Američka teniserka Medison Kiz osvojila je Australijan Open, pošto je u finalu pobijedila Arinu Sabalenku 2:1 (6:3, 2:6, 7:5).
Amerikanka ,14. na svijetu, napravila je veliki podvig i do prve gren slem titule došla je pobjedama nad dvije najbolje teniserke na WTA turu. 
I to su oba trijumfa ostvarena poslije velike borbe i tri odigrana seta.
Djevojka koja je dugo prisutna na WTA turu i prije ovog igrala samo jedno gren slem finale, konačno je okrunila karijeru najznačajnijim trofejom. Ali niko neće imati šta da joj kaže za ovo, jer je pobijedila na putu do trofeja dvije najbolje teniserke na WTA turu Igu Švjontek i Arinu Sabalenku.
Kiz je mnogo bolje počela meč i u prvom setu povela 5:1. Međutim, proradili su nervi, a sa druge strane prva na svijetu je pokazala kakva je igračica na svom optimumu. Uspjela je da vrati jedan brejk, smanji na 5:3. Ali i Kiz mora da se pohvali, jer je momentalno reagovala, vratila hrabrost i brejkom uzela već viđen prvi set – 6:3.
Ali poslije drugog seta malo ko je vjerovao da će ova priča imati srećan kraj za nju. Drugi set je Sabalenka riješila na prilično ubjedljiv način. Funkcionisao je prvi servis, imala pozitivan odnos direktnih poena i neiznuđenih grešaka i rezultat je bio 6:2. Međutim, u trećem setu se Kiz vratila svojoj igri i viđen je najbolji set finala.
Velika borba, koja je na kraju završena poslije 12 gemova. Kiz je pobijedila brejkom u posljednjem gemu, a taj poen je zaradila milimetarski preciznim forhendom u velikom stilu.
Ovom pobjedom Kiz će izjednačiti najbolji renking karijere a to je sedmo mjesto.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Medison Kiz herojski do prve gren slem titule

Peticija za povećanje naknada majkama sa troje i više djece potpisalo je više od 7.000 građana, ona se nalazi u skupštinskoj proceduri, ali je skupštinski odbori još uvijek nijesu razmatrali, a takav odnos isntitucija prema majkama sa troje i više djece govori nam da im nijesmo bitni i da su nas zanemarili, rekla je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, inicijatorka pokretanja peticije za povećanje naknada majkama sa troje i više djece
Najava da će se organizovati protesti i blokade puteva došla je zbog nereagovanja institucija, a najveći revolt je izazvalo to što za njih nije predviđen novac u budžetu, a na prijedlog poslanika Borisa &nbsp;Mugoše da se preusmjeri dio novca od reprezentacija, putovanja, ugovora o djelu i konsultatske usluge &nbsp;vladajuća većina je glasala protiv, podsjetila je Krgović.
- Takav odnos institucija prema nama dosta govori, da su oni nas zanemarili i da mi njima nijesmo bitni. Očekivala sam da će do kraja godine oni reagovati po pitanju peticije, da će je razmatrati, a evo sad nam ostaje da očekujemo da to završe u januaru- rekla je Krgović.
Smatra da nije bilo potrebe za pisanjem peticije, već su to trebali političari sami da urade uzimajući u obzir da majke primaju već duži vremenski period ista primanja, koja za majke sa biroa iznose 192 eura, a za one iz radnog odnosa 336 eura.&nbsp;
- &nbsp;To je trećina ili polovina one najmanje plate radničke. Kako živjeti od toga?! Nikako! Baš stravično- istakla je Krgović.
Podsjeća da je Zakonom o naknadama bilo predviđeno korigovanje iznosa naknada za majke sa troje i više djece i usklađuju sa prosječnom zaradom, a majke sa biroa nijesu primale naknade od 2017. do 2022.godine, dok su majke iz radnog odnosa primale, kako kaže, nešto mizerno, oko 100 eura mjesečno.&nbsp;
Dodaje da iako je Zakon o obeštećenju trebao da obešteti majke zbog ukidanja naknada, međutim niko ne spominje, podsjeća ona, da ih obešteti za period od 5 godina koliko nijesu primale naknade.&nbsp;
- Oni nama nijesu vratili usklađene naknade, to je bila šminka, već naknade iz 2016.godine. Čak nam nijesu uplaćivali ni doprinose za PIO, jer da je samo to urađeno 2022.godine kad je donesen Zakon o obeštećenju nas majki, mnoge majke bi otišle u penziju, jer ima dosta majki kojima fali godinu, dvije, pola godine do penzije- zaključila je Krgović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DxokazIo1Oyg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Krgović: Institucije su nas zanemarile, ne može se živjeti od trećine ili polovine najmanje radničke plate

