Bavljenje poljoprivredom se isplati, ali je neophodna podrška Evropske unije (EU), saopštio je vlasnik kompanije Agro Ćupić iz Danilovgrada, Nebojša Ćupić.
Da nije bilo te podrške teško bi, kaže, mogli ovo priuštiti.
- Nikada ne bi mogli sami nabaviti mehanizaciju bez podrške EU - rekao je Ćupić, koji je zahvaljujući znanju, radu i EU podršci izgradio ozbiljno gazdinstvo.&nbsp;
Iz Ministarstva evropskih poslova su kazali da je on prije dvije godine otvorio firmu Agro Ćupić, te da se danas uspješno bavi ratarstvom i stočarstvom.
- Trenutno imamo oko 50 grla krupne stoke, oko 100 grla sitne stoke i poljoprivrednu mehanizaciju za obradu zemljišta i ostalih žitarica, kao i košenje trava. Brat i ja smo navikli da radimo od malena, tako da nam to ne predstavlja neki veliki posao i teret. Važno je da čovjek ima volju - poručio je Ćupić.
Njegov radni dan, kako je naveo, počinje u šest sati mužom krava, koja zahvaljujući mehanizaciji traje oko dva sata.&nbsp;
- U periodu od maja do sredine novembra stoku puštamo na ispašu i onda nemamo nikakvih obaveza do 18 sati - rekao je Ćupić i dodao da je proizvodnja organizovana, stabilna i potpuno tržišno održiva.
On smatra da se poljoprivreda isplati.
- Apsolutno se isplati. Znači, ne postoji nikakva računica da se ne isplati. Ne znam u kojem poslu bih mogao da zaradim ovoliko, a da ne moramo da odem iz zemlje - rekao je Ćupić.
On je jedan od poljoprivrednika koji je koristio IPARD - program EU koji državama kandidatima, poput Crne Gore, pruža finansijsku i stručnu podršku kako bi modernizovale poljoprivredu i ruralna područja. Kroz ovaj program, poljoprivrednici mogu da dobiju sredstva za ulaganja u novu mehanizaciju, opremu, objekte, preradu hrane ili razvoj seoskog turizma, uz obavezu da dio investicije sami finansiraju i ispune stroge evropske standarde.&nbsp;
Suština IPARD-a je da pomogne usklađivanje poljoprivredne proizvodnje sa standardima EU i unaprijedi kvalitet života na selu.
- Za prvi IPARD projekat sam konkurisao za veliki traktor sa utovarivačem 2021. godine. Tada su mi osam puta vratili biznis plan, jer nije bio dobro napisan. Ipak, nijesam želio da odustanem i uspio sam da dobijem projekat i kupim taj traktor - rekao je Ćupić.
Nakon prvog, uslijedio je još uspješniji drugi projekat.
- Na sljedeći javni poziv, 2023. godine, konkurisao sam za mehanizaciju i prošao iz prve. Sad sam konkurisao opet, jer nam je potreban veći traktor, pa ćemo vidjeti kako ću proći - naveo je Ćupić.&nbsp;
On je dodao da bez podrške EU ne bi mogao nabaviti potrebnu mehanizaciju.
Iz Ministarstva su saopštili da takva ulaganja pripremaju crnogorske poljoprivrednike za tržište EU, gdje će, nakon što Crna Gora postane članica, imati pristup i mnogo većem fondu, kroz Zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP).
ZPP godišnje obezbjeđuje milijarde eura podrške poljoprivrednicima.&nbsp;
Iz Ministarstva su podsjetili da je Crna Gora ove sedmice zatvorila Poglavlje 11, koje se odnosi na poljoprivredu i ruralni razvoj, što znači da je uspješno uskladila zakone, politike i institucije u tom sektoru sa evropskim pravilima. To je, kako su kazali, posebno važno za mlade koji žele da ostanu na selu i razvijaju posao.&nbsp;
- Od članstva Crne Gore u EU očekujem da će sve biti mnogo savremenije, brže i bolje - poručio je Ćupić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Ćupić: Poljopvireda se isplati uz podršku EU

Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović i potpredsjednik Evropske investicione banke (EIB) Robert de Grut potpisali su ugovor o grantu od dva miliona eura, koji će biti iskorišćen za kupovinu računarske opreme za crnogorske škole. 
 
Kako je saopšteno iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI), ugovor je potpisan na ceremoniji koja je danas održana u sjedištu EIB Globala u Luksemburgu. 
 
Jakšić Stojanović je istakla da se nabavkom dodatne računarske opreme stvara jaka osnova za digitalizaciju obrazovnog procesa i omogućava mladim ljudima da steknu digitalne vještine i kompetencije koje su neophodne za 21. vijek. 
 
Prema njenim riječima, ugovor predstavlja značajan korak ka poboljšanju crnogorskog obrazovnog sistema što će u velikoj mjeri stvoriti bolje uslove za rad i napredovanje učenika. 
 
- Obrazovanje je jedan od stubova svakog društva, a kontinuirano unapređenje njegovog kvaliteta treba da bude prioritet na svim nivoima - navela je Jakšić Stojanović. 
 
