Više od 25 hiljada građana je tokom jučerašnjeg dana, prvog dana državnog praznika, prešlo državne granice. Najveće gužve zabilježene su na prelazima prema Srbiji, Albaniji i Hrvatskoj, a značajan broj putnika letio je i avionom sa podgoričkog i tivatskog aerodroma, pokazuju podaci Uprave policije. 
Objašnjeno je da je od ponoći do 17 časova iz Crne Gore izašlo 25.383 putnika, dok je ušlo 11.242.
Povodom informacija o gužvama na graničnim prelazima prema Srbiji, Albaniji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, iz Uprave policije je za Portal RTCG saopšteno da je 13. novembra od ponoći do 17 časova iz Crne Gore izašlo 25.383 putnika. 
Iz Uprave policije su dostavili i uporedne podatke za isti dan prethodne dvije godine – 13. novembar 2024. i 13. novembar 2023. – za period od 00.00 do 17.00 časova.
- Tokom 2024. godine iz Crne Gore je izašlo 25.911, a ušlo 11.189 putnika, dok je 2023. godine iz zemlje izašlo 23.196, a ušlo 13.320 građana - saopštili su iz Uprave policije.
Najveći promet zabilježen je na GP Božaj, gdje je iz Crne Gore izašlo 3.453 putnika, a u zemlju ušlo 2.264.
Na GP Ranče, prema Srbiji, evidentirano je 2.620 izlazaka, dok je sa teritorije Crne Gore preko GP Dobrakovo otišlo 1.877 putnika, a ušlo 925.
Na GP Sukobin, prema Albaniji, izašlo je 2.913 putnika, što je više nego prethodne godine, dok je na GP Debeli Brijeg zabilježeno 1.027 izlazaka i 812 ulazaka.
Kada je riječ o avio-saobraćaju, sa Aerodroma Podgorica je tokom tog perioda poletjelo 1.297 putnika, a sa Aerodroma Tivat 809.
Manji promet bilježe lučki prelazi – preko LGP Kotor prošlo je ukupno 62 putnika, dok su kroz Porto Montenegro registrovana samo dva ulaska.
U Crnoj Gori 13. i 14. novembar su neradni dani povodom državnog praznika Njegoševog dana.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Tokom prvog dana praznika granice prešlo više od 25 hiljada građana

Tokom ljetnje turističke sezone 2025. godine, granični prelazi u sektoru Jug zabilježili su različite trendove – dok su Sukobin i Debeli brijeg bilježili pad prometa, Budva i tivatski aerodrom pokazali su pozitivan bilans.
Kako je kazao glavni policijski inspektor i pomoćnik načelnika Sektora Jug, Darko Vasilijević, od juna do avgusta kroz granične prelaze kontrolisano je više od 5,4 miliona putnika, više od milion motornih vozila, oko 5.100 plovila i skoro 7.000 vazduhoplova.
- U odnosu na isti period prošle godine, broj putnika pao je za 4,73 odsto, motornih vozila za 7,67 odsto, dok je promet plovila manji za 1,68 odsto. Jedini segment koji je zabilježio rast su vazduhoplovi, sa 11,96 odsto više operacija nego prošle godine - istakao je on.
Najfrekventniji drumski prelazi ostaju Sukobin i Debeli brijeg.
- Na Sukobinu je tokom ljeta prešlo skoro 1,6 miliona putnika, što je pad od 9,8 odsto, dok je na Debelom brijegu evidentirano 1,26 miliona putnika, 7,1 odso manje nego lani - rekao je Vasilijević.
Suprotno tome, granični prelaz Luka Budva bilježi značajan rast.
- U julu i avgustu 2025. godine granicu je prešlo 6.119 putnika, što je 38 odsto više nego u istom periodu prošle godine. Sličan trend rasta primijećen je i na tivatskom aerodromu - rekao je on.
Pored statističkih podataka, granična policija bilježi i konkretne rezultate u borbi protiv nezakonitih aktivnosti.
Tokom ljeta spriječeno je 15 nezakonitih prelazaka granice, otkriveno sedam falsifikovanih dokumenata, izdato 435 prekršajnih naloga, dok je 24 lica lišeno slobode. Na osnovu potjernica pronađeno je 37 osoba, a ulazak u Crnu Goru odbijen je za 64 lica.
Takođe, privremeno su oduzeti brojni predmeti i sredstva: 12 putničkih motornih vozila, 51 dokument, 145 grama marihuane, 22 grama hašiša, gasni pištolj i šest metaka.
Vasilijević naglašava da analiza sezonskog prometa kroz sve granične prelaze pokazuje kako turistička aktivnost značajno utiče na frekvenciju prelazaka, ali i koliko je važna kontinuirana kontrola za sigurnost na granici.

Budva bilježi rast prometa, Sukobin i Debeli brijeg u padu tokom ljeta 2025.

Službenici Sektora granične policije kontinuirano sprovode pojačane kontrole na graničnim prelazima, na kojim su tokom jučerašnjeg &nbsp;oduzeta vozila i manje količine narkotika, a dvije osobe su lišene slobode.
Kako je saopšteno, na graničnom prelazu Božaj, službenici Stanice granične policije Podgorica kontrolisali su L.L. (30), koji je upravljao vozilom marke „Audi“ sa registarskim oznakama Velike Britanije. Prilikom granične provjere, kako navode iz policije, utvrđeno je nepoklapanje broja šasije vozila sa podacima u saobraćajnoj dozvoli. Istaknuto je da je vozilo oduzeto po nalogu tužioca Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici radi sprovođenja dodatnih provjera i vještačenja, nakon čega će biti izvršena pravna kvalifikacija djela.
Na graničnom prelazu Šćepan Polje, kako je navedeno, policijski službenici kontrolisali su Ž.M. (59), državljanina Bosne i Hercegovine, koji je upravljao vozilom marke „BMW“ sa bosanskim registarskim oznakama. Istaknuto je da je detaljnom provjerom u saradnji sa službenicima NCB Interpol-a Podgorica utvrđeno da se vozilo potražuje na međunarodnom nivou od strane Republike Austrije. Vozilo je oduzeto i predato službenicima Odjeljenja bezbjednosti Nikšić.
Kako navode iz Uprave policije, na graničnom prelazu Sukobin službenici su lišili slobode dvije osobe zbog posjedovanja opojnih droga.
- &nbsp;Kod lica M.N.A. (21), francuskog državljanina, u vozilu kojim je upravljao pronađena je manja količina hašiša. Istaknuto je da je protiv njega podnijeta prekršajna prijava iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga - saopšteno je iz UP.
Takođe, lice L.S. (43), kosovski državljanin, prilikom kontrole vozila marke „Volkswagen“, kod sebe je imao manju količinu marihuane u PVC pakovanju. Kako navode, lice je lišeno slobode zbog prekršaja iz istog zakona.
Saopšteno je da će sve zaplijenjene droge i vozila biti predmet daljeg postupanja i pravne obrade.

