Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću podsjećaju da je na današnji dan prije 34 godine, Jugoslovenska narodna armija (JNA) izvršila najteže granatiranje Dubrovnika za vrijeme agresije koju je vodila od 1. oktobra 1991. do 31. maja 1992. godine. U tim organizacijama i dalje očekuju da crnogorsko tužilaštvo ozbiljno i proaktivno pristupi procesuiranju zločina počinjenih tokom rata u Hrvatskoj.&nbsp;
Od Hrvatske očekuju saradnju i spremnost da doprinese razjašnjavanju pokrenutih predmeta, posmatrajući pitanje ratnih zločina ne samo kao nacionalno, već i kao regionalno pitanje od zajedničkog interesa za vladavinu prava i pomirenje.
- Tog 6. decembra 1991. godine, u Dubrovniku, 19 ljudi je izgubilo život, a povrijeđeno je i ranjeno njih 60. Više stotina granata ispaljeno je na staro gradsko jezgro, zaštićeno kao svjetska kulturna baština UNESCO-a. Šest zgrada je sasvim uništeno, više njih oštećeno, kao i glavna ulica Stradun. Stari grad je izložen artiljerijskom napadu duže od deset i po časova. Unutar njegovih zidina poginuli su Pavo Urban (23) i Tonči Skočko (18), dok su tri osobe teško ranjene - podsjećaju u HRA, CGO
Podsjećaju da je Haški tribunal zbog zločina izvršenih prilikom granatiranja Dubrovnika osudio generala-pukovnika JNA Pavla Strugara, na sedam i po, a admirala Miodraga Jokića, na sedam godina zatvora. Admiral Jokić je, za razliku od Strugara, priznao krivicu i osuđen je po komandnoj odgovornosti. Tom prilikom se Jokić izvinio za napad, izrazivši žaljenje Dubrovčanima zbog žrtava i oštećenja: "… Šestog decembra 1991. poginulo je dvoje ljudi, troje je ranjeno i učinjena je velika šteta na civilnim zgradama i na kulturnim i istorijskim spomenicima u starom gradu u Dubrovniku. Činjenica da su ovi životi izgubljeni u zoni moje odgovornosti ostaće urezana u moju svest celog života. Spreman sam da se sa vojničkim dostojanstvom poklonim pred svim žrtvama ovog sukoba, bez obzira na kojoj su strani. Takođe, iako sam to učinio u toku samog granatiranja radio putem, i nakon toga i lično, osećam obavezu da i ovom prilikom izrazim svoje najdublje saučešće porodicama poginulih i ranjenih, kao i građanima Dubrovnika za bol i štetu koju im je nanela jedinica pod mojom komandom. Moje žaljenje shvatam kao uslov pomirenja i zajedničkog života naroda na ovom području".
Ipak, jedan od dubrovačkih branitelja, Goran Žuvela, na okupljanju učesnika rata u Podgorici 2022. godine, saopštio je da je tog dana na Stari grad palo i 38 neaktiviranih granata.
- Neko je imao toliko obraza da je prevario svog komandanta. Svaka mu čast! Nikad se neće doznati ko je, a trebalo bi mu dići spomenik. Da je još toliko granata u srce grada udarilo s fosforom koji gori, Dubrovnik bi do temelja izgorio - rekao je on.
U ovim organizacijama ističu da, osim protivpravnog granatiranja Dubrovnika 6. decembra, Tužilaštvo u Hagu nije istraživalo druge zločine izvršene od strane pripadnika JNA tokom šest mjeseci osvajanja šireg dubrovačkog područja. U tom periodu 116 civila je stradalo, poginulo je 194 hrvatskih boraca i 165 pripadnika JNA iz Crne Gore, 443 osobe su zatočene u logorima Morinj i Bileća u nečovječnim uslovima, prognano je 33.000 ljudi, uništen 2071 stambeni objekat i sistematski su opljačkana privatna i javna dobra. Grad Dubrovnik je 138 dana bio bez struje i vode, u pomorskoj i vazdušnoj blokadi.
- Ovi podaci ukazuju na brojne zločine, međutim Crna Gora je do sad procesuirala samo četvoricu koji su učestvovali u zlostavljanju zarobljenika u logoru Morinj, na teritoriji Crne Gore. Iako je obaveza ponovnog preispitivanja odgovornosti za postupanje prema zatvorenicima logora Morinj strateški bila definisana još 2015. godine, punih devet godina nije bilo stvarnih koraka u tom pravcu. Tek je u februaru 2025. godine predmet ponovo otvoren, čime se po prvi put stvorila mogućnost da se u predmetu sagledaju svi oblici odgovornosti, posebno komandna, te da se ovaj slučaj tretira i kroz prizmu organizovanog zločinačkog poduhvata - ističe se u saopštenju ove tri organizacije.
Pored toga, podsjećaju da od kraja juna 2024. Specijalno državno tužilaštvo (SDT) u Crnoj Gori sprovodi istragu protiv bivšeg glavnog Specijalnog tužioca Milivoja Katnića, zbog postojanja sumnje da je izvršio krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva, tokom sukoba na području Cavtata, Opštine Konavle u Hrvatskoj tokom rata 1991- 1992. Sumnjiči se da je nečovječno postupao prema pojedinim civilima hrvatske nacionalnosti, tako što ih je napadao, mučio, tjelesno povrijeđivao, te vrijeđao ljudsko dostojanstvo.
- U prethodnom periodu SDT se obraćalo i Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske radi &nbsp;ustupanja predmeta u kojima bi SDT moglo uspostaviti nadležnost. Međutim, iz DORH-a je stigao odgovor da takvih predmeta nema, iako je u Hrvatskoj prije 16 godina pokrenut postupak u kom su za ratne zločine na dubrovačkom ratištu optužene bivše vojne starješine JNA iz Srbije i Crne Gore: Jevrem Cokić, Mile Ružinovski, Pavle Strugar, Miodrag Jokić, Branko Stanković, Obrad Vičić, Radovan Komar, Vladimir Kovačević, Milan Zec i Zoran Gvozdenović. Oni se terete da tokom agresije na područje Dubrovnika nijesu spriječili ponašanje svojih jedinica, suprotno Ženevskim konvencijama, a koje se sastojalo u: granatiranju naseljenih mjesta, ubijanju civila (116), zatvaranju, zlostavljanju i tjeranju civila u bijeg, rušenju civilnih, kulturnih, vjerskih i privrednih objekata, pljačkanju i paljenju - navodi se u saopštenju.
Prema podacima Suda u Splitu, Radovan Komar i Vladimir Kovačević su rođeni u Nikšiću, ali je njihovo boravište i nakon 16 godina od podizanja optužnice Sudu ostalo nepoznato. Zato je protiv njih u 2022. godini raspisana potjernica i izdat Evropski nalog za hapšenje.
- Kako ni Srbija ni Crna Gora nemaju obavezu da izruče Hrvatskoj svoje državljane po optužbama za ratne zločine, nije jasno zbog čega je DORH ignorisalo upit crnogorskih institucija i nastavilo sa odugovlačenjem, čime je dodatno otežano utvrđivanje odgovornosti i onemogućena pravda već više od tri decenije. Ovakav ishod ne ide u prilog regionalnoj saradnji u procesuiranju ratnih zločina, niti doprinosi uspostavljanju povjerenja i održivom pomirenju u regionu - poručeno je u saopštenju HRA, CGO i Documenta.
&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

