Ruske snage izvele su napad navođenom vazdušnom bombom na Harkov, pri čemu je pogođena jedna gradska saobraćajnica. U napadu su poginule dvije osobe, a nekoliko je povrijeđeno, izvijestio je gradonačelnik Ihor Terehov, piše Ukrajinska pravda.
Gradonačelnik Harkova prvi je izvijestio o napadu putem društvenih mreža.&nbsp;
- Harkov je pod napadom navođenih vazdušnih bombi. Čule su se eksplozije u predgrađu i u samom Harkovu. Prema prvim informacijama, udar je pogodio Ševčenkivski okrug. Provjeravaju se informacije o posljedicama napada - napisao je Terehov.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Ftrajaykay%2Fstatus%2F2004594114160140629%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2004594114160140629%7Ctwgr%5E94e05a10058ce31991f1b4314a4af29742ee8fc1%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Nešto kasnije, Terehov je saopštio više detalja, navodeći da je bomba pogodila „jednu od najprometnijih saobraćajnica u Harkovu“.
- Nekoliko automobila gori, a na obližnjim kućama popucala su stakla. U zapaljenim automobilima bilo je ljudi - dodao je on.
U popodnevnim satima Terehov je potvrdio i broj stradalih. Prema njegovim riječima, jedna osoba je poginula, a tri su povrijeđene, od kojih se jedna nalazi u teškom stanju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Bomba pala na prometnu cestu Harkovu: Ubijeno dvoje ljudi, više povrijeđenih

Ruski balistički projektil sa kasetnom municijom pogodio je jutros neboder u Harkovu. Prijavljeno je da je poginula jedna osoba, kao i da je 40 povrijeđeno.
Gradonačelnik Harkova Ihor Terehov saopštio je da je projektil pogodio gusto naseljeno područje.
- Pogođena je visoka zgrada. Ljudi mogu biti zarobljeni ispod ruševina - naveo je Teherov.
Potvrđeno je da su među povrijeđenima četverogodišnje dijete, te dijete koje je mlađe od tri godine.
Hospitalizovano je 13 osoba, od čega su četiri u kritičnom stanju.

Rusi napali zgradu u Harkovu, jedna osoba poginula, 40 povrijeđeno

Rusija je u srijedu ujutro krstarećim i balističkim projektilima napala ukrajinski energetski sistem i gradove u istočnom regionu, rekli su ukrajinski ministar energetike i lokalni zvaničnici.
Najmanje šest osoba ranjeno je u raketnom napadu na Harkov na sjeveroistoku Ukrajine, rekao je gradonačelnik Ihor Terehov.
Ukrajinske vazdušne snage saopštile su da je Harkov napadnut balističkim projektilima, a regionalni guverner Oleh Siniehubov rekao je u aplikaciji Telegram da je „oštećena civilna nestambena infrastruktura“.
Guverner Dnjepropetrovska Serhij Lisak rekao je na Telegramu: „Ruska vojska od jutra snažno napada region Dnjepar. Pokušava da uništi elektroenergetski sistem regiona“.
Ukrajinski ministar energetike German Galuščenko napisao je na Fejsbuku da Rusija „snažno napada elektroenergetski sektor“ i da je operater prenosnog sistema uveo restrikcije kako bi umanjio štetu.
Rusija je pojačala napade na ukrajinski energetski sektor od proleća 2024, oštetivši gotovo polovinu proizvodnih kapaciteta i uzrokujući višesatne nestanke struje u cijeloj zemlji.
Ukrajinska vojska je u srijedu objavila vazdušnu uzbunu u cijeloj zemlji kao odgovor na ruska lansiranja krstarećih projektila.
Lokalne vlasti i vazdušne snage izvijestile su o preletima projektila u istočnim, centralnim, južnim i zapadnim regionima.
Tokom prethodnog velikog raketnog napada 17. novembra, Rusija je lansirala 120 projektila i 90 dronova, pri čemu je ubijeno najmanje sedam ljudi i ozbiljno oštećen elektroenergetski sistem.
Distributer električne energije DTEK uveo je hitna isključenja struje u trajanju do osam sati u velikim djelovima Ukrajine.

