Ministar spoljnih poslova Turske Hakan Fidan izjavio je danas da se Turska protivi "bilo kakvoj vojnoj intervenciji u Iranu" i pozvao je Teheran da svoje unutrašnje probleme "riješi sam".
- Ne želimo da vidimo bilo kakvu intervenciju ovdje, ali kada pogledate politiku (američkog predsjednika) Donalda Trampa, do sada nismo vidjeli snažnu sklonost ka upotrebi kopnenih snaga - rekao je Fidan.
Fidan je govorio na pres konferenciji u Istanbulu, a dodao je i da dešavanja u Iranu imaju "internacionalnu dimenziju jer je Teheran pod sankcijama", prenosi turska novinska agencija Anadolija.
- Ono što ovde zbunjuje jeste to što teškoće sa kojima se ljudi suočavaju zbog ekonomskih i drugih problema mogu izgledati kao ideološki ustanak protiv režima, u stvarnosti, ovo predstavlja sivu zonu - dodao je Fidan.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Turska se protivi bilo kakvoj vojnoj intervenciji u Iranu

Predsjednik Irana Masud Pezeškijan sastao se u Teheranu s turskim ministrom vanjskih poslova Hakanom Fidanom, gdje su obojica naglasili da islamske države moraju produbiti saradnju i jedinstvo kako bi se suprotstavile stranim intervencijama i pokušajima destabilizacije regiona.
Pezeškijan je istaknuo da bi jedinstvo, zbližavanje i razmjena iskustava među islamskim zemljama spriječili vanjske aktere da izazivaju krize. Dio nestabilnosti u regionu pripisao je "zavjerama i podsticanju sukoba od strane pojedinih moćnih igrača koji nameću pogrešne politike i koče razvoj islamskih država".
- Ako islamske zemlje djeluju jedinstvenom voljom, nijedna sila neće moći stvarati probleme njihovim narodima - poručio je Pezeškijan.
Fidan je ponovio slične stavove, naglašavajući da su podjele koštale islamski svijet dragocjenog vremena. Istakao je da je neophodna saradnja i da je došlo vrijeme za "zajedničke i paralelne korake koji će ojačati partnerstva u islamskom svijetu".
Turski ministar je prenio i poruku predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana Pezeškijanu, naglašavajući važnost jačanja trgovine, ekonomskih veza i regionalne saradnje između Teherana i Ankare.
Iran i Turska, iako imaju različite stavove o određenim pitanjima, održavaju bliske diplomatske konsultacije zasnovane na zajedničkim interesima i regionalnim odgovornostima, izjavio je iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči u ekskluzivnom intervjuu za IRNA-u.
Intervju je uslijedio nakon Aragčijevog sastanka s turskim šefom diplomatije Hakanom Fidanom, koji je boravio u Teheranu radi bilateralnih i regionalnih razgovora. Susreti su održani u okviru redovnog visokog nivoa angažmana između dvije susjedne države.
Aragči je naglasio da uprkos povremenim neslaganjima, Iran i Turska dosljedno održavaju dijalog i saradnju zahvaljujući zajedničkoj granici, istorijskim vezama i preklapajućim interesima u regionalnoj stabilnosti.
- Razlike svakako postoje, ali ono što nas povezuje daleko je važnije. Naša geografska blizina stvara zajedničke izazove i zajedničke interese - rekao je on.
Istakao je da obje zemlje prepoznaju stratešku potrebu održavanja prijateljskih odnosa bez obzira na političke dinamike. Ministri su razgovarali o političkim, trgovačkim, kulturnim i ekonomskim pitanjima, uključujući potrebu povećanja obima trgovine i jačanja bilateralnih razmjena.

