Penzionisani američki general Vesli Klark svjedočiće u odbranu bivšeg predsjednika Kosova Hašima Tačija koji je optužen za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti pred Specijalizovanim sudskim vijećima za Kosovo u Hagu.
Tačijeva odbrana je saopštila da je Klark dobio dozvolu od Vlade Sjedinjenih Država da svjedoči u njegovu odbranu.
Tačiju, zajedno sa trojicom bivših komandanata Oslobodilačke vojske Kosova (OVK), U Hagu se sudi za ratne zločine.
Klark je predvodio vazdušnu kampanju NATO-a protiv srpskih vojnih ciljeva 1999. godine.
NATO-ova kampanja bombardovanja ciljeva u Srbiji, koja je trajala 11 nedjelja, sprovedena je kako bi se zaustavila rasprostranjeno nasilje srpskih snaga prema Albancima na Kosovu, i prekinuta je u junu 1999. godine, dan nakon potpisivanja sporazuma u Kumanovu.
Suđenje Tačiju, Kadriji Veseljiju, Jakupu Kasnićiju i Redžepu Seljimiju, koji negiraju optužbe za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti prije i tokom rata 1998. - 1999. godine, približava se kraju.
Vesli Klark biće posljednji koji će svjedočiti u korist Tačija, čija odbrana je započela pozivanje svjedoka u septembru.
Nije jasno kada će tačno Klark sjesti na klupu svjedoka odbrane, ali prema saopštenju odbrane, on je obavijestio da neće moći da svjedoči prije 18. ili 19. novembra.
Odbrana Tačija je ranije planirala da završi sa svjedocima do 14. novembra, ali je sud već odobrio dodatno vrijeme.
Do sada su u odbranu Tačija svedočili bivši pomoćnik državnog sekretara SAD Džejms Rubin, pravni savetnik kosovske delegacije tokom pregovora u Rambujeu 1999. godine, Paul Vilijams, i bivši britanski diplomata Džon Dankan.
Svi su u svojim svedočenjima naveli da Tači nije imao autoritet nad OVK.
Specijalizovana sudska veća očekuju da će suđenje bivšim liderima OVK biti okončano do kraja decembra.
Tači je bio politički lider OVK pre i tokom rata 1998. – 1999, Veselji je bio vođa obaveštajne službe, Krasnići portparol, a Seljimi član Generalštaba.
Optužnica protiv njih uključuje optužbe za ilegalno zatvaranje, mučenje, ubistva, zločine protiv čovječnosti, nasilno nestajanje i progon stotina civila i osoba koje nisu učestvovale u borbama.
Ovi zločini su se, navodno, dogodili između marta 1998. i septembra 1999. na različitim mjestima u Kosovu, ali i na sjeveru Albanije.
Prema navodima Specijalizovanih sudskih vijeća, Tači, Veselji, Krasnići i Seljimi snose ličnu krivičnu odgovornost za ove zločine, ali su svi negirali krivicu.
Odbrana je izjavila da OVK ne bi dobila podršku međunarodne zajednice da je postojao neki zločinački plan, kako tvrde tužioci.
Prema njihovim riječima, optužnica se zasniva na selektivnom pogrešnom tumačenju događaja.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vesli Klark biće svjedok u odbrani Hašima Tačija