De Grut, nadležan za aktivnosti u Crnoj Gori, podsjetio je da je EIB dugogodišnji partner crnogorskog obrazovnog sektora. 
 
- Kao dugogodišnji partner Ministarstva prosvjete Crne Gore, zadovoljni smo što smo dio ove najnovije inicijative i što možemo dodatno podržati digitalizaciju u školama - rekao je De Grut. 
 
Kako je naveo, nova ICT oprema finansirana navedenim grantom povećaće upotrebu digitalnih tehnologija i vještina, proširiti pristup učenju i poboljšati ukupno obrazovno okruženje. 
 
- Ona će omogućiti dalji pristup kvalitetnom obrazovanju, doprinijeti zapošljivosti mladih i stvoriti radnu snagu spremnu za budućnost koja odgovara zahtjevima tržišta - kazao je De Grut. 
 
Iz MPNi su naveli da će nova digitalna oprema, zajedno sa obukom za nastavnike i razvojem vještina promovisati intregraciju digitalnih alata u obrazovanje i omogućiti jednak pristup digitalnim izvorima učenja za sve učenike. 
 
Oni su rekli da je grant, koji se realizuje kao dio Fonda za Inicijativu za ekonomnsku otpornost i finansira od donatora, nastavak prethodnih investicija EIB Global-a u crnogorski obrazovni program čiji je cilj unapređenje obrazovne infrastrukture. 
 
Kako su pojasnili, ta ulaganja odnose se na zajam EIB-a u iznosu od 18 miliona eura, grant EU od 11 miliona obezbjeđen u okviru Investicionog okvira za Zapadni Balkan, kao i tehničku pomoć u iznosu od 2,5 miliona eura kroz grant tehničke pomoći u okviru Inicijative za ekonomsku otpornost.

500x500

Potpisan grant od dva miliona eura za računarsku opremu u školama

Japanska agencija za međunarodnu saradnju (JICA) doniraće Muzičkom centru Crne Gore 920.000 eura za nabavku muzičkih instrumenata, audio i video opreme i rasvjete, a sve za potrebe simfonijskog orkestra.
To je navedeno u Prijedlogu osnove za vođenje pregovora i zaključivanje Sporazuma između Vlade Crne Gore i Vlade Japana u vezi sa realizacijom Ugovora o grantu razmjenom pisama i pratećeg Ugovora o grantu između Vlade Crne Gore i Japanske agencije za međunarodnu saradnju za unaprjeđenje muzičkih instrumenata i opreme u Muzičkom centru Crne Gore s Prijedlogom sporazuma, koji je Vlada usvojila na telefonskoj sjednici.
JU Muzički centar je aplicirao za dodjelu granta od strane Japanske agencije za međunarodnu saradnju (JICA) u okviru Programa podrške za kulturu koju je Vlada te zemlje pokrenula 1976. godine sa ciljem očuvanja kulturnih dobara, promocije kulture i visokog obrazovanja u zemljama u razvoju.&nbsp;
Cilj je i podsticanje uzajamnog kulturnog razumijevanja i razmjene između Japana i zemalja u regionu.
Dokument definiše uslove implementacije projekta za unapređenje muzičkih instrumenata i opreme u Muzičkom centru, koji je zasnovan na donaciji japanske vlade kroz Program podrške za kulturu i kreiran na osnovu potrebe za tehničkim unapređenjem i inovacijama u umjetničkim i obrazovnim programima Muzičkog centra.
- Cilj projekta je diversifikacija i unapređenje kvaliteta prezentacije programa simfonijskog orkestra i baletskog ansambla kao i edukativnih aktivnosti kroz nabavku muzičkih instrumenata i opreme, čime će se doprinijeti razvoju muzičkog i kulturnog obrazovanja građana Crne Gore i unapređenja kulturnih odnosa sa Japanom - navedeno je u Vladinom dokumentu.
Ugovor o grantu podrazumijeva finansijsko učešće Muzičkog centra u iznosu od 24.000 eura za proviziju i obezbjeđivanje uslova za pravilnu i adekvatnu upotrebu opreme koja je predmet donacije.
Potpisivanje Ugovora o grantu je planirano ovog mjeseca, a završetak realizacije projekta u januaru 2027. godine.

1250x600

1084x550

Muzičkom centru 920.000 eura iz Japana za muzičke instrumente, audio i video opremu...

