika da, uprkos jasnom ustavnom određenju, ukažu na neravnopravnost određenog jezika koji je u upotrebi u Crnoj Gori, predstavlja podrivanje građanskog karaktera društva, sa težnjom da se Crna Gora iz građanske pretvori u državu naroda.
- SUBNOR i antifašisti Crne Gore osuđuje ovakve pojave, zalaže se za očuvanje Ustava i zahtijeva da nadležne institucije, u svemu obezbijede poštovanje i primjenu zakonske regulative u državi- zaključuju u reagovanju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

SUBNOR: Kad smo na pragu EU, određene strukture podstiču nacionalne i vjerske podjele i opstruiraju evropski i antifasištički pravac Crne Gore

Više državno tužilaštvo dalo je nalog službenicima Uprave policije da prikupi potrebna obavještenja sa ciljem identifikacije izvršilaca grafita „Generale, hvala ti za Srebrenicu“ koji je juče ujutro osvanuo na betonskoj ogradi Ambasade Bosne i Hercegovine u Podgorici.
Više državno tužilaštvo u Podgorici je, kako navode u saopštenju, obavijestila Uprava policije o ovom događaju.
- Nakon identifikacije izvršilaca i dostavljanja potrebnih obavještenja, te eventualno preduzimanjem drugih mjera i radnji za kojim se ukaže potreba, tužilaštvo će donijeti odluku, o čemu će javnost biti blagovremeno obaviještena - navodi se u saopštenju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fjukic-velika-solidarnost-crnogorskih-institucija-i-gradana-grafit-nas-moze-samo-inspirisati-na-jacanje-odnosa&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ovu skandaloznu poruku, kojom se otvoreno veliča genocid počinjen u julu 1995. godine i pravosnažno osuđeni ratni zločinac Ratko Mladić, oštro su osudili iz Ministarstva vanjskih poslova, navodeći da gnusni i neprihvatljivi čin predstavlja direktan napad ne samo na diplomatsko predstavništvo prijateljske države, već i na temeljne civilizacijske vrijednosti, kulturu sjećanja i dostojanstvo žrtava najtežih zločina počinjenih na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata.
Ambasador Bosne i Hercegovine u Crnoj Gori Branimir Jukić juče je za Portal ETV kazao da su institucije promptno reagovale, te da su kreatori izazvali kontraefekat i da ovakav čin može samo inspirisati dvije zemlje da jačaju dalje odnose.
Jukić je kazao da su odmah obavijestili policiju o grafitu koji ih je juče ujutro dočekao, te da je ekipa za uviđaj brzo reagovala i odradila svoj dio posla. Istakao je da je Ambasadu kontaktirao i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović, ali i brojni građani koji su osudili ovaj čin.
- Zaista je iskazana velika solidarnost crnogorskih institucija i građana koji zovu Ambasadu i izražavaju podršku, izvinjavaju se i osuđuju natpis. &nbsp;Izražavam zahvalnost institucijama i građanima i ovo nas može samo inspirisati za jačanje dobrosusjedskih odnosa - poručio je Jukić u izjavi za naš portal.
Kako je juče objavio portal Istraga.ba na društvenoj mreži Iks (X), pored spornog natpisa, na zidu ambasade iscrtan je i krst sa četiri ocila, simbol koji se u ovom kontekstu dovodi u vezu s ekstremističkom i nacionalističkom ikonografijom.
Poruka na Ambasadi BiH predstavlja grubo negiranje i relativizaciju genocida u Srebrenici u kojem je ubijeno više od 8.000 Bošnjaka, a zbog čega je desetine ljudi osuđeno na ukupno 781 godinu zatvora.
Genocid u Srebrenici je kulminacija višegodišnje politike etničkog čišćenja nad Bošnjacima. Genocid su planirale i izvele vlasti Republike Srpske, uz direktnu podršku režima Slobodana Miloševića i tadašnje Vojske Jugoslavije. Ubijani su muškarci, dječaci, ali i žene, starije osobe i djevojčice.
Genocid u Srebrenici je ne samo moralna činjenica, već i pravna: potvrđen je pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ), Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY), kao i Sudom Bosne i Hercegovine. Srebrenica nije "tragedija" niti "zločin" u apstraktnom smislu – ona je genocid, planiran, naređen i izvršen.
Do sada su 54 osobe osuđene na ukupno 781 godinu zatvora, uključujući pet doživotnih kazni. Među osuđenima su najviši vojni i politički lideri Republike Srpske i vojske bosanskih Srba, uključujući: Ratko Mladić, komandant VRS – doživotna kazna zatvora, Radovan Karadžić, predsjednik RS – doživotna kazna zatvora, Vujadin Popović, načelnik sigurnosti Drinskog korpusa – doživotna kazna zatvora, Ljubiša Beara, šef bezbjednosti Glavnog štaba VRS – doživotna kazna zatvora i Drago Nikolić, oficir za bezbjednost – 35 godina zatvora
Brojni drugi pripadnici VRS, MUP-a RS i civilnih struktura osuđeni su pred Haškim tribunalom i domaćim sudovima.
Nakon pogubljenja, tijela su premještana u sekundarne i tercijarne grobnice. Cilj je bio jasan – sakriti zločin, poništiti istinu, ubiti i sjećanje.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija prošle godine proglasila je 11. jul Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici.&nbsp;