Iran i Turska poručuju da islamske nacije mogu same zaustaviti strane intervencije

Nedavno je Istanbul bio domaćin važnoj proslavi i prijemu povodom Dana državnosti Crne Gore. Trebala sam prisustvovati zajedno sa prijateljicom iz bosanskog konzulata, ali sam bila odsutna zbog posla. Bilo mi je veoma žao što sam propustila događaj, naročito kada mi je rekla kako je okupio neke od najistaknutijih glasova Balkana, zajedno sa vodećim turskim predstavnicima, uključujući i ministra spoljnih poslova Turske Hakana Fidana. Fidan ima važnu ulogu u mom regionu, na Balkanu, i kao novinarka i analitičarka, pomno pratim njegov rad. Prijatelji koji su prisustvovali rekli su mi koliko je bio srdačan i pristupačan: razgovarao je sa svima, slušao zabrinutosti i pokazao iskreno interesovanje za izazove sa kojima se suočava Balkan – region koji veoma dobro poznaje. Fidan je iskoristio priliku da govori o multikulturalnom karakteru Crne Gore i dugotrajnim istorijskim vezama između Turske i Crne Gore. Pohvalio je Crnu Goru kao model mirnog suživota i podsjetio prisutne da je Turska rano priznala Crnu Goru – podsjetnik, kako je rekao, da je njihov odnos zasnovan na istoriji, poštovanju i stvarnoj saradnji. Ali Fidanovi gestovi nisu bili samo simbolični. Predsjednik Erdogan i drugi turski zvaničnici više puta su isticali da bilateralni odnosi nisu samo formalnost, već i konkretna poslovna i investiciona saradnja, sa ambicioznim ciljevima u trgovinskoj razmjeni. Ekonomska stvarnost je jasna: godišnji obim trgovine mjeri se stotinama miliona eura, ali obje prestonice teže da ga povećaju na oko 500 miliona eura i da prodube saradnju u oblastima infrastrukture, turizma, energetike i usluga. Turske kompanije su sve prisutnije na terenu u Crnoj Gori – među izvođačima radova, hotelskim i nekretninskim investitorima – sa sve većim brojem projekata koji čine Ankaru jednim od najvažnijih ekonomskih partnera zemlje. Pa zašto smo onda, od te svečane scene u Istanbulu, došli do suspenzije bezviznog režima za turske državljane – i to u roku od samo nekoliko nedjelja? Nagli porast antiturskog raspoloženja u Crnoj Gori Brzo naprijed do ove sedmice: Crna Gora je objavila privremeni prekid bezviznog režima za Turke nakon vikenda nasilnih incidenata u Podgorici, koji su uključivali ubadanje lokalnog stanovnika nožem i napade na turske objekte. Crnogorske vlasti su navele da su djelovale radi uspostavljanja reda; turski zvaničnici su izjavili da su u stalnom kontaktu sa Podgoricom kako bi se osigurala bezbjednost turskih državljana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025102816100_e7ca72ffed879a0de531e94c1f29d33e04e0b2a835e804c4b537d2ea4a9f2dbe.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025102816100_e7ca72ffed879a0de531e94c1f29d33e04e0b2a835e804c4b537d2ea4a9f2dbe" data-rendition-name="original" width="847" height="792" loading="lazy" alt="UZNEMIRUJUĆE SCENE U PODGORICI: Screenshot dijela teksta"> <figcaption>UZNEMIRUJUĆE SCENE U PODGORICI: Screenshot dijela teksta(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Tokom protesta u pojedinim dijelovima Podgorice, pojavili su se izvještaji o masama koje su uzvikivale otvoreno ksenofobične i nasilne slogane, uključujući pozive da se “ubije Turčin”. Ti povici nisu spontani izlivi bijesa; oni odjekuju otrovnim, starim jezikom mržnje koji ne smijemo ni tolerisati ni normalizovati. Takve riječi bude jezive istorijske odjeke. Ne smijemo zaboraviti kako zvuči genocidna retorika. Kada su u julu 1995. godine snage bosanskih Srba pod komandom osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića ušle u Srebrenicu, pozvao je na ,,osvetu protiv Turaka” — riječi koje su prethodile jednom od najmračnijih poglavlja evropske istorije, genocidu u Srebrenici. Podsjećanje na tu istoriju nije retorička figura, već upozorenje. Kada rulja 2025. godine uzvikuje pozive na nasilje, ne smijemo to odbaciti kao “trenutak bijesa”. Moramo to jasno imenovati, istražiti ko to politički potpiruje i zaustaviti prije nego što metastazira. Ali obje strane moraju djelovati zajedno. Politički kontekst U Beogradu, predsjednik Aleksandar Vučić je nedavno oštro reagovao prema Ankari zbog isporuka turskog oružja i dronova Kosovu — bivšoj srpskoj pokrajini čiju nezavisnost Srbija i dalje odbija da prizna. Vučićevo nezadovoljstvo zbog podrške Ankare Kosovu bilo je javno i glasno, a srpski politički akteri mjesecima oblikuju regionalni narativ o tome ko je prijatelj, a ko neprijatelj. Kasnije je Vučić povukao neke od svojih izjava, ali tenzije i dalje postoje. U kombinaciji sa masovnim protestima u Beogradu zbog korupcije i vlasti, stvoreno je plodno tlo za nacionaliste da raspiruju antitursko raspoloženje i koriste krize u manjim susjednim državama kao političko oružje. Prosrpski elementi u vladajućoj koaliciji Crne Gore Unutrašnja politika Crne Gore je krhka. Nakon godina političkog zastoja, zemlja sada ima vladajuću koaliciju u kojoj prosrpski elementi imaju značajan uticaj - akteri su koji često simpatizuju narative iz Beograda i koji su u prošlosti podržavali secesionističke ili nacionalističke projekte u regionu, uključujući Bosnu i Hercegovinu. Rezultat je da domaći incident, koji bi u zdravijem političkom okruženju riješila policija i sudovi, postaje geopolitički spektakl: vize se suspenduju, investitori paniče, a obične veze se prekidaju. Narod Crne Gore - oni koji dočekuju turiste i zavise od stranog kapitala- snosiće posljedice. O odgovornosti Budimo iskreni u pogledu odgovornosti. Ankara nikada nije krila svoje interesovanje za Zapadni Balkan: ona je značajan ekonomski akter i ima legitimnu diplomatsku težinu. Ali Turska nije imperijalna sila u regionu; ona je investitor i partner. Ni Beograd, ni bilo koji drugi glavni grad, nema pravo da diktira Turskoj. &nbsp; Kosovo ili Crna Gora ne mogu dozvoliti da se manipuliše javnim mnjenjem protiv stranaca radi kratkoročnih političkih koristi. &nbsp;

