Znači li rješenje Uprave za zaštitu kulturnih dobara, kojim je ukinuta dozvola za rekonstrukciju Hajdar pašine džamije u selu Radulići kod Bijelog Polja, da ima neko ko je jači od države Crne Gore – pita u izjavi za Portal ETV, reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić. Dodaje da ne želi da vjerujem u to, ali i ukazuje na slijed događaja koji upozoravaju da neko ili utiče na institucije ili se odluk donose negdje drugo. - Ja, ipak, želim da vjerujem u institucije sistema i da je država Crna Gora jaka i da će reagovati. Ako mi treba da tražimo dozvolu od nekog drugog, mimo zvaničnih institucija, od nekih organizacija ili institucija izvan naše države onda ovo nije država, onda je to anarhija. Svima nama neke stvari smetaju, ali moramo da poštujemo zakone ove zemlje, a ja razgovaram argumentima i dokazima i samo sa institucijama - poručio je on, komentarišući navode Uprave za zaštitu kulturnih dobara u kojem tvrde kako su morali ukinuti prethodno rješenje, jer su im se prošle godine obratili mještani Mikulića koji kažu da je džamija sagrađena na ostacima stare crkve i hrišćanskog groblja. Reis, s druge strane, podsjeća da su istraživanja već urađena i da su stručnjaci bili jasni da tu nije bilo crkve. - Mi smo ljudi koji volimo ovu zemlju, podržavamo njen evropski put i tražimo jednakost. Ne bih da me neko pogrešno shvati, ali imali smo nedavno situaciju da je Ministarstvo kulture urgentno reagovalo i prepravilo odluku o izgradnji spomenika Amfilohiju u Beranama. To je naložila Vlada i mi sada očekujemo isto tako hitnu reakciju i ukidanje ovog spornog rješenja kojim se nama šalje jako, jako ružna poruka, da ne kažem težu riječ - naglasio je reis Fejzić. Uvijek kada je jačala četnička ideologija na ovim prostorima, dodaje on, Hajdar pašina džamija u Radulićima kod Bijelog Polja bila je na udaru.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024122422124_b15d70b6dcf6b4e4894563e687c47491f1670c44a2c8ff1e10ee2422e55cb284.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024122422124_b15d70b6dcf6b4e4894563e687c47491f1670c44a2c8ff1e10ee2422e55cb284" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Reis Rifat Fejzić"><figcaption>OČEKUJE HITNO UKIDANJE RJEŠENJA: Reis Rifat Fejzić</figcaption></figure>  Podsjeća da su je 1943. zapalili četnici, da bi devedesetih godina prošlog vijeka, kada je ovaj pokret počeo da „oživljava“, ta džamija u katastru bila upisana kao crkva, a mezarje (groblje), kao krš i kamenjar?! - Sada, opet, pokušavaju da je izbrišu tvrdnjama kako je sagrađena na temeljima crkve. Ipak, ne želim da vjerujem da se ponovo sada četnička ideologija na ovakav način obračunava sa nama. Želim da vjerujem da ova vlada ima kapaciteta da pod hitno ovo rješenje zaustavi, ukine. Obavijestili smo sve relevantne u adrese u Crnoj Gori, obavijestićemo i međunarodne, jer je ovo bukvalno šamar nama i jedna strašna poruka da ovdje za nas nema mjesta – pribojava se reis odlukom Uprave za zaštitu kulturnih dobara. Podsjeća da je Hajdar pašina džamija spaljena 1943. godine u četničkom pohodu i da to piše u zvaničnim dokumentima. - To su dokumenta koja je Pavle Đurišić slao vođi četničkog pokreta Draži Mihailoviću i u njima navodi da je limskom dolinom, to jeste od Bistrice bjelopoljske do Foče ubijeno 10.000 Muslimana - žena, djece, staraca... Deset hiljada ljudi. Sve što se našlo na tom pojasu od naših vjerskih objekata tada je spaljeno, a među njima i ova džamija u Radulićima - kaže Fejzić. Nikada nijesu saznali ko je devedesetih godina prošlog vijeka ovu džamiju u bjelopoljskom katastru upisao kao crkvu. - Tamo gdje je pisalo džamija neko je precrtao tu riječ i napisao crkva, a tamo gdje je pisalo muslimansko mezarje, odnosno groblje oko džamije, precrtao i napisao krš, kamenjar. Bili smo šokirani kada smo za