Na Wall Streetu su ove sedmice cijene dionica znatno oscilirale, najviše u tehnološkom sektoru, dok su evropske berze porasle nakon smanjenja kamata u Velikoj Britaniji i povećanja procjene rasta privrede eurozone.
Na Wall Streetu je Dow Jones indeks oslabio 0,7 odsto na 48.134 boda. Međutim, rasli su S&amp;P 500 indeks, 0,1 odsto na 6.834 boda, i Nasdaq 0,5 odsto na 23.307 bodova, prenosi Hrportfolio.&nbsp;
Početkom sedmice indeksi su bili pod pritiskom zbog znatnog pada cijena dionica tehnoloških kompanija. Donedavno je svaka vijest o novim ulaganjima u razvoj vještačke inteligencije podsticala rast dionica tehnoloških kompanija, ali posljednjih sedmica ulagači se pitaju koliko će se od tih investicija isplatiti i hoće li to dovesti do prezaduženosti.
- Sve je veći osjećaj straha i brige vezano za trgovinu vještačkom inteligencijom. Najviše zbog nivoa kapitalnih ulaganja, ali i kružne prirode nekih troškova. Sve je više pitanja o održivosti i povratu na investicije tih troškova - rekao je Ross Mayfield, strateg u kompaniji Baird Private Wealth Management.
Međutim, krajem sedmice ulagače je ohrabrio izvještaj o inflaciji u SAD-u. Potrošačke cijene porasle su u novembru 2,7 odsto na godišnjem nivou, manje od 3,1 odsto, koliko su očekivali analitičari.
To je podržalo nade ulagača u dalje smanjenje kamatnih stopa Feda, pa se sada na tržištu procjenjuje da postoji 58 odsto šansi da će centralna banka u martu smanjiti kamate dodatnih 0,25 procentnih bodova.
Osim toga, na tržištu se procjenjuje da će u idućoj godini Fed smanjiti kamate u dva navrata, što znači da su ulagači optimističniji od čelnika centralne banke koji u prosjeku očekuju jedan rez.
Na evropskim berzama cijene dionica su porasle. Londonski FTSE indeks skočio je 2,6 odsto na 9.897 bodova, dok je frankfurtski DAX ojačao 0,4 odsto na 24.288 bodova, a pariski CAC jedan odsto na 8.151 bod.
Znatniji rast indeksa uslijedio je u četvrtak, nakon što je britanska centralna banka smanjila kamatne stope 0,25 procentnih bodova, na 3,75 odsto, s obzirom da inflacija u Velikoj Britaniji popušta.
Evropska centralna banka ostavila je kamate nepromijenjene na dva odsto i signalizirala da je ciklus smanjenja vjerovatno završen. Banka je povećala procjene rasta ekonomije u eurozoni u ovoj godini na 1,4 odsto.

Cijene dionica oscilirale

Državljani Albanije I.K. i B.P. uhapšeni su danas zbog sumnje na krijumčarenje cigareta i duvana. Policija je na Graničnom prelazu Božaj u kolima I.K. pronašla 15 pakovanja rezanog duvana ukupne mase 7.5 kilograma, koji je bio sakriven u većoj plastičnoj posudi. U kolima B.P. je pronađeno 260 paklica cigareta, bez akciznih markica, koje nije prijavio nadležnim organima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251221151256_facf21ed4dd6d63bea9992c7295a85a583154c704837e01277b9d917f04ae3e7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251221151256_facf21ed4dd6d63bea9992c7295a85a583154c704837e01277b9d917f04ae3e7" data-rendition-name="original" width="695" height="1079" loading="lazy" alt="Cigarete pronađene na GP Božaj"> <figcaption>Cigarete pronađene na GP Božaj(Photo: Uprava policije)</figcaption> </figure>  - Po okončanju službenih mjera i radnji, postupajući tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici je naložio da se I.K. i B.P. uhapse zbog sumnje na krijumčarenje - kazali su u policiji. Naglasili su da su granični policajci u posljednja 24 sata procesuirali četiri osobe - od kojih su tri strana državljanina, a kojima je zaplijenjeno oko 315 kilograma rezanog duvana i 260 paklica cigareta. - Uprava policije će, u okviru svojih nadležnosti, nastaviti sa sprovođenjem planskih i koordinisanih aktivnosti usmjerenih na suzbijanje sive ekonomije i sprečavanje krijumčarenja akciznih proizvoda, te borbu protiv svih oblika prekograničnog kriminala - zaključili su u saopštenju.

Dva albanska državljanina uhapšena zbog krijumčarenja cigareta i duvana

U Tivtu, prema posljednjim podacima lokalne Turističke organizacije (TO), boravi 1,52 hiljade gostiju, što je devet odsto više nego prošle godine.&nbsp;
Od ukupnog broja turista, svega 70 su domaći, prenosi Radio Tivat.&nbsp;
- Najveći broj gostiju boravi u privatnom smještaju, njih oko 1,29 hiljada. Od ukupnog broja gostiju u privatnom smještaju, svega jedan je domaći - kazali su iz TO.
Privatni smještaj u odnosu na prethodnu godinu bilježi blagi rast od četiri odsto, dok je u poređenju sa 2019. godinom ostvaren značajan skok od 119 odsto.&nbsp;
U hotelima, prema podacima TO, trenutno borave 223 gosta, od čega 69 domaćih. Hotelski smještaj bilježi izražen rast od 51 odsto u odnosu na prošlu godinu, dok je u poređenju s 2019. godinom evidentiran skok od 106 odsto.
U strukturi gostiju, najveći udio imaju turisti iz Rusije, Srbije, Azerbejdžana, Turske i Ukrajine. Značajan udio imaju i posjetioci iz Bosne i Hercegovine i Velike Britanije.
Manji, ali i dalje relevantan broj gostiju dolazi iz Sjedinjenih Američkih Država, Hrvatske i sa Kosova.

