Nevladino udruženje "Komunica NG" pozvalo je predsjednika Vlade Milojka Spajića da obustavi sve dalje radnje na donošenju izmjeni i dopuni Zakona o državnoj imovini u dijelu koji se odnosi na pravni režim grobova.
- Bez odlaganja od premijera Vlade se očekuje, da crnogorskoj javnosti iznese jasan i nedvosmislen odgovor na javno obraćanje STEGA-a na sva postavljena pitanja vezana za izmjenu Zakona o državnoj imovini u dijelu promjene pravnog režima koji se odnosi na groblja - saopšteno je iz Komunice NG.
Dodaju da je premijer Spaijć dužan crnogorskim građanima da odgovori da li je i koga je, zbog izuzetne osjetljivosti teme i opasnih implikacija, konsultovao kod izmjene Zakona, iz akademske ili stručne - pravničke zajednice?
- Takođe, premijer Spajić je dužan objasniti i zašto je iznenada i bez bilo kakve prethodne analize, ponudio ovo zakonsko rješenje, ako je u toku izrada Građanskog zakonika koji sveobuhvatno, treba da uredi i pitanje svojinsko-pravnih odnosa - ističu iz tog NVU.
Premijer bi, smatraju trebalo da odgovori da li je ponuđeno rješenje dio strategije "Barometar 26", ili je ovo uvođenje crnogorskog društvo u još izraženiju konfrotaciju.
- Stoga, NVU "Komunica" zahtijeva da predsjednik Vlade Crne Gore u najkraćem roku nedvosmisleno objasni zašto se pravni status grobalja, ponuđenom izmjenom zakona, izmješta iz pravnog režima utvrđenog članom 58 Ustava Crne Gore koji se uređuje da "dobra u opštoj upotrebi" mogu biti samo u državnoj svojini - poručeno je u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

NVU "Komunica": Spajić da obustavi donošenje izmjena zakona koji se odnosi na pravni režim grobova

