Rješenjem Uprave policije dr Hadži-Bojan Marjanović, ljekar iz Niša, targetiran je kao ,,prijetnja za nacionalnu bezbjednost“ i označen kao ,,saradnik organizovanih krimininalnih grupa“ pa mu je 19. juna izrečena jednogodišnja zabrana ulaska u Crnu Goru – navodi se u dokumentaciji Uprave policije kojom raspolaže Portal ETV.
U policijskom aktu koji potpisuje direktor Uprave policije Zoran Brđanin, nijesu navedeni podaci kojima se potvrđuju teške optužbe, već je samo napomenuto da su te informacije označene stepenom tajnosti ,,Interno“.
Na osnovu policijskog dokumenta, izvjesno je da je ljekar iz Niša naprasno upisan u ,,evidenciju Uprave policije koja obuhvata strance, za koje raspoloživi podaci ukazuju da ta strana lica sarađuju sa organizovanim kriminalnim grupama, ekstremnim i radikalnim grupama koje djeluju u Crnoj Gori“!
<h2>,,Kobna greška“ ljekara iz Niša</h2>
U serijalu istraživačkih tekstova Portal ETV je pisao da je dr Hadži Marjanović - koji je, skupa sa ljekarkom Vesnom Mitić Lakušić i ljekarom Vasilijem Markovićem, redovno pratio zdravstveno stanje pritvorenog Milivoja Katnića - naprasno postao meta Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) kada se 13. juna nije pojavio na razgovoru u policijskim prostorijama.
Prema saznanjima Portala ETV, policijski službenik SPO (identitet poznat redakciji) nije htio da prihvati obrazloženje dr Hadži Marjanovića da se, zbog ljekarskog tretmana povrijeđenog ramena, već nekoliko dana nalazio u Nišu, i da nije u mogućnosti, sve do završetka primarne terapije, dođe u Podgoricu.
Očito da dr Hadži-Bojan Marjanović nije slutio da će ga odluka da se, zbog izuzetno teškog zdravstvenog stanja, Milivoje Katnić uputi na operaciju, dovesti u vrlo nezgodnu poziciju – da se nađe na spisku osoba koje predstavljaju opasnost po unutrašnju bezbjednost Crne Gore!
,,Odlukom da sam saradnik u organizovanom kriminalu, etiketiran sam kao kriminalac i učinjena mi je velika moralna lična i materijalna šteta, povrijeđen je moj duševni i psihički integritet, pravo na čast i ugled u porodici, društvu i u stručnim krugovima, pravo na kretanje. Doveden je u pitanje moj opstanak kao čovjeka i ljekara, kao i budućnost moje četvoro djece“, piše dr Hadži Marjanović u žalbi na Rješenje Uprave policije koja je predata Ambasadi Crne Gore u Beogradu.
<h2>Da li iko čita žalbe?&nbsp;</h2>
Prema tumačenju ljekara iz Niša, ,,glavni uzrok čitave priče“ je - telefonski poziv koji je dobio 12. juna oko 15 sati sa broja 067 185 ***, kada ga je službenik SPO pozvao na razgovor „u vezi sa zdravstvenim stanjem pritvorenika Milivoja Katnića“.
Kako je pisao Portal ETV, dr Hadži Marjanović je nekoliko dana prije nego što će dobiti poziv iz SPO, nakon slučajnog pada u Podgorici, teže povrijedio rame i poslije tretmana u Kliničkom centru Crne Gore transportovan je za Niš na dalje liječenje.
No, policajci i sam vrh SPO očito nijesu povjerovali u verziju priče poznatog niškog ljekara-primarijusa, specijaliste opšte hirurgije i subspecijaliste urgentne hirurgije. Nijesu pomogle ni informacije dr Hadži Marjanovića da je ljekar sa dugogodišnjom, zavidnom biografijom, da je bio godinama na upravljačkim pozicijama Urgentnog centra u Nišu...
Nijesu pripadnici SPO željeli da saslušaju ni podatke da je, nakon svih bezbjednosnih provjera, još od 13. jula 2022. godine radno angažovan, po ugovoru o djelu, na poslovima zatvorskog ljekara u UIKS-u, te da za dvije godine nije bilo nikakvih primjedbi, „već samo pohvala za vrijedan rad sa pacijentima“.
„Službeniku SPO sam izričito naglasio da ću, nakon poboljšanja zdravstvenog stanja, doći u Specijalno odjeljenje policije da bih dao pojašnjenje i izjavu o zdravstvenom stanju“, kaže dr Hadži Marjanović, ali naglašava da niko nije želio da čuje njegove riječi.