Zašto bi antiturski neredi u Crnoj Gori trebalo da uzbune Balkan

Svaki susret prilika je da otvorimo nova vrata - za investicije, ekonomsku saradnju i nova radna mjesta. To je način da naše prijateljstvo pretočimo u konkretne rezultate za naše građane - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na sastanku sa ministrom vanjskih poslova Republike Turske Hakanom Fidanom.
Oni su, kako se navodi u saopštenju, razgovarali o daljem jačanju političke i ekonomske saradnje dvije države.
Crnu Goru i Tursku, prema riječima Milatovića koji boravi u Istanbulu, povezuje 146 godina diplomatskih odnosa, te da su dvije države primjer kako se od nekadašnjih suparnika, zalaganjem i vizijom, postaje strateški partner.&nbsp;
- Formiranjem Savjeta za saradnju na visokom nivou stvorićemo okvir za dublje povezivanje i bližu saradnju - naveo je Milatović.
On je podsjetio da je Turska vodeći investitor u Crnoj Gori, da sve više turskih turista posjećuje našu zemlju, čemu doprinosi dobra avio-povezanost između dvije države.
Fidan je naglasio da je posjeta Milatovića potvrda bliskih odnosa i kontinuiranog političkog dijaloga.&nbsp;
- On je istakao da postoji značajan prostor za jačanje saradnje u oblasti trgovine, turizma i investicija, uz ocjenu da odlični politički odnosi predstavljaju najbolju osnovu za nove projekte - naveli su iz Kabineta predsjednika Crne Gore.
Milatović i Fidan su konstavovali da Crna Gora i Turska, kao saveznice u NATO-u i zemlje na evropskom putu, dijele viziju stabilnog i bezbjednog evropskog i evroatlantskog prostora.&nbsp;
- Crna Gora vidi Tursku kao važnog partnera u izgradnji prosperitetnijeg regiona, a obje strane izrazile su spremnost da zajedničkim inicijativama dodatno prodube saradnju - navedeno je tokom sastanka.
Milatović je rekao da je uputio poziv predsjedniku Republike Turske Redžepu Tajipu Erdoganu da naredne godine, povodom obilježavanja 20 godina obnove nezavisnosti Crne Gore, posjeti Podgoricu, a očekuje se da bi takva posjeta bila snažna potvrda strateškog partnerstva dvije države.

