Groblja kao posebne površine od javnog interesa namijenjena su sahranjivanju pokojnika i kao takva su u crnogorskom pravnom poretku normirana kao „lokalna dobra u opštoj upotrebi kojima raspolažu opštine”. Ustav Crne Gore u čl. 58 stav 3 utvrđuje da su ”prirodna bogatstva i dobra u opštoj upotrebi u državnoj svojini,” te sagasno tome, ova dobra (groblja) ne mogu biti u privatnoj svojini.
Pažnju šire javnosti za imovinski status groblja u Crnoj Gori primarno je izazvala (iznenadna), a kasnije povučena, najava izmjene čl. 16 Zakona o državnoj imovini.
<h2>Vlasništvo</h2>
Saglasno Ustavu i važećim propisima, sva groblja u Crnoj Gori moraju biti isključivo u državnoj svojini i nije moguće da budu objekt privatne svojine. To podrazumijeva da ne mogu biti ni u svojini vjerskih zajednica ili drugih privatno-pravnih lica.
Zbog izuzetne zainteresovanosti šire javnosti za razumijevanje suštine ovog građansko-pravnog odnosa, a pogotovu imajući u vidu faktičko stanje da je veći broj (mjesnih) groblja, mimo zakona, upisan na crkvene organizacije, potrebno je dodatno ukazati na pravni aspekt ove problematike.
Groblje, kao nekretnina u posebnom pravnom režimu, je zemljište na kojem se nalaze grobna mjesta, prateće građevine (kapela, odnosno prostorije za izlaganje na odru i za ispraćaj umrlih, krematorijum, mrtvačnica i druga komunalna infrastruktura), te se stoga smatraju javnim dobrima u opštoj upotrebi, odnosno, groblja i grobna mjesta su stvari koje su van pravnog prometa (res extra commercium).
Korisnik ne stiče svojinu nad grobnim mjestom, jer je groblje neotuđivo iz vlasništva jedinice lokalne samouprave, već stiče pravo korišćenja grobnog mjesta. Grobljem upravlja uprava groblja (javno preduzeće, odnosno odbor za održavanje mjesnog groblja).
Pravni status groblja, pored Ustava i pomenutog Zakona o državnoj imovini uređuju još i Zakon o komunalnim djelatnostima i (lokalne) Odluke o uređenju i održavanju groblja i sahranjivanju. 
Tako se npr. u Odluci Opštine Danilovgrad (čl. 5. stav 1) navodi da »Gradskim grobljem upravlja i stara se o njegovom uređenju i održavanju Javno komunalno zanatsko preduzeće. Uređenje i održavanje seoskih groblja obavlja mjesna zajednica na čijoj se teritoriji groblje nalazi (stav 3). Mjesna zajednica može formirati odbor koji će se starati o uređenju i održavanju groblja« (stav 4).
<h2>Istorijat</h2>
Crna Gora ranije je imala poseban Zakon o grobljima (u primjeni od 23. marta 1962. do 9. decembra 1984. godine), kojim je bilo uređeno da »Groblje je komunalni objekat kojim upravlja opštinski narodni odbor«. Takođe je bilo normirano da: »U mjestima koja nijesu gradskog karaktera grobljem upravlja mjesni odbor«. 
Dodatno postojao je i Zakon o pogrebnoj djelatnosti i o uređivanju i održavanju groblja (u primjeni od 9. decembra 1984. do 15. aprila 1995. godine) te kasnije Zakon o komunalnim djelatnostima (u primjeni od 15. aprila 1995. do 25. avgusta 2016. godine)
<h2>Uzurpacija </h2>
Kratak pregled važeće i ranije normative jasno ukazuje da nije moguće da groblja budu u privatnom vlasništvu, samim tim da budu u katastru upisana na crkvene organizacije.
Međutim, u postupcima formiranja novih katastarskih operata tokom 90-ih godina prošlog vijeka, izvršeni su (bez izuzetaka) nezakoniti upisi mjesnih groblja.
Naime, uoči i tokom izlaganja podataka premjera, katastarskog klasiranja zemljišta i utvrđivanja stvarnih prava na nepokretnostima, postupajuće Komisije su, zanemarivanjem odredbi zakona koji su tada bili u primjeni (Zakon o premjeru i katastru zemljišta iz 1974, Zakon o premjeru, katastru i upisima prava na nepokretnostima iz 1984. godine i Zakon o državnom premjeru, katastru i upisima prava na nepokretnostima iz 2000. godine), tj. bez ikakvog pravnog osnova, izvršile upise groblja na različite crkvene subjekte.
<h2>Studija slučaja - Danilovgrad</h2>
1. Seosko groblje u mjestu Kosić upisano je kao svojina (1/1) MITROPOLIJE CRNOGORSKO PRIMORSKE CETINJE. 
Rješenje o upisu br. 414 od 27.11.2000. godine, donijeto je uprkos činjenici da je ovo groblje prethodno bilo upisano u posjedovni list 168 KO Kosić – parcela br. 718, groblje, kao Dobro sela Kosić (što zaista i jeste). 
Na aviofotogrametrijskom snimku iz 1995. godine nije dešifrovan vlasnik, niti je tokom izlaganja novog katastra, bilo ko pristupio ispred Mitropolije, što nije »osujetilo« Komisiju da arbitrarno izvrši ovakav upis, pa čak da u razlozima svog rješenja navede da je »činjenično stanje utvrđeno na osnovu uvida u elaborat premjera, na osnovu uvida u do sada važeći kat.operat za KO Kosić i da na ovakvo utvrđeno činjenično stanje u postupku izlaganja nije bilo primjedbi« (?!)
Inače, saglasno odredbama čl. 69 Zakona o državnom premjeru, katastru i upisima prava na nepokretnosti (koji je bio u primjeni u vrijeme upisa u list nepokretnosti 414 KO Kosić), nadležni organ za upis prava na nepokretnosti, trebao je, po službenoj dužnosti, da ispita da li su ispunjeni zakonom propisani uslovi za upis. 
Dakle, ovakav upis je ništavan, budući da je svojim sadržajem protivan ustavom utvrđenim načelima društvenog uređenja i zakonskim zabranama, odnosno, kao protivzakonit i ne proizvodi pravna dejstva (što je nužno potvrditi u upravnom, odnosno sudskom postupku). 
2. U prilog arbitrarnog i nezakonitog postupanja tokom formiranja novih katastarskih operata stoji i novi operat za KO Martinići, gdje su tri groblja (Šabov krug, Gornji Martinići i Gorevići) upisani u listu nepokretnosti 663 KO Martinići kao svojina (1/1) CRKVE (!?), pri čemu je indikativno da je prilikom katastarskog izlaganja (kojem niko nije pristupio), parcela 2513 (Šabov krug) dešifrovana samo kao »groblje«, i da na istoj ne postoji bilo kakav sakralni objekat.
3. Takođe, u KO Glizice - seosko groblje je upisano kao svojina (1/1) na Crkvu Svetog Blagovijesta (na avio snimku je dešifrovano: »Blagovesta« !), uprkos tome što ovakav pravni subjekat nikada nije postojao, a kamoli da bude titular prava svojine!
4. U KO Bandići veći dio postojećeg seoskog groblja upisan je kao parcela 1198 u listu nepokretnosti 210, na titulara »Hram crkve Sv.Pavle i Sv. Jovan«, uprkos tome što ovakav »subjekat« ne može biti nosilac prava svojine. Inače, preostali dio ovog groblja, kao i kapela, nalazi se na katastarskoj parceli br. 1203/3 - po kulturi »šume 5. klase« (!?) 
»Kruna nezakonitosti« je primjer faktičkog djelovanja Pravoslavne crkvene opštine Danilovgrad, koji je ispoljen putem akta br. 16 od 07.06.2024. godine, kojim Crkva (?!) jednom građaninu »dozvoljava« da izgradi grobno mjesto na mjesnom groblju Kosić (!).
<h2>Pravna pouka</h2>
»Goblje je mjesto gdje živi dolaze da se sjete mrtvih i razmišljaju o životu« - (Rousseau).
Dok katastarske službe, vršeći teška krivična dijela, vrše nazakonite upise, nadležni organi krivičnog gonjenja »mrtvijem snom spavaju«, Crnogorci prisjetite se stiha: »Vuk na ovcu svoje pravo ima ka tirjanin na slaba čovjeka« (Petar II Petrović Njegoš)
Ovaj tekst je opomena živima da njihovi preminuli počivaju u otetoj zemlji!

