Srpski državljanin A.D. (48) prvo je uhapšen na graničnom prelazu Ranče pošto je vozio pod dejstvom narkotika i jer je kod njega pronađena marihuana, a onda i protjeran iz Crne Gore na godinu. Ista situacija je i sa njemačkim državljaninom A.D. (26) koji je procesuiran na Sukobinu zbog hašiša. Srpski državljanin je, kako su kazali u Upravi policije, je vozio BMW, a kod njega su pronađena dva manja pakovanja sa sadržajem za koji se sumnja da je marihuana. - Takođe, A.D. je podvrgnut testiranju na prisustvo psihoaktivnih supstanci u organizmu kada je utvrđeno da je pozitivan - dodali su u policiji. On je uhapšen zbog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga i zbog prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, te ga je sudija za prekršaje kaznila sa 1.200 eura. - Od strane inspektora za strance donijeto je rješenje o protjerivanju ovog lica iz Crne Gore, sa mjerom zabrane ulaska u našu državu na godinu dana - dodali su u policiji. Kod njemačkog državljanina je, kako su kazali, pronađena manja količina hašiša. - A.D. je uhapšen zbog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga - dodali su u policiji. I njemu je sudija za prekršaje izrekao novčanu kaznu od 350 eura, a inspektor za strance donio rješenje o protjerivanju i zabrani ulska u Crnu Goru na godinu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250817110852_0f9c3c5d8539e3c5155a6796fc08d794a5f97de4488c533f113181be99123cdd.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250817110852_0f9c3c5d8539e3c5155a6796fc08d794a5f97de4488c533f113181be99123cdd" data-rendition-name="original" width="1080" height="1080" loading="lazy" alt="hašiš"> </figure>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Srpskom i njemačkom državljaninu zabrana ulaska u Crnu Goru na godinu zbog marihuane i hašiša

I.Z. (49) sa Kosova uhapšen je na graničnom prelazu Sukobin nakon što je u njegovim kolima pronađen hašiš. On je kažnjen novčanom kaznom od 1.200 eura, a potom je inspektor za strance donio rješenje o protjerivanju iz Crne Gore.
- Uz upotrebu službenog psa policijski službenici su u vozilu marke Suzuki pronašli, u zatvorenom plastično dijelu ispod mjenjača, pakovanje sa sadržajem materije za koju se sumnja da je opojna droga hašiš - kazali su u Upravi policije.
Sa događajem je upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici po čijem je nalogu I.Z. uhapšen zbog prekršaja shodno Zakonu o sprečavanju zloupotrebe droga, dok je pronađena materija oduzeta.
- On je od strane sudije za prekršaje kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 1.200 eura, nakon čega mu je od strane inspektora za strance donijeto rješenje o protjerivanju iz Crne Gore - dodali su u policiji.

Državljanin Kosova uhapšen na GP Sukobin zbog hašiša: Kažnjen sa 1.200 eura, a onda i protjeran iz Crne Gore

Vlada Crne Gore je, na prijedlog ministra odbrane Dragana Krapovića, donijela Uredbu o dopunama Uredbe o zaradama lica u službi u Vojsci Crne Gore, na osnovu koje će pripadnicima Vojske koji su tokom ljeta ove godine bili angažovani na gašenju požara biti isplaćen dodatak na zaradu za poseban doprinos u izvršavanju zadataka u okviru treće misije: “Pomoć drugim institucijama”.
To je saopšteno iz Kabineta potpredsjednika Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, Alekse Bečića.
- Dopunama Uredbe predviđena je mogućnost da se, na obrazloženi predlog načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore, profesionalnim vojnim licima, kao i civilnim licima u službi u Vojsci Crne Gore, jednom godišnje isplati dodatak za poseban doprinos u okviru misije Vojske "Pomoć drugim institucijama", u visini do 30 obračunskih vrijednosti koeficijenta - navodi se u saopštenju.
Na ovaj način stvorene su pravne pretpostavke da se u okviru zarade za decembar mjesec izvrši isplata dodatka za pripadnike Vojske koji su bili angažovani tokom požarne sezone.
Visina dodatka određena je saglasno obimu i vrsti angažovanja pripadnika Vojske.
- Dijeleći ovu informaciju sa vama, cijenjene pripadnice i pripadnici Vojske Crne Gore, vama i vašim porodicama želim srećne nastupajuće praznike, a neka ovo bude simbolična čestitka države upućena vama - navodi se u saopštenju.