Rusija projektilima napala ukrajinski energetski sistem, ima ranjenih u Harkovu

Ruska vojska je zauzela jedno selo u oblasti Harkov, na sjeveroistoku Ukrajine, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane.
- Zahvaljujući odlučnim akcijama, jedinice vojne grupe Zapad oslobodile su selo Kopanki, u oblasti Harkov - navodi se u saopštenju.
Selo se nalazi u zoni koju su ruske snage okupirale na početku sukoba, ali koju je Kijev uspio da povrati u jesen 2022.
Rusija je posljednjih nedjelja pojačala ofanzivu.

Ruska vojska zauzela selo Kopanki u oblasti Harkov na sjeveroistoku Ukrajine

Najmanje 12 osoba povrijeđeno je u ruskom napadu "planirajućom bombom" na petospratnicu u Harkovu.
Planirajuća bomba je modifikovana klasična bomba kojoj su dodata krila i GPS uređaj, što omogućuje da se njome dejstvuje preciznije i sa veće udaljenosti.
Regionalni guverner Harkova Oleg Sinjehubov rekao je da je eksplozija izazvala požar, a vatrogasci su tragali za preživjelima.
Grad Harkov, koji se nalazi oko 30 kilometara od ruske granice, bio je česta meta vazdušnih napada tokom cijelog rata koji traje već tri godine.
Planirajuće bombe bile su ključno oružje za rusko osvajanje taktički značajnog grada Vuhledara.
Ukrajina nema efikasnu protivmjeru za planirajuće bombe, koje se lansiraju iz ruskih aviona unutar Rusije.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je najnoviji napad na Harkov ukazao na hitnu potrebu za povećanom podrškom zapadnih saveznika.

U ruskom vazdušnom napadu na Harkov povrijeđeno 12 osoba

U ruskim vazdušnim napadima na stambenu četvrt u Harkovu ranjeno je više od dvadeset osoba, saopštili su ukrajinski zvaničnici.
Dvadeset jedna osoba je ranjena - uključujući osmogodišnjaka, dvoje sedamnaestogodišnjaka i nekoliko starijih osoba, prenosi AP, pozivajući se na saopštenja lokalnog guvernera Oleha Sinjehubova i gradonačelnika Harkova Ihora Terehova.
Bombe koje su pale na okrug Ševčenkivski uništile su stambene zgrade sa 16 i devet spratova, dok je još sedam zgrada oštećeno.
Ovo je bio drugi uzastopni vazdušni napad na stambene četvrti u Harkovu. Dan ranije je u bombardovanju ranjeno 15 ljudi.
Prema ukrajinskim zvaničnicima, u oba napada korišćene su KAB-vazdušne klizne bombe, modifikovano sovjetsko oružje koje već mjesecima pustoši istočnu Ukrajinu.
Rusija je, takođe, lansirala 80 dronova i dvije rakete na Ukrajinu tokom noći između subote i nedjelje, saopštila je ukrajinska protivvazdušna odbrana.
Kako je navedeno u izjavi, 71 dron je oboren.
Rat u Ukrajini ušao je u treću godinu, nakon što je Rusija u februaru 2022. otpočela invaziju na susjednu državu.

Više od 20 ranjenih u ruskom napadu na stambene zgrade u Harkovu

Najmanje 30 civila, uključujući troje djece, povrijeđeno je kada je ruska navođena bomba pogodila soliter u Harkovu, na sjeveroistoku Ukrajine, saopštili su lokalni zvaničnici. 
 
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski objavio je na Telegramu da se akcija spasavanja u Harkovu nastavlja. 
 
- Ruski vazdušni udar. Oštećena je stambena zgrada, višespratna zgrada. Između 9. i 12. sprata su požari i ruševine - napisao je Zelenski. 
 
Guverner Oleh Sinjehubov je na mreži Telegram napisao da je oštećena i civilna infrastruktura. 
 
Harkov, jedan od najvećih gradova Ukrajine i ključni industrijski centar, nalazi se u blizini ruske granice i stalno je na udaru ruskih bombi, projektila i dronova. 
 
Ukrajinske vlasti su ranije saopštile da je bračni par ubijen u južnoj oblasti Odese u talasu ruskih napada u noći između 14. i 15. septembra.