Krajem 2018.godine Vlada je zadužila Ministarstvo prosvjete da se uradi &nbsp;akcioni plan i da se izvrši remedijacija onamo gdje su koncentracije &nbsp;radona povećane, odnosno da do 2019. godine akcioni plan bude završen i da se hitno počne sa remedijacijom objekata prema programu zaštite od radona - podsjetila je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, &nbsp;direktorica Centra za klimatske promjene Ivana Vojinović i upozorila na nedopustivo dug protok vremena otkad je taj plan usvojen , a nije sproveden.
Podsjetila je da je taj akcioni plan tada donijelo Ministarstvo održivog razvoja i turizma za period 2019 - 2023.godina, koje je zadužilo Ministarstvo prosvjete da u svakoj godini izdvoji minimum 40.000 eura na ime te aktivnosti, sa remedijacijom je trebalo da se počne 2020.godine
Ekološki inspektor je naložio da 62 škole ponovo izmjere koncentraciju radona nakon što je utvrđeno da su u &nbsp;brojnim školskim prostorijama, još od 2017.godine,izmjerene vrijednosti iznad dozvoljenih granica. Radon je radioaktivni gas koji predstavlja ozbiljan rizik po zdravlje, naročito pri dužem izlaganju, a škole su mjesta gdje djeca i zaposleni provode veliki dio dana.
Neprijatno su iznenađeni svi, kaže Vojinović, koji su pročitali informaciju koju je objavilo Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera objavilo o prisutnoj koncentraciji radona u školama, a naročito uključujući veliki protok vremena.
- Moj nedvosmisleni zaključak je da ovoliko nedopustivo dug protok vremena je definitivno pokazatelj da postoji veliki problem koji se tiče inertnosti u postupanju nadležnih organa, konstantnog tog zanemarivanja izvršavanja zakonom delegiranih obaveza, obaveza koje su definisane različitim strateškim dokumentima u različitim državnim planovima i programima, upravo u ovoj oblasti i konkretno kada je riječ o radonu- rekla je Vojinović.
Dodaje da je radon prirodni radioaktivni gas koji se nalazi u stijenama i zemljištu, a nastaje radioaktivnim raspadanjem uranijuma i on je gas &nbsp;bez boje ukusa i mirisa.Čulno se ne može osjetiti, te se njegova detekcija identifikuje kroz postavljanje mjernih uređaja, takozvanih dozimetara pomoću kojih se jasno može utvrditi da li postoji povećana koncentracija tog gasa.&nbsp;
- &nbsp;Radon u principu se nalazi u suterenima, prizemljima, eventualno prvim spratovima nekih višespratnih objekata i prolazi uglavnom kroz pukotine u temeljnim pločama, podnim pločama ili nekim šupljinama oko vodovodnih i kanalizacionih cijevi. Mjerenje koncentracije radona u svim vaspitno obrazovnim institucijama je sprovedeno od 2016. do 2017.godine, a to je bila aktivnost u sklopu jednog velikog projekta za koji je tadašnja Vlada dobila podršku Međunarodne agencije za atomsku energiju iz Beča i nosilac tih aktivnosti je bila obaveza tadašnjeg Ministarstva prosvjete, ali i svih pravnih sljedbenika tog Ministarstva prosvjete, jer je tada u taj projekat bilo uključeno &nbsp;tadašnje ministarstvo zaduženo za životnu sredinu Ministarstvo održivog razvoja i turizma, CANU i mjerenja su izvršena u 244 vaspitno obrazovne institucije, dječje vrtiće, osnovne i srednje škole, resursne centre, domove učenika i postavljeno je tom prilikom preko 4.000 dozimetara u suterenima i na prvim spratovima i negdje krajem 2017.godine ta mjerenja su završena. Krajem 2018.godine Vlada je zadužila Ministarstvo prosvjete da se uradi taj akcioni plan i da se izvrši remedijacija onamo gdje su koncentracije povećane, odnosno da do 2019. godine taj akcioni plan bude završen i da se hitno počne sa remedijacijom objekata prema programu zaštite od radona koje je tada donijelo Ministarstvo održivog razvoja i turizma za period 2019 - 2023.godina, zadužilo je Ministarstvo prosvjete da u svakoj godini izdvoji minimum 40.000 eura na ime te aktivnosti, sa remedijacijom je trebalo da se počne 2020.godine- podsjetila je Vojinović.
Dodaje i da se uklanjanje tog radioaktivnog gasa vrši na prilično jednostavan i lak način, putem popravki eventualnih pukotina ili ugradnjom sistema za ventilaciju.&nbsp;
- Ove godine u sklopu provođenja monitoringa o stanju životne sredine od strane Agencije za zaštitu životne sredine se nije sprovodio monitoring radioaktivnosti, ne znam iz kog razloga, upravo kroz taj monitoring radioaktivnosti mi treba kao stanovništvo da imamo informaciju o tome koliko je prisustvo radio nuklida i u hrani, i u zemljištu i u vodi i to su teme koje se s vremena na vrijeme zanemaruju , a njihovo zanemarivanje i zapuštanje i te kako može da eskalira- zaključila je Vojinović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DxokazIo1Oyg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vojinović: Nedopustivo dug protok vremena kada je u pitanju zaštita od radona pokazatelj inertnosti u postupanju nadležnih organa

