„Ohrabrujem ih da još jače krenu, odgovor će dobiti ubrzo“ – bila je poruka načelnika Regionalnog centra bezbjednosti Sjever Harisa Đurđevića upućena medijima i novinarima koji su ukazivali na rasulo u bezbjednosnom sektoru i čistke u policiji kroz fingirane disciplinske postupke. Te prijetnje, ali i klevete, Đurđević je izrekao prošle sedmice pred odbornicima u bjelopoljskom parlamentu.&nbsp; Televizija E i Portal ETV su od 4. marta objavili više priloga i tekstova o progonu policajaca koji se izjašnjavaju kao Crnogorci, a sve s ciljem da se u bezbjednosnom sektoru, na ključnim pozicijama, napravi partijska vojska lojalna Demokratama.&nbsp; Ukazivali smo na propuste u radu bezbjednosnog sektora kada je Aco Martinović na Cetinju 1. januara ubio 13 osoba, među kojima i dvoje djece. Izvještavali smo u kontinuitetu kada je zločinac Alija Balijagić, višestruki povratnik u izvršenju krivičnih djela i silovatelj, u bjelopoljskom selu ubio brata i sestru.&nbsp; Pisali smo i emitovali priloge i o bjekstvu Alije Kuča, optuženog za silovanje, koji je i ranije bio optuživan za isto krivično djelo. Podsjećali smo i podsjećaćemo na masakr na Medovini kada je stradalo 10 nedužnih osoba, među kojima i dvoje djece. Niko iz vrha bezbjednosnog sektora, ni tada ni 1. januara, nije ni pomislio da treba da podnese ostavku zbog dva najveća masakra u novijoj crnogorskoj istoriji.&nbsp; Očito su ove teme – a posebno slučajevi Balijagića i Kuča, koji su bili u njegovoj nadležnosti – razlog da načelnik Regionalnog centra bezbjednosti Sjever, istim vokabularom kao vrh Demokrata, posegne za prijetnjama, optužbama i targetiranjem medija.&nbsp; Nije pomenuo ni Portal ETV niti Televiziju E, ali iz njegovog obraćanja može se zaključiti čiji mu prilozi i tekstovi ne odgovaraju. <h2>UZORI U POLITIČKOM GOVORU</h2> Đurđević se, po ugledu na svoje formalne i neformalne pretpostavljene – potpredsjednika Vlade za bezbjednost Alekse Bečića, ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i šefa Kluba poslanika i generalnog sekretara Demokrata Borisa Bogdanovića – obrušio na, kako je kazao, kvazi-medije, kojima su izvor informacija lažni profili na društvenim mrežama, a finansiraju se iz organizovanog kriminala – šverca cigareta, poručujući da su postupci u toku i da će neki biti pokrenuti.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250521060556_3bab528c77823f6f8a54d4adac65ce3efea3fb7b23aa318868f121f0b4ee9ced.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250521060556_3bab528c77823f6f8a54d4adac65ce3efea3fb7b23aa318868f121f0b4ee9ced" data-rendition-name="original" width="1921" height="844" loading="lazy" alt="Haris Đurđević"> <figcaption>Đurđević pred odbornicima u bjelopoljskom parlamentu</figcaption> </figure>  Očito je Đurđević zaboravio kodeks policijske etike, pa je, koristeći institucionalnu moć i poziciju, zaprijetio medijima postupcima – sve pod plaštom da su tendencioznim pisanjem „napadnute“ ključne figure bezbjednosnog sektora.&nbsp; Za promjenu, bilo bi dobro da se Đurđević rukovodi načelom istine – makar bi tako trebalo, i sa ljudskog i sa profesionalnog aspekta – jer izvori za priloge i tekstove Portala ETV i Televizije E nijesu sa lažnih profila, već od relevantnih izvora iz Ministarstva unutrašnjih poslova, Agencije za nacionalnu bezbjednost, od ljudi kojima je dosta maltretiranja, laži i podvala. Nijedna informacija nije demantovana, podaci su bili kristalno jasni i precizni.&nbsp; Ali, šta se krije iza nemuštog pokušaja Harisa Đurđevića da se bavi visokom politikom? Umjesto konkretnih poteza, i on – kao i njegovi partijski šefovi – samo obećava.&nbsp; Za promjenu, recimo, bilo bi dobro da Đurđević objasni svoje propuste u slučaju dvostrukog ubice Alije Balijagića. Bilo bi dobro i da objasni kako je Alija Kuč pobjegao iz Crne Gore.&nbsp; Načelnik je trebalo da odbornike upozna sa ostvarenim rezultatima, problemima u radu, analizom teških slučajeva koji su izazvali uznemirenje ne samo bjelopoljske, nego i cjelokupne crnogorske javnosti. Recimo, kako su policajci hapsili Balijagića u nekim prethodnim slučajevima. Je li to Alija Balijagić, danas stariji desetak godina, sada fizički spremniji, brži? Ili ima sofisticiranu opremu, mrežu jataka, natprirodne moći? Sudeći po reakciji policije pod komandom Đurđevića – jeste.