U ruskom napadu na Harkov povrijeđeno 30 civila

Strah od diskriminacije, osuđivanja i kršenja povjerljivosti često odvraća LGBTI osobe od odlaska u zdravstvene ustanove, kazala je direktorica nevladine organizacije (NVO) Socijalni centar Milica Špajak i poručila da je neophodno donijeti protokole i smjernice za rad sa LGBTI pacijentima.
Istraživanje NVO Socijalni centar i LGBT Forum Progres pokazalo je da je velika većina zdravstvenih radnika u Crnoj Gori spremna da pruži jednaku zdravstvenu zaštitu LGBTI pacijentima i da je direktna diskriminacija rijetka pojava u ustanovama. Međutim, istraživanje u kojem je učestvovalo 119 zdravstvenih radnika iz sve tri regije Crne Gore je identifikovalo i značajne sistemske nedostatke, koji se odnose na nedostatak edukacija, obuka i nepostojanje pisanih protokola za rad sa LGBTI pacijentima.
Špajak je rekla da je najvažnija poruka tog istraživanja to što zdravstveni radnici jasno govore da imaju volju i žele da djeluju kvalitetnije i inkluzivnije, da prepoznaju nedostatak znanja, posebno kada je riječ o terminologiji, pristupu i mentalnom zdravlju LGBTI osoba, ali da ih sistem u kontinuitetu ostavlja bez alata u praksi.&nbsp;
- Naime, više od polovine ispitanika nikada nije dobila bilo koju vrstu edukacije o specifičnim potrebama LGBTI osoba, a nijedan od 119 ispitanika nije potvrdio da u njihovoj ustanovi postoje pisani protokoli za rad sa LGBTI pacijentima - kazala je Špajak u intervjuu <a href="https://mina.news/article/usvojiti-protokole-i-smjernice-za-pru%C5%BEanje-zdravstvene-za%C5%A1tite-lgbti-osobama%C2%A0">Agenciji MINA</a>.
Ona je navela da je, nažalost, bilo i odgovora koji otvoreno stigmatizuju i predstavljaju ekstreman oblik homofobije i govora mržnje.
- To su zbilja rijetki primjeri u našem uzorku, ali i dalje dovoljno opasni da nas podsjete zašto je intervencija u ovoj oblasti od izuzetnog značaja, ne samo za LGBTI osobe, već i za sve marginalizovane društvene grupe - istakla je Špajak.
Ona je poručila da donosioci odluka, ali i cjelokupna javnost, moraju shvatiti da se ne radi o nekom "specijalnom tretmanu", već o fundamentalnom ljudskom pravu na zdravlje, koje se LGBTI osobama praktično uskraćuje kroz strah, stigmu i nedostatak podrške.
Upitana kakav je odnos zdravstvenih radnika prema pacijentima iz LGBTI zajednice, uzimajući u obzir nalaze iz njihovog istraživanja, Špajak je kazala da većina ispitanika, preko 94 odsto, navodi da se nikada nije osjećala nelagodno u radu sa LGBTI osobama, što je na prvi pogled ohrabrujuće.&nbsp;
- Međutim, ta spremnost mora biti praćena i sistemskom podrškom samim zdravstvenim radnicima - jasnim smjernicama, protokolima, mehanizmima na koje mogu da se oslone kada nijesu sigurni kako da postupe u određenoj situaciji - rekla je Špajak.&nbsp;
Kako je dodala, skoro 60 osoba je direktno navelo da im je potrebna institucionalna podrška kroz pisane protokole, što potvrđuje da zdravstveni radnici i sami prepoznaju tu prazninu.
- Iz našeg svakodnevnog rada sa LGBTI osobama, znamo da je strah od diskriminacije, osuđivanja i kršenja povjerljivosti najčešći razlog zbog kojeg LGBTI osobe odlažu ili potpuno izbjegavaju posjete zdravstvenim ustanovama - kazala je Špajak.
Kako je rekla, istraživanje pokazuje da se negativni komentari i šale o LGBTI osobama među zdravstvenim radnicima dešavaju (skoro četvrtina ispitanika ih čuje „ponekad“ ili „češće“), kao i da se ime i zamjenice koje koriste trans osobe ne poštuju u više od trećine slučajeva.