HRA, CGO i Documenta: Potrebno ozbiljnije procesuiranje zločina u Dubrovniku

Nevladine organizacije (NVO) Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću saopštile su da očekuju da crnogorsko tužilaštvo konačno ozbiljno i proaktivno pristupi procesuiranju zločina počinjenih tokom rata u Hrvatskoj. 
 
U zajedničkom saopštenju, ove nevladine organizacije su napomenule da je na današnji dan prije 33 godine Jugoslovenska narodna armija (JNA) izvršila najteže granatiranje Dubrovnika za vrijeme agresije koju je vodila od 1. oktobra 1991. do 31. maja 1992. 
 
- Očekujemo da crnogorsko tužilaštvo konačno ozbiljno i proaktivno pristupi procesuiranju zločina počinjenih tokom rata u Hrvatskoj- saopšteno je iz HRA, CGO i Documente.
Od Hrvatske, kažu, očekuju saradnju i spremnost da doprinese razjašnjavanju tih predmeta, posmatrajući pitanje ratnih zločina ne samo kao nacionalno, već kao regionalno pitanje od zajedničkog interesa za vladavinu prava i pomirenje. 
 
Iz HRA, CGO i Documente su ukazali da je 6. decembra 1991. godine, u Dubrovniku, 19 ljudi izgubilo život, a povrijeđeno i ranjeno njih 60. 
 
- Više stotina granata ispaljeno je na staro gradsko jezgro, zaštićeno kao svjetska kulturna baština UNESCO-a. Šest zgrada je sasvim uništeno, više njih oštećeno, kao i glavna ulica Stradun - naglasili su u saopštenju. 
 
Oni su takođe podsjetili da je grad bio izložen artiljerijskom napadu duže od deset i po sati i da su unutar njegovih zidina poginuli Pavo Urban (23) i Tonči Skočko (18), dok su tri osobe teško ranjene. 
 
Kako su iz HRA, CGO i Documente saopštili, Haški tribunal je zbog zločina izvršenih prilikom granatiranja Dubrovnika osudio generala pukovnika JNA Pavla Strugara na sedam i po, a admirala Miodraga Jokića na sedam godina zatvora. Jokić je, za razliku od Strugara, priznao krivicu i osuđen je po komandnoj odgovornosti. 
 
- Osim protivpravnog granatiranja Dubrovnika 6. decembra, Tužilaštvo u Hagu nije istraživalo druge zločine izvršene od pripadnika JNA tokom šest mjeseci osvajanja šireg dubrovačkog područja“, navedeno je u saopštenju. 
 
Predstavnici HRA, CGO i Documente saopštili su brojke, da je u tom periodu 116 civila stradalo, poginulo 194 hrvatskih boraca i 165 pripadnika JNA iz Crne Gore, 443 osobe su zatočene u logorima Morinj i Bileća u nečovječnim uslovima, prognane su 33 hiljade ljudi, dok je uništen 2.071 stambeni objekat i sistematski su opljačkana privatna i javna dobra. 
 
Oni su dalje napomenuli da je grad Dubrovnik 138 dana bio bez struje i vode, u pomorskoj i vazdušnoj blokadi. 
 
Ti podaci, kako su u saopštenju naveli, ukazuju na brojne zločine, od kojih je Crna Gora do sad procesuirala samo četvoricu koji su učestvovali u zlostavljanju zarobljenika u logoru Morinj, na teritoriji Crne Gore. 
 
- Iako je ponovno preispitivanje odgovornosti za dešavanja u logoru bilo strateško pitanje Crne Gore još od 2015, ono već devet godina ostaje mrtvo slovo na papiru- &nbsp;naveli su iz HRA, CGO i Documente. 
 
Oni su takođe naglasili inertnost Crne Gore koja je prepoznata i u procesu pristupanja &nbsp;Evropskoj uniji, kojoj je završnim mjerilima za Poglavlje 23 nametnuto procesuiranje ratnih zločina na “visokom nivou“. 
 
To, po njima, zahtijeva i procesuiranje komandne odgovornosti kakva je na primjer u logoru Morinj morala postojati, ali nije uzeta u obzir. 
 