to saznali, kada smo vidjeli da je neko sve to preškrabao. Pokrenuli smo spor, podnijeli krivičnu prijavu protiv nepozantog lica i zahtijevali da se stanje u katastru vrati u prvobitni položaj. Imali smo posjedovne listove i kada smo to sve ispravili krenuli smo u proces obnove džamije - priča reis. Međutim, opet su nailazili na prepreke i sve je trajao dugo. - Na kraju su od nas traženi neki nenormalni uslovi, pojavila se ta priča da je tu bila crkva, da je džamija napravljena na njenim temeljima. Naloženo je i arheološko istraživanje koje su uradili stručnjaci iz Polimskog muzeja. I nijesu ga radili Muslimani, nego zapošljeni u toj instituciji, čestiti ljudi, profesionalci koji su uradili elaborat i dokazali da tu nikakva crkva nije bila. Ali, sada smo opet vraćeni na početak. Zašto? - pita reis Fejzić. Mještani sela Radulići kod Bijelog Polja od prošle godine prijete da neće dozvoliti rekonstrukciju džamije, jer je ona, tvrde, sagrađena na ostacima „drevne hrišćanske svetinje. Arheološko istraživanje stručnjaka Polimskog muzeja koje je njihove tvrdnje demantovalo njima ne znači ništa, a više nije relevantno ni institucijama. Iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara juče je saopšteno kako se tvrdnje mještana Radulića, da je džamija, koja ima status nepokretnog kulturnog dobra, sagrađena na ostacima crkve, „mogu potvrditi/osporiti samo na osnovu sprovedenih sveobuhvatnih sistematskih arheoloških istraživanja, kako bi se sa sigurnošću identifikovale sve hronološke/građevinske faze“. - Do danas, na ovom prostoru su 2008. godine sprovedena samo sondažna istraživanja, kada je u okviru samog objekta džamije otvorena jedna sonda, dok preostali dio unutrašnjosti, kao i spoljnog dijela uz zidove objekta, nije sistematski istražen, uz izuzetak ostataka turbeta sjeverno od džamije - njihov je alibi za ukidanje dozvole za rekonstrukciju džamije.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024122422124_46d4322d16ca68be57d4a57e69f2b05dfaa33d092d892aa63316bc6169c3dc92.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024122422124_46d4322d16ca68be57d4a57e69f2b05dfaa33d092d892aa63316bc6169c3dc92" data-rendition-name="original" width="1000" height="713" loading="lazy" alt="Projektovani izgled Hajdar pašine džamije nakon rekonstrukcije"><figcaption>Projektovani izgled Hajdar pašine džamije nakon rekonstrukcije</figcaption></figure>  Kategorični su i da „nema prostora za konstatacije da se postupanjem Uprave za zaštitu kulturnih dobara ugrožava očuvanje kulturnog i duhovnog identiteta naše zajednice, ali i države, već je upravo ono usmjereno ka uvažavanju svih istorijskih, arhitektonskih, arheoloških i kulturnih slojeva ovog nepokretnog kulturnog dobra, a u cilju njegove adekvatne valorizacije“. Zbog svega toga, kako su istakli, Uprava je „kroz sprovođenje obavještenja o rezultatima ispitnog postupka Mešihatu islamske zajednice i revidentu ukazala da je neophodno sprovesti navedena arheološka istraživanja i na osnovu njih dostavljenu projektnu dokumentaciju dopuniti, i potom dostaviti na saglasnost ovoj Upravi“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024122422124_db5121ebf3922cf0f92a8e9023ae7c7b1ac4e6c56043987caa2f23112befe5c5.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2024122422124_db5121ebf3922cf0f92a8e9023ae7c7b1ac4e6c56043987caa2f23112befe5c5" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Uprava za zaštitu kulturnih dobara"><figcaption>TRAŽE JOŠ JEDNO ARHEOLOŠKO ISTRAŽIVANJE: Uprava za zaštitu kulturnih dobara</figcaption></figure>  Ministarstvo kulture i medija kojem smo uputili pitanja u poneđeljak još nije odgovorilo. U čitav ovaj proce uključena je i Crkva Srbije odakle su prošle godine saopštili da će inicirati sastanak sa članovima Islamske zajednice kako bi došli do rješenja.