Milatović sa Fidanom: Svaki susret prilika da otvorimo nova vrata za investicije, ekonomsku saradnju i nova radna mjesta

Turska poziva na pomirenje između sirijske Vlade i opozicije kako bi se zaustavio rat, saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova.
Na zajedničkoj konferenciji za novinare u Ankari sa svojim iranskim kolegom Abasom Arakčijem, Hakan Fidan je rekao da su se Turska i Iran, koji podržavaju suprotstavljene strane u građanskom ratu u Siriji, složili da nastave diplomatske napore zajedno sa Rusijom za obnavljanje mira nakon što su pobunjenici pokrenuli munjevitu ofanzivu i skoro zauzeli drugi najveći grad u zemlji, Alep.
Fidan, čija zemlja podržava snage suprotstavljene sirijskom predsjedniku Asadu, okrivio je za nedavno rasplamsavanje sukoba odbijanje sirijske Vlade da uđe u dijalog sa opozicijom koju Turska podržava.
- Ovi događaji još jednom pokazuju da Damask mora da se pomiri sa svojim narodom i legitimnom opozicijom. Turska je spremna da da neophodan doprinos tome - rekao je turski ministar.
Njegove izjave su se pojavile usred turskog nezadovoljstva nakon što su nedavni napori ka pomirenju sa Asadom propali. Komentari su ukazivali na to da bi ofanziva koju su pokrenuli opozicioni borci mogla imati za cilj da izvrši pritisak na sirijskog lidera da se uključi u političke razgovore.
Turska nastoji da normalizuje veze sa Sirijom kako bi odgovorila na bezbjednosne prijetnje grupa povezanih sa kurdskim militantima duž njene južne granice i da bi pomogla da se obezbijedi bezbjedan povratak više od tri miliona sirijskih izbjeglica.
Asad je insistirao da povlačenje turskih snaga iz sjeverne Sirije bude uslov za bilo kakvu normalizaciju između dvije zemlje.
Fidan je ponovio podršku Turske teritorijalnom integritetu Sirije, ali je sugerisao da Turska neće oklijevati da interveniše protiv grupa sirijskih Kurda koje Turska smatra teroristima ako „iskoriste okruženje nestabilnosti“.
Turska, dodao je on, „nikada, nikada neće dozvoliti terorističke organizacije koje nastoje da iskoriste okruženje nestabilnosti“, rekao je Fidan.&nbsp;
- Uklonićemo svaku prijetnju našoj nacionalnoj bezbjednosti i našem narodu gdje god da se pojavi - dodao je on.
Iranski ministar inostranih poslova Abas Arakči, koji je posjetio Asada u sedam dana prije nego što je otputovao u Ankaru, ponovio je punu podršku Teherana sirijskoj Vladi. Iračke milicije koje podržava Iran raspoređene su danas u Siriji da podrže Vladinu kontraofanzivu protiv pobunjenika.
U međuvremenu, turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan izrazio je nadu da će nestabilnost u Siriji doći do kraja „u skladu sa legitimnim zahtevima sirijskog naroda“.
I Fidan i Arakči rekli su da će Turska, Iran i Rusija sazvati novi trilateralni sastanak za rješavanje sukoba u Siriji.
Rusija, čija je intervencija u građanskom ratu u Siriji u ime Asada bila ključna za preokretanje sukoba u njegovu korist, rekla je da će nastaviti da ga podržava.

