Prema najnovijim podacima Svjetske zdravstvene organizacije, 30 odsto svih žena doživjelo je nasilje. Procjenjuje se da je stvarna brojka mnogo veća. Stanje je zabrinjavajuće i u Evropi.
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) zatražila je odgovarajuću medicinsku i psihološku pomoć za žene i djevojke sa iskustvom nasilja.
- Milioni žena i djevojaka koje su doživjele nasilje u evropskom regionu ne dobijaju pomoć koja može da im spasi život ili ne dobijaju brzi tretman - kritikovala je SZO.
Gotovo 29 odsto žena i djevojaka u evropskom regionu starijih od 15 godina tokom života postaju žrtve nasilja. Riječ je o fizičkom i seksualnom nasilju ili o kombinaciji oba oblika, navodi se u novom izvještaju &nbsp;predstavljenom ovog četvrtka 20. novembra u Madridu.&nbsp;
- Tu krizu nasilja treba ublažiti - rekao je Hans Henri Kluge, regionalni direktor SZO za Evropu.
Od 53 države tzv. „evropskog regiona“ SZO, samo njih sedam nudi bezbjedne usluge abortusa. Hitna kontracepcija dostupna je u samo 17 zemalja. Profilaksa protiv polno prenosivih infekcija nalazi se u ponudi zdravstvenih sistema 20 država. Evropskom regionu SZO pripadaju 53 zemlje, od kojih se neke nalaze u Aziji. Sjedište Regionalne kancelarije je u Kopenhagenu.
<h2>Preko 840 miliona žrtava</h2>
Prema studiji UN, globalno gledano, više od 30 odsto svih žena doživjelo je nasilje. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je riječ o 840 miliona žrtava širom svijeta. Ističe se da su stvarne razmjere problema još veće, jer mnoge žene iz straha ne žele o tome da govore.
Te statističke procjene zdravstvene organizacije UN odnose se na 2023. i obuhvataju djevojke i žene starije od 15 godina koje su tokom života bile seksualno ili fizički napadnute od strane partnera ili bivših partnera. Prema SZO, te žrtve čine najveći dio ukupnog broja. Procjene takođe uključuju žrtve seksualnog nasilja počinjenog od strane drugih počinilaca sa kojima žrtve nisu bile u intimnoj vezi.
<h2>„Najstariji i najrasprostranjeniji oblik nepravde“</h2>
Situacija se u posljednjih dvadeset godina gotovo nije poboljšala, rekao je šef SZO-a Tedros Adhanom Gebrejesus.&nbsp;
- Nasilje nad ženama jedna je od najstarijih i najrasprostranjenijih nepravdi u ljudskoj istoriji, a ipak se protiv toga čini najmanje - izjavio je Tedros.
U Njemačkoj je, prema studiji, ukupno oko 16 odsto ženske populacije uzrasta između 15 i 45 godina pogođeno nasiljem od strane (bivših) partnera. Prema stanju iz 2023. godine, gotovo pet odsto žena tokom prethodnih dvanaest mjeseci doživjelo je napade. Seksualno nasilje od strane nepartnera u Njemačkoj je rjeđe – ukupno ga je doživjelo nešto manje od 12 odsto žena, dok je u prethodnoj godini taj udio iznosio 0,4 odsto.
U pacifičkim ostrvskim državama žene su najpogođenije partnerskim nasiljem, slijede Afrika južno od Sahare i Južna Azija. Najniže vrijednosti, prema procejnama SZO, bilježe se u južnoj Evropi, jugoistočnoj Aziji i zapadnoj Evropi. Seksualno nasilje koje je počinio počinilac koji nije partner najčešće je u Srednjoj Americi, zatim u Okeaniji i zapadnoj Evropi.
Zemlje regiona jugoistočne Evrope nedavno je potreslo ubistvo 32-godišnje Mostarke Aldine Jahić, koju je ubio bivši partner, već osuđivan zbog nasilja nad ženama.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

SZO: 30 odsto svih žena doživjelo nasilje

Crna Gora će pooštriti vizna pravila za ruske državljane kako bi bila usklađena sa politikom EU. To proizilazi iz izjave premijera Milojka Spajića koji je, u emisiji <a href="https://www.euronews.com/my-europe/2025/11/20/montenegro-pm-vows-visa-restrictions-on-russian-travellers">The Europe Conversation na Euronewsu</a>, rekao da namjeravamo da uvedemo odgovarajuće mjere „veoma uskoro“.
Ranije ovog mjeseca, EU je najavila stroža vizna pravila za ruske državljane kako bi se poboljšala bezbjednost nakon hibridnih dron napada pripisanih Rusiji.
Od sada, ruski državljani više neće imati pravo na vize za više ulazaka u EU. Umjesto toga, moći će da dobiju samo jednokratne vize, što zahtijeva novu aplikaciju za svaku posjetu. Međutim, u Crnoj Gori je situacija drugačija: ruski državljani mogu da putuju u zemlju bez vize do 30 dana uz važeći pasoš, što dovodi do velikog broja ruskih posjeta.
Spajić je istakao da Crna Gora u potpunosti prati Zajedničku spoljnu i bezbjednosnu politiku EU (CFSP) — ključni uslov za članstvo u EU — uključujući i u ovom pitanju.
CFSP je okvir EU za koordinaciju spoljne politike i bezbjednosnih aktivnosti, koji uključuje sankcije EU protiv Rusije.
- Čak i prije nego što imamo status i benefite članstva, ponašamo se kao država članica - rekao je premijer.
Očekuje se da Crna Gora prilagodi svoju viznu politiku onoj EU kako bi se pridružila bloku od 27 članica.
Zemlja je takođe ukinula bezvizne režime za državljane Jermenije, Uzbekistana, Kuvajta i Egipta u oktobru, kako bi se uskladila sa politikom EU.
Vlada se nada da će zemlja postati 28. članica EU do 2028. &nbsp;Spajić je priznao da je postignut brz napredak, ali da se može učiniti još više.
- Potrebno je da svih 27 država članica osjete i istinski veruju da je u njihovom nacionalnom interesu da vide Crnu Goru kao dio EU - rekao je Spajić.
Moramo, kaže, da ih u to ubjedimo.
- Ne smijemo da se opuštamo - naveo je on.
Spajić vjeruje da bi se Crna Gora sada trebalo fokusirati na izgradnju i jačanje odnosa sa drugim državama članicama.
- Postoje države članice koje su malo konzervativnije prema proširenju kao konceptu. Zato moramo veoma naporno da radimo sa tim zemljama - naveo je on.
Na ovom mjestu, Spajić je naglasio značaj vladavine prava: „Zemlje Balkana tradicionalno su bile fokus u pogledu ovog aspekta.“
Dodao je da je Crna Gora sprovela reforme na ovom polju, što dokazuje zatvaranje poglavlja pet o javnim nabavkama. Ovo se odnosi na skup zakona i propisa EU koje zemlje kandidati moraju da usvoje prije nego što mogu postati članice.
- Opet, moramo uraditi mnogo više. Moramo pokazati da radimo odličan posao kada je riječ o vladavini prava - istakao je on.
Generalno, sa tehničke strane, Spajić je rekao da Crna Gora treba da obavi „svoj dio zadataka i bude spremna za pristupanje“.
- To je u našem interesu, u interesu cijele unije, jer očigledno, kada se pridružimo EU, želimo da dodamo vrijednost. Ne želimo da oduzimamo vrijednost - zaključio je Spajić.