Kaćuša Krsmanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Fejzić: Ovo je šamar nama i strašna poruka da ovdje za nas nema mjesta

Vršiteljka dužnosti direktorice Uprave za zaštitu kulturnih dobara Petra Zdravković poništila je rješenje o davanju saglasnosti na konzervatorski projekat sanacije, restauracije i rekonstrukcije Hajdar pašine džamije u Radulićima, iako je ona lično odobrila ovaj projekat dvije godine ranije (2022) - kazao je reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić dodajući da zahtijevaju od Ministarstva kulture i Vlade da preduzmu hitne mjere kako bi se poništila sramna odluka i prethodno rješenje vratilo na pravnu snagu.&nbsp;
Ovu odluku, vrijeme i način na koji je donešena u Upravi za zaštitu kulturnih dobara, kako dodaje na u objavi na društvenoj mreži Iks (X), doživljaju kao ozbiljan korak ka zatiranju islamskog nasljeđa u Crnoj Gori.
- Tražimo i da država obezbijedi pretpostavke i garancije za zaštitu i rekonstrukciju Hajdar pašine džamije u skladu sa relevantnim kulturno-istorijskim standardima i pravom. Islamska zajednica će o ovome obavijestiti sve relevantne subjekte i predstavnike diplomatskog kora u Crnoj Gori - naveo je Fejzić u saopštenju.
Ističe da su duboko uvrijeđeni i zatečeni odlukom Uprave za zaštitu kulturnih dobara da poništi rješenje kojim je data saglasnost na konzervatorski projekat sanacije, restauracije i rekonstrukcije Hajdar pašine džamije u Radulićima u Opštini Bijelo Polje, sa statusom nepokretnog kulturnog dobra.&nbsp;
- Ova odluka je pravno i moralno potpuno neprihvatljiva, te direktno ugrožava očuvanie kulturnog i duhovnog identiteta naše zajednice, ali i države. Otvoreno sumnjamo da je odluka državnog organa posljedica pritiska određenih struktura, a ne profesionalnog pristupa i to iz više razloga. Direktorica Petra Zdravković dvije nedjelje nakon postavljanja za vršiteljku dužnosti ekspresno poništava saglasnost na konzervatorski projekat sanacije, restauracije i rekonstrukcije Hajdar pašine džamije, navodeći da je nezakonita, odnosno da izvršenje rješenja "nije pravno i stvarno moguće", iako je ona lično odobrila i svojeručno potpisala rješenje o davanju saglasnosti dvije godine ranije, odosno 2022. godine - ističe Fejzić.
Pri tome, prema njegovim riječima, Zdravković je donijela rješenje bez davanja mogućnosti držaocu i vlasniku kulturnog dobra da se prije toga izjasni.
- A u obrazloženju nije navela bilo kakve nove dokaze ili razloge, a koji joj nijesu bili poznati prilikom davanja saglasnosti 2022. godine. Hajdar pašina džamija nije samo mjesto molive, vec i značajan spomenik kulture koji svjedoči o bogatom istorijskom nasljeđu Crne Gore, ali i o istorijskim epizodama nasrtanja na iste. Nezakonita i diskriminatorska odluka predstavlja udar na multikulturalno i multivjersko stremljenje društva, podrivajući ga sa adresa koje su neposredno pozvane da štite kulturno-civilizacijske vrijednosti - poručio je Fejzić u objavi u okviru koje je tagovao premijera Milojka Spajića, kao i ambasade Sjedinjenih Američkih Država, Turske, Velike Britanije, Francuske, Italije, Poljske i Delegaciju Evropske unije u Crnoj Gori, kao i njemačkog ambasadora Petera Feltena.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Frifatfejzic%2Fstatus%2F1871247607219077476%3Fs%3D54&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

