Tokom ljetnje turističke sezone 2025. godine, granični prelazi u sektoru Jug zabilježili su različite trendove – dok su Sukobin i Debeli brijeg bilježili pad prometa, Budva i tivatski aerodrom pokazali su pozitivan bilans.
Kako je kazao glavni policijski inspektor i pomoćnik načelnika Sektora Jug, Darko Vasilijević, od juna do avgusta kroz granične prelaze kontrolisano je više od 5,4 miliona putnika, više od milion motornih vozila, oko 5.100 plovila i skoro 7.000 vazduhoplova.
- U odnosu na isti period prošle godine, broj putnika pao je za 4,73 odsto, motornih vozila za 7,67 odsto, dok je promet plovila manji za 1,68 odsto. Jedini segment koji je zabilježio rast su vazduhoplovi, sa 11,96 odsto više operacija nego prošle godine - istakao je on.
Najfrekventniji drumski prelazi ostaju Sukobin i Debeli brijeg.
- Na Sukobinu je tokom ljeta prešlo skoro 1,6 miliona putnika, što je pad od 9,8 odsto, dok je na Debelom brijegu evidentirano 1,26 miliona putnika, 7,1 odso manje nego lani - rekao je Vasilijević.
Suprotno tome, granični prelaz Luka Budva bilježi značajan rast.
- U julu i avgustu 2025. godine granicu je prešlo 6.119 putnika, što je 38 odsto više nego u istom periodu prošle godine. Sličan trend rasta primijećen je i na tivatskom aerodromu - rekao je on.
Pored statističkih podataka, granična policija bilježi i konkretne rezultate u borbi protiv nezakonitih aktivnosti.
Tokom ljeta spriječeno je 15 nezakonitih prelazaka granice, otkriveno sedam falsifikovanih dokumenata, izdato 435 prekršajnih naloga, dok je 24 lica lišeno slobode. Na osnovu potjernica pronađeno je 37 osoba, a ulazak u Crnu Goru odbijen je za 64 lica.
Takođe, privremeno su oduzeti brojni predmeti i sredstva: 12 putničkih motornih vozila, 51 dokument, 145 grama marihuane, 22 grama hašiša, gasni pištolj i šest metaka.
Vasilijević naglašava da analiza sezonskog prometa kroz sve granične prelaze pokazuje kako turistička aktivnost značajno utiče na frekvenciju prelazaka, ali i koliko je važna kontinuirana kontrola za sigurnost na granici.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Budva bilježi rast prometa, Sukobin i Debeli brijeg u padu tokom ljeta 2025.

Službenici Sektora granične policije kontinuirano sprovode pojačane kontrole na graničnim prelazima, na kojim su tokom jučerašnjeg &nbsp;oduzeta vozila i manje količine narkotika, a dvije osobe su lišene slobode.
Kako je saopšteno, na graničnom prelazu Božaj, službenici Stanice granične policije Podgorica kontrolisali su L.L. (30), koji je upravljao vozilom marke „Audi“ sa registarskim oznakama Velike Britanije. Prilikom granične provjere, kako navode iz policije, utvrđeno je nepoklapanje broja šasije vozila sa podacima u saobraćajnoj dozvoli. Istaknuto je da je vozilo oduzeto po nalogu tužioca Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici radi sprovođenja dodatnih provjera i vještačenja, nakon čega će biti izvršena pravna kvalifikacija djela.
Na graničnom prelazu Šćepan Polje, kako je navedeno, policijski službenici kontrolisali su Ž.M. (59), državljanina Bosne i Hercegovine, koji je upravljao vozilom marke „BMW“ sa bosanskim registarskim oznakama. Istaknuto je da je detaljnom provjerom u saradnji sa službenicima NCB Interpol-a Podgorica utvrđeno da se vozilo potražuje na međunarodnom nivou od strane Republike Austrije. Vozilo je oduzeto i predato službenicima Odjeljenja bezbjednosti Nikšić.
Kako navode iz Uprave policije, na graničnom prelazu Sukobin službenici su lišili slobode dvije osobe zbog posjedovanja opojnih droga.
- &nbsp;Kod lica M.N.A. (21), francuskog državljanina, u vozilu kojim je upravljao pronađena je manja količina hašiša. Istaknuto je da je protiv njega podnijeta prekršajna prijava iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga - saopšteno je iz UP.
Takođe, lice L.S. (43), kosovski državljanin, prilikom kontrole vozila marke „Volkswagen“, kod sebe je imao manju količinu marihuane u PVC pakovanju. Kako navode, lice je lišeno slobode zbog prekršaja iz istog zakona.
Saopšteno je da će sve zaplijenjene droge i vozila biti predmet daljeg postupanja i pravne obrade.

500x500

UP: Na graničnim prelazima oduzeta vozila i marihuana, dva lica lišena slobode

Ogromne gužve &nbsp;na graničnim prelazima Vraćenovići i Ilino brdo prema Bosni i Hercegovini. Na izlazu iz Crne Gore formirane su kilometarske kolone vozila, a čekanja traju i po nekoliko sati.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250823130844_5aceda18294889e6246d73dc68f957426e7d8517c2c414681cfe53b277673cb0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250823130844_5aceda18294889e6246d73dc68f957426e7d8517c2c414681cfe53b277673cb0" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Kilometarske kolone na granici sa BiH"> <figcaption>Kilometarske kolone na granici sa BiH(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FABaxXPMDPsw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Policija na skretanju za Vraćenoviće iz pravca Nikšića upozorava vozače na dugotrajna zadržavanja na granici. Slična situacija je i na Ilinom brdu, gdje je kolona vozila na izlasku iz Crne Gore duga od samog graničnog prelaza do Klobuka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082314080_235be371738f0e56079417fae2ba5a267c4960ebbd5be7c6998dd3e4ac208061.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025082314080_235be371738f0e56079417fae2ba5a267c4960ebbd5be7c6998dd3e4ac208061" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Granični prelaz Klobuk"> <figcaption>Granični prelaz Klobuk(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250823130844_0652f8b76262c6533fd229e3be95cf24d789545fe0d65ed9f318744fa8d47d17.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250823130844_0652f8b76262c6533fd229e3be95cf24d789545fe0d65ed9f318744fa8d47d17" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Kilometarske kolone na granici sa BiH"> <figcaption>Kilometarske kolone na granici sa BiH(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  Portal ETV zabilježio je da se vozila jedva pomjeraju, a vozači su vidno nervozni zbog čekanja. S druge strane, na ulazu u Crnu Goru iz pravca BiH – od Klobuka prema Ilinom brdu – nema značajnijih zadržavanja. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEollwIkHW0Y&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Miraš Dušević

1250x600

1084x550

(FOTO, VIDEO) Kilometarske kolone na granici sa BiH: Čeka se i po nekoliko sati na izlazu iz Crne Gore