U Tivtu 1,52 hiljade turista

Pod izgovorom „volonterskog rada“ planira se da popovi Crkve Srbije i njihovi učenici dobiju pristup najvažnijim državnim dokumentima - saopštila je grupa građana sa Cetinja navodeći da se radi o direktnom i opasnom nasrtaju na Državni arhiv Crne Gore i Nacionalnu biblioteku „Đurđe Crnojević“.
To, kako su podvukli, nije pomoć - nego pokušaj kontrole, falsifikovanja i otuđivanja crnogorske istorije.
Oni čekaju ishod razgovora NVO Centar za građanska prava s direktorom Državnoga arhiva. Od toga ishoda, poručuju, zavisiće njihova dalja i odlučna reakcija.
- Jasno i glasno poručujemo: Neće se dozvoliti da oni koji su 5. septembra 2021. godine došli na Cetinje brutalnim nasiljem danas slobodno vršljaju po crnogorskome kulturnom blagu i nastavljaju ono što tada nijesu uspjeli - brisanje crnogorskog identiteta - naglasili su u saopštenju.
Posebnu odgovornost, smatraju, snosi direktor Arhiva, gospodin Mrvaljević koji, prema njihovim riječima, kroz lične ustupke popovima Crkve Srbije pokušava otvoriti vrata institucije koja mora biti bedem kulturne baštine crnogorske države.
- Ako im treba obuka - neka svoje ljude šalju van Crne Gore, đe im je matica. Ako im treba znanje - neka direktor ide kod njih u Bogosloviju i drži im predavanja. Ali u crnogorski Arhiv i biblioteku - neće ući - decidni su oni.
Cetinje, kažu, ima svoju đecu, školovanu, nezapošljenu i sposobnu da čuva ono što je naše.
- A koja nije imala šanse ni da volontira. I izvan Cetinja i na Cetinju Crna Gora ima svoje stručnjake, one koji Crnu Goru vide kao hiljadugodišnju državu a ne kao srpski izlaz na more. Ne damo arhivsku građu, ne damo istoriju, ne damo budućnost. Ako nadležne institucije ne reaguju, građani Cetinja hoće. U svojoj kući, branićemo Crnu Goru - zaključeno je u saopštenju grupe građana Cetinja.

Grupa građana Cetinja: Planira se da popovi SPC i njihovi učenici, pod izgovorom „volonterskog rada“, dobiju pristup najvažnijim državnim dokumentima