Tužilaštvo Specijalnog suda u Hagu danas je saopštilo da je zvanično okončalo dokazni postupak protiv bivšeg vođe OVK Hašima Tačija i saoptuženih za zločina protiv čovječnosti i ratne zločine na Kosovu i u Albaniji, 1998-99.
Za zlodjela, koja uključuju više od 100 ubistava i mučenje, nad Albancima, Srbima i Romima u 40 ilegalnih pritvora OVK optuženi su, zajedno sa Tačijem, još Kadri Veselji, Redžep Seljimi i Jakup Krasnići.
Tokom rata na Kosovu, svi optuženi bili su vodeći članovi Glavnog štaba OVK, a od februara 1999. i samoproglašene Privremene vlade Kosova.
Suđenje Tačiju i saoptuženima pred Specijalizovanim vijećima Kosova u Hagu počelo je 3. aprila 2023. godine.
Raspravno vijeće, kojim predsjedava američki sudija Čarls Smit (Charles Smith), od tada je u sudnici saslušalo iskaze 125 svjedoka optužbe.
Izjave desetina drugih svjedoka, tužioci su kao dokaze uveli u pisanom obliku.
Dokazni materijal tužilaštva čini i 3.000 dokumenata na albanskom, srpskom i engleskom jeziku.
U procesu učestvuje više od 150 žrtava, koje imaju pravo na odštetu ukoliko optuženi budu proglašeni krivim i osuđeni.
Pravila suda predviđaju da, po okončanju izvođenja dokaza tužilaštva, optuženi imaju pravo da podnesu zahtjev za oslobađanje na polovini suđenja, zasnovan na ocjeni da tužioci nijesu dokazali njihovu krivicu.
Ukoliko sudije odbiju taj zahtjev, uslijediće izvođenje dokaza odbrane četvorice optuženih.
Sljedeću fazu postupka, sudsko vijeće će sa tužiocima i braniocima razmotriti na zasijedanju zakazanom za 23. april.
Glavna tužiteljka Kimberli Vest (Kimberly West) odala je, u današnjoj pisanoj izjavi, priznanje svjedocima i žrtvama koje su svjedočile na suđenju u protekle dvije godine.
- Spremnost svjedoka da svjedoče je bila izuzetno važna i ja im odajem priznanje zbog hrabrosti da svjedoče u sudnici - naglasila je Vest.
Tužiteljka je podvukla da se „zločinima poput ubistva i mučenja mora stati na put“.
- Od suštinske važnosti za Kosovo je da se poštuju vladavina prava i pravosudni proces pred ovim sudom kako bi se očuvali integritet i pravičnost postupka i utvrdila istina - izjavila je Vest.
Specijalizovana veća Kosova osnovala je 2015. Skupština Kosova pod međunarodnim pritiskom izazvanim izvještajem izvjestioca Savjeta Evrope Dika Martija o zločinima OVK na Kosovu i u Albaniji, objavljenim 2011.
Sud je formalno dio pravosudnog sistema Kosova, ali radi u Hagu. U presudama i drugim dokumentima, sud je utvrdio da na Kosovu vlada uporna klima zastrašivanja i uznemiravanja svjedoka protiv optuženih pripadnika nekadašnje OVK.
Optužnica u 10 tačaka tereti Tačija (56), Veseljija (57), Seljimija (53) i Krasnićija (74) za: progon na političkoj i etničkoj osnovi, zatvaranje, nezakonito hapšenje i pritvaranje, druge nehumane postupke, okrutno postupanje, prisilni nestanak, mučenje (dvije tačke) i ubistva (dvije tačke).
Navedene zločine, pripadnici OVK pod komandom optuženih počinili su, po optužnici, nad Albancima, proglašenim za „kolaboracioniste“, Srbima i Romima u 42 nelegalna pritvora OVK na Kosovu i u Albaniji.
Pripadnici OVK počinili su zločine nad približno 407 pritvorenika, od kojih je najmanje 102 ubijeno, od marta 1998. do septembra 1999, piše u optužnici.
U optužnici je identifikovano 75 žrtava – 51 srpska, 23 albanske i jedna romska.
Šest tačaka optužnice tereti Tačija, Veseljija, Seljimija i Kransićija za zločine protiv čovječnosti, a četiri tačke za ratne zločine.
Prema optužnici, Tači, Veselji, Seljimi i Krasnići bili učesnici u udruženom zločinačkom poduhvatu.
Cilj tog zločinačkog poduhvata bilo je preuzimanje kontrole nad cijelim Kosovom nasiljem nad svima koje je OVK smatrala „protivnicima“.
Kao saučesnici u zločinačkom udruženju, u optužnici su navedeni i oficiri OVK: Azem Sulja, Ljah Brahimaj, Fatmir Ljimaj, Sujelman Seljimi, Rustem Mustafa, Šukri Buja, Ljatif Gaši i Sabit Geci.
Svi optuženi izjavili su da nijesu krivi. Oni su u pritvoru u Hagu od hapšenja na Kosovu u novembru 2020.