Očigledno „silovanje geografije“ u Vraneškoj dolini je pokušaj nasilnog nametanja identiteta, ocijenio je za Portal ETV, prof. dr Šerbo Rastoder, uz konstataciju da se to najviše očituje natpisom „Srpsko groblje“ čime se promoviše, kako kaže, nesumnjivo novi obrazac „nacionalizovanja mrtvih“. - Potreba da i groblje bude „srpsko“ je dokaz nacionalne šizofrenije koju je teško razumjeti – ističe naš sagovornik. Za mr Veselina Konjevića, profesora istorije, nema dileme da je pokušaj postavljanja tabli sa novim imenima sela u Vraneškoj dolini kulminacija višegodišnjeg, pa i višedecenijskog djelovanja određenih lokalnih ekstremistički nastrojenih pojedinaca, koji žele da zatru svaki trag u ovom kraju svemu što nije srpsko. Portal Antena M objavio je 12. septembra uznemirujuću informaciju da u Vraneškoj dolini, pored saobraćajnice koja povezuje Bijelo Polje i Pljevlja neko postavlja table sa izmišljenim nazivima mjesta?!&nbsp; Tako su sela Muslići, Babajići, Čokrlije... po do danas neidentifikovanom „topografu“ postali Ninkovići, Novo Selo, Vranštica?! Table su ispisane na ćirilici, a i mjesno groblje je dobilo novo ime – „Srpsko pravoslavno groblje“?! Bjelopoljske vlasti odmah su reagovale, što je <a href="https://etv.me/drustvo/tabla-sa-natpisom-srpsko-pravoslavno-groblje-jos-nije-uklonjena-opstina-ce-se-zaliti-ombudsmanu-ukoliko-njihov-zahtjev-ostane-bez-odgovora">juče Portalu ETV potvrdio</a> i predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović, koji je kazao da su uklonjene sve table, osim one ispred groblja u Pavinom Polju, jer za to nemaju ingerencije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240915170956_9fbb19c536ee8f10e8e3f1bb97e808f2db08cf09685efcb8f431fee99423cf5d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240915170956_9fbb19c536ee8f10e8e3f1bb97e808f2db08cf09685efcb8f431fee99423cf5d" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Lokalna vlast brzo reagovala, pa su Čokrlije opet Čokrlije"> <figcaption>Lokalna vlast brzo reagovala, pa su Čokrlije opet Čokrlije</figcaption> </figure>  Uputili su dopis Mjesnoj zajednici i grobljanskom odboru, a obratiće se i Crkvenoj opštini i ombudsmanu – kako bi predložili da naziv tog groblja ne nosi ni vjerska ni nacionalna obilježja. - Na tom groblju ima muslimana, mnogo Crnogoraca, komunista, ateista... To je zajedničko groblje čitavog sela – kazao je Smolović. Opštinske vlasti ne znaju ko je tajni „topograf“ i čitav slučaj prijavili su policiji i tužilaštvu. U tužilaštvima – Osnovnom i Višem u Bijelom Polju, međutim, ocijenili su da nema ništa sporno u tome što je neko odlučio da u Vraneškoj dolini, na ovako drastičan način uspostavlja nepostojeće geografske odrednice i atakuje na istorijske činjenice. Zaključili su da nema elemenata krivičnog djela?! Interesantno, iz Osnovnog tužilaštva, kako je prenijela Antena M, policiju su uputili da se obrati komunalnoj inspekciji, kako bi utvrdili da li je table neko postavio samoinicijativno, ili je prethodno podnijet zahtjev?!&nbsp; <h2>Sjećanja se ne mogu ubiti</h2> Bjelopoljski tužioci očito ni ne pomišljaju da je ovaj događaj svojevrsno širenje mržnje – nacionalne i vjesrke, jer nepoznati „topograf“ pokušava da prekraja istorijske činjenice i „ubije“ svaki dokaz postojanja Muslimana/Bošnjaka u tom kraju, ali i jezivog zločina 1924. kada su u krvavom, organizovanom pokolju pobijene muslimanske porodice, a oni koji su preživjeli su prognani. Table sa izmišljenim nazivima sela postavljene su upravo u susret obilježavanju stogodišnjice od užasnog masakra u ovom kraju.&nbsp; Antena M je podsjetila da su Muslimani na popisu iz 1913. godine u Vraneškoj dolini bili jasna većina stanovnika. - Što se tiče pokušaja promjene toponima, sto godina nakon pokolja, razumijem ga u kontekstu „završnice ubijanja sjećanja“. Zanimljiv je fenomen da su nakon promjene toponima Šahovići u Tomaševo, što su uradili komunisti, odajući počast Tomašu Žiźiću, svi ostali toponimi ostali isti. Tako ćete tamo naći Hasanbegovića mahalu, Džamijsko, Muslića livade, Orlov izvor, Amirovu livadu, Drndare i slično – kaže Rastoder.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240915170956_08e0f2eb627c765af78d60e14959d0af624f28b5c872bbb0b69ee2de92452d1a.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240915170956_08e0f2eb627c765af78d60e14959d0af624f28b5c872bbb0b69ee2de92452d1a" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Prof. dr Šerbo Rastoder"> <figcaption>Prof. dr Šerbo Rastoder(Photo: Monitor)</figcaption> </figure>  Iluzija da se promjenom toponima može izmijeniti sjećanje i „ono što je bilo“, dodaje on, stanuje u mnogim glavama neznavenih.