Grčka sa Njemačkom, Holandijom, Austrijom i Danskom radi na osnivanju centara za deportaciju u trećim zemljama za migrante čiji su zahtjevi za azil odbijeni, saopštio je grčki ministar za migracije.
Ministar Tanos Plevris je na grčkoj državnoj televiziji ERT rekao da Grčka sarađuje sa drugim evropskim zemljama na stvaranju takozvanih centara za povratak, "po mogućstvu u Africi".
Ministri pet zemalja su se već sastali da razgovaraju o tom pitanju, a tehnički timovi će se sastati sljedeće nedjelje.
- Više ne govorimo teoretski, govorimo praktično - rekao je Plevris.
On nije precizirao koje se zemlje razmatraju za domaćine centara i dodao je da izbor afričkog kontinenta "nije obavezujući".
Naveo je da su veće evropske zemlje te koje direktno razgovaraju sa zemljama u kojima bi se mogli nalaziti centri za povratak.
Plevris je rekao da će su centri namijenjeni onim čiji su zahtjevi za azil odbijeni i čije zemlje porijekla ih neće primiti nazad.
Dodao je da bi njihovo postojanje odvratilo potencijalne migrante kojima je malo vjerovatno da će biti odobren azil.
Ministar Plevris je rekao da je cilj da početni plan bude uspostavljen u narednih nekoliko mjeseci.
Nije poznato kada bi centri za povratak mogli da počnu sa radom.
Smještena na jugoistočnoj granici Evrope, Grčka je decenijama ljudima koji bježe od sukoba i siromaštva na Bliskom istoku, Africi i Aziji služila kao jedna od glavnih ulaznih tačaka u EU.
Desetine hiljada ljudi svake godine stižu u zemlju, mahom opasnim morskim putovanjima ili od turske obale do obližnjih grčkih ostrva u Egejskom moru, ili mnogo dužim prelaskom preko Mediterana od sjeverne Afrike do južnih grčkih ostrva Gavdos i Krit.
Atina zauzima sve tvrđi stav u postupanju sa migracijama, a njena obalska straža je često optuživana da sprovodi takozvano "odgurivanje", sumarne deportacije novopridošlih bez dozvola da podnesu zahtjev za azil.
Vlada Grčke poriče da se takve stvari rade.
Ministar za migracije Plevris je rekao da je 2025. došlo do smanjenja broja ljudi koji ilegalno dolaze u zemlju za 21 odsto u odnosu na 2024. godinu, odnosno 13.000 manje dolazaka prošle godine u poređenju sa prethodnom godinom, i smanjenja od 40 odsto u posljednjih pet mjeseci.
Prošle nedjelje, europoslanici su glasali za usvajanje nove imigracione politike, koja omogućava zemljama EU da odbiju azil i deportuju migrante ako potiču iz zemlje koja je označena kao bezbjedna.
Plevris je rekao da se grčka vlada sada fokusira na povratak onih čiji su zahtjevi za azil odbijeni.
Zemlja već vraća oko 5.000-7.000 migranata godišnje, ali sa oko 40.000 - 50.000 novih svake godine, kojoj je otprilike polovina zahtjeva za azil odbijena, grčki ministar je rekao da trenutna stopa povratka mora biti veća.
Plevris je u jučerašnjem televizijskom gostovanju rekao da će sljedeće nedjelje otputovati u Rim na sastanke sa svojim italijanskim i španskim kolegama.
Naveo je da će se sastati i sa "ekvivalentnim ministrom" iz Pakistana, u okviru razgovora sa zemljama porijekla o većoj saradnji u vezi sa povratkom.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Grčka i još četiri evropske zemlje rade na centrima van EU za deportaciju migrana

Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan i premijer Grčke Kirijakos Micotakis otkazali su posjete Ujedinjenim Arapski Emiratima, dok kruže glasine o zdravlju lidera UAE Mohameda bin Zajeda Al Nahjana.
Kako prenosi <a href="https://www.newarab.com/news/erdogan-postpones-uae-visit-saying-leader-has-health-problem?amp">portal "The New Arab"</a>, Erdogan je u nedjelju saopštio da odgađa posjetu Abu Dabiju jer Al Nahjan ima „zdravstveni problem“, a potom je tu poruku obrisao.
U objavi, koju je na mreži Iks (X) postavio Erdoganov tim, navedeno je da je telefonom razgovarao sa Al Nahjanom.
- Tokom razgovora, predsjednik Erdogan je izrazio žaljenje zbog zdravstvenog problema predsjednika Al Nahjana i poželio mu brz oporavak - navodi se u poruci od tri pasusa.
Dodaje se da će Erdogan u Ujedinjene Arapske Emirate otputovati naknadno, u terminu koji će biti naknadno određen.
Iako je poruka - o kojoj AFP posjeduje snimak ekrana - brzo obrisana sa naloga, već su je prenijeli zvanični turski mediji.
Turski državni emiter takođe je uklonio svoj tekst o Erdoganu u kojem se pominje zdravstveni problem lidera Emirata.
Zvanična novinska agencija Emirata, WAM, izvijestila je o telefonskom razgovoru dvojice lidera, ali nije pomenula da je Erdoganova posjeta odgođena.
Na upit AFP-a, ni tursko predsjedništvo ni vlasti Emirata - koje se same nijesu oglašavale o zdravstvenom stanju svog predsjednika - još nijesu odgovorile.
Tim lidera Emirata u subotu veče objavio je fotografije snimljene istog dana na kojima se Al Nahjan, poznat kao MBZ, vidi nasmijan i naizgled dobrog zdravstvenog stanja, u društvu šeika Tamima bin Hamada Al Tanija, emira Katara.
Grčka je, kako prenosi<a href="https://www.turkiyetoday.com/region/greece-follows-turkiye-in-cancelling-uae-trip-as-al-nahyan-health-rumors-swirl-3214651?s=1"> portal Turkiye Today</a>, u ponedjeljak postala druga zemlja u roku od dva dana koja je otkazala planiranu posjetu na najvišem nivou Ujedinjenim Arapskim Emiratima, nakon što je premijer Kirijakos Micotakis otkazao put u Abu Dabi zakazan za utorak.
Ova odluka uslijedila je manje od 24 sata nakon što je Erdogan odgodio svoju posjetu Emiratima, što je podstaklo neprovjerene spekulacije na društvenim mrežama o zdravstvenom stanju predsjednika UAE.
Direkcija za komunikacije Turske saopštila je u nedjelju da je predsjednik telefonom obavijestio Al Nahjana da odgađa put, koji je prvobitno bio planiran kao prva etapa dvodnevne diplomatske turneje koja je uključivala i Etiopiju. Zvanični razlog nije naveden, iako je direktor za komunikacije Burhanetin Duran ranije istog dana na društvenim mrežama potvrdio planove putovanja.
Grčka je otkazivanje saopštila u ponedjeljak. Umjesto odlaska u Abu Dabi, Micotakis je telefonom razgovarao sa Al Nahjanom, pri čemu su dvojica lidera razgovarala o bilateralnim odnosima i dogovorila susret u naknadno utvrđenom terminu, saopšteno je iz kabineta premijera.
Nijedna vlada nije ponudila javno objašnjenje za iznenadne promjene u rasporedu.
<h2>Neprovjerene spekulacije kruže internetom</h2>
Ubrzo nakon što su uzastopna otkazivanja postala javna, na društvenim mrežama počele su da kruže neprovjerene tvrdnje da se Al Nahjan suočava sa ozbiljnim zdravstvenim problemima, uključujući navode da je možda doživio ozbiljan zdravstveni incident. Nijedna od tih tvrdnji nije potvrđena od strane vlasti UAE niti bilo kojeg zvaničnog izvora, a Abu Dabi se nije oglašavao tim povodom.
Državna novinska agencija UAE, WAM, u svom izvještaju o razgovoru sa Micotakisom nije pomenula bilo kakve zdravstvene probleme, navodeći da je razgovor bio fokusiran na jačanje bilateralnih odnosa i razmatranje regionalnih pitanja.
<h2>Snažne ekonomske i strateške veze</h2>
Uzastopna odgađanja dolaze u trenutku kada Abu Dabi intenzivira saradnju sa obje zemlje. Grčka i UAE izgradile su, kako navode, sveobuhvatno strateško partnerstvo, koje uključuje investicioni program Emirata vrijedan četiri milijarde eura, usmjeren kroz državni fond u oblasti poput odbrane, obnovljivih izvora energije i zelene tranzicije. Oko 1.500 Grka trenutno živi i radi u Emiratima, uglavnom u Abu Dabiju i Dubaiju.
Odnosi Turske i Abu Dabija imaju drugačiju, ali jednako upečatljivu dinamiku. Dvije zemlje su tokom kasnih 2010-ih bile u suprotnim taborima zbog regionalnih rivalstava, ali su od 2021. godine ubrzano normalizovale odnose, potpisujući niz sporazuma o trgovini, investicijama i odbrani. Očekivalo se da će Erdoganova posjeta dodatno osnažiti tu saradnju, sa razgovorima fokusiranim na bilateralnu saradnju i regionalna dešavanja.
Sa grčke strane, Micotakis i Al Nahjan su tokom telefonskog razgovora razmatrali regionalna i međunarodna pitanja, pri čemu su obojica naglasili značaj dijaloga i diplomatije u očuvanju mira i bezbjednosti na Bliskom istoku, navode izvori iz grčke vlade. Dvojica lidera potvrdila su partnerstvo i dogovorila skori susret uživo.