Turska poziva na pomirenje između sirijske Vlade i opozicije radi okončanja sukoba

Premijer Slovenije Robert Golob dobio je danas poziv predsjednika SAD Donalda Trampa da bude član njegovog „Odbora za mir“ koji bi trebalo da se bavi završetkom izraelskog rata u Gazi, saopštila je slovenačka vlada.
Po izvještaju Slovenačke novinske agencije (STA), Golob nije naklonjen ulasku u to tijelo, a Vlada će o toj ponudi raspravljati u četvrtak.
Vlada Slovenije je više puta ukazivala na zločine izraelskih snaga u Gazi, a državu Palestinu je priznala u junu 2024. godine. Nedavno je saopšteno i da će se zvanična Ljubljana pred Međunarodnim sudom pravde pridružiti tužbi Južnoafričke Republike protiv Izraela zbog genocida u Gazi.
Rasprava o učešću u Trampovom „Odboru za mir“ se ovih dana vodi i među ostalim evropskim državama, a dolazi u trenutku napetosti između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država o pitanju budućnosti Grenlanda kojeg Tramp želi da SAD preuzmu od Danske.
Tramp je ranije naveo da je „Odbor za mir“ srž njegovog mirovnog plana za okončanje sukoba u Gazi.
- Taj Odbor će biti jedinstven, nikada prije nije bilo ničeg sličnog - napisao je Tramp, koji bi da bude na čelu tog svog tijela.
Po planu svaka država članica bi mogla da izabere svog predstavnika, koji bi u njeno ime učestvovao na sastancima Odbora.
Tramp je mirovni plan u 20 tačaka za rješenje sukoba u Gazi objavio krajem septembra prošle godine, a 17. novembra ga je usvajanjem rezolucije pozdravio i Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
U petak je saopšteno da će pored Trampa u odboru biti američki državni sekretar Marko Rubio, Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof, Trampov zet Džared Kušner, a i Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Robert Gejbrijel, a uz njih predsjednik Svjetske banke Adžej Banga i bivši britanski premijer Toni Bler.
Poziv za učešće u radu Odbora dobili su i predsjednik Rusije Vladimir Putin i premijer Mađarske Viktor Orban koji je odmah prihvatio poziv.

Slovenački premijer dobio poziv Trampa za učešće u Odboru za mir u Gazi

Evropa mora prestati sa pokušajima da "smiri" američkog predsjednika Donalda Trampa i umjesto toga treba da mu se suprotstavi, kao i drugim "tiranima" koji su odlučni da unište poredak utemeljen na pravilima, uspostavljen poslije Drugog svjetskog rata, rekla je generalna sekretarka Amnesti internešenala Agnes Kalamar.
- Potreban nam je mnogo jači otpor - rekla je Kalamar u intervjuu za AFP na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, upozorivši da je "u pitanju kredibilitet Evrope".
Kalamar je pozvala evropske vlade da pokažu više "hrabrosti" i da znaju kako da "kažu ne".
- Moraju prestati s vjerovanjem da mogu pregovarati s tiranima, moraju prestati da misle da mogu prihvatiti pravila predatora, a da sami ne postanu njihove žrtve. To se mora zaustaviti - rekla je Kalamar, prenosi agencija Hina.
Upozorila je da svijet prolazi kroz fazu "uništavanja poretka utemeljenog na pravilima", dodajući da postoje globalne i regionalne sile koje su "odlučne da unište ono što je uspostavljeno" nakon Drugog svjetskog rata.
Otkako se prije godinu vratio u Bijelu kuću, Tramp je, prema njenim riječima, donio "čitav niz odluka koje su dovele do sloma mnogih pravila širom svijeta", a taj sistem uništava i Rusija "agresijom protiv Ukrajine".
Dodala je da poslijeratni poredak "uništava i Izrael, koji je genocidom nad Palestincima u Gazi potpuno zanemario međunarodno pravo".
Navela je da bi bilo fantastično ako forum u Davosu pomogne da se podigne svijest o tome da takvo ponašanje "može samo odvesti svijet u ponor", ali smatra da trenutno "nema dokaza o dijalogu" među globalnim donosiocima odluka.
Kalamar je ocijenila da su evropski čelnici prošle godine vodili politiku smirivanja.
- Nastojali smo da smirimo tiranina, predatora koji živi u Vašingtonu i gdje nas je to dovelo - do sve više napada i sve više prijetnji - rekla je.
Podsjetila je da evropski projekt nije samo ekonomski, već se temelji i na vrijednostima i vladavini prava, a izrazila je nadu da će evropski čelnici aktealne izazove iskoristiti kao priliku da ponovno potvrde evropski projekt.
- To zahtijeva napuštanje politike smirivanja - zaključila je, i poručila da ona "jednostavno ne funkcioniše", pozvavši Evropu na "otpor".