Samo su 1. avgusta zabilježene kilometarske kolone i višesatna čekanja na ulazak u Crnu Goru preko graničnih prelaza sa EU, odnosno Hrvatskom. Tada su iz Stanice granične policije Herceg Novi na Debelom brijegu i Kobili registrovali 70 do 80 odsto veći promet nego istog dana lani, prenosi Novski portal.
U “špicu” ovogodišnje sezone nema poznatog saobraćajnog kolapsa, spajanja dvije granice Debelog brijega i Karasovića, niti nervoze putnika zbog predugog čekanja na kontrole, u kolonama koje se jedva pomjeraju.
Taj prvi veći “udar”, zbog početaka ferragosta u Italiji, ali i odmora u drugim evropsklim zemljama je prošao. Putnici koji su prije tog 1. avgusta i poslije njega prelazili granice svjedoče da su prošli “lagano”, gotovo bez čekanja. Svakako, u nekom periodu dana se mnogima i “posreći”, pa na prelazak čekaju malo duže. Juče su recimo pred veče preko Debelog brijega i Karasovića, ka aerodromu, putnici čekali 2 sata. U povratku preko Vitaljine i Kobile svega par minuta.&nbsp;
Novskom portalu su iz hercegnovskih turističkih agencija, koji se bave transferom putnika do areodroma u Čilipima potvrdili, takođe, da se ove godine &nbsp;“lakše diše”. To tumače, prije svega boljom organizacijom graničnih službi, s obje strane.
- Za razliku od ranijih godina ove je potpuno drugačija situacija. Za pohvalu su hrvatski službenici na Karasovićima i Vitaljini koji su se bolje organizovali, otvorili su sve trake, zaposolili ljudstvo…I na crnnogorskoj strani su, takođe, ubrzali procedure i uradili su sve što su mogli, to je primjetno. Gužve su daleko od onih koje smo imali proteklih godina u ovo doba - rekao je tom mediju vlasnik jedne turističke agencije.
On smatra i da je do rasterećenja došlo zbog nove brodske linije u saradnji jedne italijanske i albanske kompanije. Sa tri ili četiri broda oni spajaju Ankonu i Drač.
- Neki brodovi mogu da prevezu i po 800 vozila. Mnogi albanski državljani odlučili su da na taj način zaobiđu tranzit kroz Crnu Goru i brže dođu do odredišta, a ”spasili su nas” - rekao je ovaj iskusni turistički poslenik iz Novog.
S druge strane, iz crnogorske granične policije, u kontaktu sa kolegama iz Hrvatske i Albanije, saznali su da je kod njih značajno povećan broj prelazaka na graničnom prelazu Nova Sela prema Bosni i Hercegovini, kao i na graničnom prelazu Božaj između Crne Gore i Albanije. To potvrđuje da je dio putnika u tranzitu iz zemalja Evropske unije ka Albaniji, Grčkoj i drugim zemljama preusmjeren. Umjesto našom obalom, koriste višeove godine saobraćajnice prema Bosni i Hercegovini, Nikšiću, Podgorici i dalje prema Skadru.&nbsp;

Zašto su ove sezone manje gužve na graničnim prelazima sa Hrvatskom?

Savjet Evrope zatražio je danas od Grčke da primijeni jače mjere pravne zaštite na svojim granicama i da primijeni "pristup nulte tolerancije prema povratku po kratkom postupku" zbog izvještaja o nastavku ilegalnih deportacija migranata, uprkos sve glasnijim međunarodnim kritikama.
Komesar Savjeta Evrope za ljudska prava Majkl O’Flaerti objavio je tu preporuku poslije posjete Grčkoj u februaru.
Komesar je zabrinut zbog optužbi koje je čuo tokom posjete, u vezi sa upornom praksom povratka migranata po kratkom postupku (pušbekovi ili neformalno prisilno vraćanje) i na kopnenim i na pomorskim granicama, navodi se u memorandumu Savjeta Evrope.
- Vraćanje ljudi bez sprovođenja postupka individualne identifikacije sprečava članice EU da utvrde da li ih možda vraćaju na kršenje ljudskih prava - dodaje se u memorandumu.
Rečeno je da je O’Flaerti primijetio da je broj ovakvih optužbi opao posljednjih mjeseci.
Vlasti u Atini su dosljedno negirale optužbe za prisilno vraćanje migranata, tvrdeći da su mjere kontrole granica u skladu sa međunarodnim pravom.
Grčka policija je saopštila da su njeni službenici uključeni samo u „zakonito sprečavanje ilegalnih prelazaka granice dok su migranti još a teritoriji Turske i još nisu stigli u Grčku“.
Optužbe o prisilnom vraćanju dobile su pravni značaj nakon što je Evropski sud za ljudska prava u januaru presudio protiv Grčke, utvrdivši da je Atina prekršila Evropsku konvenciju o ljudskim pravima tako što je sistematski protjerivala migrante bez odgovarajućeg postupka.
Grčka Vlada pooštrava migracionu politiku, a ministar za migracije Makis Voridis najavio je planove za produženje maksimalnog perioda pritvora za odbijene tražioce azila sa 18 na 24 mjeseca.
- Ilegalni migrant čiji zahtjev za azil bude odbijen, a koji ipak ne ode u svoju zemlju suočiće se sa mnogo nepovoljnijim institucionalnim okruženjem nego što postoji danas, &nbsp;da bi ga u suštini podstakli na dobrovoljni odlazak - rekao je Voridis za loklanu televiziju.
Obalska straža je danas izvijestila da je spasila 158 migranata iz tri mala čamca južno od ostrva Krit, uz pomoć obližnjih komercijalnih plovila i agencije za zaštitu granica Evropske unije Fronteks.

Savjet Evrope traži da Grčka primijeni jače mjere zaštite na granicama

Pregled kamera sa graničnog prelaza Sitnica, putni pravac Herceg-Novi Trebinje, otkriva čudnu manipulaciju: na kameri koja daje pregled ulazaka u Crnu Goru je datum – 20. mart 2025. godine?! Manja izlaznost na izborima u Nikšiću upućuje na zaključak da je ovog puta izostao masovni dolazak ,,turističkih glasača“ iz Trebinja, Foče i ostalih gradova iz Bosne i Hercegovine. Procjenjuje se da je 2021. godine više od četiri hiljade glasača došlo i glasalo za tadašnju opoziciju, Demokratski front uglavnom.&nbsp; Pregled kamera sa tri granična prelaza sa BIH pokazuje da danas na izborni dan nema velike migracije. &nbsp;Tri granična prelaza prema Nikšiću – Vraćenovići, Šćepan Polje, Ilino Brdo - su uglavnom bez gužvi. &nbsp;Zanimljivo je da su velike gužve na izlazu iz Crne Gore preko GP Ilino brdo.&nbsp; No, pregled kamera sa graničnog prelaza Sitnica, putni pravac Herceg-Novi Trebinje, otkriva čudnu manipulaciju: na kameri koja daje pregled ulazaka u Crnu Goru je datum – 20. mart 2025. godine?! Tako da nije moguće provjeriti koliko automobila se kreće prema Herceg Novom. Kamera koja prati izlaske iz Crne Gore je podšena kako treba i na njoj je današnji datum.&nbsp; Da sve bude zanimljivije, kamera ulaska preko GP Sitnica je vremenski pravilno podešena kao da je u pitanju tačno vrijeme, dok kamera koja prati izlazak iz Crne Gore ima isti čas, ali i datum koji je ,,normalan“ &nbsp;- 13. aprli.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041312044_33d6b33225f7a0821253b020956824fb499c6d4b72311e741af376f19b5a5762.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041312044_33d6b33225f7a0821253b020956824fb499c6d4b72311e741af376f19b5a5762" data-rendition-name="original" width="723" height="980" loading="lazy" alt="STVARNO STANJE NA GP SITNICA: Google prikaz"> <figcaption>STVARNO STANJE NA GP SITNICA: Google prikaz(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Pretraga preko Inetrneta pokazuje da je oko 11 sati danas registrovano veći broj ulazaka u Crnu Goru, da je gužva na graničnom prelazu Sitnica - putni pravac je obojen crvenom bojom na prikazu.&nbsp; &nbsp;

Draško Đuranović

Kamera na graničnom prelazu Sitnica bilježi ulaske u Crnu Goru – od 20. marta?!