Erdogan i Micotakis odložili posjete UAE dok kruže glasine o zdravlju Al Nahjana

Grčke vlasti privele su danas 313 osoba u raciji u univerzitetskom kampusu u Solunu, nakon što je rano jutros izvršen napad na policiju za suzbijanje demonstracija kada je bačeno više od 100 Molotovljevih koktela, a svi privedeni su pušteni bez podizanja optužnice.
Grčka policija je saopštila da su grupe ljudi sa kapuljačama izašle iz kampusa Aristotelovog univerziteta u Solunu rano jutros kako bi napale odred policije za suzbijanje demonstracija, kada je jedan policajac zadobio opekotine lica i noge, prenio je "Katimerini", uz napomenu da je policija obično raspoređena na izvjesnoj udaljenosti od kampusa, kako bi suzbila eventualne nemire nakon zabava koje se održavaju u kampusu.
Policija za razbijanje demonstracija koristila je suzavac i šok bombe da bi odbila napadače.
Grčko Ministarstvo prosvete zatražilo je odgovore u roku od 48 sati od rektorata Univerziteta Aristotel u vezi sa incidentima tokom noći.
Univerzitet je saopštio da su napade počinili "ekstremisti" izvan kampusa, zajedno sa pojedincima iz univerzitetskog kruga.

Privedeno 313 osoba u raciji na univerzitetu u Solunu, nakon napada na policiju

Najmanje četiri radnice poginule su u eskploziji u fabrici keksa u centralnoj Grčkoj, saopštile su vlasti.
Jedna osoba se vodi kao nestala.
Šest radnica i vatrogasac su povrijeđeni i hospitalizovani nakon eksplozije u fabrici Violanta, blizu grada Trikale, oko 320 kilometara sjeverno od Atine.
Eksplozija se desila tokom noćne smjene, a požar je uništio fabriku.
Policija je saopštila da se sumnja da se eksplozija dogodila u blizini peći koje rade 24 sata dnevno.
Ekipe istražitelja su na terenu i uzrok će tek biti utvrđen.