- Kako crnogorsko tužilaštvo uopšte nije pokazivalo samoinicijativan pristup procesuiranju ratnih zločina, Specijalno državno tužilaštvo se obavezalo na obraćanje tužilaštvima u regionu radi eventualnog ustupanja svih predmeta u kojima bi ono moglo uspostaviti nadležnost- &nbsp;kaže se u saopštenju. 
 
Jedan od takvih je, dodaju, svakako i predmet koji je u Hrvatskoj pokrenut prije 15 godina i u kom su za ratne zločine na dubrovačkom ratištu optužene bivše vojne starješine JNA iz Srbije i Crne Gore Jevrem Cokić, Mile Ružinovski, Pavle Strugar, Miodrag Jokić, Branko Stanković, Obrad Vičić, Radovan Komar, Vladimir Kovačević, Milan Zec i Zoran Gvozdenović. 
 
Oni se terete da tokom agresije na područje Dubrovnika nijesu spriječili ponašanje svojih jedinica, suprotno Ženevskim konvencijama, a koje se sastojalo u granatiranju naseljenih mjesta, ubijanju civila (116), zatvaranju, zlostavljanju i tjeranju civila u bijeg, rušenju civilnih, kulturnih, vjerskih i privrednih objekata, pljačkanju i paljenju. 
 
Iz HRA, CGO i Documente su naveli da su, prema podacima Suda u Splitu, Komar i Kovačević rođeni u Nikšiću, ali da je njihovo boravište i nakon 15 godina od podizanja optužnice sudu ostalo nepoznato. 
 
Zbog toga je protiv njih 2022. godine raspisana potjernica i izdat Evropski nalog za hapšenje. 
 
- Kako ni Srbija ni Crna Gora nemaju obavezu da izruče Hrvatskoj svoje državljane po optužbama za ratne zločine, naše organizacije su u prethodnom periodu od DORH-a i Županijskog državnog odvjetništva u Splitu zahtjevale informacije da li je ova optužnica dostavljena Ministarstvu pravde Crne Gore, uz poziv da upozna svoje državljane s činjenicom da se protiv njih u Hrvatskoj vodi krivični postupak - pojasnili su predstavnici ovih organizacija. 
 
Predstavnici HRA, CGO i Documente na kraju su naveli i da su poslali upit da li se razmatra mogućnost ustupanja ovog postupka pravosuđu Crne Gore kako bi procesuirali zločine, kao i prilikom nekih drugih postupaka u prošlosti. 
 
- Uprkos urgencijama, odgovor nijesmo dobili. O tome ćuti i crnogorsko tužilaštvo, koje preko pola godine javnosti nije obezbijedilo podatak ni da li se uopšte interesovalo za taj postupak - upozorili su u NVO sektoru.

HRA, CGO i Documenta: Tužilaštvo da procesuira zločine počinjene za vrijeme rata Hrvatskoj

Ministarstvo javnih radova (MJR) raspisalo je javnu nabavku za izgradnju novog savremenog vrtića u Ulcinju, saopšteno je iz tog Vladinog resora.
Iz MJR su rekli da projekat obuhvata i uređenje dvorišta sa zelenilom i moderno igralište.
Novi vrtić, kako su kazali, obezbijediće veće kapacitete i bolje uslove za boravak najmlađih.
- MJR i Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija nastavljaju da ulažu u razvoj obrazovne infrastrukture i bolje uslove za djecu - navodi se u saopštenju.

Raspisana javna nabavka za izgradnju vrtića u Ulcinju

Moldavski operater za prenos električne energije Moldelektrika ima velike teškoće zbog ruskih napada prošle noći na energetski sistem susjedne Ukrajine i tražio je pomoć Rumunije u struji.
- Velika elektrana je isključena, a međusobne veze se približavaju svom limitu. Zbog prekoračenja planiranog protoka, Moldelektrika je tražila hitnu pomoć Rumunije - piše u saopštenju, prenio je pariski list Mond (Le Monde).
Rusija je prošle noći napala energetsku infrastrukturu u Černigovskoj, Zaporoškoj, Lavovskoj i Dnjepropetrovskoj oblasti Ukrajine, po njenim podacima.
Ukrajinsko Ministarstvo energetike je saopštilo da je nekoliko oblasti (Kijev, Černigov, Lavov, Odesa, Zaporoško, Dnjepropetrovsk i Nikolajev) pogođeno napadima, koji su izazvali nestanak struje.
Rusko Ministarstvo odbrane je navelo da su napadnute kompanije "ukrajinskog vojno-industrijskog kompleksa i energetske infrastrukture koja podržava njegovo funkcionisanje", kao i lučki objekti koji se koriste "u interesu ukrajinskih oružanih snaga".