Saradnja Uprave policije i Međunarodne organizacije za migracije je kontinuirana i uspješna, ocijenjeno je na sastanku v. d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovi sa šefom Misije IOM –a u Podgorici Vladimirom Gjorgijevim i saradnicima.
Istaknuti su i progresivni rezultati policijskih službenika na suzbijanju ilegalnih migracija i trgovine ljudima.
Na sastanku je razgovarano o implementaciji najznačajnijih aktivnosti u okviru projekata, kao što su uspostavljanje sistema za elektronsku registraciju i identifikaciju migranata – EURODAC, izgradnja objekta Sektora granične policije u Zagoriču, uspostavljanje operativne i logističke baze na rijeci Bojani i Skadarskom jezeru, unapređenje kapaciteta u domenu elektronskog nadzora državne granice, uspostavljanje punktova za registraciju i identifikaciju migranata u sjevernom dijelu Crne Gore u Pljevljima, Rožajama i Plavu, kao i podrška u nabavci sredstava za nadzor državne granice predviđenih Šengenskim akcionim planom.
- Takođe, planirano je uvezivanje optičkim kablom graničnih prelaza Ilino brdo, Vraćenovići, Šćepan Polje, objekat na Sv. Nikoli i drugi objekti - saopšteno je iz Uprave policije.
Na kraju susreta dogovoreno je da će Uprava policije i IOM nastaviti sa zajedničkim projektima, u cilju postizanja još boljih rezultata na planu podizanja nivoa bezbjednosti državne granice, prevencije i suzbijanja ilegalnih migracija, kao i sprečavanja krijumčarenja i prekograničnog kriminala.&nbsp;
&nbsp;

U planu uvezivanje optičkim kablom GP Ilino brdo, Vraćenovići, Šćepan Polje...

Danilovgrađanin P. P. (30) je uhapšen nakon što su granični policajci u njegovom prtljagu pronašli djelove od oružja, dok su caranici od državljanina Srbije na Aerodromu Podgorica zaplijenili tompuse vrijedne 95.000 eura - saopšteno je iz Uprave policije (UP). - Preduzimajući zajedničke aktivnosti na suzbijanju i otkrivanju svih oblika prekograničnog kriminala, suzbijanja krijumčarenja, i pronalaska i oduzimanja vatrenog oružja, municije i eksplozivnih materija u ilegalnom posjedu, saradnjom službenika Uprave policije i službenika Uprave carina, na graničnom prelazu Aerodrom Podgorica, pri ulasku u Crnu Goru, zaplijenjeni su djelovi od oružja i skupocjene cigarete-tompusi. Službenici Uprave carina, su od državljanina Republike Srbije, zaplijenili veću količinu skupocjenih cigareta – tompusa, čija se tržišna vrijednost procjenjuje na 95.000 eura - precizirano je u saopštenju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250215200240_ac22b8064428cc6c17ca639150ec49144340d53e7415a56eff4ec5862adb23e1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250215200240_ac22b8064428cc6c17ca639150ec49144340d53e7415a56eff4ec5862adb23e1" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Zaplijenjeni tompusi"></figure>  Iz UP su dodali da je protiv državljanina Srbije pokrenut postupak pred Osnovnim sudom u Podgorici. U saopštenju piše da su granični policajci, u prtljagu u vlasništvu P. P. pronađeni: višenamjenski rukohvat za lovačku pušku, djelovi rukohvata za lovačku pušku, kundak za lovačku pušku, kompenzator trzaja, optički nišan za pušku marke Vortex Strike Eagle, nastavak optike, nosač okvira za lovačku municiju i višenamjenske platnene torbice. - Nakon prikupljenog obavještenja, a po nalogu tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, P. P. je uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija - kazali su iz UP.

UP: Uhapšen Danilovgrađanin kod koga su pronađeni djelovi od oružja, od državljanina Srbije zaplijenjeni tompusi

Na graničnim prelazima Dobrakovo, Kula i Šćepan polje oduzeta su tri međunarodno tražena vozila, a turski državljanin K.G. uhapšen je nakon što je kod njega pronađen pištolj sa četiri komada municije.
- Na graničnom prelazu Dobrakovo policija je kontrolisala vozilo marke BMW i vozača G.R. iz Republike Srbije. Provjerama je utvrđeno da se ovo vozilo potražuje na međunarodnom nivou od strane Švajcarske i ono je oduzeto - saopšteno je iz policije.
Teretno motorno vozilo marke Ford i vozač B.M. sa Kosova kontrolisani su na graničnom prelazu Kula kada je utvrđeno da Slovenija ovo vozilo potražuje na međunarodnom nivou. Vozilo je zatim takođe oduzeto.
- Na graničnom prelazu Šćepan polje kontrolisano je vozilo i dva lica, turska državljanina, koja su se u njemu nalazila. Policija je ovom prilikom pronašla pištolj marke Crvena Zastava M70 kalibra 7,65 mm, obrušenog fabričkog broja, kao i okvir sa četiri komada municije. Utvrđeno je da oružje pripada turskom državljaninu K.G. - dodali su u policiji.
Turski državljanin je nalogu tužioca uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija u sticaju sa krivičnim djelom krijumčarenje.
- Osim toga, na graničnom prelazu Božaj kontrolisano je vozilo marke Porsche i vozač J.P. Utvrđeno je da je za vozilom raspisana međunarodna potjernica i ono je oduzeto - zaključili su u policiji.