Sudija bjelopoljskog Suda za prekršaje – Odjeljenje u Beranama, Petar Varagić, oslobodio je okrivljene Dušana Petrića, Draga Labovića i Vuka Došljaka optužbi da su ljetos napali fotoreportere i novinara Vijesti i Pobjede u Gornjem Zaostru, gdje je podignut, pa potom u crkvu sklonjen spomenik zlikovcu iz Drugog svejtskog rata Pavlu Đurišiću.
Dvojici maloljetnika, petnaestogodišnjaku i sedamnaestogodišnjaku iz Berana, koji su noseći šajkače, tražili od novinara da izbriše fotografije uklanjanja spomenika Pavlu Đurišiću, pri čemu je jedan od njih istrgao telefon iz ruke oštećenog kako bi provjerio galeriju, izrečena je vaspitna mjera pojačanog nadzora roditelja u trajanju od najmanje mjesec, a najviše šest mjeseci.
Sud je utvrdio da su 8. avgusta 2025. godine, na javnom mjestu, maloljetnici vrijeđali fotoreportera DN "Vijesti" Borisa Pejovića, nazivajući ga „izdajnikom“, „ustašom“ i drugim pogrdnim imenima.
Sud je njihovu odbranu ocijenio kao usmjerenu na izbjegavanje odgovornosti, dajući punu vjeru iskazima oštećenih novinara.
Dušan Petrić i Drago Labović oslobođeni su optužbi da su prijetili napadom na život i tijelo fotoreprotera Vijesti Borisa Pejovića. Sud je prihvatio njihove odbrane jer ih oštećeni novinari na pretresu nijesu prepoznali kao lica koja su se neprimjereno ponašala.
Vuko Došljak je oslobođen optužbe za fizički napad na novinare Borisa Pejovića, Steva Vasiljevića i Balšu Rudovića. Iako su oštećeni potvrdili da je Došljak bio dio grupe koja je opkolila novinare, sud je ocijenio da „nije sa sigurnošću utvrđeno da je fizički nasrnuo“ na oštećene na način opisan u zahtjevu.
Interesantan dio obrazloženja sudije Varagića odnosi se na oduzimanja telefona reporteru Stevu Vasiljeviću, koju je sud pripisao Došljaku. Sud je zauzeo stav da u tim radnjama nema elemenata prekršaja „fizički napad“, jer nije bilo „kontakta tijelo o tijelo“, već da se eventualno radilo o „drskom ponašanju“. Međutim, kako sud nije smio dirati u „objektivni identitet optužbe“, Došljak je oslobođen.
Oštećeni Pejović i Rudović upućeni su na parnični postupak radi ostvarivanja imovinsko-pravnih zahtjeva, dok Vasiljević takav zahtjev nije podnosio. 
Osnovno državno tužilaštvo u Beranama nedavno je odbacilo i krivičnu prijavu Uprave policije protiv Baranina Vlada Stijovića za krivično djelo prinuda prema fotoreporteru Pobjede Stevu Vasiljeviću tokom dešavanja u Gornjem Zaostru.