&nbsp; Načelnik RCB Sjever, po uzoru na svoje pretpostavljene, a da bi prikrio svoju odgovornost, fokusirao se na medije – novinare – i održao politički govor prelazeći granice svojih ovlašćenja. Prema informacijama Portala ETV, više izvora iz policije ukazuje da je govor unaprijed pripremljen uz saglasnost vršioca dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića. Materijal je, zna se, izašao iz kuhinje ideologa Demokrata, kojega progone demoni prošlosti oličeni u tridesetogodišnjoj vladavini DPS-a, iz koje je, vjerovatno kao i sa fakulteta, izašao jedva živ.&nbsp; No, pitanje je – je li načelnik Đurđević zaboravio kodeks policijske etike ili svjesno ne želi da ga se pridržava da bi se „dodvorio“ svojim pretpostavljenima i tako produžio ostanak i sačuvao svoju fotelju, za koju se – po uzoru na šefove – grčevito bori. <h2>KODEKS SAMO NA PAPIRU&nbsp;</h2> Krenimo redom: Zakonom o unutrašnjim poslovima i Kodeksom policijske etike, u članu 13, zabranjeno je političko i ideološko djelovanje i istupanje, odnosno policijski službenik se obavezuje da bude neutralan – Đurđević za taj član nije mario, jer je iz njegovog „dobro pripremljenog govora“ jasno čiju politiku javno zastupa.&nbsp; Đurđević nije poštovao osnovna prava i slobode novinara i medija, što je zagarantovano međunarodnim konvencijama i Ustavom Crne Gore.&nbsp; Načelnik se oglušio i o član 9. Kodeksa policijske etike, kojim je definisano da je policijski službenik dužan da u svim nastupima i djelovanjima u kojima predstavlja policiju, iznosi stavove policije – nikako političke stavove.&nbsp; Ono što je očigledno jeste da se Đurđević u svom govoru nije kretao u granicama svojih ovlašćenja i nadležnosti policije, čime je narušio ugled institucije.&nbsp; Đurđević je diskriminisao i javno etiketirao dio medija koji ukazuju na slabosti i propuste u bezbjednosnom sektoru. U članu 5. Kodeksa policijske etike, policijski službenik se obavezuje na nediskriminaciju po više osnova, pa i po osnovu zabrane da bilo koga dovodi u neravnopravan položaj u ostvarivanju svojih prava i obaveza – a ovdje je riječ o pravima i obavezama novinara – niti da ih svojim djelovanjem stavi u neravnopravan položaj zato što pripadaju nekoj društvenoj grupi ili zbog bilo kojeg drugog ličnog svojstva, što se može odnositi i na istraživačko novinarstvo, novinare i medije...&nbsp; Rukovodilac organizacione jedinice je, po članu 16. Kodeksa policijske etike, dužan da ličnim ponašanjem daje primjer etičkog ponašanja drugim policijskim službenicima – a Đurđević je rukovodilac Regionalnog centra bezbjednosti Sjever.&nbsp; A o profesionalnosti načelnika Đurđevića da ne govorimo: iznositi za bilo koju osobu ili pravno lice da učestvuje u kriminalnim aktivnostima ili da se finansira iz kriminalnih aktivnosti – bez prethodno prikupljenih dokaza i sprovedenog krivičnog procesuiranja – neprofesionalno je i nezakonito.&nbsp; Sve i da policija radi i provjerava konkretna lica i njihov rad, policajac je dužan da te informacije ne iznosi u javnost, u cilju zaštite istrage, kako bi se obezbijedio postupak i prikupljanje dokaza.&nbsp; Jasno je da Đurđević nastupa sa pozicije sile i moći, koristeći službeni položaj, da mu je dalek kodeks – kako onaj ljudski, tako i policijski – jer treba izmjestiti fokus na medije i novinare i prikriti svoje nečinjenje u istragama Balijagić i Kuč.&nbsp; Postavlja se pitanje da li će Đurđević zbog ovoga biti pozvan na odgovornost, ili će svojim političkim govorom kupiti svoje političke mentore, kojima zakon i procedure nijesu u agendi djelovanja.&nbsp; Kao i njegovi šefovi, o onome o čemu treba da govori, šef Sjevera – ćuti.&nbsp; Jer, nakon što je Đurđević govorio u bjelopoljskom parlamentu, brat ubijenih Madžgalja, Velibor Madžgalj, kazao je za Dan da je ogorčen izjavom načelnika. Đurđević je izjavio da je 25. oktobra prošle godine dobio obavještenje da je protiv Balijagića primljena jedna prijava, ali da je internom kontrolom utvrđeno da su bile još dvije. Mnogo je pitanja koja je postavio Velibor Madžgalj – za sada nema reakcije rukovodioca bezbjednosnog sektora.&nbsp; Mi ćemo strpljivo čekati Đurđevićeve odgovore na ova pitanja. &nbsp; Ali i na ona o njegovoj imovini na Žabljaku.&nbsp; Samo nam trebaju odgovori – ako je Đurđević odgovoran čovjek, kao što samohvalisavo tvrdi.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Prijeteći medijima, Haris Đurđević zaboravio na policijski kodeks