Na graničnim prelazima oduzeta tri međunarodno tražena vozila, uhapšen turski državljanin koji je nosio pištolj i municiju

Novoizabrani gradonačelnik Njujorka Zoran (Zohran) Mamdani održao je danas svoju prvu konferenciju za medije nakon istorijske izborne pobjede, poručivši da će njegova administracija “stati u odbranu grada” od predsjednika SAD-a Donalda Trampa.
Mamdani je rekao da mu izborni rezultat daje mandat za “ambicioznu politiku priuštivosti”, s ciljem da “najskuplji grad u SAD-u postane grad koji si ljudi mogu priuštiti”.
Najavio je povećanje poreza za “najbogatijih 1 posto Njujorčana”, uključujući uvođenje paušalnog poreza od 2 posto za sve koji zarađuju više od 1 milion dolara godišnje. Planira i povećati porez na dobit na 11.5 posto, koliko iznosi gornja granica u susjednom Njujorku. Prema njegovim tvrdnjama, time bi se prikupilo oko 9 milijardi dolara.
Na pitanje hoće li to otjerati poslodavce iz grada, Mamdani je odgovorio da su radnici već prisiljeni odlaziti zbog previsokih troškova života, posebno zbog cijena skrbi za djecu, a što otežava kompanijama da zadrže talent.
<h3>“Trampove prijetnje su neizbježne”</h3>
Prije izbora predsjednik SAD-a Donald Tramp zaprijetio je uskraćivanjem saveznog finansiranja Njujorku ako Mamdani pobijedi. Mamdani je danas rekao da je spreman suprotstaviti se svakom pokušaju predsjednika da nanese štetu gradu. “Njegove prijetnje su neizbježne”, rekao je.
Dodao je da je otvoren za razgovor s Trampom, bilo o njegovim predizbornim obećanjima vezanima uz troškove života ili o posljedicama smanjenja saveznih subvencija za hranu (SNAP), koje pogađaju gotovo 2 miliona stanovnika. Naglasio je da će “uvijek govoriti istinu o Trampovim potezima”, ali bez zatvaranja vrata dijalogu, “jer ovo nije lični sukob”.
Upitan što bi Tramp trebalo naučiti iz sinoćnjih rezultata, Mamdani je poručio da predsjednik “nije ispunio obećanja radničkoj klasi”.
&nbsp;- Ovo je predsjednik koji je vodio kampanju na obećanju jeftinijih namirnica, a sada je smanjio SNAP naknade za gotovo 2 miliona Njujorčana. Dakle, otežava kupnju istih tih namirnica o kojima je nedavno govorio. Republikance širom zemlje plaši činjenica da ćemo mi zaista isporučiti ovu agendu. I taj kontrast ne mogu podnijeti- rekao je.

Mamdani održao prvu konferenciju nakon pobjede: Štitiće grad od Trampa, ali ne isključuje dijalog s njim

Riža se u Japanu već tri hiljade godina smatra svetom namirnicom. Širom ove zemlje uzgaja se više od 300 sorti riže, dok se neprestano razvijaju nove. Jela pripremljena od riže, poput sušija, kolača moči i sakea, prepoznata su širom svijeta.
Jedna sorta riže posebno se izdvaja. Riječ je o riži Kinmemai Premijum, za koju njen proizvođač tvrdi da je najbolja riža na svijetu. Osim toga, Ginis ju je 2016. godine proglasio najskupljom rižom na svijetu.
Cijenjena je zbog svoje nutritivne vrijednosti i ukusa. Kada je 2016. prvi put bila ponuđena na tržištu, 840 grama koštalo je 9.496 japanskih jena (oko 53 eura). Od tada, potražnja za ovom rižom stalno raste, što je iznenadilo i samog proizvođača. Danas pakovanje košta 10.800 jena (nešto preko 60 eura).
U kompaniji Tojo Rajs, koja proizvodi Kinmemai Premijum, navode da zbog ove riže vjerovatno posluju s gubitkom, iako je prodaju po visokoj cijeni. Kao razlog proizvodnje ističu želju da podstaknu ostale japanske proizvođače da uzgajaju kvalitetnije sorte riže.
Razlog zbog kojeg proizvođač ima gubitke, a ne profit, leži u veoma složenom procesu proizvodnje. Taj proces počinje – na takmičenju.
Naime, Keidži Saika, 91-godišnji predsjednik kompanije Tojo Rajs, svake godine bira između četiri i šest vrhunskih i nagrađivanih sorti riže iz baze koja sadrži pet hiljada prijava.&nbsp;
To čini na Međunarodnom takmičenju u ocjenjivanju ukusa riže, koje organizuje udruženje ocjenjivača ukusa riže Šokumi Kantejsi, najveće ove vrste u Japanu.
Osim ukusa i teksture, Saika procjenjuje i nivo enzima svake sorte riže. Biraju se samo zrna s najvećom vitalnošću, a zatim ta zrna odstoje određeno vrijeme.
- Ako rižu ostavite da odstoji nekoliko mjeseci, ukus postaje intenzivniji, bogatiji i donosi više zdravstvenih koristi. Dakle, to je zaista posebna riža - objašnjava Saika.
Cijena ove riže dodatno je visoka jer su njene količine vrlo ograničene. Zbog toga se često poklanja kao luksuzni dar u posebnim prilikama ili za ostavljanje utiska na poslovne partnere, piše Si-En-En.

Priča o najskupljoj riži na svijetu: Pakovanje koje se poklanja da biste nekog impresionirali

Vlada Tuzlanskog kantona je, povodom tragičnih događaja i stradanja štićenika Doma penzionera Tuzla, proglasila četvrtak, 6. novembar, danom žalosti na području ovog kantona.
Na dan žalosti svi organi i institucije na području Tuzlanskog kantona istaći će zastave na polja jarbola.
Medijske kuće, kao i organizatori kulturno-umjetničkih i sportskih manifestacija na području kantona, obavezni su da prilagode svoje programske sadržaj danu žalosti, saopšteno je iz kantonalne Vlade.
Podsjećamo u požaru koji je sinoć zahvatio sedmi sprat Doma penzionera u Tuzli poginulo je 12 osoba, a 35 je potražilo ljekarsku pomoć među kojima su zaposleni, vatrogasci, pripadnici policije, medicinski tehničari, potvrdio je jutros gradonačelnik Tuzle Zijad Lugavić.

U četvrtak Dan žalosti u Tuzlanskom kantonu zbog nesreće u Domu penzionera

Košarkaši Podgorice Bemax poraženi su danas na gostovanju ekipi Jahorine (91:84) u okviru 3.kola ABA 2 lige. Jahorina je ovim trijumfom sada na skoru 2-1, dok je Podgorica bez pobjede nakon tri runde u drugom po kvalitetu regionalnom takmičenju.
Podgorica je dobro otvorila meč povela 4:0, tek nakon dva minuta primila je prve poene, a u 7.minutu imala je i sedam poena viška (18:11), da bi nakon poena Krnića bila na diobi dvocifrene razlike (23:14). Ipak, iako je konstatno imala prednost, Podgorica je na kraju prve dionice bila u zaostatku (25:24), jer je Luis pogodio na samom isteku vremena.
U prvih šest minuta druge četvrtine Podgorica je uglavnom bila u ,,plusu“, ali je Jahorina ,,okrenula“ rivala i na poluvremenu imala vođstvo 44:38, nakon serije 12:4.
Sredinom treće dionice Podgorica je vodila 54:49, ali je domaćin opet preokrenuo, da bi Ćurevac sa dva bacanja donio egal (65:65) za kraj trećeg dijela. I, kada se očekivala drama, Jahorina je posljednju dionicu otvorila sa 10:0, čime je domaćin najavio pobjedu, jer Podgorica do kraja nije mogla ugroziti rivala…
Najefikasniji u timu Podgorice bio je Siniša Šorak sa 18, Danilo Lacmanović dodao je 16, uz 9 skokova, Haris Ćurevac dodao je 15, dok je dvocifren bio još Danilo Ivanović (10), koji je imao i 12 asistencija, a u strijelce su se upisali još Denil Krnić 9, Lazar Radetić 8, Stefan Adžić 5, Petar Minić 3.