Prvostepeno oslobođeni trojica okrivljenih za napad na novinare u Gornjem Zaostru; dvojici maloljetnika vaspitne mjere zbog vrijeđanja

Ministarstvo javne uprave i Privredna komora Crne Gore potpisali su Sporazum o saradnji u oblasti digitalizacije, čime je potvrđena zajednička posvećenost unapređenju digitalnih usluga, jačanju elektronske uprave i stvaranju povoljnijeg ambijenta za razvoj privrede u Crnoj Gori, saopšteno je iz MJU.
Ministar javne uprave, Maraš Dukaj, istakao je da potpisivanje Sporazuma predstavlja mnogo više od formalnog dokumenta, naglašavajući da je riječ o simbolu uspješnog partnerstva, uzajamnog povjerenja i zajedničke vizije Crne Gore kao modernog, sigurnog i prosperitetnog društva.
- Digitalizacija javne uprave nije cilj sama po sebi, već sredstvo za efikasnije, transparentnije i dostupnije usluge građanima i privredi. Ovim sporazumom stvaramo snažan okvir za razvoj savremenih digitalnih rješenja, pojednostavljenje administrativnih procedura i unapređenje poslovnog ambijenta- kazao je Dukaj.
On je naglasio da Privredna komora Crne Gore, kao ključni predstavnik poslovne zajednice, ima nezamjenjivu ulogu u procesu digitalne transformacije, ističući dosadašnju uspješnu saradnju javnog i privatnog sektora, uključujući aktivno učešće predstavnika privrede u radnim tijelima Ministarstva javne uprave.
Sporazum obuhvata ključne stubove savremenog razvoja, među kojima su digitalna transformacija i infrastruktura, razvoj digitalnih vještina i kompetencija, sajber bezbjednost, interoperabilnost i vještačka inteligencija. Kroz ove oblasti biće postavljeni temelji društva spremnog za izazove globalne ekonomije, uz jačanje pozicije Crne Gore kao pouzdanog međunarodnog partnera.
Predsjednica Privredne komore Crne Gore, Nina Drakić, naglasila je da je digitalna transformacija jedan od ključnih preduslova za jačanje konkurentnosti crnogorske privrede.
- Privredna komora snažno podržava inicijative koje vode ka modernizaciji administrativnih procesa i smanjenju poslovnih barijera. Ovaj sporazum predstavlja važan okvir za konkretnu saradnju koja će omogućiti brže, jednostavnije i efikasnije usluge za privredne subjekte- kazala je Drakić.
Sporazum ima za cilj intenziviranje saradnje između javne uprave i privrednog sektora kroz razmjenu znanja i iskustava, razvoj digitalnih rješenja, podsticanje inovacija, implementaciju evropskih direktiva, promociju domaćih ICT kompanija, kao i zajedničke nastupe na međunarodnim sajmovima i forumima.
Poseban akcenat biće stavljen na digitalnu transformaciju usluga od značaja za privredu, unapređenje interoperabilnosti informacionih sistema i jačanje digitalnih kompetencija zaposlenih u javnom i privatnom sektoru.
Potpisnici Sporazuma saglasni su da digitalizacija predstavlja ključni faktor održivog ekonomskog razvoja i konkurentnosti, te da će zajedničkim aktivnostima doprinijeti stvaranju transparentnije, efikasnije i korisnički orijentisane javne uprave.
Ministarstvo javne uprave i Privredna komora Crne Gore nastaviće saradnju kroz konkretne projekte, inicijative i programe, s ciljem unapređenja digitalne transformacije Crne Gore i stvaranja uslova za snažniji razvoj domaće i strane privrede.

Dukaj i Drakić: Sporazum MJU i PKCG okvir za razvoj savremenih digitalnih rješenja, pojednostavljenje administrativnih procedura i unapređenje poslovnog ambijenta