Osam dana nakon masakra na Cetinju, najvećeg zločina u istoriji Crne Gore, reagovao je vrh Ministarstva unutrašnjih poslova. Ali, ne da bi iskazao neku vrstu skrušenosti ili empatije.&nbsp; Nije bilo ni pozivanja na vlastitu odgovornost zbog 13 ubijenih, među njima i dvoje đece. Naprotiv: ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, nakon konsultacija sa šefom Demokrata i potpredsjednikom Vlade Aleksom Bečićem, crnogorsku javnost obavijestio je o nečemu -sasvim drugom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250401230416_091f45d79eae3620d2db6a2383724217f7a0654f720b7e673bbf4e66fc4262ef.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250401230416_091f45d79eae3620d2db6a2383724217f7a0654f720b7e673bbf4e66fc4262ef" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="PARTIJSKA STRATEGIJA OBMANE: Bečić i Šaranović"> <figcaption>PARTIJSKA STRATEGIJA OBMANE: Bečić i Šaranović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  STRATEGIJA DEMOKRATA&nbsp; Da je suspendovao čak 19 policijskih službenika, a da je za 44 policajca utvrđeno da postoje bezbjednosne smetnje za dalji rad. Uporedo sa tim, naložene su u Agenciji za nacionalnu bezbjendost provjere za još 38 službenika. Tada se i tako se zvanično saznalo za akciju odstrijela nepoželjnih u policiji. Pokretanjem većeg broja disciplisnkih postupaka ministar Danilo Šaranović i čelnik policije Lazar Šćepanović – odlučili su da ubrzaju već osmišljenu akciju kodnog imena ,,Značka”. Bila je to beskrupulozna strategija Demokrata Alekse Bečića da se smiri javnost ogorčena nakon zločina 1. januara i tako prikriju stravični neuspjesi u sektoru bezbjednosti.&nbsp; Prije svega tri velika bezbjednosna propusta. SLUČAJEVI POLICIJSKE NESPOSOBNOSTI Prvenstveno, riječ je o skandalozno neuspješnoj akciji hvatanja dvostrukog ubice, zločinsca povratnika Alije Balijagića. Od kraja oktobra prošle godine škole u Bijelom Polju su bile zatvorene pune tri sedmice; policija je upozoravala građane da ne napuštaju svoje domove a veliki broj policajaca i vojnika bio je angažovan na sjeveru Crne Gore na lociranju i hvatanju ubice...&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250401230416_f35f76418592375a2ce8e953676de773b8aa67b1996dd10f1188fa3d07aaa5e9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250401230416_f35f76418592375a2ce8e953676de773b8aa67b1996dd10f1188fa3d07aaa5e9" data-rendition-name="original" width="1712" height="994" loading="lazy" alt="DOKAZ O NESPOSOBNOST CRNOGORSKE POLICIJE: Detalj sa izručenja Alije Balijagića"> <figcaption>DOKAZ O NESPOSOBNOST CRNOGORSKE POLICIJE: Detalj sa izručenja Alije Balijagića(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Ispostavilo se da je Balijagić već drugi dan nakon dvostrukog ubistva bio na teritoriji Srbije gdje je i uhapšen 21. novembra. Jednako neuspješna bila je i policijsko dejovanje u slučaju hvatanja odbjeglog silovatelja Alije Kuča. Da stvari budu još gore, Kuče je povratnik u izvršenju tog strašnog krivičnog djela: 2014. godine dobio je kaznu zatvora od pet godina zbog pokušaja silovanja maloletne djevojčice.&nbsp; I krajem prošle godine ponovo je bio pred sudom zbog pokušaja silovanja januara 2023, ali nije bilo dokaza. Kao što nije bilo preventivne reakcije crnogorske policije da spriječi Aliju Kuča na ponavljanje djela: od polovine februara crnogorska policija uzalud traga za srpskim državljaninom koji ima i crnogorsko državljanstvo.&nbsp; &nbsp;,,PRELETAČ” ULAZI U IGRU Opisani slučajevi direktno dokazuju nestručno i neprofesionalno rukovođenje čelnika MUP-a i Uprave policije.&nbsp; No, uzalud činjenice - odgovorni nijesu željeli da prihvate odgovornost. Umjesto toga, za užasne propuste i neuspjehe u sektoru bezbjednosti, Bečić, Bogdanović i ostala ekipa Demokrata koja je zaposjela bezbjednosni sektor - pokušala je da okrivi targetirane policijske službenike.&nbsp; U stvari: galamom o suspenzijama i pričama dekriminalizaciji policije zamaskirali su vlastitu nesposobnost.