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Čija su naša groblja

Povlači se amandman na predlog zakona o državnoj imovini koji se tiče pitanja groblja - saopštio je premijer Milojko Spajić nakon više urgencija Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA) koja je o namjeri da groblja postanu crkvena i privatna imovina prije četiri dana obavijestila ambasadore Kvinte.
Prethodno su pisali upravo Spajiću koji nije odgovorio na njihovo otvoreno pismo sa zahtjevom da se &nbsp;crnogorskoj javnosti pruže odgovori u vezi izmjena i dopuna Zakona o državnoj imovinim u dijelu promjene statusa grobalja i njihovog svojinsko-pravni režima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fstega-obavijestila-ambasadore-kvinte-o-namjeri-da-se-dozvoli-da-groblja-postanu-crkvena-i-privatna-imovina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ovaj amandman uputila je Nova srpska demokratija (NSD) koju predvodi predsjednik Skupštine Andrija Mandić. STEGA je Spajiću još 17. januara ukazala da se prihvatanjem amandmana poslanika NSD Velimira Đokovića &nbsp;zaobilazi primjena Ustava i otvara mogućnost prepisivanja grobalja u svojinu vjerskih zajednica ili drugih privatno-pravnih lica.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fprihvacenim-amandmanom-nsd-a-groblja-moguce-upisivati-kao-crkvenu-imovinu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Spajić je danas poručio da će ovo pitanje biti uređeno kroz poseban zakon.
- U želji da doprinesemo postizanju najboljeg rješenja ovo pitanje biće uređeno kroz poseban Zakon o grobljima. Resorno ministartvo će poslati poziv svim zainteresovanim stranama i formirati RG koja će izraditi zakon do kraja godine - naveo je on.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1888194113847128391&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Povlači se amandman NSD kojim je bi se omogućilo da groblja postanu crkvena i privatna imovina

NVO Centar za građanska prava pozvala je premijera Milojka Spajića da se urazumi, odustane od predloženih izmjena Zakona o državnoj imovini, kojim se groblja namjeravaju prepisati Crkvi Srbije i izbjegne stvaranje još većih podjela i sukoba u već uzavrelom teškom društvenom momentu. Iz ove organizacije su poručili da se pridružuju pozivu Stege i NVU Komunica na protest upozorenja 15. februara u 18 sati na Cetinju, ukoliko se do 12. februara ne povuku izmjene ovog Zakona. Oni podsjećaju da Spajić još uvijek nije odgovorio na javno pismo Stege od 17. januara, kojim se traži povlačenje spornih odredbi koje su na prijedlog Nove srpske demokratije Andrije Mandića, inkorporirane prijedlog izmjena Zakona. Dodaju da je jasno da se ovakvom izmjenom Zakona ispunjavaju zadaci koje je pokrenuo Dritan Abazovic prijevarnim potpisivanjem takozvanog Temeljnog ugovora 2022. godine. - U članu 7. ovog ugovora, navodi se da se „država obavezuje da, u skladu sa sopstvenim pravnim poretkom, izvrši UKNJIŽBU SVIH NEUPISANIH nepokretnosti u vlasništvo Mitropolije crnogorsko-primorske, Eparhije budimljansko-nikšićke, Eparhije mileševske, Eparhije zahumsko-hercegovačke i njihovih crkveno-pravnih lica kojima pripadaju“. Prepisivanje groblja Crkvi Srbije nije samo napad na našu tradiciju, vec i nepoštovanje naših familija i naših predaka. Ovo nije samo pitanje osnovnih ljudskih prava, već i obaveza vlasti da se ovakva delikatna pitanja rješavaju na legalan i legitiman način, bez da se duboko zadire u najintimnija ljudska svetilišta u crnogorskom kulturološkom kodu – navode iz ove organizacije. Kao dokaz kako to izgleda i što se pokušava nametnuti svima, iz NVO Centar za građanska prava ukazuju na „dozvolu“ danilovgradskog paroha Željka Ćapića iz juna prošle godine u kojoj daje dozvolu mještaninu Kosića na grobno mjesto.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250206110248_91facef60b745eec34c21a29d0d169a702f46169df2139cbff63df547989a4b2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250206110248_91facef60b745eec34c21a29d0d169a702f46169df2139cbff63df547989a4b2" data-rendition-name="original" width="975" height="1396" loading="lazy" alt="Dozvola za grobno mjesto danilovgradskog paroha"></figure>  - Zato se pridružujemo pozivu Stege i NVU Komunica , u pozivu na protest upozorenja 15. februara u 18 sati na Cetinju, ukoliko se do 12. februara ne povuku izmjene ovog Zakona. Podśećamo crnogorsku javnost, da su povodom najava popova Crkve Srbije da se gradi kapela Aleksandra Karađorđevića, crnogorski građani 5. septembra prošle godine organizovali protest na Lovćenu sa jednom porukom: „Mi smo spremni“. Spremni da branimo svoju imovinu, svoju kulturu, istoriju i svoju svetinju, zbog svojih predaka i potomaka. Ta grudva sa Lovćena i sa Cetinja će pokrenuti lavinu po Crnoj Gori. Zato pozivamo premijera Spajića da se urazumi, obustavi ovu neodgovornu odluku i izbjegne stvaranje još većih podjela i sukoba u već uzavrelom teškom društvenom momentu opterećenom mnogim nepravdama. Ako to ne učini, biće odgovoran za posljedice koje slijede – zaključuje se u reagovanju NVO Centar za građanska prava.