&nbsp; - Toponimi se mehanički nasljeđuju, a svaka promjena ima nužno ideološki i politički kontekst. Imam informaciju i ubijeđen sam da je tačna, da je lokalna vlast u Bijelom Polju odmah reagovala i vratila izvorne toponime. Kažem izvorne, jer se za tako nešto može reći - samo one koji su zapisani – ističe Rastoder. A neko je odlučio da novo ime nađene i mjesnom groblju u Pavinom Polju – i postavio tablu „Srpsko pravoslavno groblje“. - Do sada su groblja bila pravoslavna, katolička, muslimanska... ne sjećam se da na nekom tako nešto piše. Poenta je u tome da se dokaže da među mrtvima nema Crnogoraca. Da paradoks bude veći, na tom groblju je i grob Rama Sejdovića Hasanbegovića, posljednjeg muslimana iz tog kraja koji je želio da ga sahrane samo tamo gdje je rođen. I dok imate jedno vrijeme u kojem su mještani pravoslavavci sa ljubavlju i poštovanjem sahranili Rama osamdesetih godina XX vijeka, dotle danas živimo u vremenu kada se čak i groblja nacionalizuju – upozorava sagovornik Portala ETV.&nbsp; Da li Crkva Srbije stoji iza imenovanja mjesnog groblja u „srpsko pravoslavno“ Rastoder ne zna, ali zna da postoji priča o namjeri da se i toponim Vraneš promijeni u Zlateš. <h2>Izmišljena legenda</h2> Profesor istorije Veselin Konjević potvrđuje da postoji inicijativa da se Vraneš preimenuje u Zlateš, što je, kako kaže, posljedica raspirivanja nacionalističkih strasti, primarno forsiranjem kosovskog mita.&nbsp; - Tako je, u drugoj polovini XX vijeka, izmišljena legenda da se Vraneš, navodno, nekada zvao Zlateš. Ti „zlatešani“ nijesu došli u boj na Kosovo, pa ih je „car“ Lazar prokelo: „Dabogda se ne zvao Zlateš, nego bio vran – crn, kao gavran“! I tako, eto, zbog izdaje i prokletstva, postao je Vraneš. Ne bi ovo bilo ništa strašno – legenda ko legenda - da se crkva, koju su novodoseljenici podigli 1931. godine nedaleko od centra današnjeg Tomaševa, nakon što su joj dograđeni konaci 2011. godine – nije preimenovala u – manastir Zlateš! A onda je krenula priča, da se i čitav kraj treba preimenovati u – Zlateš (Zlateška dolina) – pojašnjava Konjević.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240915170956_51c6ff0690f38536a51bcbfcf957d1bbb19bf9df96acd6d9cdc9501abd9d495a.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20240915170956_51c6ff0690f38536a51bcbfcf957d1bbb19bf9df96acd6d9cdc9501abd9d495a" data-rendition-name="original" width="385" height="492" loading="lazy" alt="Mr Veselin Konjević"> <figcaption>Mr Veselin Konjević</figcaption> </figure>  Ističe da su mnogi ozbiljni istoričari, poput dr Žarka Šćepanovića i dr Božidara Šekularca, ali i drugi, davno dokazali da je toponim Vraneš (Vraneška dolina) nastao po znamenitom knezu Heraku Vranešu, po kome je i pleme dobilo naziv – Vraneši. Crkva Srbije, kategoričan je Konjević, nijednim svojim gestom, koliko je njemu poznato, nije doprinijela smirivanju nacionalnih (nacionalističkih) tenzija. - Ne može se biti „istinski“ vjernik, a istovremeno gajiti mržnju prema svemu što ne dolazi iz vašeg nacionalnog i vjerskog korpusa – upozorava on. Postavljanje tabli sa lažnim, nepostojećim toponima, nazivima sela u Vraneškoj dolini i „imenovanje“ mjesnog groblja u „srpsko pravoslavno groblje“, za Konjevića je kulminacija višegodišnjeg, pa i višedecenijskog djelovanja određenih lokalnih ekstremistički nastrojenih pojedinaca, koji žele da zatru svaki trag u Vraneškoj dolini svemu što nije srpsko.&nbsp; - Očigledno je da posebnu odbojnost gaje prema toponimima koji asociraju na boravak muslimana na tom području. Da apsurd bude veći, ti pojedinci jednako takvu odbojnost gaje i prema svemu što se vezuje za državu Cnu Goru - u kojoj su rođeni, odrasli, nikada nijesu mijenjali mjesto stanovanja; u kojoj rade, školuju djecu... A opet, ježe se na svaki pomen te države! Ističem da se radi o grupi pojedinaca, koja iz ideoloških, partijskih i/ili nekih drugih razloga, drži čitav kraj u svojevrsnoj izolaciji, stigmatizujući cjelokupno stanovništvo Vraneške doline, koja se, iako nadaleko čuvena po ljepoti, danas najviše prepoznaje po narativu koji nameću upravo ti i takvi pojedinci – naglašava sagovornik Portala ETV.&nbsp; Uvjeren je da većina stanovništva Vraneške doline ne dijeli mišljenje tih, kako kaže, ekstremista, ali da „ne žele da se na bilo koji način eksponiraju“, čime, upozorava on, prećutno daju podršku ekstremističkoj grupaciji.