Fejzić: Poništeno rješenje o restauraciji Hajdar pašine džamije, Vlada da preduzme hitne mjere kako bi se poništila sramna odluka

B.P. (55) iz Podgorice uhapšen je zbog sumnje da je od jedne osobe, kojoj je dao novac na kamatu, uzeo 170.000 eura.
- B.P. je, kako se sumnja, koristeći lošu ekonomsku situaciju i nuždu oštećenog, dao na zajam novac u iznosu od 50.000 eura, ugovarajući pritom nesrazmjernu imovinsku korist, pri čemu je oštećeni, po osnovu kamate, osumnjičenom B.P. isplatio novčani iznos od ukupno 170.000 eura, čime je osumnjičeni stekao protivpravnu imovinsku korist - saopšteno je iz Uprave policije.
B.P. se na teret stavlja zelenaštvo. Protiv njega je, po nalogu tužioca u podgoričkom Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) podnijeta krivična prijava.

Podgoričanin uhapšen jer je dao 50.000 eura na kamatu, pa nazad uzeo 170.000

Unapređenje infrastrukture, jačanje lokalne privrede i stvaranje povoljnog ambijenta za mlade ostaju važni preduslovi za stabilan i dugoročan razvoj Mojkovca, saopštio je potpredsjednik Skupštine, Nikola Camaj.
On je povodom 7. januara - Dana opštine Mojkovac, kazao da Dan opštine predstavlja priliku da se sagledaju dosadašnji rezultati i dodatno afirmiše opredijeljenost Mojkovca ka savremenom i održivom razvoju.&nbsp;
Ta opština, kako je ocijenio, raspolaže značajnim prirodnim i ljudskim potencijalima koji, uz odgovorno upravljanje i planski pristup, mogu doprinijeti daljem unapređenju kvaliteta života građana.&nbsp;
- Uvjeren sam da će zajednički napori lokalne samouprave i građana dati vidljive rezultate u narednom periodu - poručio je Camaj.
On je još jednom uputio iskrene čestitke povodom Dana opštine Mojkovac.

Camaj: Unapređenje infrastrukture i jačanje lokalne privrede preduslovi za dugoročan razvoj Mojkovca