Očito je tretman pritvorenika Milivoja Katnića bio motiv da se primarijus dr Hadži Bojan Marjanović proglasi - ne samo za personu non grata - već i za opasnog čovjeka, saradnika kriminalnih grupa.&nbsp;
<h2>,,Operacija SPO“ nakon operacije</h2>
U žalbi na rješenje Uprave policije koju je predao Ambasadi Crne Gore u Beogradu, dr Hadži Marjanović detaljno opisuje postupanja u liječenju pritvorenog bivšeg glavnog specijalnog tužioca. &nbsp;
Navodi da su svi ljekari uzeli učešće u liječenju i dravstvenog stanja i da je od prvog dana boravka Milivoja Katnića u Spužu u njegov zdravstveni karton upisano da je pored brojnih problema - srčanih smetnji, hemoridalne bolesti, bolesti pluća - preživio i plućnu emboliju, o čemu postoji medicinska dokumentacija.
Dr Hadži Marjanović navodi da „su se stvari značajno promijenile“, a zdravstveno stanje Katnića značajno pogoršalo, nakon što je osim štrajka glađu započeo i štrajk žeću.
„Pri tom, pritvorenik je uporno odbijao naše preglede (mjerenje pritiska, pulsa, tjelesne težine, temperature, pregled pluća i srca slušalicama ili EKG aparatom), odbijao je da se pošalje u KCCG na pregled i terapiju, nije prihvatao infuzionu terapiju. Pozivao sa na Malteški protokol u kome je opisano pravo pritvorenika da svojim tijelom pokuša da postigne određene ciljeve, čak i u situaciji pada vitalnih parametara uz očuvanu svijest. Pritvorenik je bio pod stalnim video i zdravstvenim nadzorom dok su smjene nas troje ljekara radili po 12 sati naizmjenično“, napisao je ljekar iz Niša u žalbi na Rješenje Uprave policije. &nbsp;
Potom dr Hadži Marjanović objašnjava da se pojavio hirurški problem, o čemu postoji njegov zvaničan izvještaj. Nakon Konzilijarnog pregleda zatvorskih ljekara, predložena je hitna operacija po striktno medicinskim indikacijama, &nbsp;„zbog mogućeg razvoja stanja koje bi u ovoj situaciji bilo fatalno“. Mišljenje ljekara iz UIKS-a potvrdio je i hirurški konzilijum KCCG, pa je Katnić &nbsp;operisan po hitnom postupku.
<h2>Kobni izbor</h2>
„U izboru zdravstvene ustanove gdje će se ta procedura obaviti po pravilniku UIKS-a ne učestvuju ljekari iz UIKS –a, već je to bila stvar izbora pritvorenika“, objasnio je primarijus Hadži Marjanović.
Od tog momenta, piše u žalbi ljekara, „nastaje pakao birokratskog lavirinta“: njemu su javili da ne smije nogom da kroči na crnogorsku teritoriju! Uzalud je, kaže, pisao višem i Specijalnom državnom tužilaštvu, direktoru i zamjeniku direktora Uprave policije, šefu granične policije i mnogim drugim instancama pitajući za savjet kako da postupi...
„Ukoliko je stručan i posvećen rad greška i sagledavanje svakog čovjeka, bilo koje boje kože, rase, vjerske ili druge pripadnosti, pa bio on kriminalac ili ne, ako je humanost i poštovanje Hipokratove zakletva - put u organizovan kriminal kako sam etiketiran, onda prihvatam krivicu! Ali, ukoliko Crna Gora teži ka Evropskim vrijednostima i vladavini prava, mišljenja sam da je ova mjera posljedica nemara, jednostranosti i neodgovornosti nekih državnih službenika u donošenju ishitrenih i vrlo štetnih odluka i zaključaka - štetnih kako po mene kao pojedinca, tako i po službene organe Crne Gore - jer ostavlja vrlo ružnu sliku. Ovo etiketiranje mene kao saradnika organizovanog krinimala, kako piše u Rešenju UP, predstavlja zakonom kažnjivu i neosnovanu klevetu“, piše u žalbi dr Hadži Marjanović. &nbsp;
<h2>Povreda integriteta ličnosti</h2>
Ističe na kraju da je Rješenjem UP povrijeđen njegov duševni i psihički integritet, te zdravstveno stanje o čemu posjeduje kardiološku dokumentaciju.
„Povrijeđeno mi je pravo na čast i ugled u porodici, društvu i u stručnim krugovima, osporeno mi je i ograničeno pravo na kretanje. Doveden je u pitanje moj opstanak kao čovjeka i ljekara koji i dan danas radi i pomaže ljudima. Dovedena je u pitanje i budućnost moje četvoro dece, ugrožena je čast i ugled moga imena i mog prezimena, ugled čoveka koji je radio preko 40 godina bez mrlje u svojoj karijeri i životu... Učinjena mi je i velika ljudska, moralna, stručna i materijalna šteta“, upozorava primarijus dr Hadži Bojan Marjanović.
Zato je na kraju žalbe inistirao da se, što je prije moguće, poništi mjera zabrane ulaska u Crnu Goru ,,jer je neopravdana, bez pravih i istinitih informacija, bez postojanja materijalnih dokaza“.