&nbsp; Podsjeća da su „preminenovana“ sela - Babajići, Čokrlije, Muslići... dobila nazive upravo po muslimanskim bratstvima - Babajićima, Muslićima, Čokrlijama, koja su do prije jednog vijeka živjela u Vraneškoj dolini.&nbsp; - Umjesto na silu raseljenih i nedužno stradalih muslimana, u pogromu koji se desio 9/10. novembra 1924. godine, na njihova imanja su doselila pravoslavna bratstva, dominantno iz Morače i Rovaca. Toponima koji podsjećaju da je na tom području vjekovima živjelo muslimansko stanovništvo, prepuna je Vraneška dolina – od naziva livada, potoka, raznih uzvišenja, pa do naziva brojnih sela, i očigledno su neugodan „svjedok“ nekim Vranešanima, koji bi i na taj način željeli da se oslobode „neugodne prošlosti“, koja im ne da mira savjesti – ocjenjuje Konjević.&nbsp; Za dešavanja u Vraneškoj dolini Konjević, zbog nečinjenja, krivi i opštinske vlasti. - Kao primjer navešću da su dvije kamene ploče (stećci), koje se nalaze na jednoj nekropoli nedaleko od centra Pavinog Polja, i za koje se vezuje predanje o Pavi i Ahmetu, prije nekoliko godina devastirane, a da ni do danas, i pored brojnih prijava, niko od opštinskih, niti državnih institucija nije preduzeo mjere i uklonio nelegalno postavljeni objekat. A obećavali su – svi – naglašava Konjević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091518090_ee26de2d62ae9bb916908196140457f77f54cf6eb442ddcebea8e57849b13077.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2024091518090_ee26de2d62ae9bb916908196140457f77f54cf6eb442ddcebea8e57849b13077" data-rendition-name="original" width="1080" height="810" loading="lazy" alt="Ni lokalne ni državne vlasti ne vode brigu o mjestu gdje se vjeruje da počivaju Pava i Ahmet"> <figcaption>Ni lokalne ni državne vlasti ne vode brigu o mjestu gdje se vjeruje da počivaju Pava i Ahmet</figcaption> </figure>  <h2>Pokolj o kojem se ćuti</h2> U Crnoj Gori o jezivom pokolju i progromu muslimanskog stanovništva u Vraneškoj dolini decenijama se ćutalo i samo se pominjalo kao „ono što je bilo“. U istorijskim čitankama nije bilo ni slova. Sagovornik Portala ETV, prof. dr Šerbo Rastoder, međutim, kategoričan je da su pokušaji revizije istorije uvijek neuspješni. - Što se tiče genocida počinjenog 1924. godine, koji je to po biću i posljedicama, a ne po bilo čijim proizvoljnim kvalifikacija, te njegovog ćutanja i prikrivanja, može se samo konstatovati – „džabe ste krečili“. Jer, „ono što je bilo“ ne može se promijeniti. Mijenja se samo interpretacija „onoga što je bilo“. Umjesto da se stavi tačka na to i krene dalje, negiranjem i pokušajima zataškavanja se samo ostavlja prostor da u narednih 100 godina, oni koji imaju pravo i potrebu na „sjećanje“ iznova, svake godine podsjećaju na taj događaj. To što nije urađeno od prethodnih vlasti u prošlih 100 godina samo pokazuje da nema revizije istorije i da je svaki takav pokušaj prolazan i neuspješan, zato što je svaka laž, bez obzira što izgleda „korisno“ nepostojana – jasan je Rastoder. I Veselin Konjević poručuje da su uzaludni pokušaji „brisanja“ istorijske činjenice da su u Vraneškoj dolini živjeli Muslumani. - Prvi Muslimani na tom prostoru javljaju se još u XV vijeku, u tadašnjoj nahiji Ljuboviđi, u prvim osmanskim popisima tih krajeva. Jedan od sinova znamenitog kneza u nahiji Ljuboviđi Heraka Vraneša, primio je islam i postao Ibrahim (paša). Sin tog Ibrahim-paše bio je Skender-beg Vranešević, koji je bio upravitelj Heregovačkog sandžaka od 1515. do 1517. godine. Dakle, Muslimani u Vraneškoj dolini su (bili) autohtoni; imali su mnogo dužu tradiciju življenja od mnogih pravoslavnih bratstava koja danas žive na tom prostoru. Oni su (bili) svoji na svome! Jedan (manji) dio Muslimana u Vranešku dolinu doselio je u drugoj polovini i krajem XIX vijeka, nakon crnogorskog zauzimanja Nikšića i Kolašina. Starosjedioci u Vranešu, koji, inače, nijesu organizovano učestvovali u vraneškom pokolju 1924. godine, vjekovima su u miru živjeli sa svojim komšijama Muslimanima – naglašava Konjević. A poslije pokolja u Vraneškoj dolini 1924. i progroma Muslimana iz toga kraja Ramo Hasanbegović Sejdović, ipak se vratio i do smrti je živio u selu Mahala, pored Pavinog Polja, gdje je i sahranjen. Zarobljeni avetima prošlosti, kosovskim mitom koji propagira Crkva Srbije, revizionizmom istorijskih činjenica... neki su sada odlučili da to mjesno groblje imenuju srpskim i pravoslavnim i poruče da nesrbi ni mrtvi nijesu dobrodošli u Vranešku dolinu.