U Moldaviji problemi sa strujom zbog ruskih napada na Ukrajinu

Američki i ukrajinski zvaničnici počeće treći dan razgovora u Majamiju 6. decembra, nakon što je Rusija pokrenula veliki napad raketama i dronovima na ukrajinsku infrastrukturu i elektrane.
Noćni udari uslijedili su nakon što su visoki ukrajinski i američki pregovarači zajednički saopštili u petak poslije dva dana razgovora na Floridi da "pravi napredak" zavisi od želje Moskve da okonča rat.
- Obje strane su se složile da pravi napredak ka bilo kakvom sporazumu zavisi od spremnosti Rusije da pokaže ozbiljnu posvećenost dugoročnom miru, uključujući korake ka deeskalaciji i prestanku ubijanja - navodi se u američkom sažetku razgovora objavljenom kasno u petak.
Saopštenje su izdali specijalni izaslanik SAD Stiv Vitkof i sekretar ukrajinskog Savjeta za nacionalnu bezbjednost i vodeći pregovarač Rustem Umerov, nešto prije nego što su u velikom ruskom napadu dronovima i raketama oštećena energetska postrojenja u osam ukrajinskih regiona.
Napadu su izazvali nestanak struje i primorali nuklearne elektrane, uključujući ukrajinsku nuklearnu elektranu Zaporožje, koja je pod ruskom kontrolom, da smanje proizvodnju električne energije, saopštili su u subotu ukrajinski zvaničnici i Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA). Agencija navodi da od tada nema struje u elektrani Zaporožje.
Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da su njegove snage pokrenule "masovan udar" tokom noći kao odgovor na, kako je navelo, ukrajinske napade na civilne mete.
Napad je uslijedio poslije dvodnevnih razgovora za koje su američki i ukrajinski zvaničnici ocijenili da su bile "konstruktivne diskusije" u jeku obnovljenih napora SAD da se postigne mirovni sporazum kojim bi se okončao skoro četvorogodišnji rat.
Tokom razgovora kojima prisustvuju i zet američkog predsjednika Donalda Trampa, Džared Kušner, te načelnik Generalštaba ukrajinskih oružanih snaga Andrej Hnatov, ukrajinski pregovarački tim obaviješten je o razgovorima koji su početkom nedjelje u Moskvi vodili Vitkof i Kušner s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Specijalni izaslanik SAD je navodno razgovarao sa Putinom skoro pet sati 2. decembra u Kremlju, ali su ruski zvaničnici rekli da "nije postignut nikakav kompromis".
<h2>Stanje mirovnih razgovora</h2>
Nedavna užurbana diplomatska aktivnost oko okončanja rata pokrenuta je kada je američki mirovni plan od 28 tačaka procurio u medije u novembru. Taj prvobitni prijedlog je izgleda u velikoj mjeri bio naklonjen Rusiji, iako je od tada pretrpio nekoliko izmjena kako bi se više uzele u obzir zabrinutosti Kijeva.
Posljednja verzija prijedloga nije javno objavljena.
Poslije razgovora u Rusiji, Putin je rekao da je spreman da nastavi da se sastaje s Amerikancima "koliko god puta bude potrebno".
Kasnije je ruski predsjednik zauzeo prkosniji ton, rekavši za indijske medije u petak tokom posjete Nju Delhiju da ukrajinske trupe treba da u potpunosti napuste područje Donbasa na istoku Ukrajine ove nedjelje ili će Rusija "osloboditi te teritorije silom".
Ukrajina i njeni saveznici u Evropi doveli su u pitanje posvećenost Kremlja okončanju rata i nedavno saopštenje SAD izgleda da pomijera naglasak na spremnost Rusije na kompromis.
Glavne tačke spora između dvije strane ostaju, uključujući i one oko pružanja bezbjednosnih garancija Ukrajini u slučaju mirovnog sporazuma i teritorijalnih ustupaka.
Rusija trenutno kontroliše oko petinu teritorija Ukrajine, uključujući velike djelove Donbasa koji se sastoji od Donjecke i Luganske oblasti.
<h2>Napadi na ukrajinske gradove i željeznice</h2>
Rusija je posljednjih nedjelja intenzivirala udare na ukrajinski energetski sektor i infrastrukturu, napadajući elektrane i željeznička čvorišta dok pred dolazak zime padaju temperature.
Ukrajinska vojska je u subotu saopštila da je Rusija tokom noći lansirala 653 drona i 51 raketu, od čega je oboreno 585 dronova i 30 raketa.
Postrojenja za proizvodnju električne energije i toplote u Černigovskoj, Zaporiškoj, Lavovskoj i Dnjepropetrovskoj oblasti bila su glavne mete, saopštilo je ukrajinsko Ministarstvo za razvoj zajednica i teritorija, dodajući da je 9.500 potrošača bilo bez grijanja, a 34.000 bez vodosnabdijevanja u južnoj Odeskoj oblasti u subotu ujutru.
Meta napada takođe je bio željeznički čvor blizu Kijeva, gdje su oštećeni depo i željeznički vagoni, saopštila je ukrajinska državna željeznička kompanija Ukrzaliznica.
Željeznica nije prijavila da je bilo žrtava u napadu.
Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da je protivvazdušna odbrana oborila 116 ukrajinskih dronova iznad ruske teritorije tokom noći, dok snimci koji su kružili ruskim Telegram kanalima izgleda prikazuju ukrajinski napad na rusku rafineriju nafte u Rjazanju.
RSE nije bio u mogućnosti da nezavisno potvrdi snimak.
Ukrajinska vojska je saopštila da je gađala rafineriju kako bi smanjila "sposobnosti ruskih oružanih snaga", navodeći da je taj objekat "jedna od najvećih rafinerija nafte u Rusiji".
Pavel Malkov, regionalni guverner Rjazanja, rekao je da je stambena zgrada oštećena u napadu dronom i da su ostaci drona pali na teren "industrijskog objekta", ali nije pomenuo rafineriju.
Ukrajinska vojska je takođe saopštila da je pogodila metalurški kombinat Alčevsk u Luganskoj oblasti koju je okupirala Rusija. Navela je da se postrojenje koristi za proizvodnju komponenti koje se koriste u granatama koje se ispaljuju na ukrajinske gradove.

Rusija izvela napad pred treći dan razgovora SAD i Ukrajine

Male stvari, učinjene s velikom ljubavlju, mijenjaju svijet - poručio je ministar javne uprave Maraš Dukaj danas na Međunarodnom diplomatskom humanitarnom bazaru.
- Niko ne smije biti sam u svojim teškoćama. Danas još jednom potvrđujemo da nas milosrđe može samo oplemeniti, a nikako osiromašiti - istakao je Dukaj.
Ministarstvo je, kako se navodi u saopštenju, svoje učešće označilo motom: "Humanost na djelu, osmijeh u srcu".
- Ovaj događaj imao je za cilj prikupljanje sredstava za podršku humanitarnim projektima i inicijativama koje pomažu najugroženijim kategorijama stanovništva. Učestvovale su ambasade velikog broja zemalja u Crnoj Gori, kao i mnogobrojne ustanove i institucije. To je, osim humanitarne poruke, da jedni druge ne ostavljamo u uzazovima, bila prilika za druženje i razmjenu dobre energije - ističu iz Ministarstva javne uprave.
Zaposleni u ovom resoru su angažovanjem pokazali da humanost, zajedništvo i entuzijazam daju posebnu inspiraciju i podstrek. &nbsp;
- Učešće na ovom bazaru je bila prilika da pokažemo našu posvećenost humanitarnim vrijednostima i solidarnosti sa onima kojima je pomoć najpotrebnija - zaključili su u saopštenju.