„Voljan sam da dođem, ukoliko to bude dozvoljeno, u Crnu Goru, u Specijalno policijsko odeljenje da dam pojašnjenje na sva pitanja u vezi terapije i praćenja zdravstvenog stanja pritvorenika Katnić Milivoja. Neka pobedi istina i pravda“, zaključuje na kraju dopisa upućenog na adresu Ministasrtva unutrašnjih poslova i Uprave policije.
Međutim, da bi istina i pravda pobijedile, čemu se nada ljekar iz Niša, neophodno je da vrh Uprave policije, ali prvenstveno i rukodstvo Specijalnog policijskog odjeljenja, odgovore na pitanja koja se javljaju nakon objelodanjivanja dokumenata o zabrani ulaska u Crnu Goru dr Hadži Marjanoviću. Prije svega na ključno - ko je, na osnovu kojih podataka i informacija, ljekara proglasio saradnikom organizovanih kriminalnih grupa? Ali i na ono koje neminovno slijedi: ko će preuzeti odgovornost kada se ispostavi da su optužbe neutemeljene a ljudska prava uglednog ljekara iz Srbije brutalno pogažena – samo zato što je pružao medicinsku zaštitu Milivoju Katniću u skladu sa etikom svoje profesije?

Draško Đuranović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Hadži Marjanović: Etiketiran sam kao kriminalac, učinjena mi je velika moralna lična i materijalna šteta

Primarijus dr Hadži-Bojan Marjanović, kojem je zabranjen ulazak u Crnu Goru nakon što se 13. juna nije javio na razgovor u prostorije Specijalnog policijskog odjeljenja, uložio je prigovor u Ambasadi Crne Gore u Beogradu - objasnio je u mejlu nakon jučerašnje objave teksta ,,Na udaru doktori koji nijesu zaključili 'da je Katnić vješt sa oružjem i sklon nasilju'“ .
<h2>Žalba na rješenje o zabrani</h2>
,,Na rješenje o mjeri zabrane mog ulaska u Crnu Goru, do koga sam došao nakon 2 meseca od 20.06. sve do 05.08.2024. uložio sam prigovor u zakonskom roku po zakonskoj proceduri Ambasadi Crne Gore u Beogradu. Moram reći da su ljudi u ambasadi bili izuzetno ljubazni i dali su mi prave instrukcije o daljnjim pravnim koracima. Sve pohvale“, informisao je dr Hadži Marjanović.
Istovremeno, ljekar iz Niša je uputio, kako je napomenuo, ,,male korekcije“ o njegovoj biografiji koja je navedena u tekstu Portala ETV.
Naglasio je da je specijalista opšte hirurgije i subspecijalista Urgentne hirurgije i da je bio rukovodilac Urgentnog, a ne Kliničkog centra u Nišu. Za rad u Istražnom zatvoru u Spužu angažovao ga je menadžment Kliničkog centra u Podgorici a ne uprava UIKS-a kako je navedeno u jučerašnjem tekstu.
<h2>Progon ljekara</h2>
Kako je Portal ETV u dva istraživačka teksta otkrio, specijalni tužilac Miloš Šoškić i šef Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković sproveli su nekoliko akcija protiv ljekara koji su ordinirali u Istražnom zatvoru u Spužu, kako bi iz okruženja Milivoja Katnića uklonili doktore čiji su nalazi bili pozitivni po bišeg GST i koji su mogli da posluže kao osnova za ukidanje pritvora.&nbsp;
Na kraju, najveći ceh je platio upravo ljekar iz Niša. Dr Hadži Bojanu Marjanoviću je zabranjen ulazak u Crnu Goru, nakon što se nije 13. juna pojavio na razgovor u prostorijama SPO. Iz nekog nepoznatog razloga istražitelji SPO nijesu htjeli da povjeruju da je ključni razlog njegovog nedolaska - medicinski tretman u Nišu, nakon što mu je slomljeno rame 8. juna u Podgorici i kada je zbrinut u Kliničkom centru.
<h2>Kršenje Zakona o strancima?</h2>
Kako je u mejlu napomenuo ljekar iz Niša, on je u skladu sa Zakonom o strancima u zakonskom roku (osam dana) uložio ,,najbližem diplomatskom predstavništvu“ (Ambasada Crne Gore u Beogradu) na policijsko rješenje o zabrani ulaska.
Iz crnogorske policije ignorišu upite Portala ETV, pa nije jasno po kojem je osnovu dr Hadži-Bojanu Marjanoviću zabranjen ulazak u Crnu Goru. Prema zakonu, devet je razloga da se strancu zabrani ulazak na crnogorsku teritoriju i većina ih je – čak sedam stavova člana 8 Zakona o strancima – administrativne prirode, odnosno tiče se ispravnosti ličnih isprava.&nbsp;
Međutim, tačka 9 otvara mogućnost da je, upravo po zahtjevu SPO i SDT, ljekaru iz Niša zabranjen ulazak u Crnu Goru prevashodno iz političkih razloga – ,,ako to zahtijevaju razlozi nacionalne, odnosno unutrašnje bezbjednosti ili javnog zdravlja“.