- Nesumnjivo je da predrasude postoje, međutim ne možemo reći da je to specifičnost zdravstvenih ustanova, predrasude su i te kako prisutne u velikom dijelu crnogorskog društva - navela je Špajak.&nbsp;
Ona je naglasila da još više brine nevidljivost problema. „Skoro 66 odsto ispitanika ne prepoznaje nikakve prepreke u svom okruženju, a istovremeno nemamo nijedan protokol, edukacija je gotovo nepostojeća, privatnost i bezbjednost pacijenata upitna“.
Upitana na kojem je nivou znanje zdravstvenih radnika u Crnoj Gori o specifičnim zdravstvenim potrebama LGBTI osoba, Špajak je kazala da se, imajući u vidu isključivo rezultate istraživanja i odgovore 119 ispitanika, može zaključiti da je ono nezadovoljavajuće.
- Više od polovine ispitanika (50,4 odsto) nikada tokom svog formalnog obrazovanja nije imalo edukaciju o ovoj temi, a dodatnih 23,5 odsto navodi da je edukacija postojala, ali u nedovoljnom obimu. Upravo ovi podaci nam govore da je veliki broj zdravstvenih radnika, koji su učestvovali u istraživanju, započeo svoju profesionalnu praksu bez dovoljnog znanja o zdravlju LGBTI osoba - rekla je Špajak.
Ona je navela da pozitivnu stranu predstavlja to što su zdravstveni radnici prepoznali sopstvene limite.
- Kada pogledamo učešće u neformalnom obrazovanju nakon studija, situacija je dosta ozbiljnija, naime, 73,9 odsto zdravstvenih radnika nikada nije pohađalo bilo kakvu obuku ili trening o radu sa LGBTI osobama, a 10,1 odsto eksplicitno navodi da obuku o ovoj temi nema u planu ni u budućnosti - kazala je Špajak.
Na pitanje da li LGBTI pacijenti imaju povjerenje u zdravstvene ustanove, ona je odgovorila da je ono veoma nisko, usljed duboko ukorijenjene stigme, predrasuda i stereotipa u društvu.
Strah od diskriminacije, kako je rekla, često je presudan faktor u odluci da li će neko zatražiti medicinsku pomoć.&nbsp;
Špajak je naglasila da LGBTI osobe odlažu posjete ljekarima čak i kada se radi o ozbiljnim zdravstvenim problemima, jer je sami rizik od narušavanja privatnosti i bezbjednosti, nerazumijevanja i odbacivanja, percipiran kao veći od pomoći koju bi mogli dobiti.
- Strah koji LGBTI osobe često navode, nažalost, nije iracionalan, već je zasnovan na stvarnim iskustvima diskriminacije, nepoštovanja privatnosti i nedostatka senzibilnosti od strane medicinskog osoblja - dodala je Špajak.
Imajući sve to u vidu, kako je rekla, dolazi se do “začaranog kruga” - LGBTI osobe što se više povlače iz zdravstvenog sistema, to su manje vidljive, a njihove potrebe ostaju neprepoznate.
- Usljed nedostatka povjerenja i sigurnosti da će biti tretirani profesionalno i sa poštovanjem (kao bilo koji drugi pacijent), mnoge LGBTI osobe radije će svoje zdravstvene tegobe ukrivati, prije nego izlagati se potencijalnom poniženju ili nerazumijevanju - dodala je Špajak.
Ona je upozorila da je, takođe, jedan od identifikovanih izazova nedostatak privatnosti i rizik od narušavanja povjerljivosti, posebno u manjim sredinama, najčešće na sjeveru Crne Gore, gdje je dosta teže očuvati anonimnost.
Prema riječima Špajak, to sve zajedno dovodi do ozbiljnog narušavanja, kako mentalnog, tako i fizičkog zdravlja LGBTI osoba.
Kao najveću sistemsku prepreku u pružanju inkluzivne zdravstvene zaštite LGBTI osobama, ona je izdvojila upravo potpuno odsustvo protokola i smjernica za rad sa LGBTI pacijentima.&nbsp;