Vojnicima koji su učestvovali u gašenju požara biće isplaćen dodatak na zaradu

Bivši direktor crnogorske policije Slavko Stojanović osuđen je na tri godine i osam mjeseci zatvora i u ponovnom postupku pred podgoričkim Višim sudom.
On je osuđen na istu kaznu zatvora zbog zloupotrebe službenog položaja u slučaju šverca cigareta iz marta 2018. godine. Presudu u ponovljenom slučaju donio je sudija Višeg suda u Podgorici Igor Đuričković.
Stojanoviću je za zloupotrebu službenog položaja izrečena kazna od tri i po godine zatvora, a za nedozvoljeno držanje oružja tri mjeseca, pa je jedinstvenom kaznom osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora. U kaznu mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru i pod mjerama.
Sudija Đuričković je kazao da se suštinski obrazložene ove odluke ne razlikuje od obrazloženja prve odluke, presude.
Posjetimo, Stojanović je prvostepenom presudom Višeg suda od 28. marta ove godine osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora jer je, prema ocjeni suda, zloupotrebom službenog položaja oštetio državnu kasu za 112.504 eura, kada je 31. marta 2018. godine tražio od kolega da propuste kamion sa cigaretama bez potrebne dokumentacije.&nbsp;
Apelacioni sud je tu presudu ukinuo i naložio ponovno suđenje. Obrazlažući tadašnju odluku, sudija Đuričković je naveo da je „na nesumnjiv način utvrđeno da je Stojanović kao službeno lice i javni funkcioner počinio zloupotrebu službenog položaja“, te da je izrečena kazna srazmjerna njegovoj krivici.
Stojanoviću je tada za zloupotrebu položaja izrečena kazna od tri i po godine zatvora, a za nedozvoljeno držanje oružja tri mjeseca, pa je jedinstvenom kaznom osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora. U kaznu mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru i pod mjerama nadzora.
Sud je kao olakšavajuće okolnosti cijenio to što je Stojanović porodičan čovjek, starije životne dobi, što je priznao izvršenje krivičnog djela i što ranije nije bio osuđivan. Kao otežavajuća okolnost istaknut je iznos pribavljene imovinske koristi, koji višestruko premašuje zakonski cenzus od 30.000 eura.

Stojanović ponovo osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora

Načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore (VCG), Miodrag Vuksanović, rekao je danas da je na njegov predlog i u skladu sa Zakonom, komandant Mornarice VCG, Darko Vuković, udaljen sa dužnosti.
Vuksanović je istakao da Vuković nije razriješen ni po čijem nalogu, ni pod čijim pritiskom, niti kao rezultat bilo kakvih ličnih ili institucionalnih nesuglasica.
- Zato najoštrije i bez ikakve zadrške demantujem tvrdnje da je ova odluka posljedica navodnog sukoba. To je neistina. Jer kada bi to bilo tačno, onda bi značilo da načelnik Generalštaba djeluje po političkim zahtjevima, a ne po Ustavu, zakonu i profesionalnoj savjesti - naveo je Vuksanović u izjavi dostavljenoj medijima.
On je dodao da VCG nije ničija politička ispostava, niti prostor za pritiske, ucjene i konstrukcije.
- Ona je institucija časti, hijerarhije i zakona. Odluke koje donosim donosim hladne glave, čiste savjesti i sa punom sviješću o odgovornosti koju nosi uniforma koju nosim.Ko god pokušava da ovu zakonitu odluku predstavi kao lični obračun ili politički akt, ne napada mene napada princip civilno-vojne ravnoteže, profesionalnu autonomiju Vojske i samu državu.Na to neću pristati. Nikada - poručio je Vuksanović.