Tužilaštvo u Hagu okončalo dokazni postupak protiv Tačija i saoptuženih

Specijalizovano tužilaštvo u Hagu optužilo je Hašima Tačija i još četiri osobe za ometanje pravde na osnovu potvrđene optužnice, saopštilo je to tužilaštvo.
Tači se po tri tačke optužnice tereti za ometanje službenih lica u vršenju službene dužnosti, četiri tačke za povredu tajnosti postupka i četiri tačke za nepoštovanje suda.
Nalog za hapšenje uručen mu je u prostorijama pritvorske jedinice Specijalizovanih vijeća Kosova u Hagu gdje se nalazi od novembra 2020. godine, dok su na Kosovu uhapšene još tri osobe.
- Specijalizovano tužilaštvo je na Kosovu takođe uhapsio Baškima Smakaja, Isnija Kiljaja i Fadilja Fazlijua na osnovu naloga za hapšenje i naloga za transfer izdatog od strane sudije za prethodni postupak Specijalizovanih vijeća Kosova, a zbog pokušaja ometanja službenih lica u vršenju službenih dužnosti i nepoštovanja suda - navodi se u obrazloženju tužilaštva.
Smakaj, Kiljaj i Fazliju prebačeni su u pritvorsku jedinicu Specijalizovanih vijeća Kosova u Hagu i zajedno sa Tačijem pojaviće se pred sudijom za prethodni postupak Specijalizovanih vijeća Kosova sljedeće sedmice.
Peti opuženi, Hajredin Kuči, dobio je sudski poziv da se pojavi pred Specijalizovanim vijećima Kosova 9. decembra, gdje se tereti po dvije tačke za nepoštovanje suda.
Optužnicu protiv Tačija, Smakaja, Fazljijua, Kiljaja i Kučija, sudija za prethodni postupak Specijalizovanih vijeća Kosova potvrdio je 29. novembra, nakon čega je izdao četiri odvojena naloga za hapšenje i jedan sudski poziv.
- Prema potvrđenoj optužnici, približno u periodu od 12. aprila do 2. novembra 2023, tokom odvojenih, neprivilegovanih posjeta u pritvorskom objektu, Tači je pružio Smakaju, Kliljaju, Fazljijuu i Kučiju povjerljive informacije o svjedocima tužilaštva, naložio im da utiču na svjedočenje svjedoka tužilaštva i davao im detaljna uputstva kako da to učine - navode Specijalizovana vijeća Kosova u svom saopštenju.
Sud dodaje da se u potvrđenoj optužnici takođe navodi da je Tači koordinisao djelovanje sa tri grupe ljudi, koje su, pored optuženih, činile i druge osobe koje se u ovom postupku ne terete, „kako bi uticao na svjedočenje svedoka tužilaštva“ na suđenju za ratne zločine koje se protiv njega i još tri osobe vodi u Hagu.
Tužilaštvo je još prošlog novembra tražilo da se vođama OVK obustave posjete i komunikacija.
Tada su naveli da su u istragama Specijalizovanog tužilaštva otkriveni dalji pokušaji optuženih da ometaju postupak, jer su posjetioce upućivali da razgovaraju sa potencijalnim svjedocima i govorili im o čemu da razgovaraju.
Hašim Tači i još trojica nekadašnjih članova Glavnog štaba OVK: Kadri Veselji, Redžep Seljimi i Jakup Krasnići, optuženi su u Hagu za najteže zločine nad najmanje 407 ratnih zatvorenika, Albanaca, Srba i Roma, od kojih je najmanje 102 ubijeno, u periodu od marta 1998. do septembra 1999.
Šest tačaka optužnice tereti Tačija, Veseljija, Seljimija i Kransićija za zločine protiv čovečnosti, a četiri za ratne zločine, odnosno za progon na političkoj i etničkoj osnovi, zatvaranje, nezakonito hapšenje i pritvaranje, druge nehumane postupke, okrutno postupanje, prisilni nestanak, mučenja i ubistva.
Suđenje im je počelo 3. aprila prošle godine i u tom procesu u toku je izvođenje dokaza Tužilaštva.

Nova optužnica protiv Hašima Tačija: Tereti se za ometanje pravde

Vlada Crne Gore ukinula je vizni režim za državljane Republike Turske, a od 15. januara biće uveden državljanima Azerbejdžana.
Kako je saopšteno iz Vlade, dozvoljeni boravak državljanima Turske smanjen je sa 90 na 30 dana kao mjera preveniranja nelegalnih migracija. U slučaju procjene bezbjednosnih rizika, u Vladi kažu da se vizni režim ponovo može uvesti.
Cilj je, kako je saopšteno iz Vlade, usaglašavanja sa viznom politikom Evropske unije.
- Vlada Crne Gore je 23. decembra 2025. godine u skladu sa članom 10 Uredbe o Vladi, bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova Vlade, donijela Uredbu o izmjeni Uredbe o viznom režimu kojom se ukida privremena obustava bezviznog režima za državljane Republike Turske, s tim da se dozvoljeni boravak sa 90 dana smanjuje na 30 kao mjera preveniranja nelegalnih migracija, a u cilju usaglašavanja sa viznom politikom Evropske unije - navedeno je u saopštenju Vlade.
U materijalu koji je danas razmatrala Vlada navodi se da je unaprijeđena saradnja sa turskim vlastima, uz sprovođenje pojačanih bezbjednosnih i migracionih provjera.&nbsp;
Kako je naglašeno u materijalu, restriktivnija vizna i migraciona politika se primjenjuje sa ciljem prevencije nelegalnih migracija i jačanja kontrole ulaska i boravka stranih državljana.&nbsp;
Članovi Vlade konstatovali su da su Ministarstvo unutrašnjih poslova i Uprava policije sproveli sve aktivnosti predviđene zaključcima Vijeća za nacionalnu bezbjednost koji se tiču nelegalnih migracija.
- Takođe, Odluka predstavlja dio šireg paketa mjera usklađivanja vizne politike sa Evropskom unijom, a koji obuhvata i prilagođavanje vizne politike u odnosu na treće države, u ovom slučaju Azerbejdžan, koji će biti usklađen do 15. januara - navedeno je u saopštenju Vlade.
U cilju ispunjavanja obaveza prema članstvu u EU, u Vladi poručuju da će u narednom periodu nastaviti sa aktivnostima na punom usklađivanju sa viznom politikom Evropske unije.

Ukinute vize Turskoj, uvode se Azerbejdžanu od 15. januara

Podkast Antene M "Drugačija radio veza" od 15:05 &nbsp;sati na Televiziji E.
Gost današnje emisije je odbornik Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada, Andrija Klikovac.
Tema: Je li budžet za 2026. godinu test opstanka vlasti u Glavnom gradu?