Uporedo sa tim, kako je kazala Špajak, više od polovine ispitanika nikada nije bilo edukovano o specifičnim zdravstvenim potrebama LGBTI osoba, što direktno može ugroziti kvalitet zaštite koju mogu pružiti, čak i kada iskazuju dobru volju.
Ona je istakla da se uz postojanje volje i resursa i angažovanje stručnjaka i pomoć organizacija civilnog društva, koje imaju višegodišnje iskustvo u radu sa LGBTI zajednicom, relativno brzo mogu razviti i usvojiti protokoli i smjernice za pružanje zdravstvene zaštite.&nbsp;
Ti protokoli, kako je dodala Špajak, dali bi konkretna uputstva zdravstvenim radnicima, od toga kako voditi razgovor, koja pitanja su relevantna, koja terminologija je primjerena i kako osigurati privatnost.&nbsp;
Ona je kao prioritet izdvojila i potrebu sprovođenja obaveznih obuka za zdravstvene radnike koji već profesionalno djeluju u sistemu. „U ovom dijelu govorimo o praktičnim obukama koje bi pružile znanje o specifičnim zdravstvenim potrebama LGBTI osoba, od strane stručnjaka iz oblasti“.&nbsp;
Prioritet je, kako je poručila Špajak, i uspostavljanje jasnih politika protiv diskriminacije u svim zdravstvenim ustanovama sa definisanim mehanizmima prijavljivanja i sankcionisanja.&nbsp;
- Neophodno je da svaka zdravstvena ustanova ima jasno vidljiv dokument koji definiše da diskriminacija po osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta ne može biti tolerisana, sa konkretnim postupkom šta raditi kada se diskriminacija desi - kazala je Špajak.
Upitana šta bi Ministarstvo zdravlja trebalo da uradi kako bi pravo na jednaku zdravstvenu zaštitu postalo stvarnost za sve ljude, ona je rekla da taj resor mora preuzeti glavnu ulogu i omogućiti da inkluzivna zdravstvena zaštita postane prioritet kroz konkretne korake.
- U praksi to znači obezbijediti finansijsku podršku koja bi omogućila detaljan razvoj protokola, smjernica i obuka zdravstvenih radnika/ca, kao i uspostaviti saradnju sa organizacijama civilnog društva koje imaju svakodnevno iskustvo u radu sa LGBTI osobama i poznaju poteškoće i prepreke sa kojima se ova zajednica suočava - navela je Špajak.
Podjednako važno je, kako je istakla, osigurati da se sadržaji o zdravlju LGBTI osoba uključe u obavezne programe medicinskih fakulteta i srednjih medicinskih škola, jer prvenstveno se mora početi od obrazovanja i podizanja svijesti budućih generacija.
- Istovremeno, neophodan je sistem evaluacije, kroz prikupljanje podataka o tome sa kakvim problemima dolaze LGBTI osobe, kakva su njihova iskustva sa zdravstvenim radnicima - dodala je Špajak.
Upitana koju poruku bi poslala LGBTI osobama koje se i dalje osjećaju nesigurno ili nevidljivo u zdravstvenom sistemu, ona je istakla da je ključno da znaju da bilo koja vrsta diskriminacije u zdravstvenom sistemu nije dozvoljena i da Zakon o zdravstvenoj zaštiti jasno garantuje jednakost svih građana u ostvarivanju prava na zdravstvenu zaštitu, bez obzira na lična svojstva.
Špajak je rekla da njihovo istraživanje predstavlja prvi korak koji otkriva praznine i nedostatke u zdravstvenom sistemu, ali da takođe pokazuje da većina zdravstvenih radnika pristupa LGBTI pacijentima bez nelagode.&nbsp;
Identifikovani problemi, kako je naglasila, zahtijevaju primarno sistemska rešenja, ali za kvalitetne i inkluzivne promjene potrebno je zajedničko djelovanje svih činilaca društva.&nbsp;
- U međuvremenu, NVO Socijalni Centar i LGBT Forum Progres nastavljaju da pružaju kontinuiranu podršku i pomoć LGBTI osobama u ostvarivanju osnovnih ljudskih prava u Crnoj Gori - poručila je Špajak.