„Mi iz iskustva znamo da tlačitelj nikada slobodnom voljom ne daje slobodu, dakle ona mora biti zahtjev potlačenih“ – Mahatma Gandi. Zvanični Beograd je ispoljio ogromnu nervozu i anticrnogorsku pizmu na naklonost Brisela da iz oportunih razloga podrži pristupanje Crne Gore članstvu u EU iako, i sam priznajem, postoji više argumenata protiv prijema, nego za. Kao neko ko sebe smatra posvećenim pristalicom evropskih vrijednosti, na kojima je formirena ideja ujedinjene Evrope od strane ljevičarske ideologije iz vremena dominacije liberalnih ideja, apsolutno ne vidim ništa zajedničko, ni na političkom, ni na ideološkom, ni na kulturnom planu, sa bilo kim iz vladajuće većine. Što je najgore, u suštinskom smislu ne postoji nikakva razlika u načinu formiranja institucija i načinu vladanja u Srbiji i Crnoj Gori. Jedina razlika je što je način formiranja institucija i načina njihovog funkcionisanja u Srbiji posljedica autoritativne, sada već i sa elementima diktature jednog čovjeka, predśednika Srbije Aleksandra Vučića, dok je u Crnoj Gori njihovo formiranje proizvod ogoljenog nasilja parlamentarne većine. O društvenom konsenzusu u bilo kojoj sferi društva, što jeste odlika demokratskih država, nema ni govora. <h2>PROGONI KAO KONSTANTA</h2> Hana Arent je davno konstatovala da „obezdržavljenost u masovnim razmjerama praktično je stavila svijet pred neizbježno i krajnje zbunjujuće pitanje da li uopšte postoje neotuđiva ljudska prava, dakle prava koja su nezavisna od bilo kog posebnog političkog statusa i proističu isključivo iz puke pripadnosti ljudskom rodu“. Kada je u pitanju Crna Gora, pored političkog statusa, neophodno je istaći nacionalni i religiozni status, mada se oni često poklapaju sa političkim. Sva individualna i grupna ljudska prava zavise od pripadnosti ili simpatija prema partijama političke većine, po pravilu su etnocentristička i religiozno unilateralna. Odnosno, od političke opredijeljenosti, pripadnosti poželjnom nacionalnom i vjerskom korpusu zavisi položaj u društvu i nivo poštovanja vaših ljudskih prava. Medijska okupacija i pretvaranje mnogih elektronskih medija u puke kopije beogradskih žutila, zloupotreba pravosudnog sistema u obračunu sa procrnogorskim, nezavisnim, kritičkim medijima, ogoljena diskriminacija crnogorske kulture, tradicije i crnogorskog jezika, favorizovanje srpstva i nametanje lažne istorije i tradicije u kojoj se Crnoj Gori oduzima svaka autentičnost i boji srpskim bojama, imaju cilj da se Crnoj Gori oduzmu temlji na kojima je opstajala čitav milenijum i koji je u savremenom svijetu čine potencijalno evropskom i građanskom državom. Najnovija žrtva anticrnogorske, velikosrpske patološke mržnje prema svemu časnom i crnogorskom je smjena direktorke Nacionalne biblioteke Dragice Lompar, zato što je pošteno i profesionalno radila svoj posao i razotkrila prevaru o dodjeli „Trinaestojulske nagrade“ jednom infamantu za neobjavljenu zbirku pjesama. Slično je i sa progonom od strane politizovanog tužilaštva nezavisnih medija i njihovih finansijera, čime se želi ugušiti svaka kritička misao i ugasiti nezavisni, procrnogorski mediji. I sve se to zamotava u farsičnu oblandu obračuna sa propagandno kriminalizovanim „bivšim režimom“, sa kojim povezuju svaki medij koji je kritičan prema sadašnjoj vlasti. Uz sramno ćutanje predstavnika EU u Podgorici i briselske administracije. <h2>VOJVODA RAJO OD KRNJE JELE</h2> Nikada do kraja dekonstruisane, ideološke matrice koje su devedesetih godina prošlog stoljeća uspostavile i potom održavale totalitarni poredak režima Slobodana Miloševića i njegovih satrapa u Crnoj Gori i u dvijehiljaditim su, posebno od početka vladavine Aleksandra Vučića i Srpske napredne stranke, održale kontinuitet u još gorem i lukavijem obliku. Umjesto sile oružja prešlo se na promjenu svijesti, sa istim konačnim ciljem - širenja nacionalnog prostora i, uz pomoć Crkve Srbije, poistovjetiti ga sa prostorom na kojem Crva Srbije ima uticaj. Najbolji primjer za to je prostor Crne Gore. Upravo zato su se vladajuća većina i Crkva Srbije uprli da se autokefalna Crnogorska crkva istorijski predstavi kao dio Crkve Srbije, iako većinu vremena postojanja CPC - Srpska crkva nije ni postojala.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251220231212_8ad381e675e838c14277082cff2dd3918baac8b8889e0b62907add62686c71e7.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251220231212_8ad381e675e838c14277082cff2dd3918baac8b8889e0b62907add62686c71e7" data-rendition-name="original" width="446" height="319" loading="lazy" alt="vojvoda "> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251220231212_cb2fcf1f68fd5b290e528a359ae29cd0a51564e4fefb8f4557f27315846c5c35.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251220231212_cb2fcf1f68fd5b290e528a359ae29cd0a51564e4fefb8f4557f27315846c5c35" data-rendition-name="original" width="452" height="557" loading="lazy" alt="vojvoda"> </figure>  Na prijemu, u organizaciji predśednika crnogorskog parlamenta, vojvode Raja od Krnje Jele, obilježena je 120-godišnjica donošenja prvog crnogorskog Ustava 1905. godine, uz zvanice koje taj datum, kao i datum proglašenja Crne Gore kraljevinom, doživljavaju kao formalno razbijanje srpskog nacionalnog prostora. Vojvoda Rajo od Krnje Jele je održao govor u prigodnom velikosrpskom maniru, citirajući odredbe Ustava, namjerno preskačući član 40, kojim je definisano da „Crnogorska je crkva autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ....“. Pošto član 39. tog Ustava o narodnim bojama velikosrbi pokušavaju pretvoriti u boje crnogorske zastave, poklanjam vojvodi Raju od Krnje Jele zvaničnu razglednicu Crne Gore na dan proglašenja kraljevine 28. avgusta 1910. godine, sa crvenom zastavom na balkonu dvorca na Cetinju, kao i sliku dvorca na Kruševcu, takođe sa crvenom zastavom na krovu, odakle su zvanice odvođene na Cetinje. Mora da se kralj Nikola zbunio kad nije stavio po vojvodinoj želji trobojku?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122023128_32fca63c09acb62e09dc3c343accb5d200cfb4c1827cd1c22f9ac37c4781d913.