UP: Na graničnim prelazima oduzeta vozila i marihuana, dva lica lišena slobode

Ogromne gužve &nbsp;na graničnim prelazima Vraćenovići i Ilino brdo prema Bosni i Hercegovini. Na izlazu iz Crne Gore formirane su kilometarske kolone vozila, a čekanja traju i po nekoliko sati.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250823130844_5aceda18294889e6246d73dc68f957426e7d8517c2c414681cfe53b277673cb0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250823130844_5aceda18294889e6246d73dc68f957426e7d8517c2c414681cfe53b277673cb0" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Kilometarske kolone na granici sa BiH"> <figcaption>Kilometarske kolone na granici sa BiH(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FABaxXPMDPsw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Policija na skretanju za Vraćenoviće iz pravca Nikšića upozorava vozače na dugotrajna zadržavanja na granici. Slična situacija je i na Ilinom brdu, gdje je kolona vozila na izlasku iz Crne Gore duga od samog graničnog prelaza do Klobuka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082314080_235be371738f0e56079417fae2ba5a267c4960ebbd5be7c6998dd3e4ac208061.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025082314080_235be371738f0e56079417fae2ba5a267c4960ebbd5be7c6998dd3e4ac208061" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Granični prelaz Klobuk"> <figcaption>Granični prelaz Klobuk(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250823130844_0652f8b76262c6533fd229e3be95cf24d789545fe0d65ed9f318744fa8d47d17.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250823130844_0652f8b76262c6533fd229e3be95cf24d789545fe0d65ed9f318744fa8d47d17" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Kilometarske kolone na granici sa BiH"> <figcaption>Kilometarske kolone na granici sa BiH(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  Portal ETV zabilježio je da se vozila jedva pomjeraju, a vozači su vidno nervozni zbog čekanja. S druge strane, na ulazu u Crnu Goru iz pravca BiH – od Klobuka prema Ilinom brdu – nema značajnijih zadržavanja. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEollwIkHW0Y&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Miraš Dušević

1250x600

1084x550

(FOTO, VIDEO) Kilometarske kolone na granici sa BiH: Čeka se i po nekoliko sati na izlazu iz Crne Gore

Samo su 1. avgusta zabilježene kilometarske kolone i višesatna čekanja na ulazak u Crnu Goru preko graničnih prelaza sa EU, odnosno Hrvatskom. Tada su iz Stanice granične policije Herceg Novi na Debelom brijegu i Kobili registrovali 70 do 80 odsto veći promet nego istog dana lani, prenosi Novski portal.
U “špicu” ovogodišnje sezone nema poznatog saobraćajnog kolapsa, spajanja dvije granice Debelog brijega i Karasovića, niti nervoze putnika zbog predugog čekanja na kontrole, u kolonama koje se jedva pomjeraju.
Taj prvi veći “udar”, zbog početaka ferragosta u Italiji, ali i odmora u drugim evropsklim zemljama je prošao. Putnici koji su prije tog 1. avgusta i poslije njega prelazili granice svjedoče da su prošli “lagano”, gotovo bez čekanja. Svakako, u nekom periodu dana se mnogima i “posreći”, pa na prelazak čekaju malo duže. Juče su recimo pred veče preko Debelog brijega i Karasovića, ka aerodromu, putnici čekali 2 sata. U povratku preko Vitaljine i Kobile svega par minuta.&nbsp;
Novskom portalu su iz hercegnovskih turističkih agencija, koji se bave transferom putnika do areodroma u Čilipima potvrdili, takođe, da se ove godine &nbsp;“lakše diše”. To tumače, prije svega boljom organizacijom graničnih službi, s obje strane.
- Za razliku od ranijih godina ove je potpuno drugačija situacija. Za pohvalu su hrvatski službenici na Karasovićima i Vitaljini koji su se bolje organizovali, otvorili su sve trake, zaposolili ljudstvo…I na crnnogorskoj strani su, takođe, ubrzali procedure i uradili su sve što su mogli, to je primjetno. Gužve su daleko od onih koje smo imali proteklih godina u ovo doba - rekao je tom mediju vlasnik jedne turističke agencije.
On smatra i da je do rasterećenja došlo zbog nove brodske linije u saradnji jedne italijanske i albanske kompanije. Sa tri ili četiri broda oni spajaju Ankonu i Drač.
- Neki brodovi mogu da prevezu i po 800 vozila. Mnogi albanski državljani odlučili su da na taj način zaobiđu tranzit kroz Crnu Goru i brže dođu do odredišta, a ”spasili su nas” - rekao je ovaj iskusni turistički poslenik iz Novog.
S druge strane, iz crnogorske granične policije, u kontaktu sa kolegama iz Hrvatske i Albanije, saznali su da je kod njih značajno povećan broj prelazaka na graničnom prelazu Nova Sela prema Bosni i Hercegovini, kao i na graničnom prelazu Božaj između Crne Gore i Albanije. To potvrđuje da je dio putnika u tranzitu iz zemalja Evropske unije ka Albaniji, Grčkoj i drugim zemljama preusmjeren. Umjesto našom obalom, koriste višeove godine saobraćajnice prema Bosni i Hercegovini, Nikšiću, Podgorici i dalje prema Skadru.&nbsp;

Zašto su ove sezone manje gužve na graničnim prelazima sa Hrvatskom?