Spajić da se urazumi i ne produbljuje sukobe u uzavrelom društvenom trenutku

STEGA je, nakon izostanka odgovora premijera Milojka Spajića na njihovo otvoreno pismo, obavijestila ambasadore Kvinte da se amandmanima Nove srpske demokratija na Zakon o državnoj svojini - koje je Vlada Crne Gore prihvatila - otvara mogućnost prepisivanja grobalja u svojinu vjerskih zajednica i drugih privatno-pravnih lica.
Oni su 17. januara Spajiću poslali otvoreno pismo sa zahtjevom da se &nbsp;crnogorskoj javnosti pruže odgovori u vezi izmjena i dopuna Zakona o državnoj imovinim u dijelu promjene statusa grobalja i njihovog svojinsko-pravni režima.
- Polazeći od činjenice da do danas nije bilo odgovora od strane premijera STEGA je sa predmetnom problematikom, svojim dopisom, upoznala ambasade država Kvinte u Podgorici (SAD, Velika Britanija, Francuska, Italija, Njemačka). STEGA je navedene ambasade upoznala sa planiranom izmjenom Zakona o državnoj imovini i da se hoće za groblja zaobići primjena čl. 58 stav 3 Ustava Crne Gore, koji se odnosi na svojinski režim “prirodnih bogastava i dobara u opštoj upotrebi” - istakli su oni.
Dodaju da će i ambasade drugih država članica EU, kao i druge relevante međunarodne organizacije upoznati sa pravnim i drugim posljedicama koje ovako, na brzinu i bez bilo kakve pravne analize, izmjene Zakona mogu proizvesti.&nbsp;
- STEGA podsjeća da prema čl. 16 stav 1 alineja 6 važećeg Zakonu o državnoj imovini ,,groblja su lokalna dobra u opštoj upotrebi kojima raspolažu opštine”. To znači da su sva groblja u Crnoj Gori isključivo u državnoj svojini, tako da prema Ustavu Crne Gore nije moguće, da budu objekt privatne svojine - naveli su oni.
To, kako su podvukli, podrazumjeva da ne mogu biti ni u svojini vjerskih zajednica ili drugih privatno-pravnih lica - osim ako su kriminalnim i nedozvoljenim radnjama izvršeni nedozvoljeni upisi.
- Prihvatanjem amandmana NSD Vlada je, krajnje netransparentno i bez bilo kakve javne rasprave o ovom vrlo osjetljivom i složenom pitanju predvidjela promjenu pravnog statusa grobalja na način da groblja, kao “lokalna dobra u opštoj upotrebi” koja su isključivo državna svojina, budu tretirana kao “druga lokalna dobra od opšteg interesa”, čime se stvara osnov za promjenu svojinsko pravnog režima groblja, utvrđnih čl. 58 stav 3 Ustava Crne Gore i čl. 16 stav 1 alineja 6 Zakona o državnoj imovini - ukazali su u STEGA.
Oni su još jednom pozvali premijera Spajića da povuče predložene izmjene iz procedure, da se organizuje javna rasprava u kojoj bi bila uključena akademska zajednica i NVO, te da na taj način pokaže da iza predloženih izmjena ne stoji “skrivena i loša namjera” i da razumije težinu posljedica koje bi promjene prava vlasništva nad grobljima prozvele.&nbsp;

STEGA obavijestila ambasadore Kvinte o namjeri da groblja postanu crkvena i privatna imovina

Upućujemo upozorenje premijeru Milojku Spajiću i njegovoj kamarili da će usvajanjem amandmana i izmjena zakona o grobljima snositi dalekosežne posljedice izražene kroz opšti bunt, proteste i blokade čitave Crne Gore. Potomci stradalnika za pravo, čast i slobodu Crne Gore će životima braniti grobove svojih predaka bez uzmaka i baš onako kako dolikuje odanim sinovima i šćerima naše jedine kuće - poručili su u saopštenju iz Udružene crnogorske dijaspora iz SAD, Kanade, Australije i Novog Zelanda.
Navode da se odvajkada mjesto ukopa mrtve osobe smatralo početkom ljudske civilizacije, a po mišljenju mnogih naučnika i početkom religije.&nbsp;
- Smrt je u Crnoj Gori oduvijek imala svoju duboko izraženu simboliku, svoj sociokulturni kôd utemeljen u viševjekovnim slobodarskim bitkama i ratovima. Pogibije su bile uobičajeni ratni ishodi i nijesu se smatrale gubitkom - zbog opšteg dobra (slobode), već naprotiv, ponosom i podrazumijevanom žrtvom koja će nasljednicima i budućim ratnicima bezglasno govoriti “kako treba s besmrtnošću zborit”. &nbsp;Više od tri decenije Crkva Srbije rovari po crnogorskim grobovima oduzimajući i mrtvima i živima miran san. Otimačina i prodaja prava svojine države Crne Gore nad svim grobljima po katastarskim kancelarijama, počela je u Crnoj Gori 1988. godine, a njena ekspanzija uslijedila je potposivanjem protivustavnog i protivzakonitog tzv. TU koji je u ime države Crne Gore potpisao tadašnji premijer i veleizdajnik Dritan Abazović sa Crkvom tuđe države - ističu u saopštenju.&nbsp;
Bespravno upisan veliki broj grobalja i grobljanskih crkava na Mitropoliju crnogorsko-primorsku, kako dodaju, predstavlja klasično kršenje zakona, a u svrhu dokazivanja prava svojine (neposjedovanje rješenja o upisu) pokrenuti su mnogobrojni sporovi koji čekaju sudske epiloge u nekom budućem, oslobođenom tužilaštvu.
. Nedavnu izjavu Milojka Spajića da nema ništa protiv da groblja pređu u vlasništvo Crkve Srbije shvatamo kao premijerovu saglasnost da se izmijeni dosadašnji zakon i groblja kao “dobra u opštoj upotrebi” čiji je vlasnik država Crna Gora promijeni u “druga lokalna dobra od opšteg interesa”, čime bi crkva tuđe države (SPC) stekla pravo svojine nad svim grobljima i grobljanskim crkvama koje su gradili naši preci, odvajajući često od gladnih usta svoje đece. Ovim putem poručujemo premijeru Spajiću, četničkom vojvodi (Andriji) Mandiću i svim ostalim slugama, ali i kreatorima fašističkog projekta“srpskog svijeta”: Nećemo vam dozvoliti jer su groblja predstavljala ipredstavljaju neotuđivo identitetsko obilježje crnogorskog naroda. Nećemo vam dozvoliti jer su groblja bila i ostala paradigme životnog puta i neuništivi tragovi, ljudskog, zemaljskog postojanja - poručili su u saopštenju.&nbsp;
Neće dozvoliti jer su, kako ističu, groblja najintimniji albumi po kojima listaju fotografije sopstvenog porijekla, nacionalnog ponosa i etičke dimenzije junaštva, stradalništva i žrtvovanja u ime slobode, pravde i časnog imena plemena i države.&nbsp;
- Nećemo vam dozvoliti jer su groblja crnogorska svetilišta u kojima počivaju zemni ostaci naših predaka, naših roditelja, rođaka i nažalost, naše đece. Nećemo vam dozvoliti jer su grobnice naše stijenje imramorje pod kojima počivaju kosti najvećih crnogorskih junaka, vladika i vladara. Nećemo vam dozvoliti jer su grobnice naše druge kuće, neotuđivi međaši naše prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Nećemo vam dozvoliti jer su groblja naš duhovni registar svih vaših patnji, gladi, mučenja, stradanja i časnog trajanja - poručili su u saopštenju.
Neće dozvoliti da, kako su naveli, "crkva tuđe države postane gospodar mrtvih duša crnogorskih ratnika, bastadura, komitskih heroja, partizanskih boraca i borkinja, narodnih heroja i velikana koji su životnim djelima i sopstvenim životima branili slobodu isvaku stopu ove napaćene zemlje".
- U ime sveopšteg otpora zbog perfidne namjere izdajničke vlade Crne Gore poručujemo javnosti Crne Gore, Evropskoj Komisiji, ambasadama Kvinte i svim relevantnim međunarodnim adresama koje se bore za vladavinu prava iljudskih sloboda da će Crnogorci i Crnogorke stajati na braniku posljednje neokupirane svetinje i jedine vječnosti iz koje umjesto tišine i spokoja čujemo jeziv vapaj i bolan krik duša naših čestitih predaka. Neće groblja crnogorska biti eksteritorijalne enklave bolesnog diktatora (Aleksandra) Vučića, još manje sekte SPC i njene militantne pastve koja je diljem regiona blagosiljala ratove i genocide. Neće vas mrtve, pred našim očima, još jednom ubijati paśi sinovi i izmećari. Nećete vašim prljavim “crnim rukama” po našim ranama. Nećete, dok ijedan Crnogorac teče - zaključili su u saopštenju.