No, za sada nema zvaničnog izjašnjenja iz Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore o razlozima zabrane ulaska dr Hadži-Bojana Marjanovića.
<h2>,,Zavjera ćutanja“</h2>
Kako je Portal ETV ranije izvijestio, uprava UIKS-a obavijestila je 20. juna dr Hadži Marjanovića da mu je zabranjen ulazak u Crnu Goru, ali nije mu proslijeđeno Rješenje crnogorske policije.
Čak i kada je dolazio do graničnog prelaza Božaj, dr Hadži-Bojanu Marjanoviću je šef granične ispostave samo uručio izjavu, ali ne i rješenje o zabrani ulaska.
Sve je to bio povod da se niški ljekar zvanično, žalbom, obrati Ombudsmanu za ljudska prava Siniši Bjekoviću, tvrdeći da su mu porijeđena garnatovana ljudska prava. Iz kancelarije Ombudsmana je Portalu ETV potvrđeno da su dobili predstavku dr Hadži Marjanovića ali o predmetu nijesu željeli da komuniciraju, što je redovna procedura.&nbsp;
Kako je Portal ETV već objavio, 13. juna su na razgovoru u SPO, osim Haži Bojana Marjanovića, pozvan i dr Vasilije Marković, ljekar iz Podgorice sa dugogodišnjim iskustvom pregleda pacijenata u Istražnom zatvoru u Spužu, kao i ljekarka Vesna Lakušić.
Od njih dvoje nije bilo moguće dobiti izjavu, pa Portal ETV nije mogao potvrditi informaciju da su ljekaru Markoviću pripadnici SPO zatražili a onda i obavili pregled mobilnog telefona. Prema informacijama naše redakcije, ljekar Vasiije Marković se nalazi na bolovanju i više ne sarađuje sa upravom Istražnog zatvora u Spužu.&nbsp;
<h2>(Zlo)upotreba profesije&nbsp;</h2>
,,Ima u dokumentaciji 50-60 nalaza i mišljenja, počev od psihijatrice Jelice Živković koja jasno navodi i opisuje moje psihičko stanje. Kod sudije za istragu ima i nalaz dr Nemanje Radojevića, stalnog sudskog vještaka, koji je dao po nalogu sudije Šćepanovića. Svi su ti nalazi, mišljenja eksperata vrlo pozitivni“, ističe Katnić u pismu iz pritvora u koje je Portal ETV imao uvid.
Bivši glavni specijalni tužilac ističe nekorektno postupanje jedne ljekarke koja je, kako tvrdi Katnić, ,,zavrbovana“.
,,Ona me je pitala - bolujem li od homicida?! Takvo pitanje ni jedan doktor psihijatar nije nikada pitao bilo kojeg pacijenta“, piše Katnić, tvrdeći da je sve to ljekarka uradila pod pritiskom SPO i SDT.&nbsp;
Pokazalo da je Katnić dobro procijenio: mišljenje jedne ljekarke poslužilo je specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću da zatraži od sudija Vrhovnog suda produženje pritvora i za bivšeg glavnog specijalnog tužioca, ali i za nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.&nbsp;
U ,,Predlogu za produženje pritvora okrivljenom Zoranu Lazoviću i okrivljenom Milivoju Katniću“, tužilac Šoškić zaista se pozivao na Katnićevu navodnu sklonost ka nasilju, pa čak i opasnosti od nasrtaja na život ljudi, čak se specijalni tužilac zabrinuo za svoj i život ministra unutrašnjih poslova?!
Tako je Milivoje Katnić postao, po mišljenju specijalnog tužioca, ,,homicidan“ do te mjere da bi izlazak iz pritvora mogao da znači i početak serije likvidacija koje bi on mogao da izvrši!
Iako djeluje kao klasična tužilačka ,,namještaljka“ - Vrhovni sud Crne Gore je glatko usvojio mišljenje iz Specijalnog državnog tužilaštva, raspravljajući o dokumentu SDT koji broji 141 stranicu – nepuna tri dana.
Na kraju, Vijeće Vrhovnog suda kojim je predsjedavala sudija Vesna Vučković, osim što je donijelo odluku doslovce prepisujući stavove iz prijedloga Specijalnog državnog tužilaštva u kojima se falsifikuje nalaz ljekara (!) ali i dio stavova SDT u kom se, potpuno pogrešno, uz netačan prevod, citiraju odluke Evropskog suda za ljudska prava?!&nbsp;
(Sjutra: Kako su sudije Vrhovnog suda zločin iz avgusta 2020. prebacile u januar 2021. godine?!)