Podgorica Bemax poražena od Jahorine

Ovo više nije samo moj slučaj, ovo je pitanje kako se u Crnoj Gori tretiraju žene koje prijave nasilje i djeca koja kažu: „Tata me je tukao“ - kaže mlada Podgoričanka u izjavi za Portal ETV, koja je po nalogu suda završila u zatvoru u Spužu, iako je u sedmom mjesecu rizične trudnoće, a zato što odbija da bivšem suprugu omogući kontakt sa njihovom petogodišnjom djevojčicom bez nadzora, jer je on, kako tvrdi, tuče. Sutkinja Osnovnog suda u Podgorici Ina Hrković, međutim, još u maju je presudila da ne postoji bojazan za bezbjednost đeteta i naložila je da majka mora omogućiti kontakt djevojčice sa ocem, odnosno boravak kod njega, kako je to naložio sud. &nbsp;OGORČENA NA SUTKINJU - Dana 24. oktobra pozvana sam „radi izjave“, ali umjesto uzimanja izjave, bez prethodno uručenog pisanog rješenja i bez upoznavanja sa bilo kakvim formalnim nalogom, ja sam lišena slobode i sprovedena u Spuž. Bila sam u sedmom mjesecu trudnoće koja je zvanično označena kao trudnoća visokog rizika (dijagnoza Z35). Ljekarski nalazi su već postojali i bili dostavljeni nadležnima. Sutkinja Ina Hrković je, preko više podnesaka, bila obaviještena da je trudnoća rizična i da mi je propisan strogi režim mirovanja i izbjegavanja stresa. Uprkos tome, sprovođenje je nastavljeno – podsjeća ona za naš portal. Poslije nekoliko dana Ministarstvo pravde je naložilo da se izvršenje kazne mora prekinuti zbog toga što je zatvorenica trudna.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251105061152_63bba7e7c59d2ac9ccc15d07cccbb2b2c411723f6a678612f84069e877894a0e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251105061152_63bba7e7c59d2ac9ccc15d07cccbb2b2c411723f6a678612f84069e877894a0e" data-rendition-name="original" width="750" height="1334" loading="lazy" alt="objava 1"> <figcaption>Objava Podgoričanke na društvenim mrežamaetv</figcaption> </figure>  - To je urađeno tek nakon što sam lišena slobode i držana, iako je prekid morao da se obezbijedi unaprijed. Konkretno: ja sam držana pod mjerom koja ugrožava moj i život i nerođene bebe – pa tek onda je naknadno „papir ispravio stvar“. To nije zakonito postupanje. To je prvo protivpravno lišenje slobode, pa onda naknadno traženje papira da se opravda ono što je već urađeno. Prema crnogorskom Zakonu o izvršenju kazni jasno postoji institut prekida izvršenja kazne za trudnice i u slučaju zdravstvenog rizika. Prema Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima (član 3 i član 5), država ne smije da te liši slobode bez zakonske osnove i ne smije da te izlaže ponižavajućem i nehumanom postupanju. U mom slučaju, oba standarda su prekršena – kategorična je naša sagovornica. Ogorčena je na postupanje sutkinje Ine Hrković, uz konstataciju da je postupala protivno zakonu i protivno dužnoj pažnji. - Postupano je prema meni kao da sam kriminalac, iako sam u tom trenutku bila trudnica sa visokim rizikom i lice koje prijavljuje nasilje nad djetetom. Ignorisala je moje zdravstveno stanje. Dala je zeleno svjetlo da se sprovođenje nastavi iako nije bilo zakonite, prethodno uručene naredbe meni, što otvara ozbiljnu sumnju na nezakonito lišenje slobode – kaže ona. Posebno je zapanjena stavom sutkinje da nastavi sa „postupanjem koje je vodilo ka zatvaranju“ iako je bila upoznata sa kompletnom dokumentacijom koja je potvrdila visokorizičnu trudnoću. - Umjesto da zaštiti trudnicu i dijete ona me zatvorila. Nakon mog hapšenja, umjesto da se sve hitno zaustavi dok se ne provjeri stanje djeteta i moje stanje, nastavljena je radnja izvršenja i pritisak preko Centra za socijalni rad - ogorčena je sagovornica Portala ETV. &nbsp;INSTITUCIONALNI PRITISAK&nbsp; Podsjetila je i na snimak koji je njena porodica dostavila Portalu ETV dok je ona bila u zatvoru, a na kojem se vidi da sutkinja Hrković, kada je u pratnji policije i izvršitelja stigla pred vrata njenog porodičnog doma, prišla sigurnosnoj kameri u hodniku i okrenula je kako ne bi, smatra mlada Podgoričanka, bilo snimljeno njihovo postupanje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251105061152_09c1bab645544cf9984cf886c441890c9073495fd2dd14d137fb7c7ebc48d567.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251105061152_09c1bab645544cf9984cf886c441890c9073495fd2dd14d137fb7c7ebc48d567" data-rendition-name="original" width="750" height="1334" loading="lazy" alt="objava 2"> <figcaption>Objava Podgoričanke na društvenim mrežamaetv</figcaption> </figure>  - Ako je sve rađeno po zakonu i transparentno, zašto se kamera sklanja? Zašto se prekida dokumentovanje onoga što se dešava ženi u zatvoru koja je u sedmom mjesecu rizične trudnoće? To je pitanje na koje moraju da odgovore i Sudski savjet i Ministarstvo pravde. Ovo nije lični sukob sa jednim sudijom. Ovo je pitanje da li je sudija upotrijebila sudsku moć da zastraši žrtvu i da pokrije trag institucionalnog nasilja – naglašava ona. Institucionalni