Grobovi predaka su nas naučili "kako treba s besmrtnosću zborit"

Lider Crnogorske evropske partije, Novak Adžić, poručio je da su groblja u Crnoj Gori svojina države.&nbsp;
On je kazao i da se iz njegove partije protive da se svojina nad grobljima dodijeli SPC.&nbsp;
- Podržavamo reakciju NVO STEGA u pogledu zakonskog otpora namjeravanoj otimačini svojine nad grobljima u Crnoj Gori, kojim ovaj režim namjerava, izmjenama Zakona o državnoj imovini, svojinu ili državinu nad našim grobljima prenijeti na crkvu Srbije. Groblja su svojina države Crne Gore- poručio je Adžić u objavi na društvenoj mreži X.
Podsjećamo, iz STEGE su juče saopštili da predsjednik Vlade Crne Gore nije odgovorio na otvoreno pismo koje je i službeno predato, povodom izmjene Zakona o državnoj imovini u dijelu promjene pravnog režima na grobljima.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNovakAdzic123%2Fstatus%2F1885621558674174275&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Adžić: Režim namjerava da izmjenama Zakona svojinu nad grobljima prenese na crkvu Srbije

Premijer Milojko Spajić nije odgovorio na otvoreno pismo koje je i službeno predato povodom izmjene Zakona o državnoj imovini u dijelu promjene pravnog režima na grobljima - saopštila je STEGA poručujući da žale što Spajić nije shvatio da, u već veoma konfrotiranoj političkoj atmosferi, ovo pitanje može da dovede do ozbiljnog sukoba i dalje polarizacije društva. 
 
U otvorenom pismu, STEGA je, nakon opsežne pravne analize i konsultacija sa vodećim pravnim ekspertima, ukazala da se predloženim amandmanom i terminom: ,,groblja u u imovini opštine” prikriveno stvaraju pretpostavke da se u pravni sistem Crne Gore uvedu i groblja koja nijesu u imovini opštine, te da se time stvaraju pretpostavke da groblja mogu biti i u privatnoj svojini, što znači i u crkvenoj. Time se, kako su ukazali, žele osnažiti raniji nezakoniti upisi prava svojine na ime vjerskih organizacija i zajednica.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fprihvacenim-amandmanom-nsd-a-groblja-moguce-upisivati-kao-crkvenu-imovinu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Žalimo što predsjednik Vlade nije shvatio da, u već veoma konfrotiranoj političkoj atmosferi, ovo pitanje može da dovede do ozbiljnog sukoba i dalje polarizacije društva. Skretanjem pažnje na druge teme, budžet priije svega, upozoravamo da neće uspjeti da prevari crnogrske građane i “neprimijetno” podrži &nbsp;amandman kojim se omogućava legalizacija nezakonitih upisa grobalja na crkvu. Umjesto da brani ustavni poredak i sekularnu državu, “ćutanjem” očigledno želi da odgovorni za te nezakonite upise ne odgovaraju pred sudom - naglasili su u saopštenju . 
 
Kako dodaju, umjesto da se poslušaju poruke evropskih partnera, da se fokusiramo na ispunjavanje pristupnih obaveza, premijer očito podržava otvaranja tema oko kojih je društveni sukob neizbježan. 
 
- Stoga će STEGA obavijestiti Evropsku komisiju i ambasadore KVINTA-e o ugrožavanju osnovnijih građanskih prava i da će STEGA učiniti sve da groblja ostanu opšte dobro i državno vlasništvo. U protivnom, ako se nastavi dalja klerikalizacija i prevođenje grobalja u crkveno vlasništvo premijer može računati da će pored studentskih dobiti i nove proteste koji će jasno tražiti njegovu odgovornost - zaključili su u saopštenju.
STEGA, NVU Komunica NG i Udruženje pravnika Crne Gore održali su 23. januara pres konferenciju na kojoj su ukazali da su groblja su državna svojina i da se ne može dozvoliti da postanu privatna i crkvena.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fgroblja-su-drzavna-svojina-i-ne-moze-se-dozvoliti-da-postanu-privatna-i-crkvena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Spajić nije odgovorio na otvoreno pismo, ne shvata da pitanje grobalja može da dovede do ozbiljnog sukoba i dalje polarizacije društva