Vuksanović: Vuković nije razriješen ni po čijem nalogu, već u skladu sa zakonom

Najbolji studenti Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, njih 28, nagrađeni su iznosom od 500 eura, koje je obezbijedila Crnogorska komercijalna banka. Ova nagrada pokazuje da se znanje, trud i upornost isplate, a da izvrsnost počiva na vrijednostima i odgovornosti. Uz podršku zajednice i privrede, ovakvi studenti postaju nosioci budućeg društvenog i ekonomskog napretka Crne Gore.
Dodjela nagrada najboljim studentima za studijsku 2024/25. godinu organizovana je od strane Ekonomskog fakulteta i Alumni kluba Ekonomskog fakulteta, dok je Crnogorska komercijalna banka bila pokrovitelj nagrada.
Dekan Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore prof. dr Mijat Jocović poručio je da znanje ostaje najisplativija investicija i temelj društvenog napretka.
Kako je istakao, nagrade su priznanje studentima koji su se u prethodnoj akademskoj godini istakli radom, ambicijom, disciplinom i znanjem, ali i vrijednostima koje prevazilaze akademski uspjeh.
- Izvrsnost ne podrazumijeva samo visoke ocjene, već i odgovornost, visoke etičke standarde, empatiju, humanost i hrabrost da se istraje kada je najteže - kazao je Jocović, navodeći da je ponosan kako na akademske rezultate studenata, tako i na vrijednosti koje promovišu na Ekonomskom fakultetu i Univerzitetu Crne Gore.
On je upozorio da se u savremenom društvu znanje često relativizuje, dok se brzi i površni uspjesi nerijetko više cijene od ozbiljnog rada i utemeljenih analiza, zbog čega uloga univerziteta, a posebno Ekonomskog fakulteta, dobija dodatni značaj.
Predsjednik Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore, prof. dr Milivoje Radović poručio je da uspjeh ne nastaje po unaprijed zadatim algoritmima, već kroz zajedništvo, povjerenje i ljudskost.
- Vrijeme u kojem živimo mijenja nas. Umjesto da budemo srećni zbog napretka, često postajemo sebičniji i zatvoreniji, kao da pravimo loše istrenirane algoritme, u kojima umjesto riječi ‘hvala’ biramo stav da nam sve pripada - kazao je Radović.
On je naglasio da današnje nagrade potvrđuju da akademska zajednica cijeni rad i rezultate studenata, poručujući im da ovaj trenutak dožive kao dio puta ka uspjehu, a ne kao njegov konačni cilj.
- Put do uspjeha sačinjen je od porodice, kolega, profesora, prijatelja i zajednice. Ovo jeste trenutak priznanja za odabrane, ali važno je znati da na tom putu nijeste sami. Ako koračate sami, obično nećete daleko stići - istakao je Radović.
Dodao je da je za dugoročni uspjeh neophodno vjerovati i u sebe i u ljude oko sebe, jer život ne funkcioniše po unaprijed zadatim obrascima.
- Život nema gotove algoritme. Život nije Chat GPT. Život je pun izazova i kada se sa njima suočite, budite prije svega ljudi, a ne samo ekonomisti - poručio je Radović.
Direktor Odjeljenja za marketing, komunikacije i CRM Crnogorske komercijalne banke, Nemanja Đurašković, kazao je da mu je bila čast i privilegija da, u ime CKB-a, učestvuje u dodjeli stipendija najboljim studentima Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore.
- Postoje trenuci u karijeri koji vas podsjete odakle ste krenuli i zašto je važno da se uvijek vraćate tamo gdje je sve počelo. Susreti sa mladim ljudima koji su danas sa nama uvijek su takav podsjetnik. Kada sam i sam sjedio u amfiteatrima Ekonomskog fakulteta, vjerovao sam da znanje ima snagu da promijeni lični put, ali tek sada, iz ove perspektive, znam da ono mijenja i društvo. Stipendije koje danas dodjeljujemo nijesu samo priznanje za postignuti uspjeh, već poruka povjerenja. Da vidimo potencijal mladih, da vjerujemo u njihovu ambiciju i da računamo na njih kao buduće lidere, stručnjake i nosioce razvoja Crne Gore - rekao je Đurašković.
On je istakao da najboljim studentima ne treba motivacija, oni je već nose u sebi.
- Na nama je da ih podržimo na tom putu i da im jasno pokažemo: Tu smo. Da njihov trud i naše iskustvo grade Crnu Goru kao najbolje mjesto za život i rad - poručio je Đurašković.
Studentkinja osnovnih akademskih studija Ekonomskog fakulteta, Andrijana Šekularac, dobitnica nagrade za najbolji uspjeh nakon završene prve godine studija, sa prosječnom ocjenom 10,00, kazala je da za nju ovo priznanje predstavlja potvrdu da se rad i posvećenost uvijek isplate.
- Ova nagrada je dokaz da se rad i trud isplate, ali i snažna motivacija i podstrek za dalji rad, profesionalno usavršavanje i pronalaženje svog mjesta u društvu. Ovo priznanje predstavlja i dodatnu priliku za buduće usavršavanje i lakše pronalaženje posla, ali i jačanje osjećaja zajedništva na fakultetu - istakla je Šekularac.
Studentkinja osnovnih akademskih studija Ekonomskog fakulteta, Milica Vujošević, dobitnica nagrade za najbolji uspjeh nakon završene prve dvije godine studija sa prosječnom ocjenom 10,00, kazala je da joj ovo priznanje predstavlja veliku motivaciju za dalji rad i usavršavanje.
- Danas sam dobila nagradu za prosjek koji sam ostvarila nakon druge godine studija, a posebno mi je drago što je Crnogorska komercijalna banka partner ovog programa i što je omogućila studentima Ekonomskog fakulteta da dobiju ovu nagradu - istakla je Vujošević.
Ona je podsjetila da je u septembru, kroz program CKB Junior, imala priliku da boravi u Berlinu, što je, kako navodi, za nju bilo izuzetno vrijedno iskustvo.
- To iskustvo mi je proširilo vidike, ne samo u pogledu obrazovanja, već i kroz upoznavanje novih ljudi i sticanje novog pogleda na svijet - kazala je Vujošević.
Za ostvaren uspjeh nakon završene prve godine studija na Osnovim studijama narađeni su Andrea Šekularacm Jana Paunović, Đina Radenović, Maša Ćorović, Milica Knežević, Marija Boljević. Za ostvare uspje nakon završene prve dvije godine studija nagrađeni su Milica Vujošević, Minja Stojanović, Nađa Tomašević, Tijana Kustudić, Nikola Leković, Nora Vuksanović, Nađa Vuković. Za ostvaren ukupan uspjeh nakon završenih trogodišnjih studija nagrađeni su: Ana Slavić, Dino Kožar, Jovana Popović, Antonela Garbin, Nikolina Vukčević.
Za ostvaren uspjen nakon završene prve godine studija na Engleskom jeziku – Monteb nagrađeni su Nikola Nenadović, Mia Bojičić, Andrea Kalezić. Za ostvaren uspjeh nakon završene prve dvije godine studija nagrađeni su: Kenan Kaluđerčić, Iva Roganović, Milica Đurović. Za ostvaren uspjeh na primijenjenim studijama u Podgorici nakon završene prve dvije godine studija nagrađena je Danijela Medojević. Za ostvaren ukupan uspjeh nakon završenih trogodišnjih studija nagrađeni su: Aleksandar Ivanović, Anđela Potpara. Za ostvaren uspjeh nakon završene prve godine Osnovnih primijenjenih studija u Bijelom Polju nagrađen je Andrija Žižić.