Savjet Evrope zatražio je danas od Grčke da primijeni jače mjere pravne zaštite na svojim granicama i da primijeni "pristup nulte tolerancije prema povratku po kratkom postupku" zbog izvještaja o nastavku ilegalnih deportacija migranata, uprkos sve glasnijim međunarodnim kritikama.
Komesar Savjeta Evrope za ljudska prava Majkl O’Flaerti objavio je tu preporuku poslije posjete Grčkoj u februaru.
Komesar je zabrinut zbog optužbi koje je čuo tokom posjete, u vezi sa upornom praksom povratka migranata po kratkom postupku (pušbekovi ili neformalno prisilno vraćanje) i na kopnenim i na pomorskim granicama, navodi se u memorandumu Savjeta Evrope.
- Vraćanje ljudi bez sprovođenja postupka individualne identifikacije sprečava članice EU da utvrde da li ih možda vraćaju na kršenje ljudskih prava - dodaje se u memorandumu.
Rečeno je da je O’Flaerti primijetio da je broj ovakvih optužbi opao posljednjih mjeseci.
Vlasti u Atini su dosljedno negirale optužbe za prisilno vraćanje migranata, tvrdeći da su mjere kontrole granica u skladu sa međunarodnim pravom.
Grčka policija je saopštila da su njeni službenici uključeni samo u „zakonito sprečavanje ilegalnih prelazaka granice dok su migranti još a teritoriji Turske i još nisu stigli u Grčku“.
Optužbe o prisilnom vraćanju dobile su pravni značaj nakon što je Evropski sud za ljudska prava u januaru presudio protiv Grčke, utvrdivši da je Atina prekršila Evropsku konvenciju o ljudskim pravima tako što je sistematski protjerivala migrante bez odgovarajućeg postupka.
Grčka Vlada pooštrava migracionu politiku, a ministar za migracije Makis Voridis najavio je planove za produženje maksimalnog perioda pritvora za odbijene tražioce azila sa 18 na 24 mjeseca.
- Ilegalni migrant čiji zahtjev za azil bude odbijen, a koji ipak ne ode u svoju zemlju suočiće se sa mnogo nepovoljnijim institucionalnim okruženjem nego što postoji danas, &nbsp;da bi ga u suštini podstakli na dobrovoljni odlazak - rekao je Voridis za loklanu televiziju.
Obalska straža je danas izvijestila da je spasila 158 migranata iz tri mala čamca južno od ostrva Krit, uz pomoć obližnjih komercijalnih plovila i agencije za zaštitu granica Evropske unije Fronteks.

Savjet Evrope traži da Grčka primijeni jače mjere zaštite na granicama

Pregled kamera sa graničnog prelaza Sitnica, putni pravac Herceg-Novi Trebinje, otkriva čudnu manipulaciju: na kameri koja daje pregled ulazaka u Crnu Goru je datum – 20. mart 2025. godine?! Manja izlaznost na izborima u Nikšiću upućuje na zaključak da je ovog puta izostao masovni dolazak ,,turističkih glasača“ iz Trebinja, Foče i ostalih gradova iz Bosne i Hercegovine. Procjenjuje se da je 2021. godine više od četiri hiljade glasača došlo i glasalo za tadašnju opoziciju, Demokratski front uglavnom.&nbsp; Pregled kamera sa tri granična prelaza sa BIH pokazuje da danas na izborni dan nema velike migracije. &nbsp;Tri granična prelaza prema Nikšiću – Vraćenovići, Šćepan Polje, Ilino Brdo - su uglavnom bez gužvi. &nbsp;Zanimljivo je da su velike gužve na izlazu iz Crne Gore preko GP Ilino brdo.&nbsp; No, pregled kamera sa graničnog prelaza Sitnica, putni pravac Herceg-Novi Trebinje, otkriva čudnu manipulaciju: na kameri koja daje pregled ulazaka u Crnu Goru je datum – 20. mart 2025. godine?! Tako da nije moguće provjeriti koliko automobila se kreće prema Herceg Novom. Kamera koja prati izlaske iz Crne Gore je podšena kako treba i na njoj je današnji datum.&nbsp; Da sve bude zanimljivije, kamera ulaska preko GP Sitnica je vremenski pravilno podešena kao da je u pitanju tačno vrijeme, dok kamera koja prati izlazak iz Crne Gore ima isti čas, ali i datum koji je ,,normalan“ &nbsp;- 13. aprli.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041312044_33d6b33225f7a0821253b020956824fb499c6d4b72311e741af376f19b5a5762.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041312044_33d6b33225f7a0821253b020956824fb499c6d4b72311e741af376f19b5a5762" data-rendition-name="original" width="723" height="980" loading="lazy" alt="STVARNO STANJE NA GP SITNICA: Google prikaz"> <figcaption>STVARNO STANJE NA GP SITNICA: Google prikaz(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Pretraga preko Inetrneta pokazuje da je oko 11 sati danas registrovano veći broj ulazaka u Crnu Goru, da je gužva na graničnom prelazu Sitnica - putni pravac je obojen crvenom bojom na prikazu.&nbsp; &nbsp;

Draško Đuranović

Kamera na graničnom prelazu Sitnica bilježi ulaske u Crnu Goru – od 20. marta?!