Spajić: Brzo ćemo uvesti vize za državljane Rusije

Vlada Crne Gore je, na predlog ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića, usvojila Informaciju o realizaciji radova na izgradnji kanalizacione infrastrukture na teritoriji opštine Berane, u obalskom naselju, u ulici pored rijeke Lim.
Kako je saopšteno iz tog resora, vrijednost projekta iznosi 150.000 eura.
- Neriješeno pitanje upravljanja otpadnim vodama u obalnom dijelu Berana, posebno u ulici koja se prostire neposredno pored rijeke Lim i koja nije priključena na gradski kolektor, predstavlja dugogodišnji ekološki i infrastrukturni problem - upozorili su iz MERS-a.
Opština Berane se obratila Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera sa zahtjevom za podršku u njegovom rješavanju.
- Za realizaciju ovog projekta, 75.000 eura biće obezbijeđeno iz tekućeg budžeta Fonda za zaštitu životne sredine, dok će preostali iznos finansirati Opština Berane - rečeno je u saopšenju.
Ministar Ćulafić je rekao da ovaj projekat za Berane ima izuzetnu težinu, ne samo infrastrukturnu, već i duboko simboličku.
- Kao neko ko dolazi iz Berana, veoma dobro znam koliko je ovaj problem godinama opterećivao ljude koji žive u obalnom dijelu grada, posebno u Obalskom naselju. Građani su godinama trpjeli posljedice neriješenog pitanja otpadnih voda, a rijeka Lim, jedan od najvažnijih prirodnih resursa našeg sjevera, bila je izložena kontinuiranom zagađenju. Ova investicija jasno pokazuje da sjever nije zaboravljen, da svaka opština jednako zaslužuje pažnju države i da ono što obećamo mi i ispunimo - kazao je ministar.
Berane, kako je dalje naveo, već ima izgrađeno postrojenje za tretman komunalnih otpadnih voda, i zato je od velike važnosti da se što veći broj korisnika poveže na kanalizacionu mrežu i sistem tretmana.
- Time konačno stavljamo u punu funkciju infrastrukturu koja je već izgrađena. Napominjem da je ovaj projekat u potpunosti usklađen sa Planom upravljanja komunalnim otpadnim vodama u Crnoj Gori (2020–2035) i svim strateškim dokumentima koji definišu održivi razvoj i ekološke standarde koje želimo da dostignemo. Naša je obaveza da ovakve probleme rješavamo odlučno i sistematski, a ne samo kada postanu vidljivi ili urgentni - istakao je Ćulafić.
Poručio je da će nastaviti sa ulaganjem u projekte koji podižu kvalitet života na sjeveru, štite naše rijeke i potvrđuju da razvoj sjevernog regiona ostaje među našim jasnim i trajnim prioritetima.
- Ovo je samo jedan u nizu projekata koji ce biti finansirani kroz razne instrumente sa ciljem unapređenja životne sredine u Beranama i na sjeveru države - navodi se u saopštenju MERS-a.

Vlada usvojila Informaciju o izgradnji kanalizacije kod rijeke Lim, vrijednost projekta 150 hiljada eura

Crna Gora treba da finalizuje sva preostala imenovanja na visokom nivou, uključujući Ustavni sud, Sudski i Tužilački savjet i Savjet Agencije za audiovizuelne medijske usluge, kao i da u potpunosti implementira preporuke Venecijanske komisije u vezi sa pravosudnim zakonima.
To je saopšteno tokom zaključnih izlaganja u okviru Foruma o vladavini prava na kojem su govorili potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, Aleksa Bečić i ministar pravde Bojan Božović.&nbsp;
Bečić je rekao da je jačanje institucionalnih kapaciteta, profesionalizacija i modernizacija sektora bezbjednosti jedan od ključnih prioriteta države na putu ka Evropskoj uniji (EU).
- Fokus ostaje na jačanju Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja, a Vlada je danas usvojila važan korak u procesu opremanja njihovih novih prostorija - rekao je Bečić.
Prema njegovim riječima, tri su ključna pravca reforme sektora bezbjednosti.&nbsp;
- Na prvom mjestu to su kadrovske reforme, očuvanje iskusnih kadrova, snažna kadrovska injekcija mladih stručnjaka i dosljedno sprovođenje procesa provjere integriteta, poznatog kao veting - rekao je Bečić.
On je kazao da je dalje operativno-tehnička modernizacija, koju prati “najveće ulaganje u opremu i digitalizaciju u novijoj istoriji MUP-a, uključujući modernu opremu, videonadzor, radare, dronove, biometrijske sisteme i mobilne čitače dokumenata”.
- A treće je normativno usklađivanje, gotovo potpuna usklađenost u okviru poglavlja 24 i nastavak donošenja ključnih zakona - naveo je Bečić.
On je podsjetio da je Crna Gora postigla visok stepen normativne usklađenosti sa evropskim standardima.
- Prošla godina donijela je 100 odsto realizacije strategija i oko 70 odsto zakonskih projekata. Funkcionalnost institucija i profesionalizam su ključni - istakao je Bečić.
On je pozvao na nastavak pozitivnog talasa u Skupštini u pogledu izbora i imenovanja kadrova, podsjećajući na nedavne izbore u Centralnoj banci, Tužilačkom savjetu i Senatu DRI.
Bečić je, govoreći o reformi pravosuđa, naglasio da je potrebno da se ubrzaju sudski procesi i spriječe procesne zloupotrebe.
- Efikasni sudski procesi su potrebni zbog pravde, ali i zbog bezbjednosti. Ne možemo dozvoliti da teška krivična djela ostanu bez pravosnažnih presuda - istakao je Bečić.
On je ukazao na napredak u upravljanju migracijama i graničnoj bezbjednosti, navodeći da je broj pokušaja ilegalnih prelazaka granice smanjen je za 40 odsto u prošloj godini, a u ovoj se bilježi dodatno smanjenje od 16 odsto.&nbsp;
Bečić je najavio izmjene Zakona o strancima koje će, prema njegovim riječima, spriječiti zloupotrebe privremenog boravka i vlasništva nad nekretninama.
- Bezbjednost nema kompromisa i Crna Gora ostaje u potpunosti usklađena sa spoljnom i bezbjednosnom politikom Evropske unije - poručio je Bečić.&nbsp;
Božović je naglasio da institucije već očekuju nove preporuke Venecijanske komisije u vezi sa Zakonom o Specijalnom državnom tužilaštvu, kao i da nema razloga da se odlaže njihova ugradnja u nacrt zakona.&nbsp;
- U potpunosti smo posvećeni ispunjenju preporuka Venecijanske komisije i Evropske komisije, a sve obaveze koje se odnose na zakone i akte iz nadležnosti Ministarstva će biti realizovana najskorijem roku - rekao je Božović.&nbsp;
Prema njegovim riječima, predstojeće obaveze podrazumijevaju snažniju koordinaciju između Ministarstva pravde i drugih institucija, posebno u dijelu sprovođenja Strategije reforme pravosuđa.&nbsp;
- To uključuje i usvajanje preostalih etičkih kodeksa, organizaciju dodatnih obuka i realizaciju svih aktivnosti predviđenih strateškim dokumentima - istakao je Božović.
On je istakao da je poseban značaj u obezbeđenju političke stabilnosti i sinhronizovanog djelovanja institucija, a kako je kazao “upravo takav pristup omogućio je uspješno usvajanje IBAR zakona i pratećih akata”.&nbsp;
- Uvjeren sam da ćemo, uz dobru saradnju Vlade, Skupštine i ostalih institucija, uspješno realizovati jasne zadatke koji su pred nama. Evropska komisija je u svom pismu detaljno navela očekivanja i obaveze, a mi smo odlučni da ispunimo sve što je potrebno kako bismo do kraja 2026. godine zatvorili preostala pregovaračka poglavlja - rekao je Božović.
On je naglasio da ispunjavanje preporuka ne znači da će sistem postati savršen, ali da je važno poslati jasnu poruku da vladavina prava funkcioniše i da se kontinuirano unapređuje.&nbsp;
- Moramo jasno pokazati i domaćoj i međunarodnoj javnosti da smo se kao političari u potpunosti udaljili od bilo kakvog oblika pritiska na pravosuđe. Naš cilj je da stvaramo bolje uslove za rad sudija, tužilaca i svih zaposlenih u pravosuđu, jer profesionalan i nezavisan sistem pravde je temelj napretka države - poručio je Božović.
On je dodao da Ministarstvo pravde ostaje servis pravosuđu, i naglasio da se konkretnim predmetima bave nadležne institucije, dok je odgovornost Ministarstva da obezbijedi ambijent u kojem profesionalci mogu nesmetano da rade svoj posao.
- Nastavljamo posvećeno da radimo na svim obavezama koje nas očekuju, uvjereni da ćemo, kao i do sada, pokazati zrelost, odgovornost i punu predanost evropskom putu Crne Gore - zaključio je Božović.