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025122023128_32fca63c09acb62e09dc3c343accb5d200cfb4c1827cd1c22f9ac37c4781d913" data-rendition-name="original" width="415" height="399" loading="lazy" alt="ustav cpc "> </figure>  Siguran sam da vojvoda Rajo od Krnje Jele, tog rasadnika urbane, građanske Crne Gore, izuzetno poštuje Valtazara Bogišića, jedno vrijeme ministra pravde Crne Gore i tvorca čuvenog Opšteg imovinskog zakonika za Crnu Goru iz 1872. godine, posebno njegovu izjavu „što se grbo rodi vrijeme ne ispreavi“, ili, što bi savremeni pravnici rekli, „iz neprava ne može nastati pravo“. Pa da malo podučimo vojvodu, kako ne bi ubuduće tendenciozno zaobilazio ono što mu kvari sliku o „srpskoj Crnoj Gor“. <h2>PRIZNANJE IZDAJE</h2> U Ustavu Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, u tački 22 izričito piše: „Odluke Sv. Sinoda o spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakoga obavezne potrebito im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“. Sastav Svetog Sinoda Crnogorske pravoslavne crkve objavljen je u Državnom kalendaru Knjaževine Crne Gore za 1910. godinu: „Predśednik Mitropolit Mitrofan, članovi: episkop Kiril Mitrović, arhimandrit Mihailo Dožić, iguman Prokopije Vračar, protođakon Filip Radičević, protojereji Aksentije Bojović i Pavle Petrović. Sekretar đakon Ivo Kaluđerović“. Iz navedenog sastava se vidi da sekretar Sv. Sinoda nije bio njegov član, da nije imao pravo glasa, tj. odlučivanja, već da se bavio administrativnim poslovima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122023128_c76fde3a23e246c94622a8f3c36a27559a4206fd6d6fe9dc64a0a87053c2582d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025122023128_c76fde3a23e246c94622a8f3c36a27559a4206fd6d6fe9dc64a0a87053c2582d" data-rendition-name="original" width="423" height="210" loading="lazy" alt="sveti sinod "> </figure>  Crnogorska pravoslavna crkva je prisajedinjena Ujedinjenoj srpskoj crkvi Zapisnikom sa „izvanredne śednice Svetoga Sinoda Pravoslavne Crkve u Crnoj Gori“ od 16. 12. 1918. g, koji su potpisali Mitropolit autokefalne Crnogorske crkve Mitrofan Ban, mitropolit pećki dr Gavrilo Dožić i episkop nikšićki Kiril Mitrović. Zapisnik je potpisao i sinodski zapisničar Ivo Kaluđerović, za kojeg smo već napisali da po Ustavu CPC nije imao pravo odlučivanja. Ako uporedimo sastav Sinoda sa potpisnicima Zapisnika, viđećemo da Gavrilo Dožić nije bio član Sinoda. Što će reći da su samo dva potpisa validna. Pored toga, crkveni kanoni izričito propisuju da o statusu crkve može odlučivati isključivo crkveni sabor, nikako sinod, posebno ne sa dva člana od sedam.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122023128_832905ebef745d984e97ab2d246f7314b8e93fbdba8cd5a565eccf6e5d37db27.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025122023128_832905ebef745d984e97ab2d246f7314b8e93fbdba8cd5a565eccf6e5d37db27" data-rendition-name="original" width="446" height="341" loading="lazy" alt="Zapisi o tzv.ujedinjenju"> </figure>  Što se tiče načina donošenja odluka Sv. Sinoda, oni su Ustavom CPC iz 1904. g. bili precizno regulisani. U čl. 25 piše: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“, tj. najmanje četiri člana od ukupno sedam, i to tri koji su po položaju (mitropolit Crne Gore, episkop zahumsko-rasijski i arhimandrit cetinjski (čl.11) i jedan po izboru (jedan od tri protroprezbitera (čl.11). Da ne pominjemo već navedeni član 22. da odluke Sinoda ne mogu biti izvršne bez „Knjaževskog odobrenja“. Da je Crna Gora pravna država, kao što nije, odavno je odluku iz Zapisnika od 16. 12. 1918. g. trebalo staviti van pravne snage, jer iz neprava ne može nastati pravo! Ako je odluka tzv. Podgoričke skupštine o prisajedinjenju Crne Gore Srbiji slučaj poznat u pravu kao pravni akt inexistant (akt koji ne postoji), takav je onda i bilo koji drugi akt ili odluka koje slijede iz njega. To se odnosi kako na „odluku“ dva člana Sv. Sinoda o „samoukinuću“ sopstvene autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve i „ujedinjenju“ u Ujedinjenu Srpsku pravoslavnu crkvu, tako i na dekret regenta Aleksandra iz 1920. godine o ukidanju Crnogorske pravoslavne crkve. U knjizi „Srpski zločini u Crnoj Gori“, izdatoj od strane Kraljevske Crnogorske štamparije u Rimu 1921. g. piše: „Mitropolit crnogorski (Mitrofan Ban) umro je koncem mjeseca septembra 1920. u 76. godini na Cetinju. Na samrtnom času izjavio je, da je u decembru 1918. pod prijetnjom smrti od strane Srba priznao aneksiju Crne Gore Srbiji i da je ovu izjavu učinio grofu Salisu, izaslaniku Vel. Britanije za anketu u Crnoj Gori. Potonje riječi mitropolitove su bile dirljivi apel na Kralja i narod crnogorski, tražeći da mu oproste ono što je i sam smatrao izdajstvom svoje otadžbine“. <h2>SIMBOLI SRPSKE OKUPACIJE</h2> Vojvoda Rajo je na obelježavanju 120-godišnjice objave Ustava iz 1905. g. prigodu začinio i osobom u crnogorskom ruhu, ali sa pogrešnom kapom. Trebalo je Rajo da priupita onog srpskog istoričara Aleksandra Stamatovića, od kad je 4S silom nametnuto na kapi u Crnoj Gori. Znao bi da u vrijeme donošenja Ustava na crnogorskim kapama niđe nije bilo 4S, te da je to još jedan od bezočnih falsifikata koje svako malo izbacuje. Kao što nema većeg bezobrazluka i poganštine od nazivanja kapele koju je podigao Aleksandrar Karađorđević na Jezerskom vrhu Njegoševom kapelom. Vojvoda se predstavlja kao veliki antikomunista, iako su u vrijeme socijalizma više poštovane „svetinje“ nego što ih on poštuje. U vrijeme socijalizma, kad je građena brana na Pivi i seljen Pivski manastir, svaki kamen je obilježen brojem i prenešen na novo mjesto manastira. I to je rađeno 13 godina. Kamen po kamen. Pa onda restaurirano tako da je sačuvan originalan izgled. Njegoševa kapela je 1924/5 samo oburdana niz Koprivinu stranu. Komunisti je ne bi rušili, već bi svaki kamen bio vraćen na svoje mjesto i bila bi sačuvana originalna Njegoševa kapela. Da je Srbima bila svetinja i oni bi to uradili. Ali nijesu. Njima je trebala kapela kao svetinja koju je sagradio okupator, kao dokaz da je podjarmio Crnu Goru! I sad jedan ponavljač nikšićke gimnazije „Stojan Cerović“, nedostojan da pominje Njegoševo ime, hoće po drugi put da oburda Njegoševu kapelu i vrati simbol srpske okupacije Crne Gore na Lovćen. E pa teško preko nas živih!