Saradnja Uprave policije i Međunarodne organizacije za migracije je kontinuirana i uspješna, ocijenjeno je na sastanku v. d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovi sa šefom Misije IOM –a u Podgorici Vladimirom Gjorgijevim i saradnicima.
Istaknuti su i progresivni rezultati policijskih službenika na suzbijanju ilegalnih migracija i trgovine ljudima.
Na sastanku je razgovarano o implementaciji najznačajnijih aktivnosti u okviru projekata, kao što su uspostavljanje sistema za elektronsku registraciju i identifikaciju migranata – EURODAC, izgradnja objekta Sektora granične policije u Zagoriču, uspostavljanje operativne i logističke baze na rijeci Bojani i Skadarskom jezeru, unapređenje kapaciteta u domenu elektronskog nadzora državne granice, uspostavljanje punktova za registraciju i identifikaciju migranata u sjevernom dijelu Crne Gore u Pljevljima, Rožajama i Plavu, kao i podrška u nabavci sredstava za nadzor državne granice predviđenih Šengenskim akcionim planom.
- Takođe, planirano je uvezivanje optičkim kablom graničnih prelaza Ilino brdo, Vraćenovići, Šćepan Polje, objekat na Sv. Nikoli i drugi objekti - saopšteno je iz Uprave policije.
Na kraju susreta dogovoreno je da će Uprava policije i IOM nastaviti sa zajedničkim projektima, u cilju postizanja još boljih rezultata na planu podizanja nivoa bezbjednosti državne granice, prevencije i suzbijanja ilegalnih migracija, kao i sprečavanja krijumčarenja i prekograničnog kriminala.&nbsp;
&nbsp;

U planu uvezivanje optičkim kablom GP Ilino brdo, Vraćenovići, Šćepan Polje...

Danilovgrađanin P. P. (30) je uhapšen nakon što su granični policajci u njegovom prtljagu pronašli djelove od oružja, dok su caranici od državljanina Srbije na Aerodromu Podgorica zaplijenili tompuse vrijedne 95.000 eura - saopšteno je iz Uprave policije (UP). - Preduzimajući zajedničke aktivnosti na suzbijanju i otkrivanju svih oblika prekograničnog kriminala, suzbijanja krijumčarenja, i pronalaska i oduzimanja vatrenog oružja, municije i eksplozivnih materija u ilegalnom posjedu, saradnjom službenika Uprave policije i službenika Uprave carina, na graničnom prelazu Aerodrom Podgorica, pri ulasku u Crnu Goru, zaplijenjeni su djelovi od oružja i skupocjene cigarete-tompusi. Službenici Uprave carina, su od državljanina Republike Srbije, zaplijenili veću količinu skupocjenih cigareta – tompusa, čija se tržišna vrijednost procjenjuje na 95.000 eura - precizirano je u saopštenju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250215200240_ac22b8064428cc6c17ca639150ec49144340d53e7415a56eff4ec5862adb23e1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250215200240_ac22b8064428cc6c17ca639150ec49144340d53e7415a56eff4ec5862adb23e1" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Zaplijenjeni tompusi"></figure>  Iz UP su dodali da je protiv državljanina Srbije pokrenut postupak pred Osnovnim sudom u Podgorici. U saopštenju piše da su granični policajci, u prtljagu u vlasništvu P. P. pronađeni: višenamjenski rukohvat za lovačku pušku, djelovi rukohvata za lovačku pušku, kundak za lovačku pušku, kompenzator trzaja, optički nišan za pušku marke Vortex Strike Eagle, nastavak optike, nosač okvira za lovačku municiju i višenamjenske platnene torbice. - Nakon prikupljenog obavještenja, a po nalogu tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, P. P. je uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija - kazali su iz UP.

UP: Uhapšen Danilovgrađanin kod koga su pronađeni djelovi od oružja, od državljanina Srbije zaplijenjeni tompusi

Na graničnim prelazima Dobrakovo, Kula i Šćepan polje oduzeta su tri međunarodno tražena vozila, a turski državljanin K.G. uhapšen je nakon što je kod njega pronađen pištolj sa četiri komada municije.
- Na graničnom prelazu Dobrakovo policija je kontrolisala vozilo marke BMW i vozača G.R. iz Republike Srbije. Provjerama je utvrđeno da se ovo vozilo potražuje na međunarodnom nivou od strane Švajcarske i ono je oduzeto - saopšteno je iz policije.
Teretno motorno vozilo marke Ford i vozač B.M. sa Kosova kontrolisani su na graničnom prelazu Kula kada je utvrđeno da Slovenija ovo vozilo potražuje na međunarodnom nivou. Vozilo je zatim takođe oduzeto.
- Na graničnom prelazu Šćepan polje kontrolisano je vozilo i dva lica, turska državljanina, koja su se u njemu nalazila. Policija je ovom prilikom pronašla pištolj marke Crvena Zastava M70 kalibra 7,65 mm, obrušenog fabričkog broja, kao i okvir sa četiri komada municije. Utvrđeno je da oružje pripada turskom državljaninu K.G. - dodali su u policiji.
Turski državljanin je nalogu tužioca uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija u sticaju sa krivičnim djelom krijumčarenje.
- Osim toga, na graničnom prelazu Božaj kontrolisano je vozilo marke Porsche i vozač J.P. Utvrđeno je da je za vozilom raspisana međunarodna potjernica i ono je oduzeto - zaključili su u policiji.

Na graničnim prelazima oduzeta tri međunarodno tražena vozila, uhapšen turski državljanin koji je nosio pištolj i municiju