Hadži-Bojan Marjanović: Uložio sam prigovor na rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru

Nakon što se 13. juna nije odazvao pozivu Specijalnog policijskog odjeljenja da objasni zbog čega je preporučio da pritvoreni bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić treba da se podvrgne hirurškoj intervenciji, dr Hadži Bojan Marjanović, ljekar iz Niša koji je bio angažovan u Istražnom zatvoru u Spužu, pretrpio je sankcije svojstvene diktatorskim režimima – zabranjen mu je ulazak u Crnu Goru.
Specijalista urgentne medicine, koji još od jula 2022. godine obavlja preglede i dijagnostikovanje bolesti pritvorenika u Istražnom zatvoru, potvrdio je u kratkom razgovoru za ETV da mu je naprasno uskraćen boravak u Crnoj Gori i da, za sada, ne zna zvanične razloge tog drakonskog poteza.
<h2>Kad SPO pozove...</h2>
,,Iz Specijalnog policijskog odeljenja su 13. juna pozvali sve nas iz zdravstvene službe koji radimo u UIKS-u. Nažalost, ja nisam bio prisutan u Crnoj Gori, jer sam slomio rame 8. juna, da bih sledećeg dana, nakon što je urađena, vrlo brzo i efikasno, dijagnostika u Kliničkom centru Crne Gore, bio prevezen za Niš. Bio sam, dakle, u Nišu tog 13. juna kada je meni stigao telefonski poziv da se javim u Specijalno odjeljenje. Službeniku SPO sam rekao da ne mogu da dođem na razgovor i davanje izjave zato što sam odsutan... Onda su mi, 20. juna, iz UIKS-a saopštili da je stigla mera zabrane ulaska u Crnu Goru na moje ime“, kazao je novinarima Televizije E.
Kako mu do razgovora nije uručeno rješenje, dr Hadži Marjanović nema zvaničnu potvrdu da je zabranom ulaska u Crnu Goru kažnjen zbog neodazivanja na poziv iz Specijalnog policijskog odjeljenja.
,,Još nisam uspeo da dobijem to rešenje iz crnogorskog MUP-a. Ne znam zbog čega se to i šta se to zapravo desilo, da li je vezano za slučaj Milivoja Katnića ili je vezano za nešto drugo... Ali, znam da drugih problema nije bilo ili da ja nisam imao nikakvih drugih problema“, istakao je Hadži Bojan Marjanović u telefonskom razgovoru.
<h2>Zabrana postoji, ali zbog čega?</h2>
Naveo je da je, u drugoj polovini juna, već bio na crnogorskom graničnom prijelazu Božaj, da su ga samo obavijestili da ne može u Crnu Goru, ali da nije dobio rješenje kojim mu je određena mjera zabrane.
Sa dr Hadži Marjanovićem smo razgovarali u srijedu 7. avgusta. Obećao je da će se, čim dobije rješenje iz crnogorskog Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), koje je navodno poslato poštom, javiti Portalu i Televiziji E. Od tada je nedostupan. Na brojne pozive nije odgovarao, a kasnije je blokirao naše pozive.
Da li je ljekaru iz Niša neko u međuvremenu zaprijetio da obustavi sve razgovore sa novinarima ili je dr Hadži Marjanović samostalno odlučio da naprasno zašuti, ekipa Portala ETV nije mogla da provjeri.
<h2>Žalba Hadži Marjanovića ombudsmanu Bjekoviću</h2>
Međutim, izvjesno je da je dr Hadži Bojan Marjanović zaključio da SPO i državni organi Crne Gore krše njegova prava, pa je krajem juna ombudsman za ljudska prava Siniša Bjeković dobio pisanu predstavku ljekara iz Niša.
Iz kancelarije ombudsmana, potvrdili su za Portal ETV da su dobili žalbu doktora iz Niša, ali nijesu željeli da otkriju što je suština žalbe. Nepoznato je da li se žalio na izrečenu zabranu ulaska u Crnu Goru ili je dr Hadži Marjanović imao pritužbe na ponašanje Specijalnog policijskog odjeljenja kojim rukovodi Predrag Šuković ili na naloge koje izdaje Specijalno državno tužilaštvo na čijem je čelu Vladimir Novović.
Već ta informacija - da dr Hadži Marjanović smatra da su mu prekršena neka prava - otkriva da postoji politička pozadina postupanja prema ljekarima koji su pregledali Milivoja Katnića u Spužu.
Ali i tužilačko-policijski pritisak: po saznanjima Portala ETV, svi ljekari koji su pregledali Milivoja Katnića i predložili da bude upućen na ljekarsku interveneciju u kliniku ,,Moj lab“ bili su pod ,,posebnim tretmanom“ - osim što su pozvani da daju izjave, pregledani su im telefoni i listane poruke...
<h2>Zavjera ćutanja</h2>
Prema informacijama Portala ETV, 13. juna, poziv za razgovor u Specijalno policijsko odjeljenje, osim dr Hadži Marjanovića, dobili su i ljekar Vasilije Marković i ljekarka Vesna Lakušić.