''Drugačija radio veza'': Gost Andrija Klikovac

Građani i zaposleni gradskog preduzeća „Grijanje“ u Pljevljima nisu dozvolili inspektorki da sprovede rješenje o zatvaranju kotlarnice, prenosi Portal RTCG.
Ispred kotlarnice gradskog preduzeća „Grijanje“ u Skerlićevoj ulici danas se okupila grupa građana i zaposlenih, nakon što je Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera naložilo zatvaranje postrojenja.
Zatvaranje kotlarnice, koje je ranije najavljeno za danas u 12 sati, dovelo bi do prekida isporuke toplotne energije u gradu. Prema izvještaju RTCG, građani i zaposleni nisu dozvolili inspektorki da sprovede rješenje o zatvaranju.
Na licu mjesta prisutna je policija, a situacija je trenutno mirna, ali napeta.
Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS) danas je saopštilo da je donijelo je niz mjera u cilju poboljšanja kvaliteta vazduha u Pljevljima. Pored ostalog, iz MERS-a su poručili da će kotlarnica biti zatvorena sve dok emisije gasova budu preko dozvoljenog nivoa.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 85.1389%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmers-donio-paket-mjera-za-poboljsanje-vazduha-u-pljevljima-kotlarnica-zatvorena-sve-dok-emisije-gasova-budu-preko-dozvoljenog-nivoa&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Građani spriječili zatvaranje kotlarnice, policija na licu mjesta