Naš sastanak je bio odličan. Mislim da smo pokrili više od 95 odsto (pitanja) i da napravili progres ka tome da okončamo ovaj rat, najkrvaviji od Drugog svjetskog rata - kazao je američki predsjednik Donald Tramp nakon održanog sastanka sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim u Floridi gdje su razgovarali o najnovijiem mirnovnom prijedlogu za Ukrajinu.
Oni su sinoć imali i telefonski razgovor sa liderima država Evropske unije iz Trampovog odmarališta na Floridi. Tramp je uoči sastanka izjavio da vjeruje da i Kijev i Moskva žele da postignu dogovor i da su pregovori blizu završnih faza.
Američki predsednik rekao je sa kim su se sve čuli nakon svog sastanka - od čelnika NATO-a Marka Rutea do lidera EU.
Zelenski je bio konkretniji, navodeći da su postigli velike rezultate u mirnovnom planu od 20 tački, te da je 90 odsto dogovoreno. 
- Američko-ukrajinske bezbjednosne garancije su 100 odsto dogovorene. Bezbjednosne garancije između SAD-a, Evrope i Ukrajine su gotovo dogovorene. Vojna dimenzija je 100 odsto dogovorena. Plan za prosperitet se finalizuje. Razgovarali smo i o redosljedu narednih akcija. Saglasni smo da su bezbjednosne garancije ključna tačka u postizanju trajnog mira i naši timovi će nastaviti da rade na svim aspektima - rekao je Zelenski.
Dodao je da je Ukrajina spremna za mir i da će možda ukrajinska delegacija i evropski lideri posetiti Vašington u januaru.
Tramp je priznao da sudbina istočne Donbas regije, koju Rusija zahtijeva da Ukrajina preda, ostaje neriješeno pitanje.
- Sigurno je da je to jedno od velikih pitanja i mislim da smo bliže (rješenju) - naveo je Tramp.
SAD su predložile stvaranje „slobodne ekonomske zone“ u djelovima Donbas regije, iz kojih bi Ukrajina povukla svoje trupe u okviru pregovaranog mira sa Rusijom.
Tramp nije precizirao kada bi pregovori mogli da budu zavšreni, ali je rekao da ćemo "za nekoliko nedjelja znati - na jedan ili drugi način".
Dodao je da se mogu pojaviti neočekivana pitanja koja bi mogla da poremete cijeli proces.
- Može se desiti da jedan element, na koji trenutno ne mislite, bude veliki problem i poremeti sve. Vidite, ovo su veoma teški pregovori, razgovaramo o ovome već nedjeljama - istakao je Tramp.
<h2>Tramp: Kada ne bombarduje Zaporožje, Putin radi sa Ukrajincima na tome da otvoren nuklearku</h2>
Na pitanje da li je nuklearna elektrana Zaporožje bila predmet razgovora, Tramp je odgovorio potvrdno, te da je nuklearka u dobrom stanju i može početi s radom odmah.
- Može početi gotovo odmah. I to je jedna od stvari o kojima sam razgovarao sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom. Razgovarali su o nuklearnoj elektrani koja je vjerovatno najveća na svijetu. I predsjednik Putin zapravo sarađuje sa Ukrajinom na tome da je otvore. Bio je veoma dobar u tom smislu. Želi da je vidi otvorenu. I nije je gađao raketama, nije je gađao ničim. To bi bila velika opasnost. Ali oni rade zajedno kako bi je otvorili. Znate, imaju 5.000 ljudi u toj elektrani. To je veliki korak kada je ne bombarduju. To je veliki korak - ocijenio je Tramp.
Rekao je da je sa Putinom telefonom razgovarao oko dva i po sata.
<h2>Tramp: Rusija bi pomogla u obnovi Ukrajine</h2>
Na pitanje da li može da vidi trilateralni sastanak između Rusije, SAD i Ukrajine, Tramp kaže da to može biti „u pravo vrijeme“.
- Putin želi da se to dogodi. Vrlo mi je jasno rekao, vjerujem mu - dodao je Tramp.
Ostavio je otvorenom mogućnost da dođe u Ukrajinu, na šta mu je Zelenski odgovorio da je uvijek dobrodošao.
Tramp je rekao da mu je Putin rekao da će "Rusija pomoći u obnovi Ukrajine".
- Zvuči pomalo čudno, ali objašnjavao sam predsjedniku (Putinu). Rusija želi da Ukrajina uspije, uključujući snabdijevanje energijom, električnom energijom i drugim stvarima po vrlo niskim cijenama. Mnogo dobrih stvari proizašlo je iz tog poziva danas - naveo je Tramp sinoć.
Upitan da li bi Rusija pristala na prekid vatre da bi se u Ukrajini održao referendum, Tramp kaže da na prekid vatre Rusija ne bi pristala.
- To je jedna od stvari na kojima radimo. Oni ne žele da stanu da se bore, za slučaj da će ponovo morati da počnu, što je mogućnost. Razumijem Putinovu poziciju. Ja sam na strani zaustavljanja rata, na strani mira. Mislim da je to problem koji će biti riješen - rekao je Tramp.
<h2>Šta se desilo uoči sastanka?</h2>
Bilo koji potencijalni mirovni sporazum zahtijevaće saglasnost Putina, koji je danas telefonom razgovarao sa Trampom. Dva lidera su se dogovorila da ponovo razgovaraju nakon sastanka Tramp-Zelenski, prenosi SiEnEN (CNN).
Tramp je Zelenskog dočekao u nedjelju popodne po lokalnom vremenu, rekavši novinarima da vjeruje da i Zelenski i Putin žele da postignu mirovni sporazum.
Na pitanje da li vjeruje da je Putin ozbiljan po pitanju mira, Tramp je za SiEnEn odgovorio potvrdno.
- Vjerujem - mislim da jeste, mislim da su obojica - dodao je Tramp.
Međutim, na pitanje da li sastanak može dovesti do dogovora, bio je oprezniji.
- Zavisi - vjerujem da imamo osnove za dogovor - rekao je Tramp, dodajući da je konflikt Rusije i Ukrajine „teško riješiti“, ali da će to završiti.
Tramp je odbio da spekuliše da li očekuje dogovor prije kraja godine.
Na pitanje o nastavku ruskog vazdušnog bombardovanja Ukrajine, Tramp je sugerisao da je Putin i dalje ozbiljan u namjeri da okonča rat, ističući da je i Ukrajina izvela sopstvene napade na Rusiju.
- Putin je veoma ozbiljan, mislim da to mogu reći. Vjerujem da je i Ukrajina izvela neke vrlo jake napade, i to ne kažem negativno, mislim da je vjerovatno moralo tako - kazao je Tramp.
Reporteri su mogli da slikaju dvije delegacije uoči ručka, gdje ih je Tramp pitao da li žele i oni da jedu i rekao im kako će "zatvoriti glavnu zgradu Mar-a-Laga radi sastanka".
To može signalizirati opušteniju atmosferu za današnje razgovore, koji se održavaju u raskošnoj trpezariji Trampovog kluba, umjesto u Ovalnoj kancelariji, ocjenjuje SiEnEn (CNN).