Dukaj: Male stvari, učinjene s velikom ljubavlju, mijenjaju svijet

Politikološkinja za informisanje, novinarka, bivša odbornica u nikšićkom parlamentu Tatjana Knežević Perišić obratila se juče otvorenim pismom predsjedniku Donjeg doma Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva (House of Commons) Lindziju Hojlu, protestnom notom Britanskoj ambasadi u Podgorici i otvorenim pismom Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva iskazujući oštar protest zbog toga što je Hojl od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića na dar prihvatio sliku kapele na Lovćenu koju je podigao srpski kralj Aleksandar Karađorđević 1918. godine, umjesto Njegoševe kapele i kao simbol strahovlade silom oružja je nametnuo Crnogorcima u nasilno aneksiranoj Crnoj Gori i koja je do danas, kako je istakla, prepoznata kao oličenje negiranja crnogorskog istorijskog identiteta. U pismu Hojlu, ona ističe da „kao građanka Crne Gore, najstarije države na Balkanu, koja se u svojoj hiljadugodišnjoj istoriji, uz pet kraljevskih dinastija, vječito borila za slobodu“, protestvuje zbog toga što je od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, prihvatio sliku kapele, gdje je sahranjen naš najveći pjesnik i filozof Petar II Petrović Njegoš.&nbsp; &nbsp;SIMBOL STRAHOVLADE - Ta slika se odnosi na drugu kapelu, koju je nekadašnji kralj Jugoslavije Aleksandar Karađorđević, sagradio za svog sina i silom oružja, nametnuo Crnogorcima kao simbol njegove strahovlade, nakon 1918. godine, kada je, odlukom Velikih sila, moja država nestala sa mape svijeta! Taj kralj je u mom narodu poznat kao „Aco palikuća“, jer su njegovi žandarmi i odredi u Crnoj Gori, sve do 1929. ubijali protivnike bezuslovnog ujedinjenja Crne Gore i Srbije, palili kuće njihovim porodicama, mučili i zlostavljali nevine ljude, koji su se izjašnjavali kao Crnogorci - a koliko je ta Karađorđevićka vlast bila besramna, svjedoče istorijske činjenice da su crnogorsku kapu, kao dio nacionalne nošnje Crnogoraca, skidali sa glava domaćina i stavljali na svinje – upozorila je Knežević Perišić britanskog zvaničnika na istorijske činjenice&nbsp; Objasnila je da je „Mandić predstavnik partija koje u Crnoj Gori pokušavaju da uvedu 'srpski svet', što je pandan za suštinsku nacionalnu kapitulaciju i nestanak crnogorskog identiteta“.&nbsp; - Njihove slike i replike te druge kapele, na vrh Lovćena, svete planine za Crnogorce, simbolizuju politiku koja čini sve da zatre sve crnogorsko, otme našu istoriju, predstavljajući je kao srpsku i da vrate upravo tu kapelu, pored davno izgrađenog Mauzoleja, kako bi se tako vratio simbol srpske okupacije Crne Gore – naglasila je ona.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205161232_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205161232_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="mandić"> <figcaption>SIMBOL SLOMA CRNE GORE: Hojl i Mandić (Foto: Skupština Crne Gore)Skupštna.me</figcaption> </figure>  Podsjetila je Hojla da su i britanski „ugledni zvaničnici, zgroženi nad sudbinom Crne Gore, obavještavali svoj Parlament o tadašnjem umiranju jedne države“. - Preporučujem da pročitate izvještaj gofa John Francis Charles de Salisa, koji je služio kao izvanredni izaslanik i ministar plenipotencijar Ujedinjenog Kraljevstva u Kraljevini Crnoj Gori, poznat po svom izvještaju Britanskom parlamentu iz 1919. godine o situaciji u Crnoj Gori nakon njene aneksije od strane Srbije. A o tome kako Crnogorci vole svoju državu i zašto su njeni preci ginuli, te zašto Vam se ja obraćam, možete pročitati u pismu, koje je crnogorski knjaz Danilo Petrović Njegoš poslao u maju 1856. godine londonskom Tajmsu, a Tajms objavio 30. septembra 1856. godine. U njemu se, uz ostalo kaže: „466 godina crnogorski narod odbija da se podredi bilo čijoj moći ili da prizna vlast bilo kojeg gospodara; naprotiv, on se otimao za nezavisnost s oružjem u ruci, i radosno je prolio svoju krv po oltaru slobode. Četiri i po vijeka crnogorski narod trpio je neprestanu borbu s Turskom imperijom, nekada najmoćnijom u Evropi, pred kojom su drhtale sve države Evrope. Krv njenih junaka pala je na svaki kamen njenih visokih planina, i Crna Gora je sačuvala svoju dragocjenu slobodu. Politika velikih Sila bila bi jako pogrešna kada one ne bi uzele u obzir žrtve koje je njen narod podnio u ime Hrišćanstva – taj narod koji se, između Srpskog kraljevstva, Vizantijskog carstva, kraljevstava Bugarske, Bosne i Epira, koji su svi podlegli napadima Turaka, ponosno branio među svojim bezvodnim planinama, i koji je znao kako da sačuva, uprkos svom siromaštvu i oskudici, najsvetiji posjed koji jedna nacija može da ima – svoju nezavisnost“ – napisala je Knežević Perišić. Istakla je da se ništa nije promijenilo ni danas.