Crna Gora da finalizuje sva preostala imenovanja na visokom nivou

Crna Gora, uz zemlje Evropske unije, države kandidatkinje, Lihtenštajn, Ujedinjeno kraljevstvo i mnoge druge, glasala je protiv nacrta „Rezolucije o borbi protiv glorifikacije nacizma i neonacizma“ na Trećem komitetu Generalne skupštine Ujedinjenih nacija pošto ruski dokument koristi narativ o navodnom širenju neonacizma u Evropi kako bi opravdao invaziju na Ukrajinu.
No, iako je nacrt rezolucije usvojen, zapadne zemlje ističu da borba protiv nacizma ostaje univerzalna, ali ne smije da služi kao opravdanje za teritorijalnu agresiju.
Ruska Federacija je to potvrdila govoreći u ime kosponzora nacrta rezolucije na sjednici Komiteta za društvena, humanitarna i kulturna pitanja UN-a 14. novembra.
- Sjenka nacizma obuzima gradove i čitave zemlje u Evropi. Oni koji su sarađivali sa nacistima i počinili ratne zločine i zločine protiv čovječnosti danas se predstavljaju kao nacionalni heroji ili kao dio nacionalnih oslobodilačkih pokreta - ocijenio je predstavnik Rusije u Komitetu za društvena, humanitarna i kulturna pitanja UN-a.
Da nije riječ o univerzalnoj borbi protiv nacizma, već o političkoj instrumentalizaciji tog pitanja, tvrde gotovo sve zapadne zemlje.
Zato je Evropska unija, zajedno sa državama kandidatkinjama, uključujući i Crnu Goru, uložila amandman kojim se jasno osuđuje rusko korišćenje narativa o neonacizmu kako bi opravdala napad na Ukrajinu. To je u ime EU i država kandidatkinja objasnila predstavnica Danske.
- Specijalni izvjestilac sa zabrinutošću primjećuje da je Ruska Federacija nastojala da opravda svoju vojnu invaziju i teritorijalnu agresiju u Ukrajini navodnim ciljem eliminisanja neonacizma. Upotreba neonacizma kao izgovora za opravdavanje teritorijalne agresije ozbiljno podriva istinske napore da se neonacizam suzbije - navela je predstavnica Danske u Komitetu za društvena, humanitarna i kulturna pitanja UN-a.
Slične poruke stigle su i od Japana, Ujedinjenog Kraljevstva, Novog Zelanda i drugih članica Generalne skupštine UN-a.
Naglašavaju da kritika Rusije ne znači odbacivanje borbe protiv nacizma, već odbacivanje zloupotrebe tog pitanja, te poručuju da je neophodno da se međunarodna zajednica odupre pokušajima politizacije ovih pitanja, kako bi se zaista suzbili rasizam i netolerancija.
- Japan je zabrinut što ova rezolucija pominje neonacizam na način koji razvodnjava i skreće pažnju sa stvarnog problema. Konkretno, Ruska Federacija nastavlja da pogrešno koristi ovu naraciju u vezi sa svojim očiglednim kršenjem međunarodnog prava protiv Ukrajine. Iako svaka nacija ima pravo da se bavi ekstremizmom, upotreba takve retorike za opravdavanje teritorijalne invazije otvara važna pitanja u pogledu istorijske tačnosti i integriteta globalnih napora u borbi protiv nacizma -naveo je predstavnik Japana u Komitetu za društvena, humanitarna i kulturna pitanja UN-a.
Predstavnik Ujedinjenog Kraljevstva u Komitetu za društvena, humanitarna i kulturna pitanja UN-a decidan je da su i dalje zgroženi ruskim pokušajima da ovu rezoluciju iskoristi kao opravdanje za svoje postupke u nezakonitoj invaziji na Ukrajinu.
- Iako naslov navodi da joj je cilj borba protiv glorifikacije nacizma i neonacizma, u stvarnosti rezolucija besramno manipuliše istorijskom istinom. Rusija nastavlja da širi dezinformacije, ugrađene u ovaj nacrt rezolucije, kako bi promovisala lažne narative. Ruski narativ tvrdi da je neonacizam osnovni uzrok Putinovog rata protiv Ukrajine. To je gnusna laž - naveo je on.
Predstavnica Novog Zelanda u Komitetu za društvena, humanitarna i kulturna pitanja UN-a ocijenila je da Rusija nastoji da prisvoji lažne narative, uključujući glorifikaciju nacizma, kao izgovor za svoj agresorski rat protiv Ukrajine.
- Što je u suprotnosti sa Poveljom Ujedinjenih nacija, koja zabranjuje upotrebu sile protiv teritorijalnog integriteta ili političke nezavisnosti bilo koje države - naglasila je ona.
Uprkos protivljenju evropskih zemalja i njihovom amandmanu, nacrt Rezolucije je usvojen. 114 država glasalo je za, 52 su bile protiv, a njih 12 uzdržane. Dokument su, među ostalima, podržale zemlje poput Uzbekistana, Nikaragve, Pakistana, Srbije.
Turska je bila uzdržana. Japan, Ujedinjeno kraljevstvo, države EU i zemlje kandidatkinje, među kojima i Crna Gora, poručile su da je borba protiv nacizma univerzalna i neupitna, ali ne smije postati političko oružje.
Nacrt rezolucije proslijeđen je Generalnoj skuštini UN-a na konačno usvajanje.