Tramp i Zelenski: Sastanak je bio odličan, "pokrili smo" oko 95 odsto pitanja

Predstavnici Vlade razgovaraće danas sa socijalnim partnerima, Unijom Slobodnih sindikata i Unijom poslodavaca, o povećanju obračunske vrijednosti koeficijenta. Privreda i sindikati postigli su načelnu saglasnost da se taj iznos uveća sa 90 na 100 eura. U Sindikatu procjenjuju da bi za to povećanje trebalo dodatnih 80 miliona eura i uvjeravaju da prostora za uštede ima ako bi se smanjili mandatorni troškovi.
I ove godine uoči pripreme i usvajanja budžeta Unija Slobodnih sindikata predložila je povećanje obračunske vrijednosti koeficijenta.
Saglasnost dijela socijalnih partnera, poslodavaca i sindikata postoji da se iznos poveća sa 90 na 100 eura. Stav Vlade biće poznat nakon već dogovorenih razgovora.
To je za Javni servis kazao Marko Subotić iz Unije Slobodnih sindikata.
- Razgovori će biti - prema informaciji koju imamo - nastavljeni u ponedjeljak, a možda se donese konačna odluka po ovom pitanju - kaže on.
Sindikati već godinama insistiraju da se vrijednost koeficijenta poveća jer je postojeća na snazi od 2010. I to ne bi bilo značajno samo za rast plata, već i drugih dodataka za zaposlene pojašnjava Subotić.
- Ne samo kako bi trenutne zarade porasle, što je naravno primarni cilj, već da se podigne životni standard i da se inflacija u nekoj mjeri nadomjesti kroz taj potez. Uz to, da se povećavaju i brojna druga primanja koja povlači obračunska vrijednost sa sobom, poput dnevnica u zemlji, terenskog dodatka...Naravno, startni dio koji je 70 odsto definisan od obračunske vrijednosti bi se sa 63 popeo na 70 eura - ističe Subotić.
Unija sindikata uradila je analizu prema kojoj bi trebalo između 80 i 90 miliona eura za povećanje po osnovu obračunske vrijednosti.
Otišli su i korak dalje kako bi se taj novac mogao naći u budžetu, kaže Subotić.
- Počev od ugovora o dijelu koji jesu smanjeni u odnosu na prethodnu godinu, a i dalje su značajna stavka, pa do konsultantskih usluga koje samo rastu, izrade softvera te izdvajanja za političke partije, što je procentno poraslo sa 10 na 20 miliona, na osnovu tih nekoliko stavki. Mi smo na rashodnoj strani budžeta predočili gdje može da se uštedi nekih 60 do 70 miliona - rekao je Subotić.
Povećanje obračunske vrijednosti koeficijenta obuhvatilo bi zaposlene u javnom sektoru, ali i dio privatnog, gdje je obračun određen drugačije, odnosno već iznad utvrđene vrijednosti na državnom nivou.
Da se ovo pitanje mora prioritetno riješiti, važno je, zaključio je Subotić, zbog činjenice da važenje opšteg kolektivnog ugovora ističe 31. decembra.