Najboljim studentima Ekonomskog fakulteta po 500 eura

Četvoro pravnih stručnjaka Ujedinjenih nacija u srijedu je osudilo američku pomorsku blokadu Venecuele, ocijenivši je kao nezakonitu oružanu agresiju, te uputilo poziv Kongresu Sjedinjenih Američkih Država da hitno interveniše. Sjedinjene Američke Države rasporedile su svoje snage na Karibima i nedavno presrele nekoliko naftnih tankera u okviru pomorske blokade venecuelanskih plovila za koja tvrde da su pod sankcijama.
- Ne postoji pravo na nametanje unilateralnih sankcija putem oružane blokade- naveli su stručnjaci UN-a u zajedničkom saopštenju. Dodali su da takva blokada predstavlja zabranjenu upotrebu vojne sile protiv druge države, u skladu s Poveljom Ujedinjenih nacija.&nbsp;
Istakli su da je riječ o toliko ozbiljnoj primjeni sile da je ona jasno prepoznata i kao nezakonita oružana agresija prema definiciji agresije Generalne skupštine iz 1974. godine.
<h4>Poziv Kongresu SAD-a na hitnu intervenciju</h4>
Kao takva, ona predstavlja oružani napad u smislu člana 51 Povelje UN-a, što u načelu daje državi žrtvi pravo na samoobranu. Američki predsjednik Donald Tramp optužuje Venecuelu da koristi naftu, glavni resurs te južnoameričke države, za finansiranje „narkoterorizma, krijumčarenja ljudi, ubistava i otmica“.
Karakas odbacuje optužbe o umiješanosti u krijumčarenje droge i tvrdi da Vašington pokušava da svrgne predsjednika Nikolasa Madura kako bi preuzeo kontrolu nad venecuelanskim naftnim rezervama, koje su najveće na svijetu.
<h4>Desetine napada i više od 100 poginulih</h4>
Američke snage su od septembra izvele desetine vazdušnih napada na brodove za koje Vašington tvrdi — bez iznošenja dokaza — da su prevozili drogu. U tim napadima poginulo je više od 100 osoba. „Ta ubistva predstavljaju kršenje prava na život. Neophodno ih je istražiti i odgovorne privesti pravdi“, poručili su stručnjaci.
- U međuvremenu, američki Kongres bi trebalo da interveniše kako bi spriječio dalje napade i ukinuo blokadu- dodali su. Takođe su pozvali druge države da preduzmu mjere radi zaustavljanja blokade i nezakonitih ubistava, te da doprinesu procesuiranju odgovornih.
<h4>Ko su stručnjaci koji stoje iza saopštenja</h4>
Saopštenje su potpisali Ben Saul, specijalni izvjestilac za zaštitu ljudskih prava u borbi protiv terorizma, Džordž Katruagalos, stručnjak za unapređenje demokratskog i pravednog međunarodnog poretka, Surja Deva, stručnjak za pravo na razvoj, i Đina Romero, specijalna izvjestiteljka za pravo na slobodno okupljanje i udruživanje.
Riječ je o nezavisnim stručnjacima koje je Savjet UN-a za ljudska prava ovlastio da iznesu svoje nalaze, ali oni ne govore u ime samih Ujedinjenih nacija. Venecuela je u utorak, nakon što je zatražila vanrednu sjednicu Savjeta bezbjednosti, u sjedištu UN-a u Njujorku optužila Vašington za, kako je navela, „najveću iznudu u našoj istoriji“.