Kalamar: Evropa da prestane da smiruje Trampa i da mu se suprotstavi

Kanada razmatra mogućnost slanja malog kontingenta vojnika na Grenland radi učešća u vojnim vježbama NATO-a, piše Rojters.
Vojni zvaničnici su vladi predstavili planove za ovu operaciju i čekaju odluku premijera Marka Karnija, rekao je izvor za Rojters.
Prijetnje predsjednika SAD-a Donalda Trampa da preuzme Grenland predstavljaju izazov za Karnija, koji želi pokazati solidarnost s evropskim saveznicima, ali istovremeno nastoji ostati u dobrim odnosima s Trampom, koji je u prošlosti prijetio aneksijom Kanade.
- Zabrinuti smo zbog ove eskalacije, da budem potpuno jasan. Uvijek ćemo podržavati suverenitet i teritorijalni integritet država, bez obzira na njihovu geografsku lokaciju - rekao je Karni novinarima u Dohi u nedjelju.
Evropske zemlje su prošle sedmice poslale manji broj vojnog osoblja na Grenland.
Njemačka, Francuska, Švedska, Norveška, Finska i Nizozemska saopštile su da šalju vojno osoblje kako bi počele pripreme za veće vojne vježbe kasnije ove godine.

Kanada se pridružuje evropskim zemljama, razmatra se slanje vojnika na Grenland

Svjetski ekonomski forum saopštio je u ponedjeljak da iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči neće prisustvovati ovogodišnjem samitu u Davosu.
- Iako je pozvan još prošle jeseni, tragičan gubitak života civila u Iranu tokom proteklih nekoliko sedmica znači da nije primjereno da iranska vlada ove godine bude predstavljena u Davosu - saopštila je međunarodna zagovaračka nevladina organizacija sa sjedištem u Švajcarskoj na društvenim mrežama.
Odluka je donesena dan nakon što je nevladina organizacija sa sjedištem u SAD-u, United Against Nuclear Iran, saopštila da je saznala kako je Arakči "tiho dodat u raspored za govorni termin”.
Teheran se posljednjih sedmica suočio s međunarodnim osudama nakon što su antivladini protesti izazvali nasilni obračun vlasti u kojem je, prema navodima novinske agencije AP pozivajući se na izvještaje aktivista, ubijeno više od 3.900 ljudi. Arakči je postupke demonstranata osudio kao “nasilne nerede”.
Nekoliko sati prije objave švajcarskog foruma, američki republikanski senator Lindzi Grejam oštro je kritikovao organizatore zbog poziva upućenog glavnom teheranskom diplomati.
- Siguran sam da će poziv iranskom ministru vanjskih poslova da prisustvuje Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu biti podstrek moralu demonstranata koji umiru na ulicama pokušavajući ostvariti slobode i prava koja Evropa uzima zdravo za gotovo, ili možda i neće. Onima koji su zaduženi za ove programe poručujem: o čemu, pobogu, razmišljate - upitao je Grejam.
Svjetski ekonomski forum održava se od 19. do 23. januara, a predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp trebalo bi održati govor u srijedu.
Minhenska sigurnosna konferencija takođe je prošlog petka saopštila da je povukla poziv iranskim predstavnicima, uključujući Arakčija.

Tag: hakan-fidan