U Upravi policije kažu da su tokom ove godine realizovali niz obuka i ostalih aktivnosti u cilju jačanja bezbjednosti štićenih ličnosti.
- Polaznici su stekli napredna teorijska i praktična znanja neophodna za unapređenje bezbjednosti štićenih ličnosti i efikasnije izvršavanje službenih zadataka, uključujući vatrenu obuku i realizaciju praktičnih scenarija bliske zaštite - kazali su u Upravi policije. 
Od ponovnog uspostavljanja Sektora za obezbjeđivanje ličnosti i objekata kao posebne organizacione jedinice Uprave policije najvišeg nivoa, u decembru 2024. godine, rukovodstvo ovog Sektora preduzelo je intenzivne i kontinuirane aktivnosti na uspostavljanju sveobuhvatnog sistema internih obuka i policijskog treninga.
Kako je rečeno u policiji, ove aktivnosti realizovane su kroz normativnu djelatnost i izradu operativnih procedura za oblast obezbjeđivanja, kao i kroz stvaranje neophodnih organizacionih i tehničkih preduslova za početak realizacije programa praktičnih obuka za policijske službenike angažovane na poslovima obezbjeđivanja štićenih ličnosti.
Tokom 2025. godine realizovan je kurs bliske zaštite kroz devet grupa, u okviru kojeg je obučeno 105 policijskih službenika. 
- Polaznici su stekli napredna teorijska i praktična znanja neophodna za unapređenje bezbjednosti štićenih ličnosti i efikasnije izvršavanje službenih zadataka, uključujući vatrenu obuku i realizaciju praktičnih scenarija bliske zaštite - kazali su u Upravi policije.
Takođe, na inicijativu Sektora, a nakon višegodišnjeg zastoja, Crna Gora je, kao jedina država kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, dobila poziv da u svojstvu posmatrača učestvuje na godišnjoj konferenciji Evropske mreže za zaštitu javnih ličnosti (ENPPF), koja je održana početkom decembra 2025. godine u Kopenhagenu. 
- Na ovaj način, država Crna Gora, Ministarstvo unutrašnjih poslova i Uprava policije dobili su dodatno priznanje za dosadašnje rezultate u procesu evropskih integracija i ispunjavanju evropskih standarda policijskog rada, kao i potvrdu da se prepoznaju kao kredibilan i pouzdan partner - kazali su u policiji.
U UP poručuju da je u 2026. godini planirano dalje podizanje standarda selekcije, osposobljenosti i operativne spremnosti policijskih službenika obezbjeđivanja, kao i realizacija ambicioznog plana razvoja internih obuka i policijskog treninga, uz podršku država članica ENPPF mreže i drugih partnerskih službi i organizacija. 
- Paralelno sa tim, biće nastavljene aktivnosti na stvaranju unaprijeđenih materijalnih, tehničkih i kadrovskih uslova, u cilju efikasnijeg i kvalitetnijeg rada Sektora - poručuju u policiji.

UP: Intenzivne obuke i međunarodna saradnja u cilju jačanja bezbjednosti štićenih ličnosti

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentrano je 14 saobraćajnih nezgoda, u kojima su tri osobe lakše povrijeđene.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je u Podgorici evidentirano sedam saobraćajnih nezgoda, a u Nikšiću četiri.
Po jedna nezgoda evidentirana je u Danilovgradu, Baru i Bijelom Polju.
Izdato je 606 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeta 101 prekršajna prijava.
Policija je oduzela devet pari registarskih tablica.