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250401230420_62a4f4a2c21ed0d1a1af2cea3ede86b1e71b5a5a2cc982c027e36ea0c5132a61.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250401230420_62a4f4a2c21ed0d1a1af2cea3ede86b1e71b5a5a2cc982c027e36ea0c5132a61" data-rendition-name="original" width="1088" height="537" loading="lazy" alt="POLTRONSTVO SE (ZA SADA) ISPLATI: Haris Đurđević"> <figcaption>POLTRONSTVO SE (ZA SADA) ISPLATI: Haris Đurđević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  I tada je u igru uletio načelnik regionalnog centra ,,Sjever” Haris Đurđević. Po nalogu iz vrha policije inicirao je disciplinske postupke za devet policajaca sa sjevera od kojih su četvorica prije nekoliko dana javno targetirani.&nbsp; Đurđević je inače jedan iz plejade takozvanih policijskih preletača. Do velikih političkih promjena avgusta 2020. godine bio je disciplinovani vojnik vlasti koju je predvodila Demokratska partija socijalista. Poslije se brzo prešaltao. KAD POLICIJA NAPADNE ŽRTVU To pokazuje i slučaj Emira Pilava, građanskog aktiviste iz Pljevalja.&nbsp; Njega i njegovog oca 31. avgusta 2020. godine, nakon izbora, napali su izlazeći iz slavljeničke kolone sa srpskim obilježjima trojica Kneževića: Goran, njegov sin Darko i sinovac Vladan Knežević. Uz prijetnje i psovke na nacionalnoj osnovi Pilavima je tada jasno rečeno – ,,selite se odavde”!&nbsp; Bilo je to vrijeme velikog nacionalšovinističkog orgijanja u Pljevljima i okolini kada je zabilježen veći broj napada na ljude islamske vjeroispoviejsti. Među nima je kao žrtva bio i Emir Pilav. No, zahvaljujući upravo tadašnjem načelniku pljevaljske policije Harisu Đurđeviću, pokušao se Pilav umjesto žrtve predstaviti napasnikom. Vjerovali ili ne: prvi policajac Pljevalja tada je napisao - prekršajnu prijavu protiv Pilava?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250401230420_c8e252dd1a630669495c210afcbd56cec5caeadf1b80d52eb098a50ecfe946af.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250401230420_c8e252dd1a630669495c210afcbd56cec5caeadf1b80d52eb098a50ecfe946af" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="NA METI KLEROFAŠISTA ALI I POLICIJE: Emir Pilav"> <figcaption>NA METI KLEROFAŠISTA ALI I POLICIJE: Emir Pilav(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  EMIR PILAV :,,NA NIŠANU” NAČELNIKA&nbsp; &nbsp;Za Portal ETV Emir Pilav prenosi sadržaj razgovora koji je vodio sa tadašnjim prvim čovjekom pljevaljske policije Harisom Đurđevićem. &nbsp; -Kada sam načelnika policije u Pljevljima upozorio na preporuke Savjeta za građansku kontrolu policije, on je tada odgovorio da neće da ih usvoji. Ne da ne može, nego da neće da povuče prekršajnu prijavu protiv mene jer on mora da – balansira. Smatram da pripadnici policije nikako ne bi smjeli u ovakvim sitacijama da ,,balansiraju”, ali možda je to dokaz da je Đurđević htio da otane na funkciji, da se dopadne, da se nekako dodvori ,,oslobodiocima” ili ,,osvježivačima” – ističe Pilav.&nbsp; Smatra da je vrlo indikativan podatak da se Centrar bezbjednosti Pljevlja tada nije žalio na oslobađajuću presudu, ali da načelnik Đurđević to nije uradio.&nbsp; -Kako piše u policijskom diopisu, oni su tim odbijanjem da se žale ispunili preporuke Savjeta za građansku kontrolu policije, što je začuđujuće ali I dokaz namjera načelnika Đurđevića – zaključuje Pilav.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250401230424_4186f3a17eee06076eb2af6192b9e91dd6bd15f783712ddcb10acdc33ae1bb08.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250401230424_4186f3a17eee06076eb2af6192b9e91dd6bd15f783712ddcb10acdc33ae1bb08" data-rendition-name="original" width="1200" height="675" loading="lazy" alt="ZLOUPOTREBA INSTITUCIJA: Crnogorska policija"> <figcaption>ZLOUPOTREBA INSTITUCIJA: Crnogorska policija(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  (NE)SPROVOĐENJE PRAVDE &nbsp;Upravo je Đurđevićevo ,,balansiranje”, odnosno selektivno djelovanje spriječilo sprovođenje pravde.