Crna Gora protiv nacrta rezolucije i ruske političke instrumentalizacije: Borba protiv nacizma ne smije služiti kao opravdanje za teritorijalnu agresiju

Otvaranjem istrage o ,,safari snajperistima” koji su sijali smrt tokom skoro četvorogodišnje srpske opsade Sarajeva, Tužilaštvo u Milanu otvorilo je i Pandorinu kutiju iz koje bi mogli da iskoče mučni, užasavajući detalji. I veoma neprijatne istine za neke bogate biznismene sa Zapada koji su plaćali velike sume novca da bi dolazili na srpske položaje iznag grada i snajperom ubijali civile po ulicama Sarajeva. &nbsp; Osim moćnih biznismena koji su išli u lov na ljude kao na divljač, nemirne snove bi mogao da ima i jedan balkanski moćnik – Aleksandar Vučić. &nbsp; RATNE GODINE &nbsp; Te 1992. godine, kada se kao član Srpske radikalne stranke, prijavio kao dobrovoljac za ratovanje na strani Srba u Bosni i Hercegovini, dvadesdvogodišnji Aleksandar Vučić je tek započinjao političku karijeru. Zato se trudio da bude u blizini svog političkog idola – Vojislava Šešelja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191124_ef3b500d951da7b3117fa84c9862f57aeb124e573b389ec8ec6afc1ee6914709.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251119191124_ef3b500d951da7b3117fa84c9862f57aeb124e573b389ec8ec6afc1ee6914709" data-rendition-name="original" width="800" height="350" loading="lazy" alt="VRIJEME SRAMOTE: Šešelj, Vučić i Aleksić 1992. godine iznad opsadiranog Sarajeva"> <figcaption>VRIJEME SRAMOTE: Šešelj, Vučić i Aleksić 1992. godine iznad opsadiranog Sarajeva(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Tako je, negdje u kasnu jesen 1992. godine, mladi Vučić usnimljen na položajima iznad Sarajeva, kod Jevrejskog groblja. Kamera je zabilježila kako pozamašni Vojslav Šešelj u prvom planu obilazi paravojnu SRS jedinicu srpkog četničkog vojvode Slavka Aleksića. Tada je oko kamere zabilježilo i Aleksandra Vučića, u braon jakni i kariranoj košulji. U desnoj ruci, kako se vidi na snimku, Vučić drži predmet koji je teško identifikovati. &nbsp; Snimak je, nakon otvaranja istrage u Milanu, rasplamsao stare vatre optužbi da je upravo Vučić učestvovao u besprizornim snajperskim napadima na građane Sarajeva... &nbsp; Stvarno, što je sve radio Aleksandar Vučić tokom opsade Sarajeva? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191128_0906856d2de254fd8ca21ef82792af8814b0fffb3d49d7a3bf7204ae14deed24.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251119191128_0906856d2de254fd8ca21ef82792af8814b0fffb3d49d7a3bf7204ae14deed24" data-rendition-name="original" width="1020" height="651" loading="lazy" alt="VIŠE OD 11 HILJADA ŽRTAVA ZA ČETIRI GODINE OPSADE: Ratno Sarajevo"> <figcaption>VIŠE OD 11 HILJADA ŽRTAVA ZA ČETIRI GODINE OPSADE: Ratno Sarajevo(Photo: Foto: MARIO BOCCIA)</figcaption> </figure>  ,,PRANJE” RATNE BIOGRAFIJE &nbsp; Neki su detalji poznati i utvrđeni. Kao član Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja, mladi Vučić bio je, po soptvenom priznanju, tokom 1992. i 1993. godine pripadnik dobrovoljačkog paravojnog odreda zloglasnog komandanta Slavka Aleksića, koja je uglavnom djelovala u rejonu Jevrejskog groblja iznad Sarajeva, gdje je bilo smješteno i jedno od mnogih snajperskih gnijezda. &nbsp; Svojevremeno se i sam Vučić hvalisao ,,ratnom biografijom”. &nbsp; U intervjuu za beogradski magazin ,,Duga”, Vučić se 6. avgusta 1994. godine hvalisao kako je u vrijeme sarajevskih ,,ljudskih safarija” bio na lokaciji Jevrejskog groblja, upravo tamo gdje su dolazili bogati lovci na ljude snajperom ubijali ljude, kao da je u pitanju sport. Naravno, Vučić ne otkriva te mračne detalje, već govori o svojem mladalačkom doprinosu ,,srpskom intersu u Bosni”. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191128_f6843019baa17aec17e7b62ca5c0165c091d9105fdc4a3642f83409dc77999b7.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251119191128_f6843019baa17aec17e7b62ca5c0165c091d9105fdc4a3642f83409dc77999b7" data-rendition-name="original" width="676" height="380" loading="lazy" alt="NEGACIJA VLASTITOG BESČAŠĆA: Vučić u razgovoru sa Hadžifejzovićem za Face TV "> <figcaption>NEGACIJA VLASTITOG BESČAŠĆA: Vučić u razgovoru sa Hadžifejzovićem za Face TV(Photo: Screenshot Face TV )</figcaption> </figure>  Kasnije, kada su optužbe za učešće u beskrupuloznom ubijanju civila na ulicama Sarajeva počela da se vežu za njegovo ime – oštro je negirao. Tako je marta 2021. godine, u razgovoru za Fejs TV Senada Hadžifejzovića, Vučić odbacio priče o njegovom učešću u snajperskom safariju i ustvrdio da su to - bestidne laži. I -Da vam ja nešto kažem dobijam ja to kako sam snajperom ubijao ljude po Sarajevui čitam gluposti svakog dana nikad snajper nisam uzeo u životu u ruku. Ajde molim vas, ne mogu gluposti i laži da slušam – odbrecnuo se Vučić tokom razgovora. &nbsp; Hažifejzović nije odustajao, ponovio je pitanje:,,Jeste li pucali na Sarajevo?” -Nisam pucao, ali sam bio na Palama, radio i radio svoj posao – odgovorio je Vučić, ne objašnjavajući koji je posao radio kao tadašnji dobrovoljac u paravojnoj jedinici. &nbsp; NOVI DOKAZI Pitanje je da li će, nakon otvaranja istrage u Milanu - ali i nastavka istrage u Sarajevu - predsjednik Srbije, moći ponovo lakonski da odbacuje nezgodna pitanja. Jer, sada se pojavljuju novi optužujući dokazi i svjedočanstva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191132_ff5de4ad40a3e48e2c4d4e7fe7c8b1f5ce20e217ac7457dbac53091e8d1a9e48.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251119191132_ff5de4ad40a3e48e2c4d4e7fe7c8b1f5ce20e217ac7457dbac53091e8d1a9e48" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="INFORMACIJE ZA TUŽILAŠTVO U MILANU: Domagoj Margetić, istraživački novinar"> <figcaption>INFORMACIJE ZA TUŽILAŠTVO U MILANU: Domagoj Margetić, istraživački novinar(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Javnom tužilaštvu u Milanu 14. novembra ove godine hrvatski istraživački novinar Domagoj Margetić je priložio informacije o, kako je nazvao, ,,povezanosti trenutnog predsjednika Srbije Aleksandra Vučića s ljudskim safarijima u ratnom Sarajevu”. &nbsp; -Upravo je Jevrejsko groblje u Sarajevu, dakle borbena pozicija na kojoj je kao dobrovoljac 1992. i 1993. godine bio Aleksandar Vučić, bila položaj u stravičnoj ,,turističkoj” ponudi ljudskog safarija imućnim i utjecajnim ljudima iz Italije i bio poznat kao jedna od najluksuznijih, najtraženijih i najskupljih lokacija za ljudski safari, za lov na ljude u Sarajevu, posebno za safari ubijanja djece u naručju majki u Sarajevu – piše Margetić, između ostalog, u prijavi Javnom tužilaštvo grada Milano. &nbsp;&nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191132_5ba68260286256095291720d7f4ce2e641aa5e048417b3907075369ea2408e31.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251119191132_5ba68260286256095291720d7f4ce2e641aa5e048417b3907075369ea2408e31" data-rendition-name="original" width="1197" height="790" loading="lazy" alt='DOKAZI: Informacija od značaja za predmet istrage ,,Ljudskih safarija"'> <figcaption>DOKAZI: Informacija od značaja za predmet istrage ,,Ljudskih safarija"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  HELEZ: POSTOJE SVJEDOČANSTVA! Nije novinar Margetić jedini koji tvrdi da je aktuelni predsjednik Srbije pucao na Sarajlije tokom opsade grada. &nbsp; U izjavi za Televiziju E, ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez govori da postoje takva svjedočanstva:  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191136_aa620f911b240e36aeb787748f9c64035910ab566722a4e97e8a7dae7ca92bcb.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251119191136_aa620f911b240e36aeb787748f9c64035910ab566722a4e97e8a7dae7ca92bcb" data-rendition-name="original" width="768" height="476" loading="lazy" alt="BROJNA SVJEDOČANSTVA: Zukan Helez, ministar odbrane Bosne i Hercegovine"> <figcaption>BROJNA SVJEDOČANSTVA: Zukan Helez, ministar odbrane Bosne i Hercegovine(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  -Vučić je više puta dolazio u okolinu Sarajeva po ratištima. To je bio njegov politički početak. Imao sam priliku, sad u Sarajevu imate priliku da razgovarate sa ljudima koji su bili u ratu na strani Srba i u toj srpskoj vojsci, ljudi koji kažu da su bili s njim i da je pucao sa Trebevića da se iživljavao iz različitih oružja po Sarajevu. Naravno, ljudi su me molili da ostanu anonimni, jer znate i sada kakvo je okruženje i izlaskom u javnost njihovih imena ljudi bi mogli tragično završiti -kazao je Helez. &nbsp; Ministar odbrane Bosne i Hercegovine je i ranije javno ukazivao da ima direktna saznanja od više bivših srpskih vojnika i oficira o povezanosti Aleksandra Vučića s ljudskim safarijima na sarajevskom Jevrejskom groblju. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191136_419f771fa921475472c961f6e318459de6104a4874c7a5b0c08fb117ccdde50d.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20251119191136_419f771fa921475472c961f6e318459de6104a4874c7a5b0c08fb117ccdde50d" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="JEDINI DOKAZANI SNAJPERISTA: Eduard Limonov uz nadzor Radovana Karadžića puca po Sarajevu"> <figcaption>JEDINI DOKAZANI SNAJPERISTA: Eduard Limonov uz nadzor Radovana Karadžića puca po Sarajevu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ČEKAJUĆI PARVDU POSLIJE TRI DECENIJE... Istražitelje u Milanu, kao i one u Sarajevu koji su nakon 2022. godine obnovili istragu po prijavi bivše gradonačelnice Sarajeva Benjamine Karić, svako će intersovati da čuju nove pojedinosti, kao i imena onih koji su učestvovali u bestijalnoj akciji koja je trajala tokom čitave opsade Sarajeva. &nbsp; Za sada je jedino utvrđeno, pa i zabilježeno kamerom, kako je ruski književnik Eduard Limonov, u društvu Radovana Karadžića, pucao na Sarajevo. Na snimku se prvo vidi politički vođa bosanskih Srba kako priča telefonom sa nekom osobom kodnog imena ,,Orao”, dok se u pozadini vidi kako srpski vojniuci ,,obučavaju” Limonova. A onda Limonov ,,ponosno” ispaljuje rafal iz puškomitraljeza po Sarajevu... &nbsp; Eduard Limonov nikada nije procesuiran. I neće biti: preminuo je 2020. u 77 godini. Njegovog domaćina, Radovana Karadžića, ratnog zločinca, Tribunal za ratne zločine u Hagu, osudio je na doživotnu kaznu zatvora. &nbsp; Niti jedan "snajperista” za protekle tri decenije nije procesuiran. Tokom četvorogodišnje opsade ubijeno je više od 11 hiljada ljudi, od čega 1.600 sarajevske đece. Prema podacima udruženja žrtava svako deseto dijete ubijeno je snajperom. &nbsp;