Crnogorska dijaspora decenijama predstavlja snažan oslonac – ekonomski, kulturno i identitetski. Danas, u uslovima ubrzanih globalnih promjena i evropskih integracija, uloga dijaspore dobija dodatnu stratešku važnost. O planovima države da taj potencijal sistemski uključi u razvoj Crne Gore, o očuvanju jezika i identiteta među mladima u iseljeništvu, regionalnom razvoju, investicijama i konkretnim projektima, za Portal ETV govori ministar dijaspore Mirsad Azemović. <h2>Očuvanje jezika, kulture i identiteta među mladima u dijaspori</h2> Portal ETV: Koje korake planirate da sprovedete u cilju očuvanja crnogorske kulture, jezika i identiteta među mlađim generacijama u dijaspori? AZEMOVIĆ: Brojne su aktivnosti na tom polju. Posebno bismo naglasili da je Ministarstvo, po prvi put, pokrenulo Online kurs jezika. Riječ je o projektu koji sprovodimo uz tehničku podršku Zavoda za školstvo. Namijenjen je pripadnicima dijaspore sa prebivalištem u SAD, Kanadi i zemljama Evrope, a koji su stariji od sedam godina. Nastava je nedavno počela i trajaće tri mjeseca. Interesovanje mladih za ovaj program je veliko. Prijavio se preko 170 polaznika. Najviše prijava je bilo iz SAD-a. Nastavu izvode sertifikovani nastavnici CSBH jezika. Takođe ističemo da je Ministarstvo, u saradnji sa udruženjima dijaspore, samo u toku protekle godine realizovalo preko 100 projekata koji se bave očuvanjem našeg kulturnog identiteta. Programi su realizovani u zemljama prijema. Za njih je izdvojeno oko 320.000 eura. <h2>Mladi u fokusu: jačanje veza sa Crnom Gorom</h2> Portal ETV: Na koji način angažovati mlade iz dijaspore i podstaknuti njihovu aktivniju vezu sa Crnom Gorom? AZEMOVIĆ: U fokusu našeg djelovanja su mladi. Sa njima intenzivno ostvarujemo saradnju. Posebno izdvajamo Ljetnju školu jezika i kulture Crne Gore, namijenjenu djeci iseljenika iz Crne Gore. Škola pod nazivom „Crna Gora moja postojbina“ traje 10 dana. Održava se u julu, na Ivanovim koritima. Ponosni smo na mlade polaznike ove škole koji su s ljubavlju i entuzijazmom učestvovali u brojnim programskim aktivnostima, učeći o jeziku, kulturi i tradiciji Crne Gore. Novim zakonom o dijaspori – iseljenicima konačno se stvara kvalitetna normativna osnova za saradnju sa studentima u dijaspori. Znanje i iskustvo mladih ljudi u dijaspori izuzetno je važno za razvoj Crne Gore. Riječ je o generaciji koja je stekla obrazovanje, radne navike i profesionalne standarde u razvijenim sredinama, a to znanje može biti snažan pokretač inovacija, modernizacije institucija i jačanja ekonomije. Mi stvaramo konkretne mehanizme koji će mladima iz dijaspore pokazati da su dobrodošli i da njihov doprinos ima stvarnu vrijednost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107120136_480029a411ca47a88fb9de7b7ed4ab0b7ca2da1c86f9a4b6f1b22cd15f22e0e9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260107120136_480029a411ca47a88fb9de7b7ed4ab0b7ca2da1c86f9a4b6f1b22cd15f22e0e9" data-rendition-name="original" width="1367" height="2048" loading="lazy" alt="folklor"></figure>  <h2>Razvoj sjevera Crne Gore i uloga dijaspore</h2> Portal ETV: Naveli ste ranije da se opštine na sjeveru moraju brže približiti standardima opština u centru i na jugu. Kako to ostvariti i kakva je vizija tog razvoja? AZEMOVIĆ: Upravo iz tog razloga, prošlog ljeta je fokus manifestacije Dani dijaspore bio na sjevernim opštinama. Organizovali smo biznis forume koji su okupili ugledne privrednike iz dijaspore i lokalnih zajednica. Cilj nam je bio da razmijenimo ideje i evidentiramo barijere koje stoje na putu ulaganjima. Uključili smo i predstavnike lokalnih uprava da sa njihovog aspekta daju doprinos u kreiranju prilika za priliv investicija. U toku panela detaljno su predstavljeni razvojni potencijali sjevera koji će, u kontekstu novih ulaganja u infrastrukturu i realizaciju kapitalnih projekata iza kojih stoji država, zasigurno biti u fokusu investitora koji žele da svoj kapital prošire i na teritoriju svoje zemlje. Novim zakonom predvidjeli smo i otvaranje Kancelarije za povratnike – na taj način pružaćemo različite vidove podrške ljudima koji žele da se vrate u Crnu Goru i da stečeni kapital pretoče u nove vidove biznisa. Cilj nam je da jačamo povjerenje dijaspore u naše