obračun sa njom i njenom porodicom nastavljen je, dodaje, i dok je bila zatvorena. - Službeno lice Dragoljub Kaluđerović je, prema onome što imamo zapisano, komunicirao sa mojom majkom uz prijetnje tipa: „To će joj doći glave“. Umjesto da zaštite dijete i majku trudnicu, nastavlja se sa pritiskom na moju porodicu i pokušajem da se isposluje izvršenje sudske odluke, u trenutku kad mene fizički drže, izoluju i slabe. To je klasičan obrazac zloupotrebe moći: slomi majku, odvoji je, pa onda guraj kontakt djeteta sa osobom koju je dijete već označilo kao nasilnu. I sve to pod etiketom „zakonskog postupanja“ – naglašava mlada Podgoričanka. Zapanjena je da se institucije oglušuju na činjenicu da djevojčica ne želi da ide kod oca.&nbsp; - Dana 24. jula 2025. u zapisnicima iz postupka izvršenja (I.br. 70/24) jasno stoji da je moje dijete reklo da ne želi kontakt sa ocem i da ga se plaši, jer ju je tukao. To je zabilježeno u prisustvu državnih službenika. Postoje medicinski nalazi i sudsko-medicinska dokumentacija iz februara 2025. koji opisuju povrede kod djeteta, uključujući povrede mekih tkiva stomaka i tijela. Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kategorična je naša sagovornica.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251105061152_ad5e8c562cca1bcf18327a194489bf78cd0038236d93bdd60fe609392de9cbb4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251105061152_ad5e8c562cca1bcf18327a194489bf78cd0038236d93bdd60fe609392de9cbb4" data-rendition-name="original" width="750" height="1334" loading="lazy" alt="objava3"> <figcaption>Objava Podgoričanke na društvenim mrežamaetv</figcaption> </figure>  To znači, kaže ona, da u Crnoj Gori njeno dijete nema gdje da se obrati za zaštitu. - Skandal je da je, dok su mene držali u zatvoru, nastavljen pokušaj „izvršenja kontakta moga djeteta, bez mene i protiv djetetove volje“. Dakle, ne samo da je sud znao da sam trudnica sa visokim rizikom, nego je znao i da sam fizički spriječena da branim dijete – i baš tad su nastavili „izvršenje“. To je direktno suprotno obavezi države da postupa u najboljem interesu djeteta. Prema Konvenciji o pravima djeteta, član 3 i član 19, dijete ima pravo da bude zaštićeno od nasilja i prisile, i interes djeteta mora biti prioritet u svakoj odluci. Ovdje interes djeteta nije tretiran ni sekundu – ogorčena je ona. &nbsp;KRIVIČNE PRIJAVE Od institucija zahtijeva „hitnu i nezavisnu provjeru postupanja sutkinje Ine Hrković“. - Sa punom provjerom zakonitosti lišenja moje slobode od 24.10.2025. i toga kako je bilo moguće da se trudnica u sedmom mjesecu rizične trudnoće sprovodi bez prethodno uručenog naloga. Očekujem pokretanje postupka pred Sudskim savjetom i Ministarstvom pravde zbog mogućeg prekoračenja ovlašćenja i uskraćivanja zaštite trudnici i djetetu. Tražim istragu u slučaju prijetnji mojoj majci, uz provjeru službenih komunikacija službenih lica uključenih u „izvršenje“. Zahtijevam privremenu zabranu bilo kakvog kontakta između moje maloljetne kćerke i lica koje je ona u službenom zapisniku označila kao nasilno, sve dok nezavisni psiholozi i nezavisni sudski vještaci (koji nijesu do sada radili u predmetu) ne daju nalaz da je kontakt bezbjedan za dijete – poručuje mlada Podgoričanka. Ona je juče na svojim nalozima na društvenim mrežama objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju njene optužbe na račun bivšeg supruga da je tukao njihovu djevojčicu kada je boravila kod njega, zbog čega ona od početka ove godine kategorično odbija da mu preda dijete. Objavila je i više dokumenata. - Sve ovo iznosim javno, jer više nemam povjerenje u domaće institucije. Imamo odbijene prijave nasilja nad djetetom. To je strašno – zaključuje naša sagovornica. Ona je juče Specijalnom državnom tužilaštvu podnijela krivičnu prijavu protiv sutkinje Ine Hrković i Osnovnom tužilaštvu u Podgorici protiv Dragoljuba Kaluđerovića. Po nalogu suda, dok je Podgoričanka bila u zatvoru, kako smo pisali, njena porodica je bila obavezana da djevojčicu preda ocu, ali dva pokušaja su ostala bezuspješna, jer je petogidišnjakinja odbijala da ide sa njim. - ...ona (je) vrištala i plakala i nije htjela sa njim – rekla nam je prošle sedmice familija Podgoričnake. Tada su nam kazali i kako su im izvršitelj i socijalna radnica predlagali da je ostave, odnosno „da joj baba pobjegne“, što je ona kategorično odbila. - Izvršitelj je danas, poslije neuspješne primopredaje, zaprijetio babi da će nam se „ovo obiti o glavu“ – kazali su oni prošle sedmice za naš portal. Sutkinja Hrković je još u maju naložila Podgoričanki da petogodišnju kćerku mora da predaje ocu svake druge sedmice utorkom i četvrtkom od 16 do 19 sati, kao i svake druge sedmice utorkom, takođe od 16 do 19 sati, a te sedmice i vikendom – od petka do neđelje veče. Ona je to, međutim, odbijala i zahtijeva da se djevojčica sa ocem sastaje isključivo pod nadzorom.&nbsp;