Pravnici UN-a upozoravaju: Američka pomorska blokada Venezuele je nezakonita oružana agresija

Velika grupa uticajnih žena iz cijelog svijeta, zajedno sa stručnjacima UN-a, uputila je apel Iranu da odmah oslobodi Zahru Šahbaz Tabari, 67-godišnju inženjerku elektrotehnike kojoj prijeti pogubljenje.
Tabari je 25. oktobra osuđena na smrt na Revolucionarnom sudu u Raštu, proglašena krivom za oružanu pobunu protiv temelja Islamske republike. Osuda je zasnovana na komadu tkanine sa sloganom „Žene, otpor, sloboda“, koji je aluzija na moto „Žene, život, sloboda“, postao simbol protesta u Iranu 2022. godine. Vlasti tvrde da je planirala da tkaninu istakne kao javni transparent.
U žalbi koju je 23. decembra podnijela organizacija sa sjedištem u Velikoj Britaniji, više od 400 istaknutih žena, uključujući četiri dobitnice Nobelove nagrade i nekoliko bivših predsjednica i premijerki, opisalo je Iran kao „najvećeg dželata za žene po glavi stanovnika u svijetu“.
- Zahrin slučaj razotkriva ovaj teror: u Iranu, usuđivanje da se drži znak kojim se proglašava otpor žena ugnjetavanju sada je kažnjivo smrću- navodi se u pismu.
Organizacija „Pravda za žrtve masakra u Iranu 1988“ zastupa porodice hiljada političkih zatvorenika pogubljenih prije više od 30 godina.
Tabari, koja je studirala održivu energiju u Švedskoj, prvi put je uhapšena prije oko četiri godine zbog objava na društvenim mrežama, a puštena je nakon tri mjeseca uz elektronski uređaj za praćenje. U aprilu 2025. godine snage bezbjednosti su upale u njen dom u provinciji Gilan i ponovo je uhapsile.
Njen sin Soruš Samak, koji živi u Švedskoj, rekao je da je suđenje Tabari trajalo samo deset minuta. Osam stručnjaka UN je u saopštenju od 23. decembra istaklo da je suđenje sprovedeno putem video-konferencije i da joj je uskraćen pristup izabranom advokatu.
Stručnjaci UN-a traže obustavu pogubljenja, nazivajući slučaj „izrugivanjem pravdi“, i ukazuju na ozbiljne proceduralne prekršaje, uključujući nezakonito pritvaranje, uskraćivanje efikasnog pravnog zastupanja i korišćenje nedovoljnih dokaza za optužbu za oružanu pobunu.
- Kriminalizacija ženskog aktivizma za rodnu ravnopravnost i tretiranje takvog izražavanja kao dokaza oružane pobune predstavlja težak oblik rodne diskriminacije- naveli su stručnjaci UN.
Organizacija za ljudska prava Irana (IHR) sa sjedištem u Norveškoj saopštila je da je Iran do kraja novembra 2025. godine izvršio najmanje 1.426 pogubljenja, uključujući 41 ženu.