Više državno tužilaštvo naložilo da se identifikuju izvršioci grafita na Ambasadi BiH

Na zgradi školske dvorane na Plokitama u Splitu jutros su osvanuli grafiti s porukama mržnje usmjerenim prema Srbima, piše Dalmacija danas.
Na zidu su ispisane poruke „Ubij Srbina“ i „Mrš iz Hrvatske“, uz ustaško slovo U.
<h3>Upad na manifestaciju Dana srpske kulture</h3>
Podsjetimo, ovo se dešava nakon što se u ponedjeljak veče dogodio incident koji je potresao Split, kada je grupa od više desetina muškaraca odjevenih u crno upala na manifestaciju Dani srpske kulture i nasilno prekinula događaj na kojem su učestvovali penzioneri i djeca.
Policija je uhapsila pet osoba, dok je deset osoba privedeno na informativne razgovore.
<h3>Turudić: Radimo intenzivno</h3>
Zbog težine incidenta u Split je doputovao glavni državni tužilac Ivan Turudić, koji je održao sastanak s čelnicima Policijske uprave splitsko-dalmatinske te županijskog i opštinskog državnog tužilaštva.
- Radimo intenzivno, imali smo jedan dobar sastanak s načelnikom Policijske uprave, županijskom državnom tužiteljkom i vršiteljkom dužnosti opštinske. Za sada smatramo da se radi o krivičnom djelu, o sumnji na izvršenje krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti- izjavio je Turudić.

U Splitu osvanuli grafiti s porukama mržnje prema Srbima

Osuđujemo pojavu uvredljivih grafita i poruka koje pokušavaju da truju odnose među ljudima u Rožajama i Crnoj Gori, saopšteno je iz Pokreta Evropa sad Rožaje.&nbsp;
- Sada imamo i potvrdu da takve stvari ne dolaze od građana, već od onih koji su godinama opstajali na strahu, podjelama i lažima. Kada su prestali da upravljaju institucijama, ti isti su pokušali da kroz provokacije ponovo podsjete na vrijeme kada su manipulisali građanima i dijelili ljude po vjeri i naciji - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Dodaju da je Rožaje grad dostojanstvenih i mirnih ljudi, grad u kojem se poštuju komšije i cijeni zajedništvo, te poručuju da oni koji se hrane mržnjom, ne smiju nikada više odlučivati o našoj budućnosti.
- Rožaje i Crna Gora biraju put mira, rada i razvoja. I bez obzira na pokušaje da nas vrate u prošlost, jasno je da su oni koji su vladali na osnovu straha – sada prošlost - zaključuju iz rožajskog PES-a.&nbsp;

Rožajski PES osuđuje pojavu uvredljivih grafita u tom gradu

Razgovori između Sjedinjenih Američkih Država i Irana trebalo bi da budu održani u petak u Omanu, nakon što je Teheran zatražio promjenu lokacije kako bi se pregovori striktno fokusirali na njegov nuklearni program, izjavio je jedan regionalni zvaničnik.&nbsp;
U međuvremenu, pojačano prisustvo američkih snaga na Bliskom istoku podstiče zabrinutost zbog mogućeg izbijanja sukoba.Prema istom izvoru, Iran je insistirao da se susret organizuje u Omanu, nadovezujući se na ranije runde nuklearnih pregovora vođene u toj zalivskoj državi.&nbsp;
Teheran je tražio da se mjesto sastanka premjesti iz Turske kako bi se izbjeglo širenje razgovora na teme kao što su iranski balistički projektili.Iranske vlasti poručile su da neće pristati na ustupke kada je riječ o njihovom razvijenom programu balističkih raketa, koji spada među najveće u regionu, naglašavajući da je to jedno od ključnih pitanja preko kojih neće prelaziti u pregovorima.
Teheran, koji tvrdi da je obnovio svoje raketne zalihe nakon što je prošle godine bio meta izraelskih napada, upozorio je da će te kapacitete iskoristiti za odbranu Islamske Republike ukoliko njena bezbjednost bude dovedena u pitanje.