Redakcija ETV bila je uporna u pokušajima da razgovara sa dvoje ljekara, ali sve je bilo uzalud: dr Marković je odbio da govori, dok je ljekarka Lakušić imala nešto drugačiju strategiju.
Tako je, nakon više poziva Portala ETV, u ponedjeljak 5. avgusta dr Lakušić poslala dvije kratke poruke – da joj ne radi zvučnik na telefonu, te da joj napišemo porukom što želimo i zbog čega smo je zvali.
Nakon što je novinarska ekipa ETV objasnila razloge poziva, sljedećeg dana smo dobili poruku da dr Vesna Lakušić ne želi da govori o bilo čemu što je vezano za ,,slučaj Milivoja Katnića“.
,,To morate zvanično da se obratite na mail direktora i pr... Pišite...“, bile su dvije posljednje poruke koje je ETV dobila od dr Vesne Lakušić.
I od tada – muk. Na pozive ETV više se nije javilo nijedno od troje ljekara kojima je zajedničko da su pregledali Milivoja Katnića u Istražnom zatvoru u Spužu.
<h2>Kad ljekari postanu ,,sumnjiva lica“...</h2>
O pritiscima SPO i SDT na ljekare koji su vodili računa o zdravstvenom stanju Milivoja Katnića i Veselina Veljovića detaljno su izvještavali crnogorski mediji.
,,Inspektori Specijalnog policijskog odjeljenja saslušavali su 12. i 13. juna više sati izvršnu direktoricu privatne ordinacije ,,Moj Lab“ doktoricu Najdanu Gligorović-Barhanović u vezi sa liječenjem i intervencijom koju je u toj ustanovi prošlog petka imao bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić“, napisala je istraživačka novinarka Pobjede Marija Žižić.
Prema tim informacijama, inspektori Specijalnog policijskog tima kojim rukovodi Predrag Šuković, uzeli su iz klinike ,,Moj Lab“ medicinsku dokumentaciju Milivoja Katnića - da bi provjerili kako je ljekarski tretiran, iako unutar SPO ne postoji stručnjak koji bi obavio vještačenje?!
Sličan postupak je viđen i prilikom ,,ispitivanja“ ljekarskog postupanja u slučaju tretmana Veselina Veljovića, nekadašnjeg direktora Uprave policije koji je proveo duže od godine u pritvoru. Tako je Specijalno policijsko odjeljenje, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, osim ljekara koji su liječili Katnića, danima isljeđivalo i ljekare koji su bili zaduženi za liječenje Veljovića koji se, zbog teškog zdravstvenog stanja od 20. maja liječio u Kliničkom centru.
Zbog boravka Veljovića na Klinici za neurologiju izjave su dali direktor Kliničkog centra Aleksandar Radović i više ljekara...
<h2>Politički proces i politički pritvorenici</h2>
Informacije kojima Portal ETV raspolaže ukazuju da vrh SPO i SDT pokušava da svim sredstvima spriječi otkrivanje istine. Osnovni cilj Miloša Šoškića, specijalnog tužioca koji vodi predmet protiv Milivoja Katnića, je da bivšeg glavnog tužioca predstavi kao agresivnog čovjeka, ,,homicidnog, uz samoubičake namjere“, kako bi Katnić – sve do pokretanja sudskog postupka – bio u pritvorskoj jedinici.
Dokumentovane neistine, uz kršenje ljudskih prava, kao i nepoštovanje članova Zakona o krivičnom postupku koje je tužilac Šoškić počinio, uz ,,aminovanje“ glavnog specijalnog tužioca Novovića, a koje su zabilježene u Prijedlogu za produženje pritvora Milivoju Katniću, ukazuju da tužilačke akcije protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca poprimaju obilježja klasičnog političkog procesa koji je svojstven nedemokratskim državama i društvima.
I, kao u klasičnim političkim procesima, brojni svjedoci raznih oblika kršenja ili ignorisanja zakona postaju mete zastrašivanja, pa čak i progona.
To se dokumentuje i u zvaničnim spisima. Tako je, u Zahtjevu za produženje pritvora za Milivoja Katnića, specijalni državni tužilac otvoreno targetirao šest istraživačkih novinara i nagrađivanog pisca Milorada Popopovića da su bili ,,pod uticajem kriminalne organizacije“, svrstavajući ih na taj način u kriminalnu grupu.
Slučaj dr Hadži Bojana Marjanovića, te izricanje zabrane ulaska u Crnu Goru, ali i prava zavjera ćutanja na kršenje ljudskih prava - ne samo pritvorenika već i ljekara koji ih pregledaju - pokazuje razmjere drastične politizacije Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja, ali i stepen upotrebe i zloupotrebe moći.
Koja u Crnoj Gori prolazi bez ikakvih reakcija.

Da li je dr Hadži Marjanoviću zabranjen ulazak u Crnu Goru zbog Milivoja Katnića?