Groblja su državna svojina i ne može se dozvoliti da postanu privatna, crkvena, svojina drugih vjerskih zajednica i zbog toga premijer Milojko Spajić iz dalje procedure treba da povuče izmjene Zakona o državnoj imovini.
To je poručeno sa konferencije „Promjena vlasničkog statusa grobalja” u organizaciji Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA), NVU Komunica NG i Udruženje pravnika Crne Gore.
Član ekonomske redakcije Stege Vladimir Nikaljević kazao je da su se 17. januara obratili premijeru otvorenim pismom Milojku Spajiću povodom predloga izmjena i dopuna Zakona o državnoj imovini, ali odgovora nije bilo.
- Zato STEGA upozorava crnogorsku javnost da je samo naizgled u pitanju mala izmjena Zakona, a zapravo je u pitanju suštinska promjena, koja donosi velike i nesagledive posljedice. Stoga smo svi dužni da ne dozvolimo da se preko ovog pitanja olako pređe i da ga ne prekriju drugi tekući događaji - jasan je Nikaljević.
<h2>Crnogorci se neće odreći i prepustiti svoju istoriju</h2>
Crnogorci se, kako je poručio, neće odreći i prepustiti nikome svoju istoriju, istorijske ličnosti, materijalne, nematerijalne, kulturne i civilizacijske vrijednosti, a „ponajmanje svoja groblja i grobove svojih najmilijih“.
- Ponovo upozoravamo premijera da Vlada ne bi smjela bez adekvatne i javno objavljene pravne analize ovom brzopoteznom izmjenom Zakona o državnoj imovini da stvori uslove za promjene dosadašnjeg režima vlasništva nad grobljima. Zato STEGA zahtjeva da se iz dalje procedure povuče izmjena Zakona i da se ovo pitanje na adekvatan način stručno razmotri sa svim implikacijama koje nosi - naglasio je Nikaljević.
Proturanjem, uz Zakon o budžetu koji je uzeo svu pažnju, kako je rekao, zakonskih izmjena u cilju promjene vlasništva nad grobljima, koja su po Ustavu i Zakonu državno vlasništvo, otvara se dodatno niz pitanja.
- Zašto se pokušava promijeniti vlasnički režim grobalja? Očigledno je da se ovim amandmanom otvara put za legalizaciju ranijih nezakonitih upisa. Kako je do sada nezakonito proknjiženo toliko grobalja na Srpsku pravoslavu crkvu, ako su ona u državnom vlasništvu? Ko je odgovoran za sve nezakonite upise - upitao je Nikaljević.
STEGA će na pitanja dati odgovore, ali prvi pozvani da na njih odgovori je, kako je poručio, predsjednik crnogorske Vlade.
<h2>Pravno nedopustivo</h2>
Advokat i član Stege Vlado Vuković, pojasnio je da se predlaganjem amandmana mijenja pravni status grobalja, tako da groblja, kao lokalna dobra u opštoj upotrebi, kojim raspolaže opština, postaju druga lokalna dobra od opšteg interesa kojim raspolaže opština.
- Pri tom predloženi termin „groblja u imovini opštine“ otvoreno poručuje da postoje i groblja koja nisu u imovini opštine. To je pravno nedopustivo i otkriva pravu namjeru predlagača Nove srpske demokratije. Predloženim rješenjem stvaraju se zakonske pretpostavke da groblja mogu biti u privatnoj svojini, što znači i u crkvenoj svojini, sa očitom namjerom da se ozakone upisi prava svojine grobalja na ime vjerskih organizacija i zajednica - ukazao je Vuković.
Objasnio je da dobra u opštoj upotrebi, a tu po važećem Zakonu o državnoj imovini spadaju i groblja mogu biti samo u državnoj svojini, dok dobra od opšteg interesa, a prema amandmanu taj status u Zakonu treba da dobiju i groblja, mogu da budu i u privatnoj svojini i u svojini vjerskih zajednica i organizacija.
- Ako se ima u vidu činjenica da je Upravi za nekretnine ili u katastru, većina grobalja i crkava u Crnoj Gori nezakonito upisana na Srpsku pravoslavnu crkvu, jasna je intencija predloženog amandmana da se osnaže, legalizuju već urađeni nezakoniti upisi i da ubuduće ista crkva može upisivati i ostala neuknjižena groblja na svoje ime - kazao je Vuković.
<h2>Spajić da razmisli o posljedicama</h2>
Postavio je pitanje da li je namjera premijera da mijenja državno-pravni status grobalja u Crnoj Gori i dozvoli preimenovanje grobalja i da li namjerava da dozvoli da groblja postanu isključivo jednonacionalna i jednovjerska, da budu u vlasništvu privatnih lica i vjerskih organizacija sa potpunom slobodom odlučivanja.
- STEGA ga i ovom prilikom poziva da razmisli o suštini amandmana i posljedicama izmjene Zakona o državnoj imovini, te djeluje u skladu sa ovlašćenjima predlagača, i povuče predmetnii amandman iz skupštinske procedure. Groblja i grobovi su neraskidiva veza živih sa precima, sa pamćenjem porijekla, sa istorijom, sa Crnom Gorom - naglasio je Vuković.
Pravnik i član nevladinog udruženja Komunica NG, Igor Gojnić, kazao je da je to udruženje definisalo dva talasa protivpravnih upisa srpske crkve gdje prvi talas seže u 1988. godinu kada je kroz popisni katastar upisana većina crkava i grobalja bez pravnog osnova i ijednog rješenja o upisu, kojega ni danas nema.
- Drugi talas masovnih upisa odnosi se na period od 2020. u kojem Uprava za nekretnine Crne Gore dozvoljava crkvi Srbije da, kroz promjenu načina korišćenja imovine, upiše imovinu kao svojinu, ili jednostavnije da postane vlasnik predmetne imovine. Samo u Opštini Bar je u 2022. godini upisano 18 crkava, manastira i grobalja na crkvu Srbije - istakao je Gojnić. Oba talasa su bila u vremenima kada su se ,,lomile države“ što jasno ukazuje na postojanje plana SPC od kojeg se ne odstupa.
Tim povodom je, kako je rekao, pokrenuta krivična prijava kod Osnovnog tužilaštva u Baru, a o nezakonitim upisima je obaviješten Zaštitnik imovinsko pravnih interesa Crne Gore, ali ništa nije preduzeto.
- Komunica NG je predala Ustavnu inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu saglasnosti sa Ustavom i Zakonom u vezi Odluke o sahranjivanju, uređenju i održavanju groblja Opštine Zeta, kojom se uvodi kategorija vjerska groblja. Ustavni sud do danas nema odgovor na podnijetu inicijativu. Dakle svi organi koji treba da čuvaju državu Crnu Goru i rade u njenu korist, svojski se trude da ne rade posao zbog kojeg su formirani - stav je Gojnića.
<h2>Na premijeru najveća odgovornost</h2>
Član Udruženja pravnika Crne Gore dr Miloš Vukčević, objasnio je da se naizgled tehničkom, ali vrlo ozbiljnom promjenom mijenja režim svojine kada su u pitanju groblja i omogućava da groblja, koja su, po sadašnjem Zakonu, isključivo državna svojina mogu postati i privatna svojina.
- Termin dobro u opštoj upotrebi izgleda veoma slično terminu dobra od opšteg interesa. Ali, đavo je u detaljima. Ta jedna mala promjena je ključna. Ako groblja iz člana 16 iz dobara u opštoj upotrebi prelaze u druga lokalna dobra od opšteg interesa u članu 17, onda oni mogu iz režima državne svojine postati privatna svojina, crkvena svojina, svojina drugih vjerskih zajednica, a to je nešto što se ne može dozvoliti - jasan je Vukčević.
Prije svega se, kako je dodao, treba poći od člana 58 Ustava, koji kaže da su prirodna bogatstva i dobra u opštoj upotebi državna svojina.
- Pozivamo premijera Spajića da se ovakav predlog Zakona sa ovakvim amandmanom povuče iz skupštinske procedure i da se izjasni kakav je njegov stav povodom ovog pravnog pitanja. Dajte da se sa ovim ne igramo i neka premijer i Vlada povuku predlog Zakona, jer je ovaj amandman postao sastavni dio Zakona. Najveća odgovornost je na premijeru Spajiću - zaključio je Vukčević.