Aleksandar Vučić i ,,Sarajevo Safari"

Miodrag Novaković osuđen je danas u kolašinskom Osnovnom sudu na devet mjeseci zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke Televizije E Itane Kaluđerović. Presudu je donio sudija Arsen Popović.
Novakoviću je izrečena i mjera liječanja zavisnosti od alkohola.
On je 26. maja uputio prijeteću poruku novinarki Kaluđerović na njenom Fejsbuk nalogu. Novaković je napisao „Pazi ti, na metak“. Komentar je ostavljen ispod fotografije snimljene na Cetinju na kojoj je novinarka Kaluđerović u crnogorskoj košulji.
Optuženi pred sudom nije iznosio odbranu, već je ostao pri iskazu koji je dao u Tužilaštvu. Novinarka Kaluđerović je rekla da nema što da doda u odnosu na izjavu koji je dala tužiocu.
U završnim riječima tužiteljka Maja Šćepanović tražila je od suda da Novakovića osudi na godinu zatvora zbog prijetnji upućenih novinarki Kaluđerović.
- Optužni akt je u cjelosti potvrđen sprovedenim dokazima. Okrivljeni je priznao da je na Fejsbuku ostavio komentar prijeteće sadržine: „ pazi ti na metak“. Da je Klauđerović nakon toga imala osjećaj straha i nesigurnosti utvrđuje se iz njenog svjedočkog iskaza, ali ne samo verbalnog kazivanja već i navođenja konkretnih razloga zbog čega je osjećaj lične nesigurnosti prisutan – kazala je tužiteljka Šćepanović.
Ona je obrazložila i da smatra da bi kazna od godinu zatvora uticala na okrivljnog koji ranije nije osuđivan. Prema stavu tužiteljke, visina te kazne ne bi bila samo u svrhu specijalne nego i generalne prevencije s obzirom da je Kaluđerović novinarka i da radi posao od javnog interesa.
- Ovakvim prijetnjama šalje se opasna poruka svim novinarima koji su svakodnevno suočavaju sa prijetnjama. Istovremeno predstavljaju pritisak na slobodno i nezavisno izvještavanje što direktno ugrožava osnovne demokratske vrijednosti – obrazložila je Šćepanović.
Obaveza države koju ovdje predstava sud, prema riječima Šćepanović, jeste da kaznenom politikom stavi do znanja da se napadi na novinare neće dolerisati i da će biti adekvatno sankcionisani.
Kaluđerović je u završnoj rijeći navela da se pridružuje krivičnom gonjenju optužnog. Novaković nije iznosio zaršne riječi već je ostao pri iskazu koji je dao ranije.