Na Skadarskom jezeru danas su spašene tri osobe čiji se gliser prevrnuo tokom vožnje.
Kako je saopšteno iz NP "Skadarsko jezero", u toj situaciji pravovremeno su reagovali njihovi nadzornici.
- Nakon prijave da je došlo do prevrtanja plovila (glisera) Služba zaštite se odmah uputila na navedenu lokacuju, te brzom reakcijom osobama je pružena pomoć i dovezene su do obližnjeg pristana - istakli su oni.
Pritom, iz NP "Skadarsko jezero" apeluju na sve da poštuju pravila ponašanja i poštuju zakonske odredbe koje se odnose na plovidbu i upravljanje plovilima u vodama Crne Gore.

Skadarsko jezero: Prevrnuo se gliser, tri osobe upale u vodu

Informativnu emisiju „24 sata“ večeras vodi Amra Tahirović, a gost u studiju je Johan Satler, ambasador Evropske unije u Crnoj Gori.
Centralna tema emisije biće „Kočnice na EU putu“, uz fokus na odluku Francuske da blokira zatvaranje dva pregovaračka poglavlja u pristupnom procesu Crne Gore. Ukoliko Pariz ne promijeni svoj stav, Crna Gora će na međuvladinoj konferenciji zakazanoj za utorak zatvoriti samo tri od planiranih pet poglavlja. Ministar poljoprivrede Vladimir Joković ocijenio je da je zatečen ovom odlukom, dok brojni analitičari smatraju da je riječ o jasnoj političkoj poruci.
U emisiji će biti riječi i o drugim aktuelnim temama. Građani Zete uputili su kritike gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću zbog njegovog nastupa na konferenciji za medije sa ministrom ekologije Damjanom Ćulafićem, navodeći da se javnost obmanjuje i da se umanjuju potencijalni rizici planirane spalionice u okviru postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
Gledaoci će moći da vide i prilog o umjetniku Iliji Šoškiću, koji je bio gost festivala „Ubrzaj“, gdje su njegov performans, izložene fotografije i dokumentarni film izazvali snažne reakcije i oduševljenje publike.
Emisija donosi i izvještaj iz regiona – novosadski studenti organizovali su protestnu šetnju pod nazivom „Jer je odgovornost put do pravde“, povodom, kako navode, policijske brutalnosti i neadekvatnog postupanja tokom prethodnih protesta širom Srbije. Protestna šetnja završena je kod Željezničke stanice u Novom Sadu.
Emisija „24 sata“ na programu je večeras na Televiziji E.

Informativna emisija „24 sata“: Gost Johan Satler, ambasador Evropske unije u Crnoj Gori

Odluka Francuske da zadrži rezervu prema privremenom zatvaranju pregovaračkih poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo) u procesu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji ne predstavlja iznenadan politički potez niti poruku usmjerenu protiv Crne Gore, ocijenili su iz STEGA-e.
Kako navode u saopštenju, riječ je o očekivanom ishodu procesa u kojem Evropska unija sve manje vrednuje formalno ispunjavanje kriterijuma, a sve više insistira na dokazima da sistemi u praksi funkcionišu i da su institucije sposobne da preuzmu obaveze koje proizilaze iz članstva.
STEGA upozorava da veći problem od same rezerve jedne države članice predstavlja pogrešno razumijevanje prirode političke podrške Evropske unije u dijelu domaćih institucija.
– U prethodnom periodu stvoren je utisak da je evropska podrška Crnoj Gori gotovo bezuslovna i da je ulazak u EU oko 2028. godine politički izvjestan. Umjesto toga, ta podrška mora se shvatiti kao prilika i odgovornost da se ispune svi kriterijumi i sprovedu dubinske reforme – navodi se u saopštenju.
Iz STEGA-e poručuju da oslanjanje na povoljan geopolitički trenutak nosi ozbiljne rizike, jer se političke okolnosti unutar Evropske unije i njenih država članica mogu promijeniti, a tada očekivanja ostaju bez oslonca ukoliko nijesu potkrijepljena konkretnim rezultatima.
Posebno zabrinjava, kako ističu, insistiranje Vlade na narativu da je Crna Gora „interno spremna“, zasnovanom na sopstvenim procjenama, uz istovremeno zanemarivanje jasnih poruka koje dolaze iz Evropske unije.
– Stanje u poglavljima 11 i 13 daleko je od idealnog. Riječ je o oblastima koje podrazumijevaju značajne finansijske tokove, upravljanje prirodnim resursima i visok stepen kontrole, zbog čega Unija insistira na funkcionalnim, a ne samo formalno uspostavljenim sistemima – navode iz STEGA-e.
Dodaju da je Crna Gora imala dovoljno signala da je ovakav scenario moguć, te da izostanak pravovremene i jasne komunikacije o potencijalnim rezervama, uz istovremeno podizanje očekivanja u javnosti, ukazuje na nedostatak ozbiljnog pristupa upravljanju evropskim procesom i rizicima koje on nosi.