UN i svjetske Nobelovke traže oslobađanje aktivistkinje Zahre Šahbaz Tabari osuđene na smrt u Iranu

Ministar unutrašnjih poslova Turske Ali Jerlikaja kazao je danas da su iz olupina privatnog aviona koji se srušio u blizini glavnog grada Ankare, a koji je prevozio libijskog generala i još pet članova njegovog tima, izvučeni uređaj za snimanje podataka o letu i uređaj za snimanje glasa iz kokpita.
Jerlikaja je rekao da se olupina aviona u kojem je poginuo general libijske vojske, Mohamed Ali Ahmed Al-Hadad, proteže na površini od oko tri kvadratna kilometra.
- Kao rezultat rada koji su na mjestu događaja obavili timovi iz Centra za istrage sigurnosti u transportu Ministarstva prometa i infrastrukture, uređaj za snimanje glasa aviona pronađen je u području olupine u 2:45 ujutro, a crna kutija je pronađena u 3:20 ujutro - rekao je Jerlikaja.
Proces ispitivanja i procjene ovih uređaja je započeo, dodao je ministar. Jerlikaja je rekao da je u operaciju potrage i izvlačenja uključeno 408 osoba, uz podršku 103 kopnena vozila i sedam aviona.
Takođe je potvrdio da je u Ankaru stigla libijska delegacija od 22 člana, uključujući rodbinu žrtava i zvaničnike libijskih ministarstava odbrane i unutrašnjih poslova.
Naveo je da je i on znatiželjan u vezi sa uzrokom pada aviona, ali da je neophodno pričekati analizu podataka.
Izrazio je saučešće porodicama žrtava i libijskoj vladi i narodu, opisujući incident kao tragičnu nesreću.
Poslovni avion "Falcon 50" poletio je s aerodroma Esenboga u Ankari prema Tripoliju. Njegova olupina pronađena je oko dva kilometra južno od sela Kesikavak u okrugu Hajmana u Ankari.
Libijska vlada nacionalnog jedinstva proglasila je trodnevnu nacionalnu žalost nakon smrti.

Pokreće se istraga: Pronađena crna kutija aviona u kojem je poginuo libijski general

Krenuli su na Državni arhiv! Na depo memorije jednog naroda, jedne kulture i jedne tradicije. Naše tradicije! Rukopis je isti: "volonteri i đaci u plemenitoj misiji" umjesto "trojanski konj u brisanju jednog identiteta". Sto puta viđen scenario vještine manipulacije. Tako je iz "Ne damo svetinje" i "Desila se sloboda" došlo je do "Veseli se, srpski rode" i "Kukaju Turci, leleču bule"!
Istovremeno, DF stavlja “šapu” na još jednu kapitalnu crnogorsku instituciju kulture Nacionalnu biblioteku “Đurđe Crnojević". Umjesto žene-stručnjaka, koja je decenije provela u toj biblioteci, postavljen je čovjek koji se zalaže za rušenje Mauzoleja na Lovćenu!
DF je takođe preuzeo KIC “Budo Tomović”, a još od ranije i Narodnu biblioteku “Radosav Ljumović”. Tako smo došli do toga da na Cetinju i Podgorici kulturom vedre i oblače oni koji su Bećiru Vukoviću dali nacionalnu penziju, Trinaestojulsku nagradu i 14 i po hiljada eura u kešu.
Ima li kraja ovoj destrukciji nacionalnog bića Crnogoraca? Šta u ovoj stvari radi premijer? Jesu li i ovo seoske tema za njega?
Kome do sad sve nije jasno ili ga ne zanima ili je glup! Ukoliko opet, mi građani ne stanemo na put ovoj besprizornoj akciji okupacije naše istorije i kulture, to neće niko drugi uraditi. Jer da se proteklih mjeseci mi ne pobunismo, ne bi se orila naša himna i gromoglasno NE MOŽE ni 8. jula ispod Vile Gorica, niti za 13. jul na Gorici, niti 19. decembra na Gorici, niti bilo đe drugo đe je bilo nužno da se bude!
I sad imamo izbor. Sjedjeti skrštenih ruku, čekajući da u EU uđemo kao neko zaostalo selo bez autentične kulture ili da uđemo kao GRAĐANI sa kičmom, stavom i dostojanstvom i sviