Pregled kamera sa graničnog prelaza Sitnica, putni pravac Herceg-Novi Trebinje, otkriva čudnu manipulaciju: na kameri koja daje pregled ulazaka u Crnu Goru je datum – 20. mart 2025. godine?! Manja izlaznost na izborima u Nikšiću upućuje na zaključak da je ovog puta izostao masovni dolazak ,,turističkih glasača“ iz Trebinja, Foče i ostalih gradova iz Bosne i Hercegovine. Procjenjuje se da je 2021. godine više od četiri hiljade glasača došlo i glasalo za tadašnju opoziciju, Demokratski front uglavnom.&nbsp; Pregled kamera sa tri granična prelaza sa BIH pokazuje da danas na izborni dan nema velike migracije. &nbsp;Tri granična prelaza prema Nikšiću – Vraćenovići, Šćepan Polje, Ilino Brdo - su uglavnom bez gužvi. &nbsp;Zanimljivo je da su velike gužve na izlazu iz Crne Gore preko GP Ilino brdo.&nbsp; No, pregled kamera sa graničnog prelaza Sitnica, putni pravac Herceg-Novi Trebinje, otkriva čudnu manipulaciju: na kameri koja daje pregled ulazaka u Crnu Goru je datum – 20. mart 2025. godine?! Tako da nije moguće provjeriti koliko automobila se kreće prema Herceg Novom. Kamera koja prati izlaske iz Crne Gore je podšena kako treba i na njoj je današnji datum.&nbsp; Da sve bude zanimljivije, kamera ulaska preko GP Sitnica je vremenski pravilno podešena kao da je u pitanju tačno vrijeme, dok kamera koja prati izlazak iz Crne Gore ima isti čas, ali i datum koji je ,,normalan“ &nbsp;- 13. aprli.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041312044_33d6b33225f7a0821253b020956824fb499c6d4b72311e741af376f19b5a5762.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041312044_33d6b33225f7a0821253b020956824fb499c6d4b72311e741af376f19b5a5762" data-rendition-name="original" width="723" height="980" loading="lazy" alt="STVARNO STANJE NA GP SITNICA: Google prikaz"> <figcaption>STVARNO STANJE NA GP SITNICA: Google prikaz(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Pretraga preko Inetrneta pokazuje da je oko 11 sati danas registrovano veći broj ulazaka u Crnu Goru, da je gužva na graničnom prelazu Sitnica - putni pravac je obojen crvenom bojom na prikazu.&nbsp; &nbsp;

Draško Đuranović

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Kamera na graničnom prelazu Sitnica bilježi ulaske u Crnu Goru – od 20. marta?!

Saradnja Uprave policije i Međunarodne organizacije za migracije je kontinuirana i uspješna, ocijenjeno je na sastanku v. d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovi sa šefom Misije IOM –a u Podgorici Vladimirom Gjorgijevim i saradnicima.
Istaknuti su i progresivni rezultati policijskih službenika na suzbijanju ilegalnih migracija i trgovine ljudima.
Na sastanku je razgovarano o implementaciji najznačajnijih aktivnosti u okviru projekata, kao što su uspostavljanje sistema za elektronsku registraciju i identifikaciju migranata – EURODAC, izgradnja objekta Sektora granične policije u Zagoriču, uspostavljanje operativne i logističke baze na rijeci Bojani i Skadarskom jezeru, unapređenje kapaciteta u domenu elektronskog nadzora državne granice, uspostavljanje punktova za registraciju i identifikaciju migranata u sjevernom dijelu Crne Gore u Pljevljima, Rožajama i Plavu, kao i podrška u nabavci sredstava za nadzor državne granice predviđenih Šengenskim akcionim planom.
- Takođe, planirano je uvezivanje optičkim kablom graničnih prelaza Ilino brdo, Vraćenovići, Šćepan Polje, objekat na Sv. Nikoli i drugi objekti - saopšteno je iz Uprave policije.
Na kraju susreta dogovoreno je da će Uprava policije i IOM nastaviti sa zajedničkim projektima, u cilju postizanja još boljih rezultata na planu podizanja nivoa bezbjednosti državne granice, prevencije i suzbijanja ilegalnih migracija, kao i sprečavanja krijumčarenja i prekograničnog kriminala.&nbsp;
&nbsp;

Portal ETV

500x500

1250x600

1084x550

U planu uvezivanje optičkim kablom GP Ilino brdo, Vraćenovići, Šćepan Polje...

Danilovgrađanin P. P. (30) je uhapšen nakon što su granični policajci u njegovom prtljagu pronašli djelove od oružja, dok su caranici od državljanina Srbije na Aerodromu Podgorica zaplijenili tompuse vrijedne 95.000 eura - saopšteno je iz Uprave policije (UP). - Preduzimajući zajedničke aktivnosti na suzbijanju i otkrivanju svih oblika prekograničnog kriminala, suzbijanja krijumčarenja, i pronalaska i oduzimanja vatrenog oružja, municije i eksplozivnih materija u ilegalnom posjedu, saradnjom službenika Uprave policije i službenika Uprave carina, na graničnom prelazu Aerodrom Podgorica, pri ulasku u Crnu Goru, zaplijenjeni su djelovi od oružja i skupocjene cigarete-tompusi. Službenici Uprave carina, su od državljanina Republike Srbije, zaplijenili veću količinu skupocjenih cigareta – tompusa, čija se tržišna vrijednost procjenjuje na 95.000 eura - precizirano je u saopštenju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250215200240_ac22b8064428cc6c17ca639150ec49144340d53e7415a56eff4ec5862adb23e1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250215200240_ac22b8064428cc6c17ca639150ec49144340d53e7415a56eff4ec5862adb23e1" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Zaplijenjeni tompusi"></figure>  Iz UP su dodali da je protiv državljanina Srbije pokrenut postupak pred Osnovnim sudom u Podgorici. U saopštenju piše da su granični policajci, u prtljagu u vlasništvu P. P. pronađeni: višenamjenski rukohvat za lovačku pušku, djelovi rukohvata za lovačku pušku, kundak za lovačku pušku, kompenzator trzaja, optički nišan za pušku marke Vortex Strike Eagle, nastavak optike, nosač okvira za lovačku municiju i višenamjenske platnene torbice. - Nakon prikupljenog obavještenja, a po nalogu tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, P. P. je uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija - kazali su iz UP.

UP: Uhapšen Danilovgrađanin kod koga su pronađeni djelovi od oružja, od državljanina Srbije zaplijenjeni tompusi

Na graničnim prelazima Dobrakovo, Kula i Šćepan polje oduzeta su tri međunarodno tražena vozila, a turski državljanin K.G. uhapšen je nakon što je kod njega pronađen pištolj sa četiri komada municije.
- Na graničnom prelazu Dobrakovo policija je kontrolisala vozilo marke BMW i vozača G.R. iz Republike Srbije. Provjerama je utvrđeno da se ovo vozilo potražuje na međunarodnom nivou od strane Švajcarske i ono je oduzeto - saopšteno je iz policije.
Teretno motorno vozilo marke Ford i vozač B.M. sa Kosova kontrolisani su na graničnom prelazu Kula kada je utvrđeno da Slovenija ovo vozilo potražuje na međunarodnom nivou. Vozilo je zatim takođe oduzeto.
- Na graničnom prelazu Šćepan polje kontrolisano je vozilo i dva lica, turska državljanina, koja su se u njemu nalazila. Policija je ovom prilikom pronašla pištolj marke Crvena Zastava M70 kalibra 7,65 mm, obrušenog fabričkog broja, kao i okvir sa četiri komada municije. Utvrđeno je da oružje pripada turskom državljaninu K.G. - dodali su u policiji.
Turski državljanin je nalogu tužioca uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija u sticaju sa krivičnim djelom krijumčarenje.
- Osim toga, na graničnom prelazu Božaj kontrolisano je vozilo marke Porsche i vozač J.P. Utvrđeno je da je za vozilom raspisana međunarodna potjernica i ono je oduzeto - zaključili su u policiji.

Na graničnim prelazima oduzeta tri međunarodno tražena vozila, uhapšen turski državljanin koji je nosio pištolj i municiju

U petak veče, kada su službenici Interventne jedinice napravili više incidenata i neprimjereno se ponašali prema kolegama iz Nikšića, u Centar bezbjednosti Nikšić sa šefom podgoričke policije Goranom Jokićem bio je i Dragiša Mugoša iz Sektora policije opšte nadležnosti – saznaje Portal ETV.
Jokić i Mugoša pokušavali su da „ispeglaju“ postupanje službenika Interventne jedinice koji su bili na ispomoć kolegama u Nikšiću za obezbjeđivanje predizbornih skupova nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“.
Mugoša, koji je nadležan za javni red i mir u Upravi policije, upravo je sa Jokićem rukovodio akcijom razbijanja mirno okupljenih građana na Cetinju 5. septembra prilikom ustoličenja u Cetinjskom manastiru mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića.
Protiv Mugoše su građani, zbog prekoračenja ovlašćenja, podnijeli više krivičnih prijava, a protiv njega se vode i postupci pred cetinjskim Sudom. Mugoša je izdavao naređenja o sredstvima prinude policijskim službenicima. Osim Mugoše postupak je pokrenut i protiv nekoliko njegovih kolega.
Crnogorski zvaničnici, iz prethodne i sadašnje Vlade, kao i čelnici policije, istrajavli su u tvrdnjama da je akcija nasilnog ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića u Cetinjskom manastiru i nasilno razbijanje građanskih protesta bila profesionalna a da su građanke i građani koji su iskazali otpor ustoličenju bili teroristi, čiji je cilj bio državni puč.
Podsjetimo, kako je Portal ETV objavio jutros Osnovno državno tužilaštvo u Nikšiću formiralo je predmet i trenutno prikuplja obavještenja povodom postupanja pripadnika Interventne jedinice policije iz Podgorice, koji su 11. aprila bili na ispomoći nikšićkoj policiji. Incident se dogodio nakon tribine koalicije ZBNK na Grahovu, kada je jedan od pripadnika Interventne jedinice fizički nasrnuo na inspektora iz Nikšića. Situacija je dodatno eskalirala kada je, po pozivu u policijsku stanicu radi davanja izjašnjenja o incidentu, čitava jedinica nasilno upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti.