STEGA podsjeća da se evropske integracije ne mogu svesti na usvajanje zakona i strategija u zadatim rokovima, već da je ključno pitanje da li država ima kapacitete da te propise dosljedno primjenjuje, obezbijedi efikasan nadzor, funkcionalne institucije i stručne kadrove.
– Bez toga, svaka država članica ima legitiman osnov da zatraži odlaganje zatvaranja poglavlja, naročito u osjetljivim oblastima poput poljoprivrede i ribarstva – ističu iz STEGA-e.
U saopštenju se ukazuje i da se Crna Gora nalazi na kraju 2025. godine u kojoj je izvjesno zatvaranje samo četiri pregovaračka poglavlja, dok za 2026. ostaje čak 23 poglavlja, među kojima su i ona najzahtjevnija u cjelokupnom pregovaračkom procesu.
STEGA upozorava da traženje izgovora u navodnim bilateralnim odnosima ili unutrašnjim političkim prilikama država članica ne može zamijeniti preuzimanje odgovornosti za ispunjenje evropskih obaveza.
– Umjesto relativizacije i spinovanja, neophodna je ozbiljna i transparentna analiza stvarnog stanja u pregovaračkim poglavljima, jasna podjela odgovornosti i ubrzanje reformi koje će pokazati da je Crna Gora spremna ne samo da zatvori poglavlja, već i da kao buduća članica dosljedno primjenjuje pravila i standarde Evropske unije – zaključuje se u saopštenju.
Iz STEGA-e poručuju da evropski put Crne Gore ostaje njen najvažniji strateški interes, ali da taj put ne vodi kroz pretpostavljenu političku naklonost, već kroz ispunjene kriterijume, funkcionalne institucije i vjerodostojnu posvećenost reformama.

STEGA: Rezerva Francuske upozorenje da EU traži funkcionalne, a ne formalne reforme

Mjesne zajednice nijesu tehničko pitanje, već prva linija demokratije, saopštio je odbornik Preokreta u Skupštini Glavnog grada Mirza Krnić, povodom izbora predsjednika mjesnih zajednica u v.d. stanju.
“Upravo zato način na koji vlast postupa prema njima razotkriva njen stvarni odnos prema zajednici. Umjesto da organizuje izbore u mjesnim zajednicama, na šta se sama obavezala, vlast je krenula putem partijskog zauzimanja prostora koji bi morao pripadati građanima. Imenovani su vršioci dužnosti predsjednika savjeta mjesnih zajednica, bez elementarno adekvatne konsultacija sa zajednicom i uprkos jasno iskazanoj većinskoj volji u pojedinim mjesnim zajednicama”, izričit je Krnić.
Sve ovo je, kaže, formalno moguće jer je vlast izmjenama Odluke o mjesnim zajednicama omogućila da se predsjednici savjeta mjesnih zajednica biraju u v.d. mandatu od strane skupštinskog odbora, na predlog predsjednice Skupštine, bez rasprave na plenumu.
“Time je građanima oduzeto pravo da biraju, a Skupštini dato pravo da odlučuje punim legitimitetom. Simbolične nadoknade za predsjednike savjeta mjesnih zajednica dodatno poručuju da se ne želi snažna, odgovorna lokalna samouprava, već struktura koju vlast može podrediti svojoj političkoj volji. To radi ista ona vlast koja je glasala protiv i da predsjednici mjesnih zajednici budu pozivani na sjednice Skupštine Glavnog grada”, naveo je Krnić.
Ovime, kako kaže, aktuelna podgorička vlast potvrđuje tezu, bježeći od izbora, da namjerava da mjesne zajednice pretvori u partijsku ispostavu.
“Time nije samo prekršeno obećanje, već je unaprijed u značajnoj mjeri obesmišljen i svaki budući izborni proces za predsjednike savjeta mjesnih zajednica. Čak i ako bi se izbori naknadno organizovali, a trebalo ih je sprovesti u četrdeset mjesnih zajednica do maja naredne godine, stvorena je očigledna “institucionalna prednost” za one koji su već postavljeni u v.d. statusu”, navodi Krnić.
Posmatrajući ovaj šablon komunikacije, kaže on, ne čudi što se od problema do problema građani postavlaju sa velikim nepovjerenjem prema aktulenoj vlasti.
“Rješenje je upravo u organizovanju direktnih izbora u mjesnim zajednicama bez v.d. demokratije, već sa glasovima građana. Upravo iz ovog razloga Preokret je već podnio inicijativu za ocjenu ustavnosti amandmana koji ovoj vlasti omogućava da određuje predsjednika savjeta MZ bez neposrednih izbora”, zaključio je Krnić.

Krnić: Građanima oduzeto pravo da biraju predsjednike MZ

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: hadzi-marjanovic