&nbsp; - Molim vas, zato, da poštujete osnovno pravo, dato svim nacijama svijeta - da postoje. Prihvatanjem ove slike, Vi ste pokazali da ne poštujete to pravo Crnoj Gori i Crnogorcima. Vaša je dužnost, kao visokog znaničnika jedne velike nacije, da sramni poklon vratite onima koji sjede na čelu države, koju pokušavaju da unište. Nemojte biti njihov saučesnik – zaključila je Knežević Perišić.&nbsp; &nbsp;PROTESTNA NOTA U pritestnoj noti Britanskoj ambasadi u Podgorici Knežević Perišić je istakla da upućuje „protest povodom nedavnog prihvatanja poklona, slike kapele na Lovćenu, od strane predsjednika Donjeg doma britanskog Parlamenta, gospodina Lindsaya Hoylea, a koju mu je uručio predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić“. - Slika prikazuje kapelu koju je nakon ukidanja crnogorske državnosti 1918. godine podigao kralj Aleksandar Karađorđević, kao simbol političkog pritiska i nametanja nove vlasti, nakon što je srušio staru, Njegoševu kapelu, gdje je on bio sahranjen. Ova građevina, čiju je sliku primio g. Hoyl, nikada nije predstavljala izraz crnogorske tradicije i do danas je u javnosti prepoznata kao simbol negiranja crnogorskog istorijskog identiteta – istakla je ona. Uručenje slike ove kapele od strane političara koji otvoreno zastupa koncept „srpskog sveta“, političkog projekta usmjerenog na brisanje crnogorskog identiteta, poručila je Knežević Perišić, predstavlja čin sa snažnom političkom porukom. - Njeno prihvatanje, ukoliko ostane bez reakcije, može biti pogrešno shvaćeno kao znak britanske podrške tim politikama. Britanija je u prošlosti bila važan posmatrač i svjedok dramatičnih događaja u Crnoj Gori, o čemu govori i izvještaj grofa Johna de Salisa iz 1919. godine. Upravo zbog te istorijske povezanosti i reputacije Ujedinjenog Kraljevstva kao države koja dosljedno brani demokratske standarde, ljudska prava i suverenitet naroda, ovakav gest je izazvao zabrinutost među građanima Crne Gore – naglasila je u protestnoj noti Knežević Perišić. Iskazala je očekivanje „da Ambasada o ovome obavijesti relevantne institucije u Londonu i ukaže na osjetljivost ovog pitanja, kako se slični previdi ne bi ponavljali“.&nbsp; - Uvjerena sam da Ujedinjeno Kraljevstvo ne želi biti dovedeno u poziciju da nenamjerno podrži politike koje dovode u pitanje identitet i državnost Crne Gore – zaključila je u protestnoj noti. U pismu Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva istakla je da im se obraća kao građanka Crne Gore kako bi izrazila duboku zabrinutost zbog nedavnog prihvatanja poklona, slike kapele na Lovćenu, od strane visokog zvaničnika Ujedinjenog Kraljevstva, gospodina Lindsaya Hoylea, koju mu je uručio predsjednik Skupštine Crne Gore, Andrija Mandić. - Ovaj čin je izazvao snažnu uznemirenost kod mnogih građana Crne Gore, jer se prikazana kapela ne odnosi na prvobitnu kapelu gdje je sahranjen naš najznačajniji književnik i filozof, Petar II Petrović Njegoš, već na građevinu koju je nakon ukidanja crnogorske države 1918. godine sagradio kralj Aleksandar Karađorđević, srušivši staru, Njegoševu kapelu, postavljajući tu, prikazanu na slici, koja je simbol negiranja crnogorske državnosti – objasnila je ona. Predsjednik Skupštine Crne Gore, koji je poklon uručio, naglasila je u pismu, predstavlja političke strukture koje se otvoreno zalažu za brisanje crnogorskog nacionalnog identiteta i za koncept tzv. „srpskog sveta“, koji je, dodala je, u potpunosti suprotan demokratskim vrijednostima, ravnopravnosti naroda i savremenim evropskim principima. - Prihvatanje ovakvog poklona, ma koliko nenamjerno, može se protumačiti kao podrška politikama koje negiraju pravo Crnoj Gori da se razvija kao samostalna i međunarodno priznata država sa sopstvenim identitetom. Od partije koja pripada demokratskoj, progresivnoj tradiciji, očekujemo senzibilitet prema pitanjima državnosti malih naroda i razumijevanje za istorijske okolnosti koje prate naše odnose sa susjednim državama. Ljubazno Vas molim da o ovome obavijestite nadležne organe partije i da se, u okviru vaših mogućnosti, zauzmete za jasniji, senzibilniji i informisaniji pristup kada je riječ o Crnoj Gori i pitanjima njenog identiteta – zaključila je Knežević Perišić. Mnadić je tokom posjete Donjem domu Parlamenta UK na dar uručio Hojlu sliku kapele na Lovćenu i tom prilikom krivotvorio istorijske činjenice, kako se zaključuje iz saopštenja njegovog kabineta, saopštavajući visokom zvaničniku „da je nekadašnja totalitarna vlast prije pedesetak godina fizički uklonila sa mjesta na kojem je sagradio naš veliki Vladar i Vladika Petar II Petrović Njegoš, a koji je testamentom odredio da u njoj bude i sahranjen“.&nbsp;

Knežević Perišić poručila Hojlu: Nemojte biti saučesnik onima koji pokušavaju da unište Crnu Goru