Televizije imaju najveću publiku u Crnoj Gori i tu vrstu medija mjesečno prati skoro 95 odsto građana, pokazalo je <a href="https://amu.me/wp-content/uploads/2025/12/AMU-Istrazivanje-javnogmnjenja-o-povjerenju-u-programe-crnogorskih-emitera-decembar-2025.pdf%20">istraživanje koje je za potrebe Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU) sproveo IPSOS</a>. Predstavnik IPSOS-a Vladimir Raičević rekao je da je istraživanje sprovedeno od 25. oktobra do 11. novembra, na uzorku od 1.041 ispitanika. - Podaci ukazuju da najveću publiku u Crnoj Gori ima televizija koju mjesečno prati skoro 95 odsto, internet skoro 90 odsto i društvene mreže na mjesečnom nivou prati 82 odsto ukupne populacije - kazao je Raičević. On je rekao da te tri vrste medija imaju najveći dnevni domet, gdje sedam od deset punoljetnih građana prati jedan od ta tri medija. - To je značajno, kada se shvati koliko se to promijenilo unazad desetak godina. Mi smo danas izloženi svakom mediju, čak u isto vrijeme, pa često u kući imate uključen televizor, na internetu ste i društvenim mrežama - naveo je Raičević. Kako je rekao, televizija kao dominantan medij raspolaže najmasovnijom publikom i skoro tri četvrtine populacije prati na dnevnom nivou televizijske programe, a svega šest odsto skoro nikada ne prati televiziju. - Dominantno ovi koji ne prate su mlađi, a koji svakodnevno prate su dominantno stariji - preko 60 godina - rekao je Raičević i dodao da struktura gledalaca televizije nije ništa drugačija u odnosu na region i svijet. On je kazao da, prema podacima, radio koji su često zaboravljali i istraživači i oglašivači, i dalje pokazuje da je aktuelan i više od jedne trećine punoljetne populacije svakodnevno prati taj medij. - Radio danas postaje medij mlade generacije. Nekad je bio vezan za stariju populaciju - dodao je Raičević. <h2>Štampa</h2> Kako je rekao, štampani mediji su u značajnoj mjeri u problemu i već godinu u padu u dnevnom i mjesečnom dometu. - Trenutno skoro 60 odsto punoljetne populacije ne prati taj kanal komunikacije i dnevni domet štampe je tek oko šest odsto. To je u poređenju sa periodom prije 15-ak godina velika razlika - naveo je Raičević, dodajući da se to promijenilo kada su svi krenuli sa digitalnim izdanjima. On je rekao da štampana izdanja i ostale magazine ne prati 60 odsto populacije. Govoreći o internetu, Raičević je rekao da se internet više puta dnevno jako često koristi i više od tri četvrtine crnogorske populacije dnevno prati neke sadržaje na internetu. - Ukupan procenat korisnika interneta je skoro 90 odsto, što jasno ilustruje snagu tog izvora - istakao je Raičević. On je kazao da su pokušali da saznaju da li postoji razlika između internet stranica i aplikacija domaćih medija i drugih medija na našem jeziku. - Digitalna izdanja domaćih dnevnih novina i magazina su postali dominantan oblik konzumacije medija svuda u svijetu, pa i kod nas. Četiri od deset punoljetnih crnogorskih građana konzumira tu vrstu medija na dnevnom nivou i 30 odsto javnosti koristi tu vrstu medija nedjeljno - rekao je Raičević i dodao da to jasno ukazuje šta se desilo štampanim izdanjima. On je rekao da je kod internet stranica domaćih televizija i radija nešto manji domet u odnosu na slične platforme dnevnih novina i na dnevnom nivou njih prati skoro trećina crnogorske populacije. Raičević je rekao da inostrana digitalna izdanja na našem jeziku nešto manje od trećine javnosti prati na dnevnom nivou. On je kazao da je istraživanje pokazalo da sedam od deset punoljetnih građana koristi digitalne medije kao izvor. Istaživanje je pokazalo da su podkasti već prodrli u crnogorsku publiku i, kako je rekao Raičević, nešto manje od 60 odsto punoljetne populacije prati tu vrstu medija. - To ukazuje na našu spremnost da se brzo adaptiramo, kao konzumenti i kao proizvođači tog medijskog sadržaja - kazao je Raičević. <h2>Društvene mreže</h2> On je naveo da su, prema rezultatima istraživanja, društvene mreže jedan od tri najpraćenija izvora medijskog sadržaja u Crnoj Gori i da imaju publiku od skoro tri četvrtine populacije. - Izloženost društvenim mrežama i informacijama sa društvenih mreža je ogromna - naglasio je Raičević. On je kazao da je istraživanje pokazalo visok nivo zainteresovanosti za informativne sadržaje, pa tri četvrtine punoljetnih građana ima neki nivo zainteresovanosti za te sadržaje. - Kao glavni izvor informisanja i dalje je televizija sa 83 odsto, slijede društvene mreže sa 45 odsto, internet pretraživači 41, internet stranice ili aplikacije domaćih dnevnih novina i magazina 30 odsto, a radio 23 odsto - naveo je Raičević. On je rekao da je to što su za skoro polovinu građana društvene mreže glavni izvor informisanja opasnost po društvo, ali i medije.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251223121236_dfc6aa889e630c62d63698c02a6dd263cdccce922fd9f30dcc942e1e289fbf82.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251223121236_dfc6aa889e630c62d63698c02a6dd263cdccce922fd9f30dcc942e1e289fbf82" data-rendition-name="original" width="5712" height="4284" loading="lazy" alt="Sa predstavljanja istraživanja"><figcaption>Sa predstavljanja istraživanja(Photo: AMU)</figcaption></figure>  Raičević je rekao da je prema istraživanju najviši stepen zainteresovanosti građana za vijesti i informacije iz lokalnog okruženja, a slijede vijesti iz svijeta, o zdravlju, politici, ekonomiji. Kako je naveo, na pitanje zašto prate informativni sadržaj, najviše građana kaže zato što žele da se osjećaju informisanim i da imaju o čemu da pričaju sa prijateljima. - Ono što prizvode mediji je dio svakodnevice. Proizvodite sadržaj o kom mi pričamo, ne samo da se time bavimo u slobodno vrijeme, nego da i to vrijeme potrošimo komentarišući šta smo danas saznali ili pročitali - rekao je Raičević. On je istakao da je fenomen izbjegavanja vijesti formiran i među crnogorskom publikom, pa prema istraživanju više od 20 odsto crnogorske publike vrlo često