Groblja su državna svojina i ne može se dozvoliti da postanu privatna i crkvena

Takozvani temeljni ugovor koji je bivši premijer Dritan Abazović potpisao sa Crkvom Srbije 3. avgusta 2022. godine, odnosno patrijarhom srpskim Porfirijem Perićem, oduzeo je pravo Državi Crnoj Gori da raspolaže svojom imovinom na svojoj teritoriji, konkretno svojim kulturnim i sakralnim nasljeđem. Da je upravo ovaj akt alibi Crkvi Srbije da crnogorskim crkvama i manastirima gazduje po svojoj volji, potvrđuje i polemika između Svetozara Bakovića, porijeklom iz mojkovačkog sela Štitarice, inače član SUBNOR-a i antifašista Crne Gore, i Crkvenog odbora Mojkovac, a nakon što je ova vjerska zajednica na mjesnom groblju postavila jarbol sa srpskom trobojkom. Baković je prije nekoliko dana oštro reagovao na tu činjenicu upozoravajući da su oni koji su je postavili „trajno poremetili međukomšijske i bratske odnose, a mogli su i drugačije, prije svega mogli su ljudski“, na što su mu prije dva dana odgovorili iz Crkvenog odbora Mojkovca kako je „između države Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve – potpisan – Temeljni ugovor, kojim je zagarantovana sloboda vjeroispovijesti“. <h2>Abazovićev legat</h2> - Zakon o slobodi vjeroispovijesti u svojoj suštini predstavlja poravnjavanje prava države Crne Gore i prava SPC, predstavlja suštinu paralelnog postojanja i djelovanja i punog uvažavanju – poručili su oni Bakoviću. U svom reagovanju na isticanje srpske trobojke Baković je podsjetio da je ta crkva napravljena prije 128 godina i da iako se ona danas „naziva srpskom, groblje je mojkovačko, a Mojkovac je jedan od 25 crnogorskih gradova“. Iz Crkvenog odbora Mojkovca, uzvratili su mu kako su tih dana podigli „i zastavu ispred crkve u Poljima“, a „ranije je podignuta zastava ispred Hrama u Mojkovcu, a crkvena zastava na crkvi u Podbišću stoji na crkvi od samog početka izgradnje“. Ukazali su i kako je „zastava Srpske pravoslavne crkve trobojka: crveno – plavo – bijelo, sa zlatnim krstom i ognjilima“, ističući i kako „Crna Gora sve više pribavlja demokratske norme, i na putu je prema ujedinjenoj demokratskoj Evropi“, te da je „na tom putu ostvarivanja demokratskih formi sa garantovanjem svih prava i institucija i pojedinaca, osnovno je bilo potpisivanje Temeljnog ugovora između države i crkve“. Baković, u reagovanju na poruke Crkvenog odbora Mojkovac, dostavljenom i Portalu ETV, poručuje im „ko god da ste, trebalo bi znati da možda i ne treba koristiti sve što je nekom dozvoljeno“. - Upravo to vodi u zavađe, posebno ako su neke stvari odobrene na prevaran način, kao što je vaš ugovor sa (Dritanom) Abazovićem. Kako ga god ko nazivao, „temeljni“ ili ne, ali sa sigurnošću po temelju dijeli i zavađa pravoslavni živalj u Crnoj Gori. No, u pravu ste, ugovor je potpisan i treba ga poštovati, niko to i ne osporava, do momenta zadiranja u osjećaje onih drugih - ističe on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241010221052_672fe89d92cc250b60d0e3b0804a02242b5c0130515ea95708c5aec7a6e86387.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241010221052_672fe89d92cc250b60d0e3b0804a02242b5c0130515ea95708c5aec7a6e86387" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Temeljni ugovor"> <figcaption>Bivši premijer Dritan Abazović takozvani temeljni ugovor potpisao je 3. avgusta 2022.(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Sama činjenica da se radi o grobljanskoj crkvi, navodi Baković, staroj 128 godina, za razliku od nekih drugih, na privatnim posjedima, namijenjenoj za ceremonije sahranjivanja, kako i zakon kaže, pomisliste li kako se niko za skoro vijek i po ne śeti da postavlja bilo kakve zastave?&nbsp; - Groblja bi trebalo pošteđeti od političkih i vjerskih nadgornjavanja. Zakoni su zakoni, za neke vjerski, za neke sekularni, ali postoje i oni treći, a oni su ljudski, upravo tim zakonima i crkva i država trebaju kapu skinuti - poručuje on.&nbsp; Kategoričan je da „kada crkva druge države, preko medija druge države objašnjava ispravnost svojih postupaka u Crnoj Gori, najbolji je pokazatelj neispravnostitih istih odluka“. <h2>Poruka predaka</h2> Objašnjava da je reagovao kako bi uticao da se izbjegnu zavađe u selu, zbog čega se i obratio medijima.&nbsp; - Tekst sam potpisao svojim imenom i prezimemom kao mještanin sela Štitarica, a u ime velikog dijela mještana, koji ne odobravaju zavađe i diobe, do skoro složnog sela, bez ikakvog pominjanja bilo koje organizacije, pa ni antifašističke - ističe Baković. Prema njegovim navodima, mediji koji su prenijeli reagovanje ukazali su na činjenicu da je član SUBNOR-a, napominjući da je na tu činjenicu izuzetno ponosan, „zbog đeda nosioca partizanske spomenice, koji je poginuo u borbama sa sljedbenicima pomenute zastave i sva ostala 33 poginula boraca, a u najvećem dijelu u borbama protiv saradnika okupatora čiju ideologiju aktuelne vlasti i promovišu“. - Antifašista sam po ubjeđenju, ne samo kao „član“, kako ironično bezimeni crkveni organ želi navesti, već sam član Izvršnog odbora SUBNOR-a Crne Gore i predśednik UBNOR-a Herceg Novi. Ipak, to nema veze sa temom o kojoj se radi – ističe Baković, pojašnjavajući da nije ni reagovao iz pozicije člana SUBNOR-a, već isključivo kao mještanin Štitarice, ali da su ga mediji, predstavili i kao člana ove organizacije. Naglašava da je saopštenje potpisao „svojim imenom i prezimenom, kao slobodan građanin ove države“. -...u ime svih nas koji nemamo rezervnu domovinu i koji ćemo se uvijek i svuda suprotstavljati podmuklim klero-nacionalističkim naumima – poručio je Baković. Istakao je i da ga kao agnostika „ne zanima niti jedna vjerska organizacija, kao ni njihovi objekti“, ali mu je „vrlo jasno šta je bilo 1896. godine“, kako kaže, „u mojoj Štitarici, a što je iznad ulaznih vrata u kamen uklesano prilikom izgradnje za vječnost dostupno 'OVI SVETI HRAM ARHI STRATIG MIHAILA VOZDVIŽE OPŠTINA ŠTITARIČKA POD VLADOM KNJAZA NIKOLE I NJ. 8. J.1896. G.'“. - Za mnoge je ova poruka naših predaka svetinja, koji kao da su znali kakvi će im potomci biti, pa u kamen za vječnost uklesaše kao testament, a što ipak malo više znači od bilo kakvih promjenjivih katastarskih papira - naglasio je Baković. Podsjeća da je štitaričko mjesno groblje vlasništvo Skupštine Opštine Mojkovac u cjelosti, te da se tu sahranjuju i vjernici Crnogorske pravoslavne crkve, Srpske pravoslavne crkve, agnostici, ateisti i svi ostali koji po bilo kojem osnovu izraze želju da vječno počivaju na tom groblju. - Favorizovanje bilo koje vjerske zajednice, ili pojedinca, nije u skladu sa sekularnim propisima države Crne Gore. Pošto je zemljište na kojem je zastava postavljena vlasništvo SO Mojkovac, koja Odlukom o upravljanju grobljima iz 2022. godine prenosi nadležnosti na mjesnu zajednicu, crkva je bespravno, bez bilo čijeg odobrenja, postavila jarbol na tuđem zemljištu, sa čime veliki broj vlasnika grobnih mjesta nije saglasan - istakao je Baković i zaključio da se nada da će „kod mještana preovladati razum i dogovor“ i da ćee zajednički „donijeti odluku o uklanjanju spornih klero-političkih obilježja, a sve u cilju održavanja dobrih međukomšijskih i međuljudskih odnosa“.