Sastanak delegacija SAD-a i Irana u petak u Omanu

Građanska alijansa (GA), Inicijativa mladih za ljudska prava (YIHR) i Forum Bošnjaka podnijeli su inicijativu Skupštini Glavnog grada da razmotri i odobri postavljanje spomen-ploče uz stablo posađeno u čast Srđana Aleksića, na bulevaru koji nosi njegovo ime.
&nbsp;U inicijativi je navedeno da Aleksić predstavlja univerzalni simbol ljudskosti, solidarnosti i građanske hrabrosti i da njegovo ime i djelo prevazilaze nacionalne, vjerske i političke podjele i služe kao trajni podsjetnik na vrijednosti koje bi trebalo da budu temelj savremenog, demokratskog i humanog društva.
&nbsp;- Predloženo je da se uz postojeće stablo, zasađeno 2014. godine u dogovoru sa Glavnim gradom, postavi ploča sa natpisom „Stablo ljudskosti Srđana Aleksića'' ispisanim sa obje strane- &nbsp;navodi se u zajedničkom saopštenju GA, YIHR i Foruma Bošnjaka.
&nbsp;U tim organizacijama smatraju da bi takav memorijalni natpis imao snažan simbolički i edukativni značaj, naročito za mlade generacije, jer bi dodatno afirmisao poruke mira, tolerancije i poštovanja ljudskog dostojanstva u javnom prostoru Glavnog grada.
&nbsp;Realizacija te inicijative, kako su istakli, predstavljala bi važan civilizacijski gest Glavnog grada i značajan doprinos očuvanju kulture sjećanja na one koji su svojim djelima pokazali da su humanost i solidarnost iznad nasilja i mržnje.

Podnijeta inicijativa za postavljanje spomen-ploče posvećene Srđanu Aleksiću

O Vesni Pejović teško je govoriti, jer svaka riječ djeluje nedovoljno. Njene suze za Markom, Mašanom i Natašom već godinama svjedoče o bezuslovnoj ljubavi majke i babe koja je 12. avgusta 2022. izgubila one koje je voljela najviše. Ali njena bol nije kraj priče. Njena istrajnost, snaga i neumorna borba da odgovorni snose posljedice – i da se nikome više ne dogodi ono što se dogodilo njoj – govore o hrabrosti koja ne poznaje granice. O borbi za pravdu koja godinama traje – Pejović će govoriti u današnjoj emisiji E-uživo. 

Gost emisije je i Luka Lagator – čovjek koji olovkom već šezdeset godina bilježi vrijeme u kojem živimo. Njegovo slikarstvo zlatnim slovima utkano je u crnogorsko kulturno nasljeđe, a njegove karikature odavno su Crnu Goru zakucale u vrh, ne evropske, nego svjetske scene. 

Emisiju E-uživo gledajte od 16 do 18 sati &nbsp;na TV E.