izbjegava informativne sadržaje. - Treba se zapitati zašto je to tako, iako je to globalni trend. To znači da smo preuzeli matricu koja se dešava i vani, pa smo možda postali dosadni, neatraktivni - rekao je Raičević. Prema istraživanju, kao motive za izbjegavanje sadržaja ispitanici navode previše politike u vijestima, previše ratova i patnji, uglavnom negativne i pesimistične vijesti koje utiču na raspoloženje. - Prije 15-ak godina u sličnom istraživanju je zaključak bio da je sve crno-bijelo, a danas smo na ivici da bude sve crno, nemamo mnogo „bijelih“ vijesti, nijesam siguran da je to pravi put - naveo je Raičević. <h2>TV i portali</h2> On je rekao da, kada je televizija kao izvor u pitanju, među crnogorskom publikom dominiraju Televizija Vijesti i prvi kanal Televizije Crne Gore (TVCG), a slijede zatim Prva, Nova M, TVCG 2, programi lokalnih javnih emitera, pa ostale televizije sa nacionalnom ili kablovskom pokrivenošću. - Kao glavni izvor informativnih sadržaja nedvosmisleni lider je Televizija Vijesti, koju više od 40 odsto građana smatra primarnim izvorom informisanja, zatim TVCG 1 sa skoro 30 odsto, a slijede Nova M, Prva, TV E, lokalni javni emiteri - naveo je Raičević. On je kazao da najveći dio javnosti ocjenjuje da se može vjerovati u informativne sadržaje koji se emituju u domaćim televizijskim programa. Za dio crnogorske medijske javnosti koji se informiše preko digitalnih izdanja medijskih kuća, važni izvori informisanja su Vijesti, CDM, koje prati između 60 i 80 odsto tog segmenta publike, a slijede portal Analitika, Mondo, Antena M, RTCG i ostali portali. - Kao glavni izvor informisanja među digitalnim izdanjima medija dominantan izvor su Vijesti, CDM, Dan, RTCG, portal Analitika - rekao je Raičević. Prema istraživanju, kako je naveo Raičević, od dijela publike koji koristi digitalna izdanja domaćih medija, preko 80 odsto kaže da im se može vjerovati. Raičević je rekao da je istraživanje pokazalo da se tim digitalnim platformama najviše pristupa preko telefona, a slijede pametni televizori, pa tek onda računari. Istraživanje je pokazali da je nešto više od trećine publike kazalo da koristi društvene mreže kao izvor informisanja, a dominantno Facebook, dok slijede Instagram, Viber i YouTube. <h2>Povjerenje</h2> Govoreći o povjerenju, Raičević je rekao da 47 odsto ima visok nivo povjerenja u informacije plasirane preko televizije, dok svi ostali mediji ostvaruju daleko manji nivo povjerenja. On je rekao da javnost najveće rezerve iskazuje prema društvenim mrežama, za koje isto tako kažu da su im glavni izvor informisanja. Raičević je, govoreći o dijelu istraživanja o objektivnosti, nezavisnosti i profesionalizmu medija, rekao da značajan broj građana procjenjuje da mediji nijesu nezavisni od političkog i ekonomskog uticaja u izvještavanju. - Medijski pluralizam se ocjenjuje pozitivno, uz ocjenu da i dalje nedostaje objektivnost i nepristrasnost u izvještavanju - rekao je Raičević. <h2>Fake news</h2> On je dodao da, prema rezultatima istraživanja, 48 ispitanika nije saglasno da je izvještavanje medija većinom nezavisno od političkog i državnog uticaja. Govoreći o lažnim vijestima, Raičević je rekao da se skoro polovina populacije često pita šta je istinito, a šta lažno. - Tek 15 odsto vjeruje neupitno u istinitost sadržaja koji dobije od svog medija. To govori da smo uspjeli u namjeri da stalno postavljamo pitanje da li je tačno. Mediji koji su kredibilni moraju da imaju visok nivo povjerenja i ne smije biti dileme da li je lažno ili nije, a konzumenti kažu nijesu sigurni da je tačno - kazao je Raičević. Kako je naveo, skoro dvije trećine ispitanika je skoro primijetilo neku lažnu vijesti u crnogorskom medijskom prostoru, a većinu na društvenim mrežama. Raičević je istakao da je, prema istraživanju, skoro trećina populacije zabrinuta zbog pojave lažnih vijesti. - Lažne vijesti su zamka koju ne shvatamo na najbolji način. Povjerenje je u direktnoj vezi sa lažnim vijestima. Sa jednom lažnom viješću može se gubiti povjerenje - naglasio je Raičević. On je rekao da su posljedice po medije velike, ali po društvo daleko veće i mnogo opasnije. <h2>Razlika između gledanosti i povjerenja</h2> Direktorica Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU) Sunčica Bakić rekla je da savremeni medijski ambijent zahtijeva praćenje ponašanja publike i da različiti aspekti mjerenja odnosa publike prema medijskim sadržajima daju cjelovitu sliku o ulozi medija u društvu. Ona je ukazala na razliku između gledanosti i povjerenja, navodeći da gledanost govori koliko je neki medij ili neka vrsta sadržaja praćena, ali ne kako publika taj sadržaj vrednuje. - Povjerenje pokazuje koliko građani određene izvore doživljavaju kao tačne i pouzdane - dodala je Bakić. Kako je rekla, iako AMU prema zakonu ima obavezu da jednom godišnje objavi istraživanje povjerenja u medije, istraživanje koje je predstavljeno danas je dio i šire odgovornosti Agencije da javnosti obezbijedi pouzdane i uporedive podatke. Bakić je istakla da je povjerenje u medije važno, ne samo sa aspekta pojedinačnih medijskih usluga, već i sa aspekta grupa medija i vrsta komunikacije. - Imajući u vidu specifičan društveni i politički kontekst Crne Gore, važno je pratiti koje vrste medijskog sadržaja i komunikacije građani doživljavaju kao najkredibilnije -rekla je Bakić. Ona je dodala da im je veoma važno da isprate koliko urednički kontekst ima uticaj na izgradnju tog povjerenja i da li i dalje profesionalni standardi, transparentnost i jasnost uređivačkih politika imaju uticaja na percepciju konzumenata u odnosu na medijske sadržaje. Bakić je dodala da su danas predstavljeni podaci značajni za donošenje odluka, kako u regulatornom, tako i u medijskom i tržišnom smislu. - Pouzdani podaci o povjerenju i gledanosti predstavljaju osnov za odgovorno planiranje, unapređenje kvaliteta medijskih sadržaja i jačanje povjerenja javnosti u medijski sistem - zaključila je Bakić.