Kaćuša Krsmanović

Baković: Groblja bi trebalo pošteđeti od političkih i vjerskih nadgornjavanja

Državna revizorska institucija (DRI) utvrdila je da Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore – Budva nije realizovalo preporuku o definisanju i evidentiranju rezervi u Statutu, iako je sprovelo većinu drugih preporuka iz revizije finansijskog izvještaja za 2022. godinu.&nbsp;
Preduzeće tvrdi da za to ne postoji zakonska obaveza i predlaže ukidanje rezervi kroz povećanje neraspoređene dobiti, dok DRI insistira na njihovom jasnom regulisanju, uz dalji nadzor do kraja 2025. godine.
DRI je objavila izvještaj o realizaciji preporuka datih u reviziji godišnjeg finansijskog izvještaja Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore – Budva za 2022. godinu.&nbsp;
Na osnovu dostavljenih podataka, DRI je obavila kontrolu sprovođenja preporuka i utvrdila da je od ukupno 17 preporuka, preduzeće u potpunosti realizovalo 12, dok su četiri djelimično sprovedene, a jedna ostala nerealizovana.
Nadležni kolegijum DRI, koji čine senator Zoran Jelić (rukovodilac) i senator dr Milan Dabović (član), zaključio je da je neophodno da preduzeće do 31. decembra 2025. godine dostavi novi izvještaj o realizaciji pet preporuka koje i dalje zahtijevaju nadzor i dodatne aktivnosti.
Jedina preporuka koja nije realizovana odnosi se na definisanje i evidentiranje rezervi u Statutu preduzeća. DRI je preporučila da preduzeće jasno odredi način formiranja, iznos i korišćenje rezervi, te da ih adekvatno evidentira u knjigovodstvenim evidencijama.&nbsp;
Međutim, iz preduzeća su naveli da iznos od 7.806,51 eura potiče iz perioda prije 2004. i da se prenosio u narednim godinama kroz početno stanje.&nbsp;
Takođe, pozivajući se na Zakon o privrednim društvima, ističu da ne postoji zakonska obaveza da se rezerve regulišu Statutom, zbog čega smatraju da ih mogu ukinuti kroz povećanje neraspoređene dobiti.
Kao rješenje, preduzeće predlaže da se navedene rezerve brišu kroz popis ili posebnu odluku koju bi usvojio Odbor direktora najkasnije do 31. marta 2025. godine.
Ipak, DRI naglašava da pitanje rezervi ostaje otvoreno i da će se njihova realizacija pratiti u narednom periodu.&nbsp;
Cilj revizije i preporuka je osiguravanje finansijske transparentnosti i usklađenosti poslovanja preduzeća sa relevantnim propisima.

DRI: Morsko dobro realizovalo većinu preporuka, pitanje rezervi i dalje otvoreno

Predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik izjavio je danas da je presuda liderki desničarske francuske stranke „Nacionalno okupljanje” Marin Le Pen, kao i u njegovom slučaju, donijeta zbog politike, a ne na osnovu zakona.
- Marin Le Pen je osuđena, jer je prijetnja sistemu koji ne zna da gubi. Kao i u mom slučaju, presuda nije donijeta zbog zakona, već zbog politike. Ona, kao i ja, plaća cijenu jer ima podršku naroda, koju ne mogu pobijediti na izborima - napisao je Dodik na društvenoj mreži Iks.
Prema njegovim rečima, sudovi su, u njegovom, kao i slučaju Le Pen, postali „oruđe onih koji se boje demokratije, jer znaju da protiv njih ne mogu uspjeti na fer izborima“.
- Zato pokušavaju da nas izbrišu presudama, a ne poraze argumentima. Kada ćete stati? Dok i posljednjeg demokratskog lidera ne osudite? Je suis Marine - napisao je Dodik.
Sud u Parizu proglasio je Le Pen krivom za zloupotrebu sredstava Evropskog parlamenta i zabranio joj na pet godina kandidovanje za javnu funkciju.
Sud Bosne i Hercegovine (BiH) je krajem februara izrekao prvostepenu presudu Dodiku, kojom je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javne funkcije zbog neizvršavanja odluka visokog međunarodnog predstavnika u BiH.
Od 27. marta, kada je napustio Izreal, gdje je boravio na Konferenciji o antisemitizmu, nije poznato gdje se Dodik nalazi i od tada se oglašava putem Iksa.
Sud BiH zatražio je od Interpola da za njim raspiše crvenu potjernicu, jer je, kako je navedeno, nedostupan pravosudnim organima BiH, koji ga terete za „napad na ustavni poredak“.