"Klasičan obrazac zloupotrebe moći: slomi majku, odvoji je, pa onda guraj kontakt djeteta“

Moral je čudna kategorija: rastegljiv je po željama, različito se tumači u zavisnosti s koje ste strane (ne)moralne činidbe, i vrlo prilagodljiv individualnim potrebama.&nbsp;
Teško ćete naići na nekog ko će za sebe reći da je nemoralan. Najveći kriminalci i ubice nose najveće verske simbole i tetovirani su njima, jer moral izjednačavaju sa religijskim zakonima. Prijateljice noći sebe smatraju moralnima, jer ne lažu i ne varaju: kod njih je koliko para, toliko „muzike“. Idealni vernik sebe doživljava visokomoralnim jer redovno odlazi u crkvu i ljubi popu ruku, iako tuče ženu, zanemaruje roditelje, podvaljuje „duhovnom ocu“ – kumu, a možda i odlazi u krevet sa kumom. I tako redom.
Moral je, po školskoj definiciji, „skup pravila ponašanja, principa i vrednosti koji su prihvaćeni u određenoj društvenoj grupi ili od strane pojedinca“. Aristotel kaže: „Onaj ko ne može da živi u zajednici ili kome ništa nije potrebno, jer je sam sebi dovoljan, nije deo države te je ili zver ili bog“. Ti su časovi, međutim, bar na prostorima Zapadnog Balkana, ili preskočeni ili su ostali na teorijskom delu.
Uoči godišnjice novosadske tragedije, predsednik Srbije se skrušeno izvinio u još jednom od nebrojenih TV-obraćanja. Neuobičajeno – proglašen je i Dan žalosti, godinu dana posle tragedije. To, na primer, nije učinjeno za godišnjicu tragedija u „Ribnikaru“, Duboni i Orašju, iako je u tim zločinima bilo više žrtava. Cinici će reći da su naprednjaci sa svime ostalim u Srbiji, uspeli da unište, obesmisle i opogane i institut dana žalosti.
No, ako je u izvinjenju Aleksandra Vučića uopšte bilo iskrenosti, ako to nije bio samo pokušaj podizanja rejtinga, već neki tračak ljudskosti iz crne radikalske duše, trajalo je taman koliko i čitanje sa telepromptera. Jer, njegovu ličnu monstruoznost saopštenu uoči skupa povodom godišnjice tragedije, rečima „šta je to u subotu (1. novembra, prim. aut.) u Novom Sadu, je l’ neka utakmica“ odmah posle „izvinjenja“ smenila je monstruoznost njegovih pristalica na dugme.
Očajna majka mladića koji je stradao pod betonom novosadske nadstrešnice, neznajući ni posle godinu dana ko je odgovoran za smrt njenog deteta i još 15 drugih ljudi, odlučila se za štrajk glađu pred Skupštinom Srbije. Ali, avaj: pred Dijanom Hrkom i njenim suzama isprečilo se najveće nehigijensko naselje u Evropi dopunjeno poslušnim članovima srbijanske vladajuće partije. I pojačano jakim ozvučenjem.
Ima stara ruska poslovica: „Ko nema stida, ne brine ga sramota“. Baš tako su bestidnici iz političke organizacije koju sve češće i domaća javnost i svetski uglednici izjednačavaju sa mafijaškom, beskrupulozne interesdžije neopterećene sramotom, na suze i bol jedne očajne majke odgovorili glasnom muzikom, veseljem i igrom.&nbsp;
Činjenica da je svirala i četnička „Morem plovi jedna mala barka“ (još jedna u nizu revizionističkih halucinacija), sa stihom „pošla majka da potraži sina“, posebno je zabolela ne samo Dijanu Hrka, već svakog s imalo empatije. Dijani su, uz te stihove, iz „Ćacilenda“ pokazivali i srednji prst. A to je, setićemo se, bio „simbol“ kojim su naprdnjaci odgovorili na crvenu šaku s početka protesta.
&nbsp;ČISTO ZLO
&nbsp;Za deo horde iz nehigijenskog šatorskog naselja možda postoji objašnjenje: najzad, među stanovnicima „Ćacilenda“ su zahvaljujući društvenim mrežama detektovane desetine ozbiljnih kriminalaca, pa i oni s više od 15 godina robije zbog ubistava. Od tog izopačenog psihičkog sklopa, od dvonožaca bez ikakvih moralnih uzusa, ništa drugačije se ne može ni očekivati. Možda samo nešto još gore.
Ono šta, međutim, pokazuje grupisanje režima u nužnosti da se sačuvaju mafijaške i korupcionaške privilegije su – zaposleni iz lokalne uprave i javnih preduzeća, koji su došli kao pojačanje „Ćacilendu“. Neke naoko neprimetne majke, neke mile kuvarice iz osnovnih škola, neke ljubazne službenice, opštinski radnici... transformisani u zveri. Urlaju „pošla majka da potraži sina“ ženi koja je skupila hrabrost da ispriča i kako je izgledao njen susret s uništenim, smrvljenim telom svog deteta, prilikom identifikacije. Nešto stravično za pročitati i čuti, nezamislivo kako je za videti i doživeti.
To nije politika. Nije zaštita stranke i privilegija. To nije ni nemoral. To je čisto, nepatvoreno zlo. To su jednostavno zli, izopačeni ljudi.&nbsp;
Uostalom, već u prvom narednom TV nastupu, kod Milomira Marića (sada na TV Prva, jer TV „Hepi“ odnedavno nije dovoljno lojalna), Vučić je za protest i štrajk Dijane Hrka optužio ambasadu SAD. To je već omiljeni radikalski manevar, u momentima kada se podrška nezaustavivo krnji i među lojalistima.
I nije to prvi put poslednjih godina da deo stanovnika Srbije pokazuje da izopačenost nema donju granicu.
Nije bilo tako davno kada su proglasili za pijanicu pilota helikoptera s bebom, koji se srušio zbog potrebe frustriranih političara da se slikaju i promovišu, i svi iz helikoptera poginuli. Čudila se Srbija kako to kolege stradalog radnika „Krušika“ pljuju i vređaju njegovu porodicu koja je samo tražila da se utvrdi odgovornost za pogibiju, a u toj je fabrici svako malo neka nesreća i skoro svaki zaposleni s glavom u torbi.
Ili, da se zapitamo, otkud onoliki muškarci koji podržavaju seksualnog predatora Jutku, koji im je pipao, štipao i na mnogo gore načine spopadao žene, sestre i ćerke, a protiv jedine žene koja je digla glas zbog toga? Najzad, u moru sličnih primera, da završimo pitanjem kakvi su to ljudi koji se automobilom zalete u kolonu mladih koji protestuju, a predsednik države, „najbolji student prava ikad“, smatra da je to u redu jer vozači imaju pravo da voze ulicom.
I kada se to tako pobrojano sagleda, postaje jasno da je Srbiji kudikamo manji problem što su joj uništeni pravosudni sistem i policija, koji poodavno služe samo održavanju režima, od toga što je uništen moral. Što više nema razlikovanja dobrog i lošeg. Što je skoro opštepihvaćeno uverenje da je sve dopušteno, ako je u ličnu korist.
&nbsp;UNIŠTENI LJUDI
&nbsp;Kako se srpsko društvo više polarizuje i kako postaje jasno da režim još nije bivši, a njegovi prvoborci već u bukagijama samo zato što je pobunjeni narod i dalje bezglav i nedovoljno artikulisan – otimačina ono malo neotetog se intenzivira. Najnovija je vest da su se čak i suvlasnici opskurnog i malotiražnog tabloida „Srpski telegraf“ Milan Lađević i Saša Milovanović „ogrebali“ za atraktivnu građevinsku parcelu u Rakovici, plativši je 1.300.000 eura. Pare za taj „biznis poduhvat“ sigurno nisu zaradili od prodaje novina, a nije poznato da su se bavili bilo kojim drugim poslom.
Od ove je važnija vest da Vlada Srbije ignoriše čak i sudske postupke povedene zbog zloupotreba oko srušene zgrade Generalštaba, i prostora kojim Vučić namerava da preko Džareda Kušnera „kupi“ Donalda Trampa. Kako bi se sve ubrzalo, i bez javne rasprave, Leks specijalis se našao pred poslanicima Skupštine u kojoj SNS sa saveznicima ima većinu – u nedelju.
Baš uoči saopštavanja odluke Vlade Švedske da obustavi deo finansijske pomoći državnim institucijama Srbije i sredstva preusmeri na jačanje civilnog društva, jer je „razvoj u Srbiji išao u pogrešnom pravcu – od rastuće korupcije do nepoštovanja principa vladavine prava“.
Već je opšte mesto činjenica da će Srbiji biti potrebne bar tri generacije da se oporavi od produžene vlasti udruženog zločinačkog poduhvata, od 1988. do danas. Problem je dublji od uništene države, privrede, institucija... Uništeni su ljudi. Fantazijama, izmišljenom istorijom, izgubljenim moralnim vrednostima i hegemonizmom zatrovane su i te generacije od kojih se sada očekuje da popravljaju Srbiju.&nbsp;
Najzad, uoči 1. novembra, uboden je i glogov kolac u srce poslednje kulturne manifestacije u Srbiji koja je koliko-toliko preživljavala naprednjačku potrebu da sve opogane i unište. Posle FEST-a, BEMUS-a, Narodnog pozorišta, BITEF-a, Nišvila, Gitarijade u Zaječaru... uništen je Sajam knjiga. Kultnu manifestaciju u regionu su zbog odbijanja da se termin održavanja pomeri da ne zahvata 1. novembar bojkotovali mnogi izdavači, a ostali su uprkos pretnjama odlučili da zatvore štandove na taj dan.
Dobro, ne svi. Bio je otvoren štand koji je izlagao haškog osuđenika Vojislava Šešelja i njegova (ne)dela. Neki vele da je propast Sajma upravo počela kada se na njemu pojavio Šešelj, kome su onda masovno pritrčavala deca da se fotografišu. Tešio se i pisac ovih redova da deca trče i da se slikaju sa majmunima u zoološkom vrtu... dok ta ista deca nisu počela da troprstare, zakukavaju o Kosovu i ispredaju bajke Milića od Mačve o prapotopskom poreklu nebeskog naroda. To bi, svakako, mogao da bude prilog tvrdnji da su i buduće generacije, koje bi trebalo da leče Srbiju, moralno upropašćene.
Do „vojvode“ s pečatom državne bezbednosti ove godine dopuzali su i lideri velikosrpske iredente iz Crne Gore. Neki su to šaljivo prokomentarisali rečima da su do amorfne mase prišli ljigavci, pa se očekuje hemijska reakcija. Snishodljivo poklonjenje Kneževića, Dajkovića i još nekih pokazalo je da nemoral i izopačenost nisu vezani za današnju Srbiju, već za hegemonističku fantaziju „Srpski svet“, koja još živi samo u mašti ortodoksnih šovinista i prilici da se predsednik Srbije još koji put džabe napije na istoimenoj vinskoj manifestaciji.