Eksplozija u fabrici keksa u Grčkoj, poginule četiri radnice

Formiranje ad hok Radne grupe za izradu Ugovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji (EU) ključni je prioritet kiparskog predsjedavanja, pod uslovom da se ostvari dovoljan napredak u zatvaranju preostalih pregovaračkih poglavlja, saopštio je u intervjuu Agenciji MINA ambasador Kipra u Crnoj Gori i Srbiji, Andreas Fotiu.
On je kazao da će Kipar, kao predsjedavajuća država Savjetom EU, podržati Crnu Goru na njenom evropskom putu obezbjeđujući fer, transparentan i efikasan pregovarački proces, olakšavajući dijalog među članicama i držeći proširenje visoko na agenda.
Fotiu je podsjetio da je Kipar 1. januara preuzeo predsjedavanje Savjetom EU u složenom geopolitičkom trenutku, pod motom „Autonomna Unija, otvorena prema svijetu“.
- Program predsjedavanja stavlja stratešku autonomiju u središte, što znači da EU treba da bude snažnija, otpornija i sposobna da djeluje samostalno, uz istovremeno konstruktivno angažovanje sa globalnim partnerima - naveo je Fotiu.
On je istakao da će fokus predsjedavanja biti na jačanju bezbjednosti i odbrambene spremnosti EU, konkurentnosti, globalnoj ulozi Unije kroz partnerstva, očuvanju vrijednosti ljudskih prava i inkluzije, te napretku pregovora o Višegodišnjem finansijskom okviru za period 2028–2034.
- Kao mala država članica sa značajnim regionalnim iskustvom, Kipar je u poziciji da djeluje kao pošten posrednik, gradi mostove i doprinese postizanju konsenzusa među državama članicama - smatra Fotiu.
On je kazao da Kipar vidi proširenje kao strateško ulaganje u dugoročnu stabilnost, bezbjednost i prosperitet Evropske unije.
Govoreći o proširenju na Zapadni Balkan, Fotiu je rekao da je taj region sastavni dio Evrope i da je njegova budućnost unutar EU, poručivši da proširenje mora ostati zasnovano na zaslugama.
- Proširenje mora ostati kredibilno i zasnovano na zaslugama, utemeljeno na stvarnim reformama, posebno u oblastima vladavine prava, demokratskih institucija i dobrosusjedskih odnose - poručio je ambasador.
Prema njegovim riječima, potpuno integrisan region Zapadnog Balkana ojačao bi geopolitičku težinu i ekonomsku dinamiku EU.
Fotiu je kazao da je Crna Gora prepoznata kao najnaprednija zemlja kandidat u procesu pristupanja, te da dosadašnji napredak u pregovorima, uključujući privremeno zatvaranje značajnog broja poglavlja, pokazuje političku posvećenost i administrativni kapacitet zemlje.
- Nakon privremenog zatvaranja značajnog broja pregovaračkih poglavlja, očekujemo dalji suštinski napredak u narednih šest mjeseci - ocijenio je Fotiu.
Kako je istakao, završna faza pregovora je uvijek najzahtjevnija.
“Kontinuirani fokus na poglavlja vladavine prava, djelotvorna primjena reformi i opipljivi rezultati biće od ključnog značaja. Ohrabrujemo nastavak reformskog zamaha“, naglasio je Fotiu.
Ambiciozan cilj Crne Gore da do kraja ove godine zatvori sva pregovaračka poglavlja, a da 2028. postane članica EU, Fotiu je ocijenio kao realan i ostvariv, pod uslovom da se reforme nastave odlučno i uz konkretne, mjerljive rezultate.
- Kao predsjedavajuća država, Kipar će podržati Crnu Goru obezbjeđujući fer, transparentan i efikasan pregovarački proces, olakšavajući dijalog među državama članicama i institucijama EU, te držeći proširenje visoko na agendi Savjeta, uz puno poštovanje principa napretka zasnovanog na zaslugama - poručio je Fotiu.
On je ukazao na važnost formiranja ad hok radne grupe za izradu Ugovora o pristupanju Crne Gore, ocjenjujući je kao ključnu prekretnicu u procesu.
- Uspostavljanje ove radne grupe za Crnu Goru je ključni prioritet našeg predsjedavanja, pod uslovom da se ostvari dovoljan napredak u zatvaranju preostalih pregovaračkih poglavlja, kao i da sve države članice budu spremne da nastave proces - rekao je Fotiu.
Kada je riječ o Srbiji, Fotiu je kazao da Kipar snažno podržava evropsku perspektivu te države, navodeći da je Srbija “ključni partner EU i centralni akter na Zapadnom Balkanu”.
- Prepoznajemo napore koje je Srbija uložila u reformskom procesu i ohrabrujemo nastavak reformi, naročito u oblastima vladavine prava, pravosuđa, slobode medija i daljeg usklađivanja sa politikama EU - dodao je ambasador.
Komentarišući ideju zajedničkog ulaska zemalja Zapadnog Balkana u EU, koju je nedavno iznio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, Fotiu je naglasio da proširenje ostaje proces zasnovan na zaslugama, te da se svaka zemlja procjenjuje pojedinačno.
- Tokom predsjedavanja radićemo na tome da proširenje ostane visoko na agendi EU, uz fer procjenu napretka zasnovanu na zaslugama i u skladu sa utvrđenim kriterijumima. Evropski put je otvoren, a dalji napredak je svakako moguć i ostvariv uz kontinuiranu političku posvećenost - istakao je Fotiu.
Kako je dodao, uspjeh jedne zemlje može poslužiti kao pozitivan primjer i katalizator za cio region.
Na pitanje šta bi predstavljao najveći uspjeh kiparskog predsjedavanja kada je riječ o regionu, Fotiu je kazao da bi to bilo obnova i jačanje povjerenja u proces proširenja kroz konkretne rezultate, očuvanje kredibiliteta i jasnu poruku da reforme vode ka stvarnim ishodima.
On je rekao da je cilj Kipra unapređenje pregovora o pristupanju sa zemljama regiona, produbljivanje angažmana EU sa Zapadnim Balkanom i doprinos većoj stabilnosti i saradnji u regionu.
- Ostvarenje ovih važnih ciljeva predstavljaće značajan i trajan doprinos procesu evropske integracije - zaključio je Fotiu.

Fotiu: Radna grupe za Ugovor o pristupanju Crne Gore prioritet Kipra, pod uslovom daljeg napretka

Službenici grčke Obalske straže zaplijenili su skoro 180 kilograma droge u zapadnom lučkom gradu Patra i uhapsili dvojicu muškaraca.
Droga je pronađena zahvaljujući službenim psima tokom pregleda kamiona nakon što je sišao sa trajekta koji je stigao iz Italije, piše "Katimerini".
- U kabini kamiona pronađeno je 20 plastičnih paketa sa 23 kilograma kokaina. Naknadnim pretresom tovarnog prostora otkrivena su 163 paketa sa 133 kilograma kanabisa i još 20 paketa sa oko 22 kilograma kokaina - saopštila je Obalska straža, prenose Nezavisne.
Dva muškarca od 41 i 49 godina uhapšena su u vezi sa ovim slučajem.
Zvaničnici su rekli da je 41-godišnjak priveden u zapadnom atinskom predgrađu Hajdari, gdje je otišao automobilom kako bi preuzeo dio zaplijenjene droge.
Pretresom kuće 49-godišnjaka u Halkutsiju, na sjevernoj obali Atike, pronađeni su električni elektrošoker, lovački nož, 13 pečata raznih grčkih i bugarskih kompanija, te laptop.