Kaćuša Krsmanović

Promjena toponima, sto godina nakon pokolja, „završnica ubijanja sjećanja“

Predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović saopštio je Portalu ETV da tabla sa natpisom „Srpsko pravoslavno groblje“ u Pavinom Polju i dalje nije uklonjena. Zbog toga su pisali mjesnoj zajednici i grobljanskom odboru, a obratiće se i crkvenoj opštini i Ombudsmanu – kako bi predložili da naziv tog groblja u sebi ne nosi ni vjerska ni nacionalna obilježja.
- Na tom groblju ima muslimana, mnogo Crnogoraca, komunista, ateista.. To je zajedničko groblje čitavog sela – ukazao je Smolović.
<h2>Nije poznato ko je odgovoran</h2>
On je precizirao da ne znaju ko je tačno u grobljanskom odboru, te da samim tim nije poznato ko je postavio sporne znakove.
- Poslaćemo zamolnicu u kojoj naglašavamo da u jednom građanskom društvu kakvom težimo, i zbog međunacionalnih i tradicionalnih odnosa, groblje ne bi trebalo da nosi nacionalni ili vjerski predznak. Trebalo bi da nosi naziv „seosko groblje Pavino Polje“ poput groblja u Podgorici – gradsko groblje „Čepurci“ ili u Bijelom Polju gradsko groblje „Nikoljac“ – istakao je Smolović u izjavi za Portal ETV.
<h2>Uklonjene sporne saobraćajne table</h2>
Saopštio nam je da je Opština uklonila saobraćajne table sa natpisima nepostojećih mjesta – pošto je to u njihovoj nadležnosti.
- Prijavili smo MUP-u i Tužilaštvu i te table tj. saobraćajne znake smo zamijenili mi. Međutim, seosko groblje nije u našoj nadležnosti. Njima upravljaju grobljanski odbori. Nad tim nemamo nadležnost jer se ne radi o opštinskoj imovini - pojasnio je Smolović.
U slučaju da njihova zamolnica ostane bez odgovora ponovo će, naglašava predsjednik bjelopoljske opštine, pisati Ombudsmanu.
- Konsultujemo pravni tim. U tom slučaju ćemo ponovo ići ka Ombudsmanu jer su onda ugrožena ljudska prava Crnogoraca, komunista, muslimana, ateista... – poručio je Smolović.
On je dodao da ne želi da vjeruje da neko na ovaj način pokušava da provocira.