''E uživo'' na TV E: Gosti Vesna Pejović i Luka Lagator

U Crnoj Gori 80 odsto komentara na online portalima o LGBTIQ zajednici ima negativan ton, zbog čega bi te teme u medijima trebalo tretirati odgovorno i iz ugla ljudskih prava i sloboda, bez senzacionalizma i podsticanja potencijalnih konflikta.
To je, gostujući u Bojama jutra na Televiziji Vijesti, saopštila projektna koordinatorka Centra za monitoring i istraživanje (CeMI) Andrea Rovčanin govoreći o rezultatima projektu „Od ćutanja do narativa: Predstavljanje LGBTIQ+ zajednice u crnogorskim medijima (2011-2024)“, koji je sproveo CeMI, a koji se odnosi na izvještavanje medija o LGBTIQ zajednici u periodu od 2012. do 2024. godine.
Rovčanin je pojasnila da je istraživanje obuhvatilo medijske članke i komentare na tri online portala u Crnoj Gori: Vijesti, Analitika i IN4S.
- Analizirali smo prije svega medijske članke, ali ono što je posebno važno naglasiti u okviru tih medijskih članaka jesu komentari, zato što smo svjesni da u komentarima možemo najbolje vidjeti kako javnost reaguje na određene teme- navela je Rovčanin.
Prema njenim riječima, riječ je o longitudinalnoj analizi sprovedenoj uz upotrebu specijalizovanih softvera za automatsko prikupljanje podataka kojim su analizirani komentari na osnovu unaprijed definisanih ključnih riječi koje se odnose na LGBTIQ tematiku, među kojima su „LGBT“, ,,LGBTI“, „povorka ponosa“, „pride“, „istopolna zajednica“ i druge.
Na osnovu tih pojmova, targetirano je oko 3.250 medijskih članaka, u okviru kojih je zabilježeno približno 35.000 komentara.
Rovčanin je pojasnila da su ljudski koderi, prethodno obučeni za ovu vrstu analize, ručno kodirali 25 odsto komentara, nakon čega je taj uzorak korišćen za treniranje mašinskog dijela softvera, koji je preuzeo automatsko kodiranje ostatka komentara.
U okviru istraživanja mjerio se i sentiment komentara, da li su pozitivni, negativni ili neutralni, a komentari su dodatno klasifikovani u 18 tema.
Kako je istakla predstavnica CeMI-ja, rezultati analize pokazuju da je javnost u Crnoj Gori prilikom komentarisanja LGBTIQ tema na portalima u velikoj mjeri negativno orijentisana.
- Analiza je generalno pokazala da javnost u Crnoj Gori kada je u pitanju komentarisanje na online portalima o LGBTIQ zajednici izrazito ima negativan stav. Čak 80 odsto je takvih komentara koji nose negativan ton- kazala je Rovčanin.
Ipak, naglasila je da se vrsta negativnosti mijenjala tokom vremena. Kako je objasnila, ranije su komentari češće sadržali otvorene napade, pozive na nasilje i direktno negiranje podrške LGBTIQ zajednici, dok se danas negativni narativi češće „pakuju“ u političke i ideološke teme, kao i u suptilnije forme govora.
- Negativnost postoji, ali se samo tokom vremena mijenjala- &nbsp;istakla je.
Rovčanin je navela i da su podaci pokazali značajne razlike među godinama kada je riječ o broju objava i komentara na analiziranim portalima.
Prema njenim riječima, 2024. godina je zabilježila rekordno nizak broj članaka i komentara, ukupno oko 146 na sva tri portala, dok je 2013. godine zabilježen izrazito visok broj komentara, što je, kako je navela, očekivano, jer je tada u Crnoj Gori prvi put organizovana Parada ponosa.
Visok nivo komentarisanja bilježi se i tokom 2018. i 2019. godine, kada je u fokusu bio Zakon o istopolnom partnerstvu.
Posebno je naglasila da se u posljednje dvije godine bilježi izuzetno nizak broj komentara koji se mogu označiti kao pro-LGBTIQ, odnosno komentara koji nose otvorenu podršku.
- Sve se rjeđe otvoreno govori o govoru mržnje, o napadima, o nasilju, ali se i sve rjeđe otvoreno govori o samoj podršci- kazala je Rovčanin, navodeći da se kritika sve češće izražava kroz cinizam, ismijavanje, pozivanje na slobodu govora i slične argumente.
Kao ilustraciju promjene tona, navela je da su ranijih godina bili prisutni komentari poput „oni neće šetati“ ili „oni ne smiju šetati“, dok su danas češći komentari poput pitanja „Zašto mediji i političari toliko promovišu LGBTIQ zajednicu“.
Rovčanin je poručila da se LGBTIQ teme u medijima moraju tretirati prvenstveno iz ugla ljudskih prava i sloboda, bez senzacionalizma i bez podsticanja konflikta.
Među ključnim preporukama, istakla je potrebu unapređenja moderacije komentara, posebno u kontekstu govora mržnje koji se sve češće javlja u implicitnim i suptilnim formama, koje je teže prepoznati.
Takođe je naglasila važnost ciljanih obuka za novinare/ke i medije, posebno u oblastima manipulacije informacijama, govora mržnje, odgovornog targetiranja i moderiranja sadržaja.
Rovčanin je navela da je potreban i strateški odgovor koji bi uključio Vladu, civilni sektor, institucije i medije, kako bi se pronašli ne samo zakonski, već i praktični mehanizmi borbe protiv govora mržnje.
Govoreći o daljim aktivnostima CeMI-ja, Rovčanin je najavila da će u narednim nedjeljama biti organizovan okrugli sto na kojem će biti predstavljeni rezultati projekta i analize.
- Očekujemo od medija, institucija i organizacija civilnog društva da se povede jedan konstruktivan razgovor, jedan dijalog sa argumentima, naravno, a ne na nivou ličnog utiska- kazala je Rovčanin.
Dodala je da CeMI želi da ovakva istraživanja postanu praksa u Crnoj Gori i da se slična metodologija primijeni i na druge društvene teme.
Ukazala je da tokom prethodne decenije u Crnoj Gori nije postojala nijedna sistematska studija koja bi pokazala na koji način i kojim tonom crnogorski mediji izvještavaju o LGBTIQ temama, zbog čega je ovo istraživanje važan doprinos i medijima i donosiocima odluka.

Tag: grafiti-mrznje