U grčkoj luci zaplijenjeno 180 kilograma droge

Ženska odbojkaška reprezentacija Crne Gore ostvarila je pobjedu na startu turnira CEV zonskih kvalifikacija za Evropsko prvenstvo za igračice do 18 godina.
Crnogorske odbojkašice su danas u Sofiji, u prvom kolu, nakon velikog preokreta savladale Grčku 3:2 (28:26, 25:20, 25:21, 25:21 i 15:12).
 
Mlade crnogorske odbojkašice ponovo su pokazale ogroman talenat i prije svega vjeru u sebe. 
Gubile su 2:0 u setovima, ali su nakon velike borbe uspjele da se vrate i nakon preokreta dođu do pobjede.
Svaki set utakmice u sportskoj dvorani Hristo Botev bio je ujednačen, a prvi set mogao je lako da pripadne crnogorskoj selekciji. 
U većem dijelu crnogske odbojkašice imale su vođstvo, više puta i pet poena, u finišu su imale dvije set-lopte, ali su Grkinje uspjele da povedu na servis Papatanasiu 28:26.
Grčka je dobila krila i u naletu dočekala drugi set, u kojem je vodila svo vrijeme i na jtaju došla ga dobila 25:20.
Crna Gora je dobro otvorila treći set, držala konce igre u svojim rukama do 20. poena, kada je Grčka uspjela da preokrene, ali samo na kratko. 
Sjajnom rolom Sofije Duletić crnogorska ekipa uspjela je da zakorači ka četvrtom setu, preokrenula je na 18:15 i završila posao sa stilom, 25:21.
Na isti način Crna Gora je izjednačila, ponovo je odbila nalete rivala koji je jurio pobjedu, predvođena triom Ćorović–Koprivica–Čolaković osigurala dva boda, a nakon 25:21 sa psihološkom prednošću dočekala peti set.
U njemu je povela greškom Galu na servis, 4:3 i od tada igrala sjajno. 
Servis je funkcionisao kako treba i desio se veliki preokret.
Čak pet odbojkašica imalo je dvocifren učinak, sa po 17 poena efikasnije od ostalih bile su Anastasija Koprivica i Elena Čolaković, 15 je osvojila Jelena Ćorović, 13 Sofija Duletić, a deset Andrea Glavanović. 
Kod Grčke su sa po 16 poena najefikasnije bile Razakia Triantopulu.
Naredni meč Crna Gora igraće sa domaćinom, selekcijom Bugarske, sjutra u 18 sati i 30 minuta.
Takmičenje u grupi zaključiće utakmicom sa Kosovom, u četvrtak u 16 sati i 30 minuta.

Crnogorske odbojkašice nakon preokreta bolje od Grčke

Avio-saobraćaj u Grčkoj večeras se postepeno normalizuje nakon što je ponovo otvoren vazdušni prostor te zemlje, saopštila je Uprava civilnog vazduhoplovstva Grčke.
Kako se navodi, otklonjen je „tehnički problem“ koji se danas pojavio u 8.59 časova i istovremeno zahvatio sve radio-frekvencije za komunikaciju kontrole letenja sa avionima. Smetnja se manifestovala u vidu „šuma“, koji je, prema prvim indicijama, poticao iz telekomunikacione infrastrukture i onemogućio komunikaciju kontrolora letenja sa posadama aviona.
Rad na radio-frekvencijama kontrole letenja, kao i operativni komunikacioni telefonski sistemi, u potpunosti su obnovljeni od 17.00 časova po lokalnom vremenu. Saopštenje o zatvaranju vazdušnog prostora Grčke je povučeno, a od 17.45 časova kapacitet vazdušnog prostora i protok avio-saobraćaja vraćeni su na normalan nivo.
Iz Uprave civilnog vazduhoplovstva ističu da je tokom svih faza upravljanja incidentom bezbjednost letenja bila u potpunosti obezbijeđena, u skladu sa međunarodnim standardima.
Navodi se i da inženjeri Uprave civilnog vazduhoplovstva Grčke detaljno istražuju uzrok tehničkog problema, koji, kako je saopšteno, do sada nikada nije zabilježen u ovom obimu i obliku. U toku je i let posebno opremljenog aviona za provjeru spektra radio-veza.
Zbog prekida komunikacije između kontrole letenja i aviona, Grčka je bila primorana da privremeno zatvori svoj vazdušni prostor, što je izazvalo brojna otkazivanja i kašnjenja letova širom Evrope. Hiljade putnika ostalo je zaglavljeno na aerodromima u Grčkoj i drugim evropskim državama.
Avioni u dolasku uglavnom su preusmjeravani ka Turskoj, dok je nekim letjelicama naloženo da se vrate na aerodrome sa kojih su poletjele. Aerodrom u Solunu danas je bio potpuno zatvoren, dok je atinski aerodrom bio među najteže pogođenima — više od 90 letova do i iz Atine bilo je otkazano do popodnevnih časova.