Anja Ivanović

Tabla sa natpisom „Srpsko pravoslavno groblje“ još nije uklonjena, Opština će se žaliti Ombudsmanu ukoliko njihov zahtjev ostane bez odgovora

Direktor Uprave policije izvršio je kadrovske promjene u Regionalnom centru bezbjednosti „Centar“ i Sektoru policije opšte nadležnosti, postavljajući Dražena Aničića za načelnika RC „Centar“ i Gorana Đurđevca za načelnika Odsjeka za rad policije u zajednici i policijsku prevenciju.
Kako je saopšteno, promjene su dio sveobuhvatnih kadrovskih reformi s ciljem jačanja operativnog djelovanja, efikasnosti i optimizacije procesa rada, a odluke su donijete na kolegijumu kojem su prisustvovali pomoćnici direktora i načelnici regionalnih centara bezbjednosti.
Za načelnika Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“ raspoređen je glavni policijski inspektor Dražen Aničić, diplomirani pravnik sa višedecenijskim iskustvom u policijskoj službi. Tokom karijere radio je na rasvjetljavanju najtežih krivičnih djela iz oblasti krvnih delikata, kriminalističke tehnike, kao i na poslovima poligrafskog ispitivača i rukovodioca Grupe za poligrafsko ispitivanje i operativno-kriminalističku tehniku.
U skladu sa strateškim opredjeljenjem Uprave policije za jačanje modela policije u zajednici, poseban akcenat stavljen je na unapređenje saradnje sa građanima i vraćanje povjerenja u instituciju, uz pojačano prisustvo policije u gradskim jezgrima i na prioritetnim lokacijama širom Crne Gore.
Na mjesto načelnika Odsjeka za rad policije u zajednici i policijsku prevenciju u Sektoru policije opšte nadležnosti raspoređen je glavni policijski inspektor Goran Đurđevac, dosadašnji pomoćnik načelnika RC „Zapad“. Đurđevac je završio Srednju i Višu školu unutrašnjih poslova i diplomirao na Kriminalističko-policijskoj akademiji u Beogradu, a tokom karijere obavljao je dužnosti pozornika, saobraćajnog policajca i više rukovodećih funkcija u odjeljenjima bezbjednosti Danilovgrad i Nikšić.
Iz Uprave policije poručuju da će u narednom periodu poseban fokus biti na jačanju integriteta i odgovornosti u rukovodećim strukturama, uz opredjeljenje da rukovodeće pozicije budu povjeravane službenicima sa visokim profesionalnim i ličnim integritetom, stručnim znanjem i dokazanim rezultatima rada.

Kadrovske promjene u Upravi policije: Aničić na čelu RC „Centar“, Đurđevac za rad policije u zajednici

Bivša ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u Vladi Zdravka Krivokapića, Vesna Bratić, saopštila je da je pozvana da sjutra prisustvuje pretresu telefona koji joj je oduzet prilikom hapšenja, navodeći da neće dati lozinku i da sumnja u moguće zloupotrebe i ugrožavanje privatnosti.
Bratić je na mreži X navela da je danas u 11.20 časova dobila poziv od tužioca Vukotića da sjutra u 11 sati prisustvuje pretresu telefona koji joj je oduzet prilikom lišenja slobode.
– Prilikom oduzimanja nijesam dala lozinku, niti ću to učiniti sjutra. U telefonu koji je, igrom slučaja, nov, kupljen po Božiću ove godine, ne može da bude ništa vezano za djelo za koje me terete. Ono što može da bude jesu privatne fotografije i razgovori sa bliskim ljudima – navela je Bratić.
Ona je iznijela tvrdnje da je u pritvor upućena od strane tužiteljke Suzane Mugoše, izražavajući sumnju u, kako je navela, „spregu i zadatak“ koji je dobila.
– Njena dosadašnja aktivnost mi ne ostavlja sumnju da ona i njeni, a vidjeli smo koliko ih ima u nevettingovanom pravosuđu, neće učiniti sve da moja i privatnost moje porodice dospije u javnost – napisala je Bratić.
Poručila je da će svako eventualno iznošenje porodične i lične privatnosti smatrati odgovornošću rukovodilaca Specijalnog državnog tužilaštva, Specijalnog policijskog odjeljenja i Miodraga Lakovića.
Bratić je najavila da će, nakon okončanja postupka pretresa, telefon poslati na ekspertizu u Švajcarsku kako bi se utvrdilo da li je uređaj eventualno već otvaran.
– Imam razloga da sumnjam da jeste. Nakon toga ću podnijeti tužbe protiv gore navedenih – zaključila je Bratić.