Obračunski koeficijent mogao bi porasti sa 90 na 100 eura

U vrijeme kad jedna partija na vlasti neumorno tolkuje o neophodnosti „čišćenja institucija“, Crnogorska akademija nauka i umjetnosti crnogorsku društvenu i političku stvarnost krsti „blatom svakodnevice“. Kartaškim rječnikom, na taj su diskurs odgovorili: pratim i podižem!
Budući da čelnici Akademije (da, svi muškoga roda) sugerišu da se nauka ne može prljati „blatom svakodnevice“, želim samo kratko skrenuti pažnju na to da se cijeli spektar društvenih nauka bavi upravo time.
Akademici kažu da govore rijetko, ali argumentovano: Neće da ulaze u „blato svakodnevice“
Tako nam kritička analiza diskursa svojim metodološkim (naučnim) aparatom pokazuje da je posmatranje društvene situacije kao „blata svakodnevice“ precizan diskurzivni izbor. To je klasičan primjer simboličke degradacije (sociolog Pjer Burdije bi rekao simboličkoga nasilja): društvena realnost se predstavlja kao prljava, niža, nedostojna dodira s „visokom“ naukom. A onaj ko se ne želi „uprljati“ automatski se pozicionira iznad te stvarnosti (rječnikom akademika „iznad blata“) – i moralno, i intelektualno, i u konačnici klasno. Nema tu ni govora o akademskoj uzdržanosti. Ovo je nepatvoreni elitizam.
Kao štit se u toj argumentaciji diže tzv. Stenfordova lista, bibliometrijska rang lista najcitiranijih naučnika koju objavljuje Stenford univerzitet i koja zaista govori o izvrsnosti naučnika koji se na njoj nalaze, uglavnom iz oblasti prirodnih i tehničkih nauka. Ali CANU nije, niti smije biti, udruženje STEM-ovaca.
CANU ima Odjeljenje društvenih nauka (da, nauka!), čiji je osnovni predmet, kako već rekoh, upravo ono što se danas pogrdno naziva „blatom“: politika, društveni konflikti, institucije, identiteti, jezik, vrijednosti. Drugim riječima – stvarnost, i to ne samo prošla, već i ona savremena.
A kad se Akademija hvali međunarodnom relevantnošću u prirodnim naukama, a istovremeno se povlači pred društvenom krizom u vlastitoj zemlji, to se ne može zvati akademskom mjerom. To se mjeri drugim skalama. Mogao bi biti kukavičluk. Mogla bi biti nezainteresovanost za život, nedoumice, nesnalaženja običnoga čovjeka i čitavoga crnogorskoga društva. Obrni-okreni – elitizam. Elitističko pranje ruku, da ostanemo u domenu higijene.
Vele uz to čelnici da CANU ima moralnu obavezu da se oglasi tek kad to od nje zatraže Skupština, Vlada ili predśednik države. Da razjasnimo nešto: takva definicija moralne odgovornosti nije neutralna. To je izrazito političko tumačenje koje nauku svodi na servis vlasti, pa makar i savjetodavni, što nije sinonim autonomnoj naučnoj instituciji kojoj je kao osnovna misija definisano da „svojim djelovanjem doprinosi ukupnom napretku države Crne Gore“. Ta se misija može ostvariti isključivo proaktivnošću, hrabrošću i integritetom onih za koje se smatra da bolje vide od ostatka društva.
Ali logika iza ovakvoga komentara čelnika CANU o moralnoj obavezi prema vlasti posve je prozirna: ako politika ćuti ili ne pita, Akademija je čista. Onda se – na momenat se čini paradoksalno ili čak kritički – tvrdi da izostanak poziva vlasti govori o nespremnosti politike da se suoči s autoritetom nauke. A zapravo time se diskurzivni krug savršeno zatvara: CANU ćuti jer ih ne zovu, a vlast ih ne zove jer im odgovara da ćute. Odgovornost ne stanuje na toj adresi, očito je i ona u blatu.
Reklo bi se da institucija pod Goricom ima savršenu nadmorsku visinu: dovoljno nisko da ne bude samoodrživa, a dovoljno visoko da joj „blato svakodnevice“ bude tuđi problem. Otud i izreka: Ko pod Goricom ak i malo stoji, oblikuje društvo bez dodira sa stvarnošću.
Biće da upravo zato Akademiji nije smetalo da iz blata izvuku npr. Milana Stojovića, koji je 90-ih gromoglasno proganjao novinare i pozivao u boj i čišćenje – etničko, naravno. Pa su osobi takve prošlosti i neizmijenjene sadašnjosti dodijelili da oblikuje struku Mediji i novinarstvo u okviru Enciklopedije Crne Gore, koju danas sa zadovoljstvom najavljuju. Kakav doprinos čistoći, koji se prosto i ne treba pojašnjavati. Zato i nijesu odgovarali na pitanja zainteresovane javnosti o svojoj odluci, a danas govore o transparentnosti i čude se što javnost ostaje gluva na neke njihove objave.
U konačnome, da bi CANU zaista postala simbol intelektualne relevantnosti kakvim se predstavlja, mora prihvatiti jednostavnu činjenicu: blato svakodnevice nije suprotnost nauci, nego njen materijal.
A akademija koja se gadi materijala od kojega je stvarnost napravljena ne stoji iznad društva, već izvan njega. I to nije znak akademske uzvišenosti, no institucionalnoga sljepila, skupo plaćenoga upravo iz tog istog „blata“ koje danas s tolikim prezirom imenuje.

Elitističko pranje ruku CANU: Odgovornost ne stanuje na toj adresi

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano, a najviša dnevna temperatura vazduha kretaće se do 15 stepeni.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru se, uglavnom u jutranjim satima, ponegdje očekuje magla ili niska oblačnost.&nbsp;
Vjetar će biti slab do umjeren, u jutarnjim satima ponegdje pojačan, sjevernih smjerova.&nbsp;
Jutarnja temperatura vazduha od minus devet do šest, najviša dnevna od tri do 15 stepeni.

Danas pretežno sunčano, temperatura do 15 stepeni

U Upravi policije kažu da su tokom ove godine realizovali niz obuka i ostalih aktivnosti u cilju jačanja bezbjednosti štićenih ličnosti.
- Polaznici su stekli napredna teorijska i praktična znanja neophodna za unapređenje bezbjednosti štićenih ličnosti i efikasnije izvršavanje službenih zadataka, uključujući vatrenu obuku i realizaciju praktičnih scenarija bliske zaštite - kazali su u Upravi policije. 
Od ponovnog uspostavljanja Sektora za obezbjeđivanje ličnosti i objekata kao posebne organizacione jedinice Uprave policije najvišeg nivoa, u decembru 2024. godine, rukovodstvo ovog Sektora preduzelo je intenzivne i kontinuirane aktivnosti na uspostavljanju sveobuhvatnog sistema internih obuka i policijskog treninga.
Kako je rečeno u policiji, ove aktivnosti realizovane su kroz normativnu djelatnost i izradu operativnih procedura za oblast obezbjeđivanja, kao i kroz stvaranje neophodnih organizacionih i tehničkih preduslova za početak realizacije programa praktičnih obuka za policijske službenike angažovane na poslovima obezbjeđivanja štićenih ličnosti.
Tokom 2025. godine realizovan je kurs bliske zaštite kroz devet grupa, u okviru kojeg je obučeno 105 policijskih službenika. 
- Polaznici su stekli napredna teorijska i praktična znanja neophodna za unapređenje bezbjednosti štićenih ličnosti i efikasnije izvršavanje službenih zadataka, uključujući vatrenu obuku i realizaciju praktičnih scenarija bliske zaštite - kazali su u Upravi policije.
Takođe, na inicijativu Sektora, a nakon višegodišnjeg zastoja, Crna Gora je, kao jedina država kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, dobila poziv da u svojstvu posmatrača učestvuje na godišnjoj konferenciji Evropske mreže za zaštitu javnih ličnosti (ENPPF), koja je održana početkom decembra 2025. godine u Kopenhagenu. 
- Na ovaj način, država Crna Gora, Ministarstvo unutrašnjih poslova i Uprava policije dobili su dodatno priznanje za dosadašnje rezultate u procesu evropskih integracija i ispunjavanju evropskih standarda policijskog rada, kao i potvrdu da se prepoznaju kao kredibilan i pouzdan partner - kazali su u policiji.
U UP poručuju da je u 2026. godini planirano dalje podizanje standarda selekcije, osposobljenosti i operativne spremnosti policijskih službenika obezbjeđivanja, kao i realizacija ambicioznog plana razvoja internih obuka i policijskog treninga, uz podršku država članica ENPPF mreže i drugih partnerskih službi i organizacija. 
- Paralelno sa tim, biće nastavljene aktivnosti na stvaranju unaprijeđenih materijalnih, tehničkih i kadrovskih uslova, u cilju efikasnijeg i kvalitetnijeg rada Sektora - poručuju u policiji.