institucije. To je presudan korak na putu unapređenja saradnje i građenja sigurnog poslovnog ambijenta koji će ih motivisati da ulažu u našu zajedničku državu. Vizija razvoja sjevera temelji se na valorizaciji prirodnih resursa kroz održivi turizam, posebno planinski, eko i seoski turizam, kao i na razvoju poljoprivrede i prehrambene industrije. Biće potrebno da zajedničkim snagama – Vlade, lokalnih uprava i dijaspore – uporno radimo na njenom ostvarenju. Umjesto da bude teren sa kojeg se odlazi, sjever može postati regija koja, paralelno sa EU integracijama, integriše državu među ekonomski najrazvijenije zajednice. <h2>Registar dijaspore – prvi korak ka preciznim podacima</h2> Portal ETV: Imamo li danas pouzdan podatak o tome kolika je brojčano crnogorska dijaspora? AZEMOVIĆ: Često čujemo konstataciju da izvan Crne Gore imamo još toliko stanovnika. No, do danas nemamo precizan podatak o broju naših ljudi u dijaspori. Ministarstvo je upravo iz tog razloga pokrenulo Registar za dijasporu. To je zvanična, institucionalna baza podataka koja služi za evidentiranje građana porijeklom iz Crne Gore koji žive i rade u inostranstvu. Njegova osnovna svrha je da država ima tačne i ažurne informacije o dijaspori kako bi mogla planirati politike saradnje, očuvanja identiteta i uključivanja dijaspore u razvoj zemlje. U registru se, najčešće na dobrovoljnoj osnovi, prikupljaju podaci kao što su: osnovni lični podaci, država boravka, obrazovanje, zanimanje, profesionalne vještine i interes za saradnju sa institucijama u Crnoj Gori. Poseban fokus je na mladim i visokoobrazovanim ljudima, čije znanje i iskustvo mogu biti od velike koristi. Registar za dijasporu omogućava bolju komunikaciju između države i dijaspore, lakše umrežavanje stručnjaka, organizovanje projekata, kao i kreiranje programa povratka, privremenog angažmana ili investicija. Ukratko, to je alat koji pomaže da se veza između dijaspore i matične države učini sistematičnom, organizovanom i korisnom za obje strane.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107120136_8ab3b94d715cc1fd5ff186ccb5e8f788925f16b33d7c0681a404ecb04b3aef39.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260107120136_8ab3b94d715cc1fd5ff186ccb5e8f788925f16b33d7c0681a404ecb04b3aef39" data-rendition-name="original" width="960" height="1280" loading="lazy" alt="folklor"></figure>  <h2>Finansijski doprinos dijaspore crnogorskoj ekonomiji</h2> Portal ETV: Koliko novca dijaspora godišnje pošalje u Crnu Goru? AZEMOVIĆ: Dijaspora donosi našoj državi ogromne finansijske benefite. Zvanični podaci pokazuju da samo preko računa pristigne oko 800 miliona eura. Važno je napomenuti da ovaj iznos ne obuhvata sve novčane tokove — veliki dio novca koji dijaspora šalje porodicama stiže i neformalnim kanalima (npr. donesen u gotovini prilikom posjeta ili posredstvom prijatelja/rodbine), pa se smatra da je ukupan stvarni doprinos dijaspore još veći nego što pokazuju zvanični podaci. Ukratko, svake godine u Crnu Goru iz dijaspore pristigne oko 0,75–0,85 milijardi eura, što predstavlja važan izvor podrške za domaćinstva, ali i značajan priliv u ukupnu ekonomiju zemlje. <h2>Konkretni projekti i nova radna mjesta</h2> Portal ETV: Da li ste sa dijasporom pokrenuli neki projekat koji bi mogao biti od značaja za Crnu Goru, posebno onaj koji otvara nova radna mjesta ili podstiče lokalni razvoj? AZEMOVIĆ: U kontekstu odgovora na ovo pitanje potrebno je istaći zalaganja Vlade na polju unapređenja lokalne infrastrukture, posebno na sjeveru zemlje. Rekonstrukcija i adaptacija putne mreže od presudnog je značaja za realizaciju projekata koji doprinose sveukupnom razvoju zemlje. Izgradnja autoputa već donosi određene benefite. Kao primjer može poslužiti izgradnja fabrike akumulatora u Petnjici, čiji je vlasnik naš ugledni biznismen iz dijaspore. Stvorili su se uslovi da ova fabrika proradi u narednoj godini, što bi rezultiralo zaposlenjem lokalnog stanovništva. To bi ujedno bio i zamajac ekonomskog preporoda te opštine. Portal ETV: Koje konkretne mjere planirate preduzeti kako biste privukli investicije crnogorske dijaspore u Crnu Goru? AZEMOVIĆ: Kao prioritet vidimo stvaranje jasnog, sigurnog i transparentnog ambijenta za ulaganja dijaspore.