Normalizuje se avio-saobraćaj u Grčkoj, istražuje se uzrok poremećaja radio-veza s avionima

Četiri planinara poginula su u sniježnoj lavini u planini Vardusija, u oblasti Fokida u centralnoj Grčkoj.
Nestanak planinara prijavljen je u četvrtak uveče, a njihovi rođaci rekli su državnoj televiziji ERT da zbog nedostatka signala nijesu uspjeli da ih kontaktiraju telefonom.
Akcija spašavanja i potrage za tri muškarca i jednom ženom počela je rano u petak, prenosi grčki list Katimerini. 
Vjeruje se da je tridesetogodišnja žena koja je stradala partnerka jednog od muškaraca.

Grčka: U sniježnoj lavini stradala četiri planinara

Crna Gora se nalazi pred samim ulazom u Evropsku uniju. Pamtimo i cijenimo podršku koju nam je Grčka u kontinuitetu pružala i sigurni smo sigurni da će, kada dođe trenutak za to, upravo ta zemlja ne samo podržati naš ulazak u zajednicu, već i snažno savjetovati druge zemlje članice da glasaju za prijem Crne Gore u EU, kazao je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić.
Mandić je danas u Vili „Gorica“ upriličio svečani ručak u čast Konstantinosa Tasulasa, predsjednika Republike Grčke, koji boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori.
Mandić je, prvenstveno, poželio srdačnu dobrodošlicu predsjedniku Tasulasu i njegovoj delegaciji, istakavši da Crna Gora kako danas, tako i kroz istoriju, Republiku Grčku posmatra kao najiskrenijeg prijatelja i saveznika.
Tasulas se zahvalio predsjedniku Mandiću na ovoj svečanosti, dodajući da će Grčka uvijek biti iskreni prijatelj naše zemlje.
- U tom kontekstu, on je dodao da Grčka u drugoj polovini 2027. preuzima predsjedavanje Savjetu Evropske unije, u periodu kada Crna Gora očekuje završnu fazu pristupnog procesa i da će na svakom nivou podržati želju naših građana da postanemo prva naredna članica Evropske unije - navedeno je u saopštenju Skupštine.

Mandić sa Tasulasom: Sigurni smo da će Grčka savjetovati druge zemlje da glasaju za prijem Crne Gore u EU

Četiri vatrogasca povrijeđena su danas u Rožajama kada je došlo do prevrtanja vozila vatrogasne službe, potvrđeno je Portalu ETV iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije.
Oni su zbrinuti u Kliničko-bolničkom centru u Beranama i van su životne opasnosti.
Do nezgode je došlo oko 16.45 sati, kada su izašli na teren zbog gašenja požara na jednoj kući.
O razlogu prevrtanja vozila u OKC-u nisu imali informacije.

Rožaje: Povrijeđena četiri vatrogasca prilikom prevrtanja vozila, zbrinuti u bolnici u Beranama