Za dan 14 saobraćčajki, lakše povrijeđene tri osobe

Službenici Uprave policije su, u okviru akcije “Petarda”, tokom jučerašnjeg dana zaplijenili 46.893 komada pirotehničkih sredstava. Saobraćajna patrola nikšićke policije na magistralnom putu Nikšić - Podgorica u mjestu Paprati zaustavila teretno motorno vozilo nikšićkih registarskih oznaka u kojem je suvozač bilo operativno interesantno lice L.M. Prilikom detaljne kontrole i pregleda tovarnog prostora pronađeno je pet paketa sa 25.000 komada petardi. - Ova pirotehnička sredstva su oduzeta i sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću koji će se o kvalifikaciji djela izjasniti nakon odgovarajućih vještačenja u Forenzičkom centru - navedeno je u saopštenju Uprave policije.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251228121216_cf41760b63c945f4039fda7d970bb600efd637d74d9257345ef302246e198db4.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251228121216_cf41760b63c945f4039fda7d970bb600efd637d74d9257345ef302246e198db4" data-rendition-name="original" width="878" height="850" loading="lazy" alt="Pirotehnička sredstva"></figure>  Službenici Regionalnog centra bezbjednosti “Centar”, Odjeljenja bezbjednosti Podgorica juče su izvršili pretres stana i drugih prostorija koje koristi B.R. gdje je pronađeno i oduzeto 19.532 komada petardi i 70 vatrometa različitih vrsta. - Sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici po čijem je nalogu B.R. lišena slobode zbog sumnje da je izvršila krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija - dodaje se u saopštenju. Osim toga, službenici Regionalnog centra bezbjednosti “Jug” su u naselju Polje kontrolisali vozilo kojim je upravljao E.L. iz Bara. Pregledom vozila pronađeno je 726 komada petardi, te je sa događajem upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Baru koji će se naknadno izjasniti o eventualnom postojanju krivičnog djela ili prekršaja. Takođe, u Baru je kontrolisan i S.D. iz Podgorice kada je kod njega pronađeno 1.560 komada petardi i pet vatrometa. I u ovom slučaju tužilac će izvršiti naknadnu kvalifikaciju djela. - Policijski službenici će i dalje, tokom trajanja akcije, u saradnji sa drugim nadležnim institucijama i inspekcijskim službama, sprovoditi pojačane kontrole, prikupljati operativna saznanja i obilaziti lokacije na kojima postoji mogućnost nedozvoljene prodaje pirotehničkih sredstava, te preduzimati zakonom predviđene mjere i sankcije prema licima koja prekrše propise - poručeno je iz Uprave policije.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251228121216_f8dc188a31b2f44817df9e5882d15f523fef5b3f40fee8a8c1ed9b9cc1b31770.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251228121216_f8dc188a31b2f44817df9e5882d15f523fef5b3f40fee8a8c1ed9b9cc1b31770" data-rendition-name="original" width="1280" height="912" loading="lazy" alt="Pirotehnička sredstva"></figure>  Takođe, u policiji kažu da će i tokom predstojećih praznika nastaviti sa intenzivnim i sveobuhvatnim aktivnostima u cilju očuvanja bezbjednosti građana. - Tim povodom, upućujemo apel roditeljima i starateljima da vode računa o zloupotrebi petardi i vatrometa od strane djece i da im ova pirotehnička sredstva ne čine dostupnim. Njihova upotreba može dovesti do ozbiljnih i trajnih posljedica po život i zdravlje djece, drugih građana, kao i životinja - poručuju u policiji.

U više crnogorskih gradova zaplijenjeno 47.000 komada pirotehničkih sredstava

Nikšićani M.R. (42) i I.S. (42) uhapšeni su zbog sumnje da su počinili razbojničku krađu i nanijeli teške tjesne povrede sugrađaninu.
Policijski službenici Nikšića postupali su juče po prijavi jednog muškarca da su dvije nepoznate osobe pokušale da mu ukradu opremu za navodnjavanje. Tom prilikom su ga, kako je rekao, fizički napali i nanijeli mu povrede, a zatim ukrali njegovo vozilo marke Citroën kojim su pobjegli i izazvali saobraćajnu nezgodu.
Oštećeni je prevezen na ukazivanje ljekarske pomoći gdje su konstatovane teške tjelesne povrede.
- Preduzimajući mjere i radnje na terenu, policijski službenici su u kratkom roku identifikovali, pronašli i u službene prostorije doveli M.R. (42) i I.S. (42) iz Nikšića, koji se u policijskim evidencijama vode kao povratnici u izvršenju krivičnih djela iz oblasti imovinskog kriminaliteta - navedeno je u saopštenju Uprave policije.
Nakon sprovedene kriminalističke obrade, sa događajem je upoznat državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću koji je naložio da se I.S. uhapsi zbog sumnje da je počinio krivično djelo razbojnička krađa u sticaju sa krivičnim djelom teška tjelesna povreda.
Po nalogu postupajućeg tužioca uhapšen je i M.R. zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa. &nbsp;
- Osumnjičeni će, uz krivičnu prijavu, biti privedeni nadležnom tužiocu u zakonskom roku - kazali su u Upravi policije.

Tag: gren-slem

Medison Kiz herojski do prve gren slem titule

Krgović: Institucije su nas zanemarile, ne može se živjeti od trećine ili polovine najmanje radničke plate

Vojinović: Nedopustivo dug protok vremena kada je u pitanju zaštita od radona pokazatelj inertnosti u postupanju nadležnih organa

Prvostepeno oslobođeni trojica okrivljenih za napad na novinare u Gornjem Zaostru; dvojici maloljetnika vaspitne mjere zbog vrijeđanja

Dukaj i Drakić: Sporazum MJU i PKCG okvir za razvoj savremenih digitalnih rješenja, pojednostavljenje administrativnih procedura i unapređenje poslovnog ambijenta

PRATITE TVe UŽIVO