&nbsp; Tek aprila 2024, skoro četiri godine od brutalnog napada na oca i sina Nuriju i Emira Pilava u Pljevljima - poslije čak dvije oslobađajuće presude - Goranu Kneževiću koji se jedini od napadača našao na optuženičkoj klupi presudio je Apelacioni sud. Kažnjen je osam mjeseci zatvora. &nbsp; A Haris Đurđević koji je pokazao lojalnost novoj srpskoj vlasti mogao je da bere plodove svog poltronstva. Ubrzo je nagrađen pozicijom načelnika regionalnog policijskog centra ,,Sjever”. I nastavio da obavlja prljave poslove: upravo je Đurđević targetirao četvoricu suspendovanih bivših starješina iz Bijelog Polja, Rožaja i Berana. I PAD MOŽE BITI LET Kako je služio Šaranoviću i Šćepanoviću uvećavala se i Đurđevićeva imovina. Nakon stana u Pljevljima, načelnik je trgovao stan i u Podgorici. I to je sve što je prijavljeno, mada porodica Đurđević ima imovine koju načelnik nije prijavio. Kao, na primjer kuća na Žabljaku, u selu Pitomine. Đurđević je tamo vlasnik parcele broj 1742 zajedno sa inspektorom pljevalsjke policije, izvjesnim Dejanom Drobnjakom. Kako će pokazati istraživanje Portala ETV i Televizije E, Drobnjak je, skupa sa Đurđevićem, preletio iz tabora jedne u tabor druge vlasti nakon 2020. godine. I on je dobro profitirao, kao i prijatelj mu i kolega Đurđević. Što znači da se u policiji isplati biti – preletač. I što se tiče uspona u karijeri, ali i sticanja imovine. Problem je, samo, što na kraju uvijek slijedi svođenje računa. A to za neke može biti baš bolno.&nbsp; Jer i pad može biti let. No, tada preletač neće imati mnogo koristi ili napredovati u karijeri. Naprotiv.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Draško Đuranović

Siniša Adamović

Preletanje se isplati: slučaj načelnika Harisa Đurđevića

Gdje je crnogorska ekonomija 19 godina nakon obnove nezavisnosti, koje smo lekcije naučili a na kojim ispitima smo pali, samo su neka od pitanja na koja tražimo odgovore u ekonomskom osvrtu.
Ono što nijesmo prevazišli jeste tadašnja i današnja želja da siguran posao obezbijedimo u javnoj upravi, po onoj ustaljenoj, najbolji i najsigurniji posao je državni posao. Tako nam je državna administracija prebukirana, broj se samo povećava, ali i izdaci za novozaposlene. Balon bi mogao pući, a šta onda!?
Da je javna uprava prebukirana i da je to lekcija koju nijesmo savladali, za Portal ETV ističe ekonomski analitičar Mirza Mulešković.
Kaže da smo zadržali parolu da je posao u državnoj upravi jedini siguran posao. Nismo se, dodaje, ni danas oslobodili te ideje i čini se da i danas u najvećoj mjeri imamo zastupljeno zapošljavanje u javnom sektoru.
- Činjenica da naša otvorena ekonomija koja je slabo devrzifikovana i koja je veoma ranjiva, ims preko 30 odsto zaposlenih u državnom sektoru, jasno govori o kakvim politikama je ovdje riječ. To što ove godine imamo skoro tri puta više izdataka za zarade u javom sektoru u odnosu na kapitalne projekte, nam govori da se to razmišljanje nije promijenilo u odnosu na mnogo raniji period, te ida se čini da je, od 2006. do danas, ta situacija još dramatičnija - jasan je sagovornik Portala ETV.
<h2>Nema uspješne države bez jake privrede</h2>
Muleškovič podvlači šta bi volio da se dogodi u narednom periodu, posebno ističući da želi da Crna Gora diverzifikuje svoju ekonomiju, postane članica EU, i tako otvori vrata ze evropsko tržište, ali i da prije toga ojača ekonomiju, ojača svoje tržište.
- Ako ne budemo radili na jačanju našeg sistema, samo članstvo u EU nam neće donijeti prevelike benefite. Moramo da stvaramo, da mnogo više pažnje posvetimo realnoj ekonomiji i otvaranju novih radnih mjesta u privredi. Nema uspješnog poslodavca bez zadovoljnih radnika, ali ni uspješne države bez jake i razvijene privrede - poručuje ekonomski analitičar u razgovoru za Portal ETV.
<h2>Moglo je bolje</h2>
Ukazuje Muleškoviću osvrtu da je 19. godina od obnove nezavisnosti crnogorska ekonomija napredovala, ali da je moglo bolje.
- Dosta sko uradili ali i ispustili dosta prilika da razvijemo našu ekonomiju. Moramo priznati da je obnova nezavisnosti bila naša najbolja odluka i to vidimo po našoj ekonomiji i našem društvu. Kvalitet života u odnosu na 2006.godinu je neuporediv. Crna Gors je 2006. godine morala da, u ekonomskom smislu, povuče određene poteze kako bi što prije postavila stabilne javne finansije i izgradila svoj sistem. Određene privatizacije koje su se desile su bile neophodne kako bi se obezbijedila finansijska stibilnost - navodi on.