Dijar Adžajev nije ni sanjao da će postati popularan na društvenim mrežama samo zato što voli da pleše. Ovaj mladić, porijeklom iz Azerbejdžana, živi u Crnoj Gori, gdje trenutno radi na gradilištu bulevara Tivat - Jaz.&nbsp;
Duhovit i skroman, kaže da je u svakodnevicu odlučio da unese svježinu, pa je na gradilištu nezaustavljiv dok sluša muziku koju voli. Ovo je priča o njemu.&nbsp;
Za rad je, kaže Dijar, važan vedar duh, ali ništa manje i prirodan osjećaj za ples. Za njega je ples odraz slobode, a muzika strast.
- Ranije sam samo radio i bio fokusiran isključivo na posao. Onda sam odlučio da unesem malo radosti. Dok radim, pustim muziku i igram, tako mi je lakše i ljepše na poslu - ispričao je on za Televiziju E.
Dijar je u Crnu Goru došao iz Azerbejžana. Kaže da je to učinio zbog posla, a već dva mjeseca je angažovan na velikom gradilištu. A onda je postao i popularan na društvenim mrežama - zbog snimka dok pleše i radi.
- Sam sam naučio da igram. Slušao sam muziku na slušalicama i vježbao. Tako sam vremenom usavršio korake. I na društvenim mrežama sam dijelio svoje snimke, ali nijesam vjerovao da ću postati popularan i da će neko zbog toga praviti reportažu sa mnom - ispričao je on.
U to nijesu sumnjali njegovi prijatelji. Kažu da sa Dijarom nikada nije dosadno, te da on svaki posao pretvara u pjesmu.
- Raditi sa Dijarom je zaista lijepo. On je vrlo pozitivan čovjek i dobar prijatelj. Kad radiš sa takvim ljudima, dobiješ dodatnu volju i energiju. Ne osjetiš kako vrijeme prolazi, niti kako posao ide - jednostavno sve je lakše i ljepše - kazao je njegov kolega Elsad.
Dijar i njegov zemljak Elsad kažu da im je u Crnoj Gori lijepo. Zadovoljni su što mogu da rade, ali I što upoznaju dobre ljude.
- Prije svega želim da kažem da je Crna Gora veoma lijepa država. Meni se ovdje mnogo sviđa. Ljudi, vazduh, priroda - sve je stvarno lijepo. Došao sam prije šest mjeseci. I sve je dobro, hvala bogu, sve je kako treba - ispričao je Elsad.
Dijar dodaje da je zahvaljujući svojim prijateljima iz rodnog kraja našao posao.&nbsp;
- Preporučili su mi kompaniju "Bemax" i ja sam odlučio da se preselim. I sada radim u Bemaxu. Ovdje mi se sviđaju ljudi. Njihova energija i odnos prema meni. Sve je jako lijepo - istakao je Dijar.
Obećava da pozitivne energije koje ima na gradilištu faliti neće.
Prilog novinarke TV E Dalile Šabotić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDVCEbHbDL1k%2F%3Figsh%3DeHdpaWh4ZTBhb2t4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Dobar ritam rada: Dijar Adžajev odlučio da unese malo radosti u svakodnevicu