UP: Intenzivne obuke i međunarodna saradnja u cilju jačanja bezbjednosti štićenih ličnosti

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentrano je 14 saobraćajnih nezgoda, u kojima su tri osobe lakše povrijeđene.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je u Podgorici evidentirano sedam saobraćajnih nezgoda, a u Nikšiću četiri.
Po jedna nezgoda evidentirana je u Danilovgradu, Baru i Bijelom Polju.
Izdato je 606 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeta 101 prekršajna prijava.
Policija je oduzela devet pari registarskih tablica.

Za dan 14 saobraćčajki, lakše povrijeđene tri osobe

Službenici Uprave policije su, u okviru akcije “Petarda”, tokom jučerašnjeg dana zaplijenili 46.893 komada pirotehničkih sredstava. Saobraćajna patrola nikšićke policije na magistralnom putu Nikšić - Podgorica u mjestu Paprati zaustavila teretno motorno vozilo nikšićkih registarskih oznaka u kojem je suvozač bilo operativno interesantno lice L.M. Prilikom detaljne kontrole i pregleda tovarnog prostora pronađeno je pet paketa sa 25.000 komada petardi. - Ova pirotehnička sredstva su oduzeta i sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću koji će se o kvalifikaciji djela izjasniti nakon odgovarajućih vještačenja u Forenzičkom centru - navedeno je u saopštenju Uprave policije.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251228121216_cf41760b63c945f4039fda7d970bb600efd637d74d9257345ef302246e198db4.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251228121216_cf41760b63c945f4039fda7d970bb600efd637d74d9257345ef302246e198db4" data-rendition-name="original" width="878" height="850" loading="lazy" alt="Pirotehnička sredstva"></figure>  Službenici Regionalnog centra bezbjednosti “Centar”, Odjeljenja bezbjednosti Podgorica juče su izvršili pretres stana i drugih prostorija koje koristi B.R. gdje je pronađeno i oduzeto 19.532 komada petardi i 70 vatrometa različitih vrsta. - Sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici po čijem je nalogu B.R. lišena slobode zbog sumnje da je izvršila krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija - dodaje se u saopštenju. Osim toga, službenici Regionalnog centra bezbjednosti “Jug” su u naselju Polje kontrolisali vozilo kojim je upravljao E.L. iz Bara. Pregledom vozila pronađeno je 726 komada petardi, te je sa događajem upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Baru koji će se naknadno izjasniti o eventualnom postojanju krivičnog djela ili prekršaja. Takođe, u Baru je kontrolisan i S.D. iz Podgorice kada je kod njega pronađeno 1.560 komada petardi i pet vatrometa. I u ovom slučaju tužilac će izvršiti naknadnu kvalifikaciju djela. - Policijski službenici će i dalje, tokom trajanja akcije, u saradnji sa drugim nadležnim institucijama i inspekcijskim službama, sprovoditi pojačane kontrole, prikupljati operativna saznanja i obilaziti lokacije na kojima postoji mogućnost nedozvoljene prodaje pirotehničkih sredstava, te preduzimati zakonom predviđene mjere i sankcije prema licima koja prekrše propise - poručeno je iz Uprave policije.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251228121216_f8dc188a31b2f44817df9e5882d15f523fef5b3f40fee8a8c1ed9b9cc1b31770.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251228121216_f8dc188a31b2f44817df9e5882d15f523fef5b3f40fee8a8c1ed9b9cc1b31770" data-rendition-name="original" width="1280" height="912" loading="lazy" alt="Pirotehnička sredstva"></figure>  Takođe, u policiji kažu da će i tokom predstojećih praznika nastaviti sa intenzivnim i sveobuhvatnim aktivnostima u cilju očuvanja bezbjednosti građana. - Tim povodom, upućujemo apel roditeljima i starateljima da vode računa o zloupotrebi petardi i vatrometa od strane djece i da im ova pirotehnička sredstva ne čine dostupnim. Njihova upotreba može dovesti do ozbiljnih i trajnih posljedica po život i zdravlje djece, drugih građana, kao i životinja - poručuju u policiji.

U više crnogorskih gradova zaplijenjeno 47.000 komada pirotehničkih sredstava

Nikšićani M.R. (42) i I.S. (42) uhapšeni su zbog sumnje da su počinili razbojničku krađu i nanijeli teške tjesne povrede sugrađaninu.
Policijski službenici Nikšića postupali su juče po prijavi jednog muškarca da su dvije nepoznate osobe pokušale da mu ukradu opremu za navodnjavanje. Tom prilikom su ga, kako je rekao, fizički napali i nanijeli mu povrede, a zatim ukrali njegovo vozilo marke Citroën kojim su pobjegli i izazvali saobraćajnu nezgodu.
Oštećeni je prevezen na ukazivanje ljekarske pomoći gdje su konstatovane teške tjelesne povrede.
- Preduzimajući mjere i radnje na terenu, policijski službenici su u kratkom roku identifikovali, pronašli i u službene prostorije doveli M.R. (42) i I.S. (42) iz Nikšića, koji se u policijskim evidencijama vode kao povratnici u izvršenju krivičnih djela iz oblasti imovinskog kriminaliteta - navedeno je u saopštenju Uprave policije.
Nakon sprovedene kriminalističke obrade, sa događajem je upoznat državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću koji je naložio da se I.S. uhapsi zbog sumnje da je počinio krivično djelo razbojnička krađa u sticaju sa krivičnim djelom teška tjelesna povreda.
Po nalogu postupajućeg tužioca uhapšen je i M.R. zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa. &nbsp;
- Osumnjičeni će, uz krivičnu prijavu, biti privedeni nadležnom tužiocu u zakonskom roku - kazali su u Upravi policije.

Tag: granicni-prelazi