Mulešković napominje kako je bilo grešaka u procesima privatizacije. Iako smo, kaže, razvijali sektore turizma i usluga, upozorava da industriju nijesmo razvijali svih ovih 19 godina. To, kako dodaje. znači da nismo stvarali novi proizvod i ono što bi povećalo produktivnost.
<h2>Privlačenje stranih investicija bio pun pogodak</h2>
Ono što je u ekonomskom smislu bilo dobro, smatra on, jeste politika privlačenja stranih investicija koje su u potpunosti transformisale crnogorsku ekonomiju, unaprijedile kvalitet života, sistem obrazovanja, korišćenje tehnologija.
- Za crnogorsku ekonomiju, najbitnije dvije stvari koje su se desile su to što je Crna Gora postala članica NATO i želja da postane članica EU. Ta dva procesa Crnu Goru predstavljaju kao stabilnu zemlju, kao stabilnog partnera i naše društvo kao demokratsko i građansko - navodi on.
U nizu kritika i pohvala, Mulešković dodaje da, iako je Crna Gora razvijala poslovni i investicioni ambijent, moramo priznati da još uvijek to nije na zadovoljanućrm nivou.
- &nbsp;I dalje imamo nepredvidiv poslovni investicioni ambijent. Ulagano je, ali ne dovoljno u infratrukutu a to je barijera za dalji ekonomski razvoj. Crna Gora nije dovoljno umrežila sve sektore, pa imamo nedovoljnu saradnju poljoprivrede i turizma, imamo problem neformalne ekonomije, korupcije, što značajno oežava razvoj ekonomijw - zakliučio je Mulešković u razgovoru za Portal ETV.

Najviše volimo državni posao; Mulešković: Situacija dramatičnija nego ranije

U udesu koji se sinoć oko 23 sata dogodio kod mosta Milenijum u Podgorici, smrtno je stradala jedna osoba, dok je jedna teže a druga lakše povrijeđena, saopšteno iz Portalu ETV iz OKC-a Uprave policije.
Podsjetimo, u udesu koji se sinoć dogodio kod Pravnog fakulteta učestovala su dva vozila, koja su potpuno smrskana.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fudes-kod-mosta-milenium-u-podgorici-ima-povrijedenih&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

U udesu kod Milenijuma poginula jedna osoba, jedna teže a druga lakše povrijeđena

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 25 saobraćajnih nezgoda, a poginula je jedna osoba.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da je teže povrijeđeno pet, a lakše 16 osoba.
Navodi se da je u Podgorici evidentirano devet nezgoda, Baru šest, Nikšiću četiri, Herceg Novom i Budvi po dvije.
Po jedna nezgoda evidentirana je u Tivtu i Šavniku.
Izdato je 455 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 37 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela pet pari registarskih tablica.

Za 24 sata 25 saobraćajnih nezgoda, poginula jedna osoba

Najviši crnogorski zvaničnici su od obnove nezavisnosti 2006. najmanje deset puta saopštili da su pozivali poglavare Rimokatoličke crkve da posjete Crnu Goru. Međutim, nijedan papa do sada nije posjetio Crnu Goru.
Najviši crnogorski zvaničnici su od obnove nezavisnosti 2006. najmanje deset puta saopštili da su pozivali poglavare Rimokatoličke crkve da posjete Crnu Goru. Međutim, nijedan papa do sada nije posjetio Crnu Goru, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Osim službenog poziva zvaničnika, “običaj” je da za posjetu pape postoji i neka vrsta saglasnosti Srpske pravoslavne crkve (SPC), koja ima najviše vjernika u Crnoj Gori, kažu za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Kotorske biskupije i pravnog tima Mitropolije SPC u Crnoj Gori.
Premijer Milojko Spajić je 18. maja na svom nalogu na platformi Iks objavio da je tokom inauguracione mise pozvao papu Lava XIV da posjeti Crnu Goru.
- Čestitao sam papi Lavu XIV u ime crnogorskih katolika, kao i svih građana Crne Gore. Pozvao sam ga da bude prvi papa koji će posjetiti Crnu Goru - naveo je Spajić.
Kancelar Kotorske biskupije Robert Tonsati kaže da je u medijima vidio Spajićevu objavu o pozivu “Svetom ocu da posjeti Crnu Goru”.
- Ipak mislim da sam poziv mora doći u jednoj formi koja je službena. Ja ne mogu ući u prirodu tog poziva, jer se puno toga objavi u medijima što ne možemo uzimati zdravo za gotovo. Ali ako postoji dobra volja, vjerovatno je da će se u nekom trenutku i odgovoriti na to - kazao je Tonsati za RSE.
Za vrijeme trodecenijske vlasti Demokratske partije socijalista najviši državni zvaničnici su koristili svaku posjetu Vatikanu da pozovu papu da posjeti Crnu Goru.
A Vlada Duška Markovića je krajem 2019. najavila da će papa Franjo 2020. posjetiti Crnu Goru. Posjeta nije realizovana, zvanično, zbog korona virusa.