Moje mimoilaženje sa stavovima bivše partije trajalo je mjesecima unazad, a mogu reći i godinama - poručio je Nikola Janović koji je juče podnio ostavku u Demokratskoj partiji socijalista (DPS).
Na pres konferenciji je rekao da nije želio da paradira sa razlikama.
- Moji stavovi uvijek su bili jasni. Vremenom nijesam primijetio da su se razlike u tim stavovima smanjivale, pa sam smatrao da je vrijeme da se raziđemo i da svako ide svojim putem - istakao je Janović.
Ostavku je, kaže, dostavio organima stranke.
- I dao mogućnost raspolaganja mjestima u odborima gdje me je DPS birao. Nastaviću dalji politički rad kao nezavisni opozicioni poslanik - naveo je Janović.&nbsp;
Smatra da je važno da sve ono što su bile njegove vrijednosti i principi za koje se borio. Za to će se, poručuje, i dalje zalagati.
- Moje stavove imate mogućnost da čujete u javnom prostoru. Crna Gora je danas u velikom problemu, razapeta je sa jedne strane na populizam i nacionalizam, a sa druge strane postoji letargija i pasivnost kod svih nas u opoziciji. Država truli iznutra u ekonomskom, društvenom i vrjednosnom smislu. Zato smatram da, kao nezavisni poslanik treba da se borim za vrijednosti na kojima počiva Crna Gora, da treba da pokažemo drugačiju politiku - naveo je on.
Svi na crnogorskoj političkoj sceni, cijeni on, pričaju isto.
- Mora da se pokaže više ljudskog integriteta. Smtram da treba da se okrećemo mladim ljudima, ne treba da ih opterećujemo istrošenim pričama što je bilo prije 10, 20, 30 godina. Želim da ih ohrabrim da svako ko može da doprinese - treba da radimo zajedno - istakao je Janović.
Želi, kaže, da Crna Gora bude što bolja.
- Svjestan sam da će biti raznih špekulacija i teorija zavjere, da li sam sa ovim ili onim, jedina konstanta je da sam svoj i da sam pokazao u DPS-u i sada i u budućnosti da razmišljam svojom glavom i da nijesam ničiji - decidan je Janović.
Tako će se, kaže, ponašati i u budućnosti.
- Jasno je da neko vrijeme postoji mimoilaženje, sve što sam rekao o tome šta bi i kako trebalo sam rekao kad sam bio u DPS-u. Iz ličnog dostojanstva ne želim da govorim u negativnom kontekstu, želim da nastavim drugim putem i da bude drugačije. Samim tim što ću nastaviti kao nezavisni poslanik govori o tome da imam namjeru da se bavim politikom - rekao je Janović.
Ne može, naglašava, reći u kom fotmatu će biti njegov rad u budućnosti.
- To zavisi od okolnosti - dodao je on.
Građanska, antifašistička, evropska Crna Gora su, poručuje, vrijednosti koje brani.
- To je najvažnije što je državi potrebno - naveo je Janović.
Na pitanja o tajmingu ostavke je rekao da nije čovjek prijeke naravi i nestrpljiv.
- Imam dovoljno političkog iskustva da dam vremena. Kad sam procijenio da naše mimoilaženje nije manje - odlučio sam se na ovaj potez - rekao je on.
Bez obzira o kojoj se partiji radi svjedoci smo, jasan je Janović, da postoji partijsko zapošljavanje ko god je na vlasti.
- To je problem sa kojim moramo da se borimo, generalno mora da se politka vodi na drugi način i da bude bazirana na ljudskom integritetu. Važno je da se takvu ljudi uključuju, koji i nijesu iz politike, i da gradimo bolju državu - rekao je on.
Komentarišući reakcije nekih poslanika Pokreta Evropa sad (PES), Janović je rekao da ga je život naučio da bude oprezan sa pohvalama, te da nije posebno obraćao pažnju na to.
Na pitanje da li se njegovi razlozi poklapaju sa onim koje je navela Drita Lola kad je napuštala partiju, Janović je rekao da sve što je imao da kaže je govorio dok je bio u DPS-u.
- Sad kada više nijesam, to nije više ni tema - zaključio je Janović.

Janović: Moje mimoilaženje sa DPS-om trajalo godinama, jedina konstanta je da sam svoj