Obezdržavljenost

Direktor Državnog arhiva Crne Gore Danilo Mrvaljević odbacio je navode o navodnom potpisivanju ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom i „zapošljavanju sveštenika“, ističući da je riječ o netačnim i zlonamjernim interpretacijama. On je decidan da ne postoji nikakav ugovor sa SPC, niti se radi o zapošljavanju - ali kaže da je isključivo riječ o neplaćanom volontiranju onih koji već rade sa arhivskom građom u svojim arhivima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fgrupa-gradana-cetinja-planira-se-da-popovi-spc-i-njihovi-ucenici-pod-izgovorom-volonterskog-rada-dobiju-pristup-najvaznijim-drzavnim-dokumentima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Cilj je da ljudi koji postupaju sa izuzetno vrijednom arhivskom građom steknu stručno iskustvo, polože stručni ispit i rade u skladu sa pravilima struke, kako bi se ta građa sačuvala - naveo je Mrvaljević.
On u objavi na Fejsbuku, između ostalog, napominje da Državni arhiv Crne Gore, u skladu sa Zakonom i podzakonskim aktima, decenijama pruža stručnu pomoć svim registraturama, te da brine o dokumentarnoj i arhivskoj građi i van svojih prostorija.
Mrvaljević je istakao da se u Arhivu Pravoslavne mitropolije crnogorsko-primorske (SPC) čuva vrijedna crnogorska arhivska građa, te da je Arhiv spreman da pruži stručnu pomoć svim vjerskim zajednicama.
- Na istu temu ranije sam razgovarao i sa bivšim kotorskim biskupom, nudeći pomoć Državnog arhiva i kada je u pitanju Arhiv Biskupije. I tu ostajemo otvoreni za saradnju, isključivo u cilju zaštite i očuvanja arhivske građe - naveo je on.
Direktor Državnog arhiva posebno je demantovao tvrdnje da se arhivska građa daje na nekontrolisano korišćenje ili upravljanje.
- Arhivska građa se nikada i nikome ne daje na upravljanje ili raspolaganje - to je strogo zabranjeno. Istraživači je mogu koristiti isključivo u našim čitaonicama, u skladu sa Zakonom, i dostupna je svima koji podnesu zahtjev, bez obzira na profesiju ili zvanje - naglasio je Mrvaljević.
On je ocijenio da se plasiranjem ovakvih tvrdnji direktno podriva povjerenje u rad zaposlenih u Državnom arhivu, posebno načelnika Centralnog depoa i odsjeka na Cetinju, koji su nadležni za čuvanje, sređivanje i izdavanje arhivske građe na korišćenje.
- Sramno je što se ovakvim neistinama direktno udara na stručne ljude koji savjesno rade svoj posao. Lako je napadati direktora, ali je nedopustivo dovoditi u pitanje profesionalni integritet zaposlenih u Državnom arhivu - poručio je Mrvaljević.
On je zaključio da su optužbe rezultat svjesnog i koordinisanog pokušaja dezinformisanja javnosti, te da Državni arhiv Crne Gore ostaje posvećen zaštiti crnogorske pisane kulturno-istorijske baštine i očuvanju arhivske građe, kako u okviru Arhiva, tako i van njega.