I Dragiša Mugoša, koji je rukovodio akcijom razbijanja građana na Cetinju 5. septembra, mirio policajce u Nikšiću?

Francuski predsjednik Emanuel Makron danas je u telefonskom razgovoru poručio izraelskom premijeru Benjaminu Netanjahuu da patnje civila u Gazi moraju da se okončaju, kao i da samo primirje u toj enklavi može da oslobodi preostale izraelske taoce, prenose danas francuski mediji.
Makron je takođe pozvao na otvaranje svih prelaza za ulazak humanitarne pomoći u Gazu, prenosi Mond.
Kako prenosi Mond, Makron je prenio izraelskom lideru da su oslobađanje svih talaca i demilitarizacija Hamasa i dalje prioritet za Francusku, dodajući da se nada primirju i konačnom otvaranju perspektive političkog rješenja o dvije države.
Kako je navedeno iz saopštenja Netanjahuovog kabineta, izraelski premijer je Makronu prenio svoje snažno protivljenje formiranju palestinske države, navodeći da bi to bila ogromna nagrada za terorizam.
- Izraelski premijer je kazao francuskom predsjedniku da bi palestinska država formirana odmah pored izraelskih gradova postala uporište iranskog terorizma, i da se najveći deo izraelske javnosti tome protivi, kao i Netanjahuova konsistentna i dugoročna politika - saopšteno je iz kancelarije premijera.
UN su upozorile da humanitarna kriza u Gazi izmiče kontroli, a da pomoć nije ušla u tu enklavu već nedjeljama.
Palestinski militantni pokret Hamas objavio je juče da je Izrael ponudio primirje od 45 dana ako oslobodi polovinu preostalih talaca u Gazi, prenosi Tanjug.

Makron poručio Netanjahuu: Patnje civila u Gazi moraju stati

Američki izaslanik za Bliski istok Stiv Vitkof oglasio se povodom pregovora o nuklearnom programu Irana i SAD-a, te je rekao kako će Vašington izvršiti dodatni pritisak na Teheran.
Vitkof je objavio saopštenje nakon što je juče naznačio da SAD nastoji ograničiti iransko obogaćivanje uranija umjesto da u potpunosti ukinu svoj nuklearni program.
- Dogovor s Iranom će biti zaključen samo ako je to Trampov dogovor. Svaki konačni aranžman mora postaviti okvir za mir, stabilnost i prosperitet na Bliskom istoku - što znači da Iran mora zaustaviti i eliminirati svoj program nuklearnog obogaćivanja i naoružavanja. Za svijet je imperativ da stvorimo čvrst, pošten dogovor koji će izdržati, a to je ono što je predsjednik Tramp tražio od mene - poručio je Vitkof.
Dan ranije oglasio se i američki predsjednik Donald Tramp koji je rekao kako će uraditi sve što je potrebno da postigne dogovor s Iranom.
- Jedina stvar je, jedna stvar, jednostavna, stvarno je jednostavna: ne mogu imati nuklearno oružje. I moraju biti brzi. Jer su prilično blizu da ga imaju. A neće ga imati - kazao je Tramp.

Vitkof: Dogovor s Iranom će biti zaključen samo ako je to Trampov

Državljanin Republike Turske B.O. (36), sa privremenim boravkom u Ulcinju, oglašen je krivim i osuđen na novčanu kaznu u iznosu od 1.500 eura zbog bježanja od policije - saopšteno je iz Suda za prekršaje u Budvi. 
Njemu je, kako navodi predsjednik ovog suda Marko Đukanović, dežurna sutkinja Anka Kekić 15. aprila u hitnom postupku izrekla sankciju nakon što je u postupku dokazano da je dan ranije, oko 222 sata, u neposrednoj blizini Odjeljenja bezbjednosti Ulcinj ometao policijskog službenika B. E.
On se, kako se navodi, na usmeno naređenje policijskog službenika "stop policija" oglušio i dao u bjekstvo.
- Brzom reakcijom policijskih službenika je bio sustignut i sproveden u stanicu policije Ulcinj - ističe Đukanović.
Kazna mu je kao stranom državljaninu naplaćena odmah po izricanju odluke.

Ulcinj: Turski državljanin bježao policiji, kažnjen sa 1.500 eura

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Tag: granicni-prelazi