Promjenom rukovodeće strukture unutar United media grupe neće postojati nijedan opozicioni medij u Srbiji. Suština je da će ta mreža vrlo brzo da se proširi, kao što je i (lider Demokratske narodne partije) Milan Knežević najavio svoje kolumne u "Vijestima", koje će potpasti pod apsolutnu kontrolu (predsjednika Srbije (Aleksandra) Vučića - rekao je izvršni direktor Regionalne akademije za razvoj demokratije Balša Božović.
On je, u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, kazao da promjene unutar rukovodećih tijela United grupe, koja je vlasnik nekoliko srpskih medija dominantno kritički nastrojenog prema srpskom režimu, više to neće biti.&nbsp;
Do sada je, kaže Božović, Vučić kontrolisao 80 odsto medija u Srbiji, a sada će kontrolisati 100 posto tamošnji medijski prostor. Osim Srbije i Crne Gore, smatra da će se to proširiti i na medije u Bosni i Hercegovini.&nbsp;
- Suština je da će opozicija i studentski pokret koji je protiv ovog režima, a svi se na neki način spremaju za izbore koji su najavljeni, tu trku morati da trče bez ijednog slobodnog medija ovoga puta - istakao je Božović.&nbsp;
Dodaje da je u Crnoj Gori mali broj je i dalje nezavisan, te da je oko 20 i nešto odsto onih koji i dalje izvještavaju u skladu sa standardima novinarstva.&nbsp;
- Biće veoma teško Crnoj Gori u narednom periodu, pogotovu kada je fokusirana na svoj evropski put. Biće potrebno mnogo mnogo više od toga da se zabrani neka Jovana Jeremić i jutarnji program Pinka na šest mjeseci. Taj sada pritisak će na Crnu Goru da bude značajno veći nego do sada - ocijenio je Božović.
Naglašava da je Vučić sve političke ciljeve ostvario preko medijskih konglomerata koji je imao u Srbiji, ali je veoma jak i u regionu, te će biti veliki fokus u odnosu na dezinformacije.
- Veliki broj emisija, veliki broj narativa koji su antievropski i koji su na neki način usmjereni na bacanju raznih dimnih bombi na tom evropskom putu biće u narednom periodu prisutni u Crnoj Gori. Pitanje je na koji način će institucije u narednom periodu da se suočavaju sa takvim malignim uticajem - kazao je Božović.
Ostaje, kako je rekao, i da se vidi da li i kakav je plan opozicije u Crnoj Gori, pa čak i dijela vlasti kojima to svakako neće ići u prilog.
- Da li postoji akcioni plan da se od toga odbrane i kakav je redosljed koraka koji će oni preuzeti sa svoje političke strane, jer će u velikoj mjeri rezultat zavisiti od toga kakvi će sve narativi biti prisutni u javnosti i na kraju kakvi će rezultati tih narativa biti i kada je u pitanju evropski put Crne Gore - istakao je Božović.
Broj napada na novinare u Srbiji je porastao tri puta u 2025. u odnosu na 2024. godinu, dok je u Crnoj Gori evidentno političko targetiranje kritički nastrojenih medija, u prvom redu od Demokrata, partije koja rukovodi sektorom bezbjednosti.&nbsp;
Božović smatra da nije slučajno da se targetiraju mediji od Demokrata, jer su duboko ušli u krajnji cilj, a to je "neodgovoran odnos prema javnosti i prema biračima koji su za njih glasali".&nbsp;
- To nijesu ponašanja u skladu sa onim što je strateški put Crne Gore, ne mogu takve politike i takvi donosioci odluka da vode jednu zemlju u Evropsku uniju. To ne ide jedno sa drugim i to će takođe biti u nekom narednom periodu problem za Crnu Goru. Takve političke snage će kočiti Crnu Goru u njenom daljem napretku. One će pokušati svom snagom da ostanu na vlasti - ocijenio je Božović.
Bjekstvo Miloša Medenice i specijalne tuziteljke Lidije Mitrović imalo je odjeka i u regionu, kaže Božović, jer je to slučaj koji ima podrugljiv ton prema institucijama koje nijesu u stanju da se izbore sa tom krizom. To, prema njegovim riječima, govori koliko se institucije degradirale u prethodnih pet i po godina.
- Stvar je u tome ne da treba da postoji politička odgovornost za ono što se dogodilo, već je to neli preduslov za neki minimum koji građani očekuju. U ovom slučaju mislim da se ne radi samo o amaterizmu, već se radi i o namjeri da se predstavi Crna Gora i njene institucije kao nedorasle za jedan ovakav slučaj. Nadam se da će neka naredna vlada imati dosta više zadataka i ciljeva koji će ostvariti ne bi le se ovakve &nbsp;situacije preduprijedile u budućnosti - naglasio je Božović.
Komentarišući oslobađajuću presudu Apelacionog suda za pokušaj terorizma na da izbora 2016.godine, čak i za one koji su priznali krivicu, Božović podsjeća da je jedna sutkinja podnijela ostavku neposredno pred izricanje presude.
Smatra da su dvojica tužioca iz tog slučaja u pritvoru koji liči na politički progon, dok je presuda oslobodila sve osumnjičeni za pokušaj terorizma i to će uticati i te kako na prilike u Crnoj Gori, jer su oslobođeni i oni koji su se izjasnili, pa je sve to jedna "šarena laža".
- Strane ambasade &nbsp;koje su bile involvirane u cijeli slučaj i znale šta se dogodilo 2016. su 2019. godine pozdravile prvostepenu presudu. Ova presuda je najveći šamar tim stranim adresama, prije svega Velikoj Britaniji, SAD-u, Francuskoj i Njemačkoj. Mnoge od njih su na svojim zvaničnim komunikacionim kanalim pozdravile presudu iz 2019. godine, pohvalile proces koji su vodili Čađenović i Katnić. Imate dvojicu, u to vrijeme osumnjičenih, sada oslobođenih, koji ne da su presudom zadovoljni, već su na ruskom slavili oslobađajuću presudu. Ovo je presuda koja je oslobodila i ruske agente, Šišmakova i njegovu grupu iz GRU, a podsjetiću koliko se samo puta ima Šišmakova pominjalu u raznim drugim reonima po Evropi u posljednjih nekoliko godine, posebno od invazije Rusije na Ukrajinu - zaključio je Božović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DFcYwxfihgvU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Božović: Vijesti će potpasti pod apsolutnu kontrolu Vučića, u Srbiji neće postojati nijedan opozicioni medij

Koliko ulažemo u muzičko obrazovanje - i da li ulažemo dovoljno? Možemo li zadržati naše umjetnike ili ih školujemo za tuđe scene? Neka su od pitanja na koja ćemo pokušati naći odgovore sa našim gostom Vučićem Ćetkovićem, poslovnim direktorom Muzičkog centra Crne Gore
Hrvatski predstavnici na ovogodišnjoj Pjesmi Evrovizije su grupa Lelek, koji su pobijedili na Dori, održanoj prošle sedmice. Naša gošća tim povodom biće Zorja Pajić, srpska muzičarka koja je jedna od koautora pjesme “Andromeda”.
Naše gošće/panelistkinje su sopran Nataša Jovović, i muzičarka Majda Božović.

Tag: grcka