Usvojiti protokole i smjernice za pružanje zdravstvene zaštite LGBTI osobama

Švajcarac Franjo Fon Almen pobjednik je šestog spusta sezone koji je za Svjetski kup vožen u Kran Montani.
Do drugog trijumfa ove sezone, ukupno petog u karijeri, došao je u vremenu minut i 55 sekundi.
Fon Almen je ove sezone slavio u istoj disciplini i u Val Gardeni.
Kao drugoplasirani, sa 65 stotinki zaostatka, završio je Italijan Dominik Paris, dok je treći bio Rajan Kohran-Zigl, sa 70 stotinki slabijim vremenom od pobjednika.
Švajcarac Marko Odermat imao je četvrto vrijeme, peti je bio Italijan Benžamin Žak Alio, a šesti Švajcarac Lars Rošti.
Odermat je vodeći u plasmanu spusta sa 510 bodova.
Fon Almen je drugi sa 395, dok treće mjesto sa 296 bodova zauzima Paris.
Odermat je na čelu i u generalnom plasmanu sa 1385 bodova.
Brazilac Lukas Pineiro Brathen je na drugom mjestu sa 798, a treći Atl Li Mekgrat 694 bodova.

Fon Almenu spust u Kran Montani

Svi politički subjekti, koji učestvuju u skupštinskom Odboru za izbornu reformu, treba jasno da saopšte podržavaju li uvođenje otvorenih lista ili ne, saopštila je potpredsjednica Građanskog pokreta URA Ana Novaković Đurović.
Novaković Đurovič je podsjetila da je URA jasno saopštila da su otvorene liste naš uslov za dalju izbornu reformu.
- Isto tako, svi politički subjekti, koji učestvuju u skupštinskom odboru za izbornu reformu, treba jasno da saopšte podržavaju li uvođenje otvorenih lista ili ne - navela je Novaković Đurović u saopštenju.
Ona je poručila da odugovlačenje razgovora o ovom pitanju jasno ukazuje da u parlamentarnoj većini ne postoji saglasnost.
Kako je dodala Novaković Đurović, dalje odlaganje znači i prevaru građana, jer su svi subjekti koji čine većinu u prethodnim godinama obećavali otvorene liste.&nbsp;
- Uvođenje otvorenih lista i preferencijalnog glasanja u najboljem je interesu građanki i građana, koji će na taj način direktnije birati svoje političke predstavnice i predstavnike, što bi bio novi iskorak u demokratskom razvoju države - istakla je Novaković Đurović.
Ona je naglasila da poruke o tome kako uvođenje otvorenih lista otvara brojna pitanja su izgovori, jer, kako je kazala, svaka ozbiljna reforma otvara izazove, ali kad postoji politička volja, ti se izazovi prevazilaze.
- Nakon promjena 30. avgusta 2020 godine i smjene višedecenijske vlasti Crna Gora je otpočela razvoj demokratije. Šest godina kasnije, vrijeme je da se ode korak dalje, a otvorene liste su mehanizam koji umanjuje partitokratiju i povećava direktno učešće građana u izbor njihovih predstavnika u lokalnom i državnom parlamentu - naglasila je Novaković Đurović.
Ona je zaključila da je krajnje vrijeme da svi subjekti jasno saopšte stav o ovom pitanju i da građani znaju ko onemogućava njihovo pravo da direktnije učestvuju u izborima.

Novaković Đurović: Sve partije da se izjasne o otvorenim listama

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić zakazao je za sjutra dvije vanredne sjednice Skupštine, na čijem je dnevnom redu skoro 50 predloga zakona.
Na dnevnom redu prve vanredne sjedice su, između ostalih, predlozi izmjena zakona o Ustavnom sudu, o Sudskom savjetu i o Državnom tužilaštvu.
Poslanici će na toj sjednici raspravljati i o Predlogu zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, kao i o izmjenama zakona o unutrašnjim poslovima i o Prijestonici.
Prva vanredna sjednica zakazana je za 11 sati.
Na drugoj vanrednoj sjednici, koja je zakazana za 12 sati, poslanici će se, između ostalog, izjašnjavati o dopuni zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, kao i o izmjenama zakona o opštem obrazovanju i o socijalnom stanovanju.

Tag: harkov