Direktor Državnog arhiva: Nema ugovora sa SPC niti zapošljavanja sveštenika, riječ je o volontiranju

Novi slučaj vršnjačkog nasilja, ovoga puta u Budvi, još jedan je upozoravajući primjer za crnogorske institucije da je odgovor sistema na ozbiljan rast ove pojave posljednjih godina, ipak nedovoljan i slab.
Uprava policije danas je saopštila da je u garaži jedne zgrade u Budvi, nakon kraćeg sukoba, dvanaestogodišnjak nagovorio jedanaestogodišnjaka da se neprimjereno ophodi prema vršnjaku.
Prema nezvaničnim informacijama Portala ETV, dječak je bio žrtva odvratnog, ponižavajućeg iživljavanja – urinirano mu je po glavi.
Za incident se, kako kažu naši nezvanični izvori, saznalo kada je dječaku iznenada pozlilo u Muzičkoj školi, najvjerovatnije zbog stresa i tada je ispričao što mu se dogodilo.
Iz Uprave policije saopštili su da dječaci koji su se iživljavali nijesu krivično odgovorni, te da je tužilac naložio da o događaju bude upoznat Centar za socijalni rad Budva, kao i škola koju pohađaju.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija saopštilo je u septembru da je Savjet Evrope, uz podršku Vlade Savezne Republike Njemačke, pokrenuo projekat „Prevencija vršnjačkog nasilja u školama u Crnoj Gori“, vrijedan 500.000 eura.
Kako je saopšteno „poseban akcenat biće stavljen na saradnju, izgradnju kapaciteta i razvoj politika koje promovišu bezbjedno i podsticajno školsko okruženje“.
Ovaj projekat pokazuje da su u zemljama Evropske unije svjesni problema dramatičnog rasta vršnjačkog nasilja u našoj državi, a da je statistika upozoravajuća ukazano je i juče na stručnom skupu u Zavodu za školstvo.
Vlada je u oktobru predstavila priručnik „Škola bez nasilja – ka sigurnom i podsticajnom okruženju za djecu“, kada je upozoreno da je rečenica „kod nas u školi nema nasilja“, za kojom često posežu u obrazovnim ustanovama, upravo jedna od glavnih prepreka u borbi protiv nasilja među đecom.
U Crnoj Gori sve više je primjera vršnjačkog nasilja motivisanog ksenofobijom i diskriminiacijom, na što su u septembru upozorili iz NVO Akcija za ljudska prava, ukazujući da je to „odraz ponašanja odraslih, koji podržavaju podjele u društvu i blagonakloni su samo prema 'svojima'“.
Njihova reakcija uslijedila je nakon brutalnog psihičkog i fizičkog iživljavanja nad petnastogodišnjim dječakom u Zeti, u blizini škole. Iz HRA su tada upozorili da vršnjačko nasilje u našoj zemlji više nije sporadična pojava, već duboko ukorijenjen i sistemski problem.
Saopštili su i stravičan podataka – da je samo u školskoj 2024/2025. godini zabilježeno najmanje 115 slučajeva vršnjačkog nasilja.
U junu je Portalu Standard saopšteno da je od početka godine Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici formiralo sedam predmeta povodom vršnjačkog nasilja, a da je Uprava policije za godinu evidentirala ukupno 86 slučajeva na teritoriji Glavnog grada. U Nikšiću je policija, prema podacima dostavljenim Standardu, za godinu dobila 30 prijava, u Herceg Novom evidentirano je 11 krivičnih djela i osam prekršaja, u Rožajama je bilo šest prijava, u Baru – 10, dok ih je u Ulcinju registrovano osam, a u Kotoru četiri slučaja, od kojih su u dva podnijete krivične prijave.
NVO Centar za građansko obrazovanje u junu prošle godine predstavio je istraživanje koje je pokazalo da svaki peti učenik/ca navodi iskustvo žrtve nasilja, a 53.4% poznaje nekoga ko je bio žrtva vršnjačkog nasilja.
Prema tom istraživanju, od učenika/ca koji su bili žrtve nasilja, 64.2% je prijavilo nasilje, dok 35.8% to nije učinilo.
Skoro 60 odsto ispitanika/ca iz srednjoškolske populacije, kako je tada saopšteno, prepoznaje određeni stepen prisutnosti vršnjačkog nasilja u njihovoj školi ili sredini, a svega 11 procenata smatra da ga nema.

Tag: grant

Ćupić: Poljopvireda se isplati uz podršku EU

Potpisan grant od dva miliona eura za računarsku opremu u školama

Muzičkom centru 920.000 eura iz Japana za muzičke instrumente, audio i video opremu...

Cijene dionica oscilirale

Dva albanska državljanina uhapšena zbog krijumčarenja cigareta i duvana

Ćupić: Poljopvireda se isplati uz podršku EU

U Tivtu 1,52 hiljade turista

PRATITE TVe UŽIVO