Koliko je funkcionerima i funkcionerkama „postavgustovskih vlasti“ teško da se odvoje od „fotelja“ pokazuje i primjer bivše direktorice Muzeja i galerija Budve Lucije Đurašković, koja je zaključala kancelariju i odbila da preda ključ, kako bi spriječila novoimenovanu vršiteljku dužnosti direktorice Ivanu Ćupić da preuzme funkciju?! Đurašković je, čak, na društvenoj mreži Fejsbuk u srijedu pozvala Budvane na protest da je podrže?! - Gdje ste Budvani da branite kulturu grada – napisla je ona, pored ostalog. Budvani se, ipak, nijesu odazvali, pa je Ćupić, nakon što je u srijedu provela nekoliko sati u hodniku ustanove čekajući da joj se omogući pristup radnom mjestu, tek juče, ipak, uspjela da uđe u svoju kancelariju. Prema informacijama Portala ETV, angažovan je bravar, formirana je i petočlana komisija da isprati otključavanje vrata, a ovom činu prisustvovala je i većina zapošljenih, kao i članovi Savjeta ustanove i kancelarija je otključana. Brava je zamijenjena, tako da bi Ćupić jutros trebalo do radnog mjesta da dođe bez problema. Čitav slučaj prijavljen je policiji, a tužilaštvo će u narednim danima odlučiti da li je u postupcima Đurašković bilo elemenata na osnovu kojih mogu pokrenuti postupak protiv nje. Međutim, nije upitno samo odbijanje Đurašković da oslobodi „direktorsku fotelju“, već je veoma sporna i njena pozicija direktorice u prethodnih četiri godine i duže. Ona je na čelo Muzeja i galerija Budve imenovana u avgustu 2017. na četvorogodišnji mandat, ali je ostala i narednih četiri godine i koji mjesec duže.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>DUŽE OD ČETIRI GODINE BEZ RJEŠENJA UPRAVLJALA USTANOVOM: Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Novi konkurs nije raspisivan, niti je ona, prema dostupnim informacijama, sve to vrijeme imala bilo kakvo rješenje za tu funkciju. Zbog toga se otvara pitanje validnosti svih akata koje je potpisivala u prethodnih četiri godine i tri mjeseca. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko želi. Upitno je i kako Đurašković može dobiti rješenje o razrješenju kada nije ponovo imenovana nakon što joj je istekao mandat. Prema nezvaničnim informacijama, Đurašković prijeti krivičnim prijavama. Predsjednica Savjeta Muzeja i galerija Branka Čvorović najavila je juče u izjavi za Pobjedu da će to tijelo danas održati sjednicu, ali nije komentarisala hoće li se raspravljati o statusu Đurašković, kojoj su, kako je kazala, po kuriru, dostavljene odluke o njenom razrješenju i imenovanju Ćupić. - Ona je četiri godine i dva-tri mjeseca preko radila, a da nije imenovana za direktoricu, niti za vršiteljku dužnosti. Za ovaj period od četiri godine ona nijedan Savjet, koji je bio imenovan u skladu sa rezultatima na izborima, nije upisivala u Centralni registar privrednih subjekata, jer je tako mogla da radi kako je radila. Ovo je prvi Savjet koji nije odustao. Mi smo stvarno istrajali zato što smo sto posto sigurni da ispravno postupamo, jer može da vam se sviđa odabir nekoga ili ne, ali morate da poštujete odluku lokalnog parlamenta - kazala je Čvorović Pobjedi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Branka Čvorović"> <figcaption>ODLUKE ZAKONITE: Branka Čvorović(Photo: RTV Budva)</figcaption> </figure>  Rekla je i da je Đurašković bilo ponuđeno da prihvati Savjet, a da je oni imenuju za vršioca dužnosti na šest mjeseci, jer u februaru naredne godine ide u penziju. - Ona je to odbila. Predsjednik opštine joj je nudio da nastavi da prima platu od 2.500 eura, koliko iznose njena sadašnja primanja, do odlaska u penziju i da se dogovore o otpremnini iako ona na nju nema pravo, jer joj je 2021. godine istekao zvanični direktorski mandat. Ona je i to odbila. Predsjedniku opštine je rekla da njoj ne treba novac, već da hoće moć - kazala je Čvorović. S druge strane, Đurašković je ovom mediju rekla da osporava sve odluke, kako je istakla, nezakonitog Savjeta. - Sve je nezakonito, počevši od Savjeta koji je nezakonito imenovan - kazala je ona. Nova direktorica Muzeja i galerija Budve Ivana Ćupić juče nije željela da komentariše događaje u ustanovi i ponašanje Đurašković. Prije nekoliko dana za naš Portal je rekla da da joj je velika čast, ali i odgovornost „voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju“. - Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve - kazala je ona. Poručila je da želi da zajedno izgrade „snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji“.

Ćupić preuzela kancelariju, Đurašković prijeti prijavama

Građani Cetinja, koji mjesecima protestuju na Kruševom ždrijelu zahtijevajući odgovornost nadležnih za dva masovna ubistva koja su se desila u njihovom gradu, ocijenili su da je odbornik Građanskog pokreta URA Slavko Šole Janković pokazao je duboko nerazumijevanje tragedije koja je pogodila njihov grad, ali i nerazumijevanje razloga zbog kojih već jedanaest mjeseci istrajavaju u blokadama.
On je ocijenio da "moramo svi zajedno zamoliti ljude sa Kruševog ždrijela da se nađe drugačiji oblik djelovanja", a građani Cetinja su na to kazali da su od čovjeka koji je Cetinjanin i koji dolazi iz političkog okvira u kojem je njegov partijski kolega rukovodio sektorom bezbjednosti u vrijeme prvog masakra u Medovini, očekivali makar minimum moralne odgovornosti, da se zauzme za istinu, za žrtve, za svoj grad.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 69.8487%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjankovic-moramo-svi-zajedno-zamoliti-ljude-sa-krusevog-zdrijela-da-se-nade-drugaciji-oblik-djelovanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- To se nije dogodilo. Umjesto toga, Janković sada „roni suze“ za 23 nevina života, ali svoje saosjećanje nespretno i pogubno usmjerava ka onima koji su „na mukama u kolonama“, a ne ka porodicama koje su izgubile najmilije, niti ka građanima koji se već mjesecima mirno i uporno bore da se istina o tragedijama na Cetinju konačno sazna i da se odgovornost utvrdi - naveli su oni.
Posebno ih je, kažu, potresla rečenica u kojoj Janković apeluje da se „nađe drugačiji oblik djelovanja, da ne uništavamo svoj grad“.
- Podsjećamo ga da mu od 12. avgusta 2022. godine pa do danas niko nije branio da kao odbornik pokrene inicijative, mehanizme i politički pritisak kako bi istina i pravda ugledale svjetlo dana, ako je to zaista želio. Niko mu nije zabranio da dođe na Kruševo ždrijelo, da stane uz porodice žrtava, da sa njima razgovara, da se oglasi, da postavi pitanja, da zahtijeva odgovornost - jasni su oni.
A pogotovo mu, dodaju, ništa nije branilo da to uradi makar zbog četvoro nevine đece čiji su životi ugašeni na kućnom pragu, u njihovom domu.
- Voljeli bismo da nam Janković, kao odbornik čiji je to posao, iznese sopstvenu strategiju nastavka života i mogućeg prevazilaženja krize u našem gradu. U svemu ovome je i vrlo simptomatično da se Janković javlja u trenutku najavljene radikalizacije, a mi umjesto tri sata, protestujemo sat vremena, sa promijenjenim terminom u vremenu kada je stradala prva žrtva Medovine - naveli su građani Cetinja.
Isto tako je, cijene oni, jako simptomatično da dolazi od čovjeka koji je "krunski svjedok traljavog vođenja istrage na masakru 1.1.2025. kada je prvi ušao u kafanu Velestovo".