Istorijat odnosa Crne Gore i Svete Stolice
Crna Gora ima dugu tradiciju odnosa sa Svetom Stolicom.
Odnosi države i Rimokatoličke crkve su uređeni Temeljnim ugovorom, tzv. Konkordatom koji je potpisan u junu 2011.
Ugovor je ratifikovala Skupština Crne Gore 20. maja 2012. Time je formalno potvrđen Konkordat koji je knjaz Nikola Petrović potpisao sa Vatikanom 1886.
Konkordat između tadašnje Knjaževine Crne Gore i Svete Stolice bio je prvi takav međudržavni ugovor u svijetu, između Vatikana i države čije je stanovništvo dominantno pravoslavno.
Kotorska biskupija o dosadašnjim pozivima
- Osnovni preduslov da poglavar Rimokatoličke crkve, koji je ujedno i poglavar države Vatikan, posjeti neku zemlju je službeni poziv državne vlasti te zemlje - kaže Tonsati.
Naglašava i da svaki papa u skladu sa svojim mogućnostima i planovima, odlučuje gdje će, kako i kada putovati.
Tonsati podsjeća da su brojni crnogorski državnici saopštavali da su pozvali u posjetu papu Franja i da je jednom objavljeno u medijima da je papa to prihvatio.
- Ali to nije bilo zapravo ispravno preneseno. Postojale su indicije da je papa Franjo zaista želio posjetiti Crnu Goru, ali zadnjih nekoliko godina njegovo zdravlje se jako pogoršalo. Ali to sve nije ništa bilo na zvaničnom nivou - kaže Tonsati.
Objašnjava da se najava o dolasku pape smatra službenom tek kada je uvrštena u službeni program papinskih putovanja i kada to objavi Sveta stolica:
- Tek tada se može govoriti o potvrđenom odgovoru na poziv i prihvatanju poziva. Mi sad ne možemo znati kako će novi papa Lav XIV planirati svoj pontifikat da li će on putovati kao njegovi prethodnici - navodi Tonsati.
Poručuje da papa, kao poglavar Rimokatoličke crkve koja broji milijardu i četristo hiljada vjernika širom svijeta, ima brojne dužnosti.
Ko se sve pita o dolasku pape u Crnu Goru?
Sagovornici RSE navode da je uobičajeno, da je pored službenog državnog poziva papi potrebna i određena saglasnost većinske vjerske zajednice u toj zemlji.
Advokat Mitropolije crnogorsko-primorske SPC Dalibor Kavarić za RSE navodi da posjetu pape Crnoj Gori treba usaglasiti i sa srpskim patrijarhom:
- Običaj je da rimski papa pri državnim posjetama usaglašava svoje susrete, kako sa državnim, tako i sa najvišim vjerskim zvaničnicima i poglavarima - kaže Kavarić.
Kavarić, koji je pravni zastupnik Mitropolije, navodi da je to posebno važno u državama koje nijesu većinski rimokatoličke.
- Odnosno gdje su druge crkve ili vjere preovlađujuće. U tom pogledu bi bilo očekivano da se ovakva posjeta usaglasi sa patrijarhom srpskim, a u dogovoru bi svakako učestvovao i mitropolit crnogorsko-primorski - &nbsp;dodaje Kavarić.
Kavarić naglašava da mu nije poznato da je po tom pitanju prethodnih godina bilo razgovora državnih zvaničnika sa Mitropolijom.
- Vjerujem da bi papa te razgovore vodio sa Patrijaršijom s obzirom da Rimska crkva duboko poštuje kanonsko ustrojstvo i unutrašnju organizaciju Pravoslavne crkve - kazao je Kavarić.
Tonsati: Pristojnost nalaže da se čuje mišljenje dominantne religije
Na pitanje RSE da li za dolazak pape u Crnu Goru pored poziva državnih zvaničnika, treba i saglasnost Mitropolije SPC, Tonsati kaže da nije neophodno ali se smatra “kurtoaznim običajem”.
- Papa može doći u bilo koju zemlju i bez saglasnosti dominantne crkve odnosno religije. Može i bez toga doći. Ali uobičajeno je, budući da papa želi izgraditi mostove mira, prijateljstva i ljubavi. Naravno, ako postoji nekakvo snažno protivljenje, takvi pozivi će se drugačije razmatrati - kaže Tonsati.
Ističe da je papa potpuno samostalan i kao poglavar Rimokatoličke crkve, ali i kao poglavar države koja ima diplomatske odnose sa gotovo svim državama na svijetu.
Podsjeća da je papa Franjo bio u dominantno islamskim zemljama, što je bio na neki način presedan.
- Ali uvijek postoji i ta jedna pristojnost da se čuje i mišljenje od dominantne crkve ili dominantne religije na tom području. I onda se kasnije u skladu s time i dogovara posjeta, ali nije preduslov - kaže Tonsati.