Televizije u Crnoj Gori imaju najveću publiku, radio postaje medij mlade generacije, štampa u problemu...

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, bez ijednog pogleda ili riječi, nonšalantno je prošao pored majke Slobodanke Krgović, koja štrajkuje glađu ispred zgrade parlamenta, boreći se, kako kaže, za dostojanstvo svih majki sa troje i više djece čija su primanja zamrznuta još od 2016. godine.&nbsp; Mandić se uputio ka službenom automobilu, potpuno ignorišući ženu koja stoji sa transparentom i apeluje na državni vrh. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoTE8wNc6vVQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Krgović jističe da je na ovaj vid protesta primorana, jer majke godinama bezuspješno pokušavaju da dobiju makar minimum institucionalne pažnje. – Ja sam počela štrajk glađu da bih apelovala na predstavnike vlasti da nam povećaju primanja koja su zamrznuta od 2016. godine, a u jednom periodu ih nijesmo ni primale. Donijet je zakon 2021. i od 2022. dobijamo ta fiksna obeštećenja. Tražimo da se odmrznu primanja i da se usklađuju jednom ili dvaput godišnje, kao sva ostala, u odnosu na troškove života – kazala je Krgović. Podsjeća da su majke već protestovale ispred Skupštine, ali da nije bilo reakcije institucija. Peticiju koju je potpisalo 7.500 majki parlament još nije razmotrio, iako je budžet na dnevnom redu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122211124_e723e5ab81ffbd4b5c777b30ccd9b44b8f7dc7c6d69d4973c422bcbae48aafdb.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025122211124_e723e5ab81ffbd4b5c777b30ccd9b44b8f7dc7c6d69d4973c422bcbae48aafdb" data-rendition-name="original" width="677" height="388" loading="lazy" alt="krgović"> </figure>  – Zato smo zabrinute. Ako se usvoji budžet bez razmatranja naših zahtjeva, pitanje je šta dalje. Zato sam i ponijela transparent sa iznosima primanja: 192 eura za majke sa biroa i 336 za majke iz radnog odnosa – navela je ona. Krgović poručuje da očekuje hitnu reakciju Skupštine prije izglasavanja budžeta, jer u suprotnom – protest bi mogao da se radikalizuje. – Moj štrajk glađu trajaće do petka. Ako ne bude reakcije, majke iz cijele Crne Gore će doći ovdje i radikalizovaćemo štrajk: blokade saobraćaja i druge mjere. Ali vjerujem da do toga neće doći. Očekujem da me neće pustiti da kolabiram ovdje, već da ćemo dobiti poziv. Predali smo zahtjeve Skupštini i Vladi – kazala je ona. Majke, dodaje, traže tri konkretne stvari: - &nbsp;korekciju i usklađivanje primanja, - &nbsp;isplate preko banaka i uplatu doprinosa za PIO, - sastanak sa predstavnicima vlasti – koji do sada nije zakazan. Uprkos njenom prisustvu pred samim ulazom, predsjednik Skupštine prošao je pored nje bez reakcije, sa potpunim &nbsp;odsustvom empatije prema ženi koja zbog egzistencijalne borbe rizikuje zdravlje. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FKY4h1YSluAc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

VIDEO: Mandić nonšalantno prošao pored majke koja štrajkuje glađu; Krgović: Ne tražim ništa lično već pravdu za 7.500 majki

Nećete ime i djelo Vitomira Nikolića zloupotebljavati za vaše revizionističke ciljeve, nećete praviti nove bećirovske skandale po Crnoj Gori. Ostavićete moga oca, njegovo ime i djelo na miru zauvijek - poručila je kćerka pjesnika Danica Nikolić u reagovanju povodm dodjelu nagrade koja nosi njegovo ime.&nbsp;
Kako ističe, četnici iz nikšićke vlasti opet tajno i podmuklo, kao što samo oni umiju, pokušavaju da prisvoje Vitomira Nikolića - ovog puta dodjelom nagrade koja nosi njegovo ime.&nbsp;
- Izmislili su konkurs Književne zajednice "Vladimir Mijušković", skriven od najvećeg dijela javnosti, kao što su sakrili sastav žirija i dobitnika "nagrade". Ništa vi nećete dodjeljivati sa imenom Vitomira Nikolića. Ne može - poručila je Nikolić.&nbsp;
Dodaje da su se sjetili samo zato što im ime i djelo Vitomira Nikolića trebaju da operu svoje svakodnevne fašističke i četničke ispade, te da njega prikažu kao "svoga".
- Da izlažirate njegovu biografiju kao što ste bezbroj puta pokušali i dalje pokušavate, da prećutite "Noć sa Dubrovnikom" kao da se nikad nije desila, da poništite njegov antiratni angažman i antifašističku tradiciju čitave jedne porodice, da "dokažete" da nije bio Crnogorac i crnogorski pjesnik, da ga uprljate svim onim što svakodnevno radite na razgradnji države, izazivanju međunacionalne i međuvjerske mržnje... Ne može. Prije svega ne može jer ste Vitomir Nikolić i vi, bando izdajnička, dvije galaksije koje se ni za milijardu godina neće dodirnuti. Vaši ideološki preci su od njega napravili ratno siroče i ne postoji način da njegovo ime bude u istom korpusu sa vama - ističe Nikolić.&nbsp;
Ne može, kako dodaje, zato što su opet pokušali da mimo konsultacije sa mjom kao jedinim nosiocem autorskih prava na djela Vitomira Nikolića, a samim tim i nosiocem prava na poštovanje djela i moralnih prava (Zakon o autorskom i srodnim pravima), zloupotrijebe njegovo ime i djelo za svoje prljave ideološke rabote.&nbsp;
- Niti ste me obavijestili o konkursu i o dodjeli nagrade, niti pitali za dozvolu, niti na bilo koji način pokušali (svakako ne biste uspjeli) da me uključite u rad nepoznatog žirija, komisije ili čega već. Sram vas bilo. Da je živ, prezirao bi vas jednako kao što je prezirao vašeg idola Rista Radovića i mijenjao bi program na televiziji kada se pojavite. Gonio bi vas za svaku laž i krivotvorenje njegove biografije koje ste pokušali da plasirate. Došao bi lično da vam pljune na konkurs i nagradu, taman da na nju stavite njegovu sliku u prirodnoj veličini - naglasila je Nikolić.&nbsp;
A pošto on ne može da dođe jer, kako navodi, leži mrtav dobrano zahvaljujući tome što su njihovi "ratni drugovi" razarali njegov rodni Mostar, voljeno Sarajevo i gospodin Grad Dubrovnik, doći će ona.&nbsp;
- Da vidim šta ćete da uradite. Vidimo se u petak u Nikšiću - poručila je Nikolić..