Azemović za Portal ETV: Više od milijardu eura godišnje stigne u Crnu Goru iz dijaspore

Slovenija je prva zemlja u ovoj godini koja je ušla na tržišta kapitala i izdala desetogodišnju obveznicu vrijednu 1,75 milijardi eura za finansiranje potreba ovogodišnjeg državnog budžeta.
&nbsp;Emisiju su organizovali Barclays, DZ Bank, HSBC, J.P. Morgan, OTP banka i Raiffeisen Bank International. Slovenija im je 2. januara dala mandat za izdavanje desetogodišnje referentne obveznice, koja dospijeva 12. marta 2036, prenosi SEEbiz.
Transakcija je zatvorena u ponedjeljak oko 14 sati i 30 minuta s konačnom veličinom emisije od 1,75 milijardi eura. Knjiga naloga na zatvaranju premašila je deset milijardi eura, uključujući 912 miliona eura potražnje od organizatora emisije.
Cijena transakcije postavljena je oko 17 sati i 30 minuta s kuponom od 3,275 odsto, rasponom do dospjeća MS+37 baznih poena, prinosom do dospijeća od 3,312 odsto i cijenom do dospijeća od 99,675 odsto.&nbsp;
&nbsp;- Vrlo uspješna emisija obveznica ogleda se i u opsežnoj potražnji investitora i u postignutom niskom rasponu cijena - naveli su u Ministarstvu.
Što se tiče geografske distribucije investitora, 27 odsto dolazi iz Njemačke, Austrije i Švajcarske, 25 odsto iz Velike Britanije, 15 odsto iz Francuske i Beneluksa, 11 odsto iz Južne Evrope, osam odsto iz nordijskih zemalja, sedam odsto iz Slovenije, pet odsto iz Srednje i Istočne Evrope i dva odsto iz ostalih zemalja.
Po institucionalnom obliku, banke čine 43 odsto, upravitelji fondova 28 odsto, centralne banke ili zvanične institucije 13 odsto, osiguravajuća društva ili penzijski fondovi deset odsto, a upravnici rizičnog kapitala šest odsto.
Na osnovu programa finansiranja, država ove godine može da se zaduži do 5,251 milijardi eura za pokrivanje budžetskih potreba. Primarni instrument za finansiranje većine tih potreba je izdavanje državnih obveznica, dopunjeno izdavanjem trezorskih zapisa i, po potrebi, drugih instrumenata navedenih u programu finansiranja. Izbor vrste instrumenta i iznos zaduživanja po pojedinom instrumentu zavisiće od tržišnih uslova u trenutku izdavanja.

Tag: hajdar-pasina-dzamija

Fejzić: Ovo je šamar nama i strašna poruka da ovdje za nas nema mjesta

Fejzić: Poništeno rješenje o restauraciji Hajdar pašine džamije, Vlada da preduzme hitne mjere kako bi se poništila sramna odluka

Podgoričanin uhapšen jer je dao 50.000 eura na kamatu, pa nazad uzeo 170.000

Camaj: Unapređenje infrastrukture i jačanje lokalne privrede preduslovi za dugoročan razvoj Mojkovca

Azemović za Portal ETV: Više od milijardu eura godišnje stigne u Crnu Goru iz dijaspore

Slovenija izdala desetogodišnju obveznicu vrijednu 1,75 milijardi eura

PRATITE TVe UŽIVO