Tonsati kaže da Kotorska biskupija sa Mitropolijom SPC to pitanje nikada nijesu zvanično razmatrale.
- Zapravo, nikada nije došlo ni do tog trenutka u kojem bi se to počelo ozbiljnije razmatrati. Jer kažem sve ranije najave su bile više uopštene, ništa jako konkretno - kaže kancelar Kotorske biskupije.
Svi pozivi papi da posjeti Crnu Goru
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović se sastao marta 2024. sa papom Franjom u Vatikanu i zvanično ga pozvao da posjeti Crnu Goru.
Prethodno je i Skupština Crne Gore uputila zvaničan poziv u januaru te godine papi Franju u Vatikanu, uručio ga je potpredsjednik Nikola Camaj.
Nekadašnji premijer Dritan Abazović je tokom susreta sa papom Franjom 10. oktobra 2022. pozvao papu da posjeti Crnu Goru.
Vlada nekadašnjeg premijera Duška Markovića je krajem 2019. saopštila da će papa Franjo 2020. posjetiti Crnu Goru. To je bilo potvrđeno na sastanku pape Franja i premijera Duška Markovića u Vatikanu, navela je Vlada. Da bi 19. juna 2020. Vatikan saopštio da papa ne planira da putuje u inostranstvo te godine, jer je “pandemija prevelika opasnost za njegovo zdravlje”.
Milo Đukanović, bivši predsjednik Crne Gore, pozvao je 8. oktobra 2018. papu Franja da posjeti Crnu Goru, saopšteno je nakon njihovog sastanka u Vatikanu.
I dva nekadašnja crnogorska šefa diplomatije Srđan Darmanović u junu 2017. a Igor Lukšić 2015. pozvali su papu da posjeti Crnu Goru. Prvi u ime premijera, a drugi u ime tadašnjeg šefa države Filipa Vujanovića.
Vujanovića je u martu 2014. u Vatikanu primio papa Franjo. A u januaru 2006. se u Vatikanu sastao sa papom Benediktom XVI i tom prilikom ga pozvao da posjeti Crnu Goru i uvjeri se u “međukonfesionalni sklad” u Crnoj Gori.
Papa i države regiona
Papa Franjo je u maju 2019. posjetio Skoplje i Sofiju.
Iste godine i predsjednik Srbije Aleksandar Vućić sastao se sa papom Franjom u Vatikanu. Tom prilikom je izjavio da bi volio da on posjeti Srbiju, ali da je za tako nešto potrebna saglasnost Srpske pravoslavne crkve.
- To je uvijek pitanje za našu crkvu -rekao je tada Vučić.
Prethodno je 2018. ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić izjavio da je u interesu države Srbije da papa Franjo posjeti Srbiju.
- Moj stav kao državnika je da bi u interesu Srbije bila posjeta pape, naročito u kontekstu nepriznavanja Kosova - rekao je Dačić.
Prethodno je u januaru 2018. tadašnji patrijarh SPC Irinej izjavio “da još nije vrijeme da poglavar Rimokatoličke crkve papa Franjo posjeti Srbiju.
Papa Franjo je u junu 2015. posjetio Sarajevo, a godinu prije bio je u Tirani.
Prethodno je i Boris Tadić više puta pozivao papu Benedikta XVI da posjeti Srbiju.

Za posjetu pape Crnoj Gori osim poziva države trebala bi i saglasnost SPC

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Dubrovnik vrvi od turista sa svih strana svijeta. &nbsp;Unutar zidina Starog grada je govoto nemoguće pronaći mjesto za kafu ili ručak. Turisti čekaju u redovima, a uzanim ulicama ovog drevnog zdanja gotovo je nemoguće proći od gužvi.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Dubrovnik je globalno prepiznata destinacija. Portal ETV je boravio u Dubrovniku, pa vam prenosimo dio atmosfere i naravno, ono najbitnije, kakve su cijene.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e" data-rendition-name="original" width="1100" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Ako šetate, pa odlučite da se osvježite uz kuglu sladoleda, ona će vas koštati tri eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Kapućino na Stradunu košta u prosjeku 5,5 do 6 eura. Coca Cola će vas koštati jednako kao i kafa, dok ćete za pivo izdvojiti od 6 do 10 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ako se odlučite za burger, njegova &nbsp;cijena vam se kreće od 18 do 24 eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Za ručak za jednu osobu, u Starom gradu &nbsp;treba izdvojiti četrdeeetak eura. Ako ste ljubitelj pice, onda znajte da se cijene kreću od 20 eura pa naviše. Cezar salata &nbsp;košta između 18 i 20 eura. File lososa platićete između 22 i 36 eura, zavisno od lokacije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Parking ispred zidina starog grada košta 10 eura po satu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3" data-rendition-name="original" width="2802" height="3108" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>

Portal ETV u Dubrovniku: Sve vrvi od turista, a evo koliko košta kafa na Stradunu

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.