Novakoviću devet mjeseci zatvora zbog prijetnji novinarki Televizije E Itani Kaluđerović

Brata Džemila Hodžića u maju 1995. godine ubio je snajperski hitac sa položaja koji je na brdima iznad Sarajeva držala Vojska Republike Srpske. Amel je imao 16 godina kada ga je ubio snajperista. Ispred zgrade je igrao tenis. Nekoliko metara dalje, dvanaestogodiišnji Džemil je gladao kako mu ubijaju brata.&nbsp; &nbsp;Amel je jedno od više od 1.600 sarajevske djece ubijene tokom skoro četvorogodišnje opsade Sarajeva. Prema podacima udruženja žrtava svako deseto dijete ubijeno je snajperom. Ranjeno ih je 14 hiljada. NOVA ISTRAGA O MRAČNOJ PROŠLOSTI&nbsp; Tužioci u Milanu pokrenuli su istragu o Italijanima koji su navodno dali ogromne sume novca srpskim snagama kako bi tokom opsade Sarajeva mogli da budu ,,vikend snajperisti” koji ubijaju građane zabave radi. Tu vijest 10. novembra prenijela je italijanska agencija ANSA pozivajući se na pisanje listova Đorno (Il Giorno) i Republika (La Repubblica). Ta dva lista objavila su da su sprskim snagama ,,ogromne” sume plaćali uglavnom krajnje desni fanatici za oružje kako bi pucali na ljude tokom opsade Sarajeva u kojem je tokom rata ubijeno ili nestalo više od 11 hiljada ljudi. Do pokretanja istrage Tužilaštva u Milanu došlo je zahvaljujući istraživanju italijanskog novinara i pisca Ecia Gavecanija (Ezio Gavazzeni). &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001124_f1d1c70e6bad24d98d565d952a45a018b6baa26cab55d33bc23551a2c0d47b28.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251119001124_f1d1c70e6bad24d98d565d952a45a018b6baa26cab55d33bc23551a2c0d47b28" data-rendition-name="original" width="573" height="573" loading="lazy" alt="GLEDAO SMRT SVOG BRATA: Džemil Hodžić"> <figcaption>GLEDAO SMRT SVOG BRATA: Džemil Hodžić(Photo: WARM festival)</figcaption> </figure>  Džemil Hodžić nije bio iznenađen da je u Milanu u Italiji pokrenuta istraga koja bi trebala da utvrdi da li su bogati stranci tokom rata u Bosni i Hercegovini (BiH) plaćali ogromne svote novca kako bi "iz zabave" snajperom ubijali civile u opkoljenom Sarajevu.&nbsp; &nbsp;Za Televiziju E je ispričao kako je sa italijanskim novinarom u kontaktu još od aprila, te da je upoznat s akcijom italijanskog tužilaštva. Vjeruje da ona može imati neki pozitivan rezultat, zato što dolazi, kako kaže izvana, jer se u tužilaštvima BiH i Srbije ne dešava ništa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001128_36744fb3547d916de43c70ccc848ebbad0ef846e70ab4d3c0b445f1a6160a38a.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251119001128_36744fb3547d916de43c70ccc848ebbad0ef846e70ab4d3c0b445f1a6160a38a" data-rendition-name="original" width="1200" height="675" loading="lazy" alt="STRAH OD SNAJPERSKOG METKA: Sarajevo, 1994. godina"> <figcaption>STRAH OD SNAJPERSKOG METKA: Sarajevo, 1994. godina(Photo: Oslobođenje)</figcaption> </figure>  &nbsp;-Znali smo za “vikend četnike”, ljude koji su dolazili najčešće subotom i nedjeljom da ubijaju djecu, civile, žene i starce. Kao dijete koje je preživjelo rat i genocid u BiH dobro se sjećam da su subota i nedjelja bile posebno opasne, nijesmo mogli izlaziti, baš zbog ljudi koji su dolazili. I za te ljude možemo reći da su dolazili na neku vrstu safarija. Jer ako su dolazili samo vikendom znači da nijesu bili regularni vojnici, možda su i oni plaćali ili su jednostavno dolazili iz zabave, kazao je Hodžić. SNAJPERSKI TEROR Na nišanu – između ostalog i snajpera. Tako su Sarajlije živjele skoro četiri godine opsade. Nove rane i stare slutnje otvorila je istraga u Italiji o „safari ratnicima“ - bogatim ljudima, mahom Italijanima koji su vikendom dolazili da, za novac, ubijaju civile u Sarajevu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001132_1a70aaa7514c0b34130c986fc117fc4e98346c6cd962f1b6e30da8eea12d14eb.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251119001132_1a70aaa7514c0b34130c986fc117fc4e98346c6cd962f1b6e30da8eea12d14eb" data-rendition-name="original" width="500" height="281" loading="lazy" alt="NOVINAR KOJI JE POKRENUO ISTRAGU U MILANU: Ecio Gavecani (Ezio Gavezzani)"> <figcaption>NOVINAR KOJI JE POKRENUO ISTRAGU U MILANU: Ecio Gavecani (Ezio Gavezzani)(Photo: N1)</figcaption> </figure>  - Safari je koštao današnjih 200 ili 300 hiljada eura. Snajperist nije bio ograničen ukoliko bi mu se na nišanu našlo dijete, pucao bi na dijete, ukoliko bi to bila žena ili muškarac pucao bi svejedno, nijesu imali nikakvu vrstu cenzure ili morala. Ja bih samo rekao da smo došli do nečega što je apsolutno zlo, dakle pucali su na bilo koga bez ikakvog razloga, ispričao je za sarajevsku Televiziju Face Ecio Gavecani, italijanski novinar. On je ubijanje Sarajlija iz zabave za novac godinama istraživao. Došao je i do imena i dokaze predao Tužilaštvu u Milanu koje je otvorilo istragu. - Ova aktivnost se realizovala svaki vikend između 1992. i 1995. godine, možda sa nekim prekidima. Moramo uzeti u obzir da je bilo oko 150 do 200 dolazaka u tih tri godine, rekao je Gavaceni. Priču o dolasku bogatih, da sa planina iznad Sarajeva za novac ubijaju ljude, aktuelizovao 2022. godine je film „Sarajevo safari“ slovenačkog rediteljla Mirana Zupaniča. OTKRIVANJE UŽASA&nbsp; Edin Subašić, bivši obavještajac, jedan od svjedoka u filmu, kaže da je o dolasku bogatih da ubijaju u Sarajevu čuo još 1993. godine kada je čitao zabilješke o saslušanju jednog srpskog zarobljenika iz Paraćina, koji je ispričao da su sa njim u BiH tokom rata ušli bogati Italijani koji će platiti srpskoj vojsci u Sarajevu da ih puste da pucaju na neke muslimane. Radilo se, kaže, o bogatim i uticajnim ljudima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001136_3651810b23a235ee1b4dd04f11ab09aaef23c593b1092519f3f33d5a6b7a4e3a.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251119001136_3651810b23a235ee1b4dd04f11ab09aaef23c593b1092519f3f33d5a6b7a4e3a" data-rendition-name="original" width="940" height="529" loading="lazy" alt='ITALIJANI SU ZNALI O ,,SARAJEVO SAFARIJU" JOŠ 1993. GODINE: Edin Subašić'> <figcaption>ITALIJANI SU ZNALI O ,,SARAJEVO SAFARIJU" JOŠ 1993. GODINE: Edin Subašić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  - I to je jedan od razloga što su oni do sada i bili nedodirljivi. Nije to baš problem za koji se baš nije znalo u Italiji, ali jednostavno se nije otvarao jer su oni svojim uticajem i autoritetom mogli da zaustave efikasne istrage. To su do sada uspijevali, međutim ovolika količina dokaza natjerala je tužioca da otvori istragu - kazao je Subašić za Javni servis BiH. Prema do sada dostupnim podacima - iz filma ,,Sarajevo Safari", ali i onome što se zna o istrazi koja je pokrenuta u Milanu i medijskih izvještaja, procjenjuje se da je bilo najmanje 200 osoba koje su dolazile kako bi za novac ubijali ljude u Sarajevu. Jedan od najstrašnijih detalja je svjedočenje vojnog insajdera o postojanju takozvanog cjenovnika smrti. Ako su te informacije tačne, najviše novca su davali kako bi ubijali djecu. - Ta vrsta svjedočenja je zaista šokantna, da bi nekom čovjeku predstavljalo više užitka, ne znam ni kako to da nazovem, da ubije dijete i da plati više da bi ubio dijete. U tom izvještaju se kaže da su starci i starice bili besplatni. Jednostavno takav koncept ja ne mogu zamisliti. Da mi sada nađu čovjeka koji je ubio mog brata i da kažu da ja ubijem njegovo dijete ja ne bih to jednostavno mogao uraditi. Prije bih da mene ubiju nego da ubijem dijete, kaže Džemil Hodžić. OČEKIVANJE KONAČNE PRAVDE Svjedočenja iz filma bila su povod tadašnjoj gradonačelnici Sarajeva da 2022. godine podnese krivičnu prijavu Tužilaštvu Bosne i Hercegovine. Danas mnogo očekuje od italijanskih pravosudnih organa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001152_eafed7dbd2ad2d7d6b64ed64174659d7cce0928bab2d238b9471c004d587a095.