Nikolić: Nećete ime i djelo mog oca zloupotebljavati za vaše revizionističke ciljeve

Bivšem ministru poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutinu Simoviću određeno je zadržavanje do 72 sata nakon saslušanja u Specijalnom državnom tužilaštvu.
On je uhapšen jutros po nalogu SDT-a.
Njegov branilac, advokat Miroslav Adžić, za Portal ETV je kazao da se Simoviću na teret stavlja zloupotreba službenog položaja, odnosno da je u periodu od 2017. do 2020. godine kao ministar poljoprivrede zloupotrijebio pravo na reprezentaciju.
- Na teret mu se stavlja da je u roku od tri godine u desetak slučajeva zloupotrijebio pravo na reprezentaciju u ukupnom iznosu od oko 5.000 eura, te da je riječ o vise računa u iznosu od &nbsp;100 do oko 500 eura - rekao je Adžić.&nbsp;
Simović je, dodaje advokat, tokom saslusanja pred specijalnom tužiocem Sinisom Milićem iznio svoju odbranu i detaljno objasnio sve čega se mogao sjetiti iz tog perioda, a vezano za krivično djelo koje mu se stavlja na teret.&nbsp;
Advokat Adžić na kraju je dodao da za sada nije poznato da li će tužilac Milić zatražiti od Višeg suda da se Simoviću odredi pritvor.

Simoviću zadržavanje do 72 sata: SDT ga tereti za zloupotrebu "tešku" 5.000 eura

Administracija predsjednika SAD Donalda Trampa smjenjuje gotovo 30 karijernih diplomata sa ambasadorskih i drugih mjesta u ambasadama. Prema pisanju američkih medija, među njima je i američka ambasadorka u Crnoj Gori – Džudi Rajzing Rajnke.
To se događa u okviru napora za preoblikovanje američkih diplomatskih predstavništava i postavljenje osoblja za koje se smatra da potpuno podržava Trampove prioritete, oličene u poruci "Amerika na prvom mjestu", piše <a href="https://apnews.com/article/diplomacy-ambassadors-state-department-1a10058998c86e799ce4e5132a99da18" target="_blank">Associated Press</a>.
Šefovi misija u najmanje 29 zemalja obaviješteni su prošle nedjelje da se njihova postavljenja završavaju u januaru, rekla su dva zvaničnika Stejt departmenta koji nijesu željeli da im se navede ime. Oni koji su pogođeni promjenama ne gube svoj posao u spoljnoj službi i vraćaju se u Vašington na druge dužnosti ako žele da ih preuzmu, rekli su ti zvaničnici.
Svi povučeni ambasadori preuzeli su dužnost za vrijeme administrcije predsjednika Džozefa Bajdena, ali su ostali na tim mjestima poslije prvobitne čistke na početku Trampovog drugog mandata u januaru, kada su ciljani uglavnom politički postavljeni namještenici. To se promijenilo u srijedu kada su počeli da dobijaju obavještenja iz Vašingtona da treba da odu, piše Associated Press.
Stejt department nije komentrisao konkretan broj osoblja ili ambasadora kojih se to tiče, ali je saopšteno da se radi o standardnom procesu u svakoj adminsitraciji. Kako je saopšteno, ambasador je "lični predstavnik predsjednika i predsjednikovo je pravo da osigura da ima pojedince u ovim zemljama koji unapređuju njegovu agendu 'Amerika na prvom mjestu'".
Najviše pogođena smjenama je Afrika, gdje su povučeni ambasadori iz 13 zemalja - Burundi, Kamerun, Zelenortska ostrva, Gabon, Obala Slonovače, Madagaskar, Mauricijus, Niger, Nigerija, Ruanda, Senegal, Somalija i Uganda.
Na drugom mjestu je Azija sa promjenama ambasadora u šest zemalja - Fidži, Laos, Maršalska ostrva, Papua Nova Gvineja, Filipini i Vijetnam.
U Evropi smjene su se dogodile u Jermeniji, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Slovačkoj.
Na Bliskom istoku u dvije države - Alžiru i Egiptu, koliko i u Južnoj i Centralnoj Aziji - u Nepalu i Šri Lanki) i na Zapadnoj hemisferi - u Gvatemali i Surinamu.

Tag: hasim-taci