Bratić: Neću dati lozinku za telefon, sumnjam na zloupotrebu privatnih podataka

Na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost (FCJK) na Cetinju otvorena je mini-izložba „UNESCO World Heritage in Ukraine“, koja predstavlja ukrajinske lokalitete upisane na Listu svjetske baštine UNESCO-a, uz poseban osvrt na prijetnje i oštećenja nastala usljed ruske oružane agresije. Izložbu su otvorili ambasador Ukrajine u Crnoj Gori Oleg Harasimenko i dekan FCJK-a prof. dr Aleksandar Radoman. Ambasador Harasimenko zahvalio je na gostoprimstvu i kontinuiranoj podršci koju Fakultet, kako je naveo, pruža Ukrajini od početka ruske agresije. Posebno je istakao simbolički čin solidarnosti – ukrajinsku zastavu koja se vijori na zgradi Fakulteta, ocjenjujući to jasnom i principijelnom porukom podrške ukrajinskom narodu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026022514024_a95dfc0853681d24c09079b451441ff3a5e9268bd426ed17fcb34f786098c1ea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026022514024_a95dfc0853681d24c09079b451441ff3a5e9268bd426ed17fcb34f786098c1ea" data-rendition-name="original" width="1513" height="1064" loading="lazy" alt="izložba"> </figure>  On je naglasio da je Ukrajina zemlja bogate kulturne i istorijske baštine, čiji su brojni spomenici i lokaliteti prepoznati kao dio svjetskog nasljeđa, ali da su mnogi od njih danas izloženi razaranju i devastaciji. U okviru postavke predstavljeni su UNESCO-zaštićeni spomenici kulture kojima prijeti opasnost od oštećenja, uz ukazivanje na materijalne posljedice, ali i dugoročne rizike po očuvanje kulturnog identiteta. Dekan Radoman zahvalio je ambasadoru što je FCJK prepoznat kao domaćin ove izložbe, ističući da Fakultet kroz akademske i javne programe kontinuirano pruža podršku Ukrajini. Podsjetio je da je ta podrška potvrđena i formalnim članstvom FCJK-a u Globalnoj koaliciji ukrajinskih studija, kao jedine institucije iz Crne Gore u toj mreži, koju čine brojni prestižni svjetski univerziteti i istraživački centri. Izložba je organizovana u saradnji sa Ambasadom Ukrajine u Crnoj Gori i otvorena je za javnost. Postavka, kako je ocijenjeno, afirmiše izuzetnu vrijednost ukrajinske kulturne baštine, ali i podsjeća na značaj međunarodnih napora u zaštiti ugroženih kulturnih dobara.

Na FCJK otvorena izložba o UNESCO baštini Ukrajine: Kulturna dobra pod prijetnjom rata

Predstavnik Evropskog saveza i predsjednik Opštinskog odbora SD Rožaje Alen Kalač poručio je Bošnjačkoj stranci da ne unosi podjele među bošnjački narod, naglašavajući da su Bošnjaci autohton narod u Crnoj Gori i Sandžaku, te da je Crna Gora njihova jedina domovina.
U saopštenju Kalač ističe da bošnjački identitet nije „nastao juče niti je donesen sa strane“, već da je riječ o narodu sa dubokim istorijskim korijenima na ovim prostorima.
– Niko nam ne može osporiti pravo na naše ime, na naš jezik i na naše dostojanstvo. Mi nijesmo došljaci niti privremeni stanovnici, već dio ovog prostora kroz istoriju – navodi Kalač.
On dodaje da je Bosna i Hercegovina duhovni centar Bošnjaka, kao simbol tradicije i kulturnog identiteta, ali da to, kako ističe, ne umanjuje pripadnost državi u kojoj žive.
– Crna Gora je naša jedina domovina. Podvlačim – jedina. Sandžak je naš dom. Bosna je naš duhovni oslonac. Ta osjećanja se ne isključuju, već se nadopunjuju – poručio je Kalač.
U obraćanju Bošnjačkoj stranci, Kalač navodi da političari treba da pokažu odgovornost i da ne unose podjele među Bošnjake.
– Narodu treba jasnoća, jedinstvo i odgovornost, a ne podjele i lične ambicije – zaključio je Kalač, ističući da je snaga zajednice u jedinstvu, svijesti o sopstvenom identitetu i poštovanju drugih.

Tag: groblje