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251119001152_eafed7dbd2ad2d7d6b64ed64174659d7cce0928bab2d238b9471c004d587a095" data-rendition-name="original" width="700" height="392" loading="lazy" alt="TUŽBA U FIJOKAMA TUŽILACA: Benjamina Karić"> <figcaption>TUŽBA U FIJOKAMA TUŽILACA: Benjamina Karić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  - Stavila sam se na raspolaganje za svjedočenje Tužilaštvu u Milanu. Nadam se da će istraga pokazati nove činjenice, mislim da tužioci u Milanu čak imaju imena i prezimena osoba- rekla je Benjamina Karić za BHRT. Iz Tužilaštva BiH, bosanskohercegovačkim medijima su rekli da je predmet po prijavi bivše gradonačelnice u radu, te da tužiteljska odluka još nije donešena.&nbsp; O lovu na ljude u opkoljenom Sarajevu još ratne 1993. godine, pozivajući se na italijanske medije, pisalo je i sarajevsko Oslobođenje, a snajpersko djelovanje u haškim presudama označeno je kao poseban teror nad civilima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001152_24e714b31f4fa7908f16179f72dff97e1e4a1237abc01bcfc45c7fb5979f61b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251119001152_24e714b31f4fa7908f16179f72dff97e1e4a1237abc01bcfc45c7fb5979f61b0" data-rendition-name="original" width="276" height="182" loading="lazy" alt='DOKAZ DA SE ZNALO: Naslovnica sarajevskog ,,Oslobođenja", april 1995. godine '> <figcaption>DOKAZ DA SE ZNALO: Naslovnica sarajevskog ,,Oslobođenja", april 1995. godine(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  "Sarajevski civili bili su gađani iz snajpera dok su išli po vodu. Iz snajpera se pucalo po djeci dok su se igrala ispred svojih kuća, šetala s roditeljima ili se vraćala kući pješke iz škole, dok su vozila bicikle, kazao je tokom izricanja pravosnažne presude Radovanu Karadžiću 2019. godine sudija O-Gon Kwon. (NE)DOSTIŽNA PRAVDA Džemil Hodžić podsjeća da Sarajlije pravdu i ubice traže već 30 godina i poručuje da ne smiju i neće odustati. - Dok sam živ pričaću, govoriću, dijeliću istinu. Optimista sam, razmišljam, nadam se i bilo šta da se desi poslije ovoga slučaja u Milanu je dobrodošlo, ali jednostavno čovjek mora biti malo i sumnjičav i skeptičan s obzirom da je prošlo 30 godina i niko nije u zatvoru kada su snajperisti u pitanju, tako da pravda jeste spora, ali i te kako je dostižna. Na nama koji smo preživjeli je da se borimo i da ustrajemo u svom putu - poručio je Hodžić.&nbsp; Niko ne zna tačan broj takozvanih snajperskih gnijezda smještenih na obroncima planina koje okružuju Sarajevo. Niti onih u dijelovima grada koje je tokom rata kontrolisala Vojska Republike Srpske. Nema nijedne presude ni pred međunarodnim ni domaćim sudovima za snajperiste koji su djelovali tokom opsade Sarajeva. - Svake godine posjetim te rovove i pogledam putanju odakle je ispaljen metak. Postoji opcija da su mijenjali svoju lokaciju i da su pojačavali snajpersko djelovanje. To nama nije sasvim poznato, na sudu je, tužilaštvu i na nama pojedinačno da pronađemo ubice. Ne želim da zvučim pesimistično i negativno, sporo je, teško je… Bavim se ovim sedam godina kada je projekat u pitanju, a u stvari moja privatna potraga traje od onog dana kada je Amel ubijen na moje oči - ispričao je on televiziji E.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025111901114_1c0bffb09ba73b8aae544a58d900bd5075e8cb6bb776d2e9b7c0614ae728725d.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2025111901114_1c0bffb09ba73b8aae544a58d900bd5075e8cb6bb776d2e9b7c0614ae728725d" data-rendition-name="original" width="1024" height="682" loading="lazy" alt='RIZIKOVANJE ŽIVOTA: Prelazak preko ,,snajperske ulice"'> <figcaption>RIZIKOVANJE ŽIVOTA: Prelazak preko ,,snajperske ulice"(Photo: Getty Images)Getty Images</figcaption> </figure>  SNIPER ALLEY Kroz projekat i sajt Sniper Alley pokušava da skupi i sačuva što više dokaza. Skupljajući fotografije ratnog Sarajeva, počeo je da radi serijal koji se bavi fotografima i novinarima koji su pokrivali opsadu Sarajeva.&nbsp; - U dvije ili tri epizode ti fotografi koji su dolazili u Sarajevo u toku rata, &nbsp;posjećivali su i pozicije srpskih vojnika i Republike Srpske i ispričali su kako su na tim položajima zaticali &nbsp;Grke, Ruse, srpsku dijasporu. Tako da mene ovaj fenomen ne iznenađuje toliko - istakao je Hodžić. Ratni fotoreporteri koji su izvještavali iz Sarajeva, ali i sa položaja Vojske Republike srpske, smještenim na okolnim brdima, u dokumentarnom serijalu ,,Priča iza fotografije “u okviru projekta Sniper Alley Photo, svjedočili su o onima koji nijesu nužno dolazili da ubijaju za novac, ali jesu zbog izopačenih ideologija, ali i iz zabave.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001136_4bb5be68cf3f5801e2b5ad9e94092a8e9fb1b284506a43d33aeb96a912f67a44.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20251119001136_4bb5be68cf3f5801e2b5ad9e94092a8e9fb1b284506a43d33aeb96a912f67a44" data-rendition-name="original" width="728" height="533" loading="lazy" alt="SVJEDOČENJE IZ PRVE RUKE: Mario Boka (Mario Bocca) italijanski fotoreporter"> <figcaption>SVJEDOČENJE IZ PRVE RUKE: Mario Boća (Mario Boccia) italijanski fotoreporter(Photo: Sniper Alley photo)</figcaption> </figure>  - U bazi na Grbavici sam upoznao momka koji je došao iz Grčke. Mladog momka iz Grčke koji je došao da se bori u ime pravoslavne solidarnosti i bio je potpuni ludak. Imao je nenormalne tvrdnje. Na primjer, rekao mi je da je ovdje da se bori protiv Muslimana i Jevreja koji hoće da osvoje svijet. Grk je imao plavu majicu sa bijelim prugama. I oni su došli izvana da se bore. Jedan lik je došao iz Njujorka, bio je američki državljanin srpskog porijekla, koji je naročito došao iz Njujorka u Sarajevo da puca na ljude, na djecu na prave ljude, ispričao je Mario Boća (Mario Boccia), italijanski fotoreporter za projekat Sniper Alley Photo. Drugi fotoreporter, Njemac Petar Kulman (Peter Kullmann), u okolini Sarajeva, na položajima Vojske Republike Srpske sreo je ljude koji su živjeli i radili u Njemačkoj.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001140_805947ec8aac8a97c5f60e4d33fc4bacee3e2df81564d685a58adc41ece60614.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20251119001140_805947ec8aac8a97c5f60e4d33fc4bacee3e2df81564d685a58adc41ece60614" data-rendition-name="original" width="975" height="638" loading="lazy" alt="JOŠ JEDNO SVJEDOČANSTVO: Peter Kulman, njemački fotoreporter"> <figcaption>JOŠ JEDNO SVJEDOČANSTVO: Peter Kulman, njemački fotoreporter(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  - A ja kako sam Njemac… Kako su neki od njih pričali njemački sa mnom, rekli bi: „Mi radimo u Štutgartu, radimo za veliku auto kompaniju. I tako dalje i tako dalje. Moramo se naći kad se ovo završi i slične stvari, što je bilo jako čudno. Rekli su da su došli u grupama u osnovi, nije bio samo jedan po jedan, nego su se udružili u Njemačkoj, sjeli na autobus ili kombi i jednostavno došli petkom naveče i vraćli se nedjeljom naveče ili ponedjeljkom ujutro, kako bi bili na vrijeme za večernju smjenu u ponedjeljak, kazao je on za projekat Sniper Alley Photo. &nbsp; U Sarajevu je tokom skoro četvorogodišnje opsade grada ubijeno više od 11 hiljada ljudi. &nbsp;