Dodik: Le Pen osuđena zbog politike, baš kao i ja

Studentski parlament Univerziteta Crne Gore raspisao je konkurs za dodjelu stipendija od 400 eura studentima Univerziteta Crne Gore u okviru projekta ,,Studentska solidarnost" za ovu studijsku godinu.&nbsp;
Stipendija se, kako su saopštili, isplaćuje se u dvije rate po 200 eura po semestru - prenosom sredstava na žiro račun dobitnika stipendije.
- Projekat pod nazivom „Studentska solidarnost” SPUCG realizuje se sa osnovnim ciljem i željom da pomogne studentima koji se nalaze u nepovoljnom socijalnom i materijalnom položaju, a koji su tokom studija postigli zavidne rezultate i koji ujedno iskazuju veliki stepen i učešće u studentskom, humanitarnom, građanskom i/ili sportskom aktivizmu - kazali su u Studentskom parlamentu.
Ovaj projekat su pokrenuli 2020. godine, u sklopu obilježavanja Međunarodnog dana studenata, promišljajući o negativnim efektima pandemije kovida na ekonomski položaj studenata i studentski standard.
- Skupština Studentskog parlamenta Univerziteta Crne Gore u 2023. godini donijela je odluku da se pojedinačni iznos stipendije ,,Studentska solidarnost“ poveća na 400 eura, sa pređašnjih 200 eura, uzimajući u obzir karakter stipendije, ali i rastuće troškove života prouzrokovane inflacijom i drugim faktorima - naglasili su u Studentskom parlamentu.
Kroz projekat „Studentska solidarnost“, kao društveno odgovorna organizacija ukazuju, kažu oni, na značaj solidarnosti, podrške i kolektivne odgovornosti.
Po ovom konkursu se dodjeljuje 15 stipendija, i to: šest stipendija za studente sa organizacionih jedinica iz oblasti društvenih nauka šest stipendija za studente sa organizacionih jedinica iz prirodnih nauka tri stipendije za studente sa organizacionih jedinica iz oblasti umjetnosti (Fakultet dramskih umjetnosti, Muzička akademija i Fakultet likovnih umjetnosti).
Pravo prijave na Konkurs za dodjelu stipendije ima student Univerziteta Crne Gore koji ispunjava sljedeće uslove:
· da je student Univerziteta Crne Gore;
· da student i/ili član njegove uže porodice ostvaruje/u pravo na socijalno primanje kod Centra za socijalni rad;
· da student doprinosi studentskom/građanskom aktivizmu, sportu ili kulturi kroz rad u studentskim organizacijama, nevladinom sektoru ili učešćem u takmičenjima i manifestacijama iz oblasti kulture i sporta.
Uz prijavu za dodjelu stipendije, kandidati obavezno dostavljaju:
1) Potvrdu o studiranju, uvjerenje o položenim ispitima, potvrdu Centra za socijalni rad iz opštine prebivališta, te kontakt podatke (adresa, kontakt telefon i e-mail) i podatke o žiro računu;
2) Najmanje jedan od sljedećih dokaza:
- Potvrda o doprinosu studentskom/građanskom aktivizmu (od studentske organizacije ili NVO sektora);
- Dokaz o doprinosu kulturnom i umjetničkom životu mladih;
- Dokaz o učešću u humanitarnim akcijama;
- Dokaz o učešću u akcijama zaštite životne sredine;
- Dokaz o rezultatu ostvarenom na sportskom takmičenju.
Detaljniije informacije o uslovma, kriterijumima i postupku za dodjelu stipendija studentima Univerziteta Crne Gore u okviru projekta ,,Studentska solidarnost“ mogu se pronaći na sajtu Studentskog parlamenta Univerziteta Crne Gore (spucg.ucg.ac.me).
Prijave na Konkurs se podnose radnim danima u periodu od 10 do 13 sati, zaključno sa 18. aprilom u 13 sati.
Prijave se predaju neposredno kancelariji SPUCG u zgradi Rektorata Univerziteta Crne Gore, poštom ili mailom (skeniranu dokumentaciju u PDF formatu poslati na e-mail adresu: spucg@ucg.ac.me).

,,Studentska solidarnost": Raspisan konkurs za dodjelu stipendija od 400 eura

Predsjednica Skupštine Glavnog grada, Jelena Borovinić Bojović, organizovala je danas sastanak posvećen inicijativi za revitalizaciju arheološkog lokaliteta Duklja, kao ključnog projekta koji može transformisati naučnu, kulturnu i turističku ponudu Podgorice i Crne Gore.&nbsp;
- Naš cilj je da odvažnim i smjelim projektom započnemo sveobuhvatnu obnovu Duklje, koja je, nažalost, decenijama bila prepuštena zubu vremena. Njeno očuvanje i valorizacija su naša zajednička odgovornost - poručila je Borovinić Bojović.
Revitalizacija Duklje je, kako je istakla, od suštinskog značaja za očuvanje kulturnog identiteta i kreiranje novih razvojnih mogućnosti za grad i državu.
Projekat koji je predstavljen uključuje izgradnju putne infrastrukture koja će povezati Duklju sa Podgoricom, nastavak šetališta od mosta Milenijum do lokaliteta, kao i izgradnju multifunkcionalnog Centra za posjetioce sa sadržajima poput bioskopa na otvorenom, konferencijskih sala, biblioteke i interaktivnih edukativnih prostora, navodi se u saopštenju Službe Skupštine Glavnog grada.&nbsp;
- Ovim projektom stvaramo jedan od najznačajnijih turističkih proizvoda u posljednjih nekoliko decenija, pozicionirajući Podgoricu na mapu nezaobilaznih destinacija kulturnog turizma. Time ne samo da jačamo kulturni i evropski identitet Crne Gore, već pružamo nove prilike za privredu, turizam, obrazovanje i nauku - &nbsp;naglasila je predsjednica Skupštine.
Planirano je da se projekat valorizacije Duklje realizuje do 2028. godine, što se, kako navode, poklapa sa očekivanim završetkom procesa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.
- Ovo nije samo kulturni poduhvat, ovo je dokaz da Crna Gora gradi svoj evropski identitet na temeljima bogate istorijske baštine. Duklja, kao simbol civilizacijskih tokova na ovim prostorima, postaće most između naše prošlosti i evropske budućnosti - zaključila je Borovinić Bojović.
Na kraju, predsjednica Skupštine je izrazila uvjerenje da će se kroz ovu inicijativu, koja zahtijeva blisku i koordinisanu saradnju između Vlade Crne Gore, resornih minstarstava i nadležnih službi Glavnog grada, zajednički oblikovati model valorizacije Duklje.
Sastanku su prisustvovali Novica Vuković, ministar finansija, Tamara Vujović, ministarka kulture i medija, Vladimir Božović, rektor Univerziteta Crne Gore, državni sekretari i generalni direktori Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Ministarstva turizma, Ministarstva evropskih poslova.
Pored gradonačelnika Glavnog grada, Saše Mujovića, sastanku su takođe prisustvovali zamjenici gradonačelnika Nađa Ljiljanić i Boris Spalević, sekretari i direktori nadležnih sekretarijata i gradskih preduzeća, kao i arhitekte i stručnjaci iz oblasti konzervacije i urbanog planiranja.

Borovinić Bojović: Revitalizacija Duklje od suštinskog značaja za očuvanje kulturnog identiteta

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;

Tag: groblja