Od izvinjenja do uništenja

Ne želim da iznosim odbranu i neću odgovarati na pitanja suda i tužilaštva, to je pred podgoričkim Osnovnim sudom istako Danilo Mandić, inače sinovac predsjednika Skupšine Andrije Mandića. On se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Predmet je spojen sa postupkom koji je protiv njega formiran i zbog krivičnog djela oduzimanje vozila.
Optuženi Mandić se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću.&nbsp;
Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima, a u &nbsp;pucnjavi je ranjen Perović.
Postupak vodi sutkinja podgoričkog Osnovnog suda, Ivana Becić, dok optužnicu zastupa tužilac Ivan Bojović.
Optuženi Mandić je odbio da pred sudom istako da će odgovarati samo pitanja samo svog advokata.
PEROVIĆ: NIJESAM PSIHIČKI DOBRO
Svjedok oštećeni Darko Perović istakao je da za današnje ročište nije dobio poziv &nbsp;i da nije, kako kaže, sposoban psihički da iznosi odbranu, tr da ima psihičkih problema i ne može danas da iznosi ništa.
Na pitanje sudije kakavih psihičkih problema ima i da li je to medicinski evidentirano, oštećeni je rekao da nije medicinski evidentirano i da ima “psihičke probleme sam sa sobom.”
Sutkinja Becić zbog toga pozvala vještaka medicinske struke Željka Golubovića, kako bi utvrdio psihičko stanje oštećenog.
“Ja neću da me vještači niko i neću mu odgovarati na pitanja”, istakao je Perović, nakon odluke suda.
SASLUŠANJE SVJEDOKA
Tokom ročišta saslušan je svjedok Uroš Radusinović.
“Uglavnom ja i drug smo se kretali tom ulicom, gdje smo vidjeli dva zaustavljena vozila i mislili smo da je udes. Prošli smo tu još jednom i vidjeli smo gužvu nakon čega smo čuli nešto nalik na pucanj. Kada smo prolazili tu vidjeli smo da su na jednoj strani tri lica i to na strani napadača, a drugoj strani više lica. Primijetio sam da jedno lice u šarenoj trenerci kleči, nijesam vidio pištolj. Ne bih mogao da opišem ta lica jedino što je jedno lice bilo proćelavo, imao je crni duks i oko 30 ili 40 godina. Od vozila sam vidio džip Rendž Rover kafene boje i narandžastu Škoda Fabiu čini mi se da je bio i jedan Megan ali u prolazu”, rekao je pred sudom Radusinović.
Nakon što ga sutkinja Becić svjedoka upozorila na velike razlike u kazivanju kod tužioca i danas pred sudom, Radusinović je rekao da je dosta vremena prošlo i da je zbog toga zaboravio detalje, a da je pištolj vidio.
Na glavnom pretresu nije pristupio drugi oštećeni Turković.
U svojstvu svjedoka saslušani su i Stefan Kalja i Aleksandar Boričić koji je sa Mandićem u kumovskim odnosima. Oba svjedoka ostala su &nbsp;pri izjavi koju su dali pred tužiocem.
Sljedeće ročište zakazano je za 12. decembar kada je planiran nastavak saslušanja svjedoka među kojima i saslušanje predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, strica optuženog.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

Mandić: Neću iznositi odbranu; Perović: Psihički nisam dobro; Na idućem ročištu planirano saslušanje predsjednika Skupštine

Apelacioni sud Crne Gore ukinuo je i vratio Višem sudu na ponovno odlučivanje oslobađajuću presudu protiv Mitra Kneževića, Stojana Albijanića, Nemanje Miljkovića, Petra Zolaka, Srđana Svjetlanovića, Davida Banjca i Stefana Regojevića za pljačku Pošte u Nikšiću 20. oktobra 2021. godine u kojoj je ubijen radnik obezbjeđenja Ljubiša Mrdak.
- Apelacioni sud je, nakon sjednice vijeća, donio rješenje kojim je uvažio žalbe Višeg državnog tužilaštva u Podgorici, punomoćnika oštećene porodice Mrdak i ovlašćenog predstavnika oštećene Pošte Crne Gore AD Podgorica i povodom tih žalbi i po službenoj dužnosti ukinuo presudu Višeg suda u Podgorici i vratio predmet prvostepenom sudu na ponovno suđenje - saopšteno je iz Apelacionog suda. 
Prvostepenom presudom optuženi Mitar Knežević, Stojan Albijanić, Nemanja Kaurin Miljković, Petar Zolak, Srđan Svjetlanović, David Banjac i Stefan Regojević oslobođeni od optužbe da su izvršili krivično djelo razbojništvo u saizvršilaštvu jer nije dokazano da su učinili djelo za koje su optuženi.
Oštećena porodica Mrdak i Pošta Crne Gore AD Podgorica upućeni su na redovnu građansku parnicu radi ostvarivanja imovinsko pravnog zahtjeva. Kako su ukazali u Apelacionom sudu, žalbe protiv prvostepene presude izjavili su u zakonskom roku Više državno tužilaštvo u Podgorici, punomoćnik oštećene porodice Mrdak i ovlašćeni predstavnik oštećene Pošte Crne Gore AD Podgorica.
- U postupku odlučivanja o žalbama, Apelacioni sud je utvrdio da se osnovano žalbama Višeg državnog tužilaštva, punomoćnika oštećene porodice Mrdak i ovlašćenog predstavnika oštećene Pošte Crne Gore AD Podgorica ukazuje da su prilikom donošenja prvostepene presude i u samoj presudi, počinjene bitne povrede odredaba krivičnog postupka, koje je utvrdio i ovaj sud, pazeći na iste po službenoj dužnosti - naveli su u Apelacionom sudu.
Bitne povrede se, prema njihovim riječima, odnose na to da u prvostepenoj presudi nijesu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, a oni koji su navedeni su u potpunosti nejasni i u znatnoj mjeri protivrječni. 
- Pored navedenog zaključak je Apelacionog suda da se izjavljenim žalbama osnovano ukazuje i da je činjenično stanje nepotpuno utvrđeno. Iz navedenih razloga prvostepena presuda je ukinuta i predmet vraćen prvostepenom sudu na ponovno suđenje - naveli su u Apelacionom sudu.

Tag: granicni-prelazi