Hodžić: Kao djeca smo znali za ,,vikend četnike”, ljudima koji su dolazili subotom i nedjeljom da ubijaju djecu, žene i starce

Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević u emisiji „Iznova“ na TV Nova M iznio je niz oštrih kritika na račun vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića, poručivši da je – što se njega tiče – on već „bivši VDT“.
Knežević je kazao da očekuje podršku za Markovićevu smjenu, uprkos najavama da Poslanički klub PES-a neće podržati inicijativu.
– Što se mene tiče, Milorad Marković je već bivši VDT. Gospodin Marković se krije iza rezultata SPO-a, a on je čovjek koji ima najjača ovlašćenja u Crnoj Gori. Ono što mu zamjeram jeste što se on ne miješa u svoj posao. On može uzeti bilo koji predmet u svakom trenutku, ali nikada nije dao komentar ni o jednom predmetu niti problemu u Tužilaštvu. Najviše voli da ide po seminarima i da pokazuje dijagrame – uhapsili smo ovoga što je silovao kozu, uhapsili smo onoga što je udario psa pa pobjegao – i sve to ubaci u statistiku. A glavu hobotnice niko ne dira. Ne može dobiti našu podršku, on je već bivši - poručio je Knežević.
<h2>„Neka pokaže jedan jedini dokaz u predmetu Državni udar“</h2>
Knežević je pozvao Markovića da predoči „jedan jedini dokaz“ kojim se potvrđuje da su on, Andrija Mandić i Mihailo Čađenović učestvovali u slučaju „Državni udar“.
– On je inicirao žalbe u tom predmetu, iako zna da tu nema ni jedan procenat istine. I dalje postupa po optužnicama Milivoja Katnića i Saše Čađenovića, koji su u zatvoru zbog zloupotrebe službenog položaja, rekao je Knežević.
<h2>„Sa njim nema zatvaranja poglavlja 23 i 24“</h2>
Lider DNP-a tvrdi da bi smjena Markovića bila iskorak, a ne kočnica evropskim integracijama.
– Mi nikada nećemo riješiti poglavlja 23 i 24 ako on bude na čelu Tužilaštva. Evropska komisija treba da pozdravi ovu moju odluku. Nama treba VDT koji je spreman da pogine ako treba – metaforički rečeno – a ne čovjek koji izbjegava odgovornost - kazao je on.
<h2>„Podržali smo ga zbog cipela“</h2>
Knežević je podsjetio da su DNP i NSD dali Markoviću „uslovnu podršku“ prilikom izbora, tvrdeći da je konačna odluka bila motivisana njegovim skromnim izgledom.
– Pitajte gospodina Mandića jesu li prelomile njegove "ukopne cipele" i odijelo. Rekli smo – greote, ovo je pošten čovjek. A vidite kakve cipele sad nosi. I onda on kaže da smo mi izvršili pritisak na njega - naveo je Knežević.
<h2>Marović, Srbija i odgovornost</h2>
Govoreći o neizručenju Svetozara Marovića, Knežević je optužio bivšeg predsjednika Višeg suda Borisa Savića da je omogućio Maroviću odlazak u Srbiju.
– Znate li ko je pustio Svetozara Marovića da ode u Srbiju? Boris Savić. On je znao da Marović treba da ide na izdržavanje kazne. Sad je, navodno, Vučić kriv što ga ne izručuju, a Savić ga je pustio da napusti zemlju - kazao je.
Istakao je da ga nikada nije pitao predsjednika Srbije Aleksandra Vučića o Maroviću, uz obrazloženje da ga ta tema nije posebno interesovala.
– Nekoga boli Marović, nekoga priznanje Kosova. Da sam pitao Vučića o Maroviću, on bi mene pitao: A što ste vi priznali Kosovo? - rekao je Knežević.
Dodao je da Crna Gora treba da nastavi da insistira na izručenju Marovića, koji će, uprkos priznanju krivice, u oktobru naredne godine biti slobodan čovjek.

Tag: hans-henri-kluge

SZO: 30 odsto svih žena doživjelo nasilje

Spajić: Brzo ćemo uvesti vize za državljane Rusije

Vlada usvojila Informaciju o izgradnji kanalizacije kod rijeke Lim, vrijednost projekta 150 hiljada eura

Crna Gora da finalizuje sva preostala imenovanja na visokom nivou

Crna Gora protiv nacrta rezolucije i ruske političke instrumentalizacije: Borba protiv nacizma ne smije služiti kao opravdanje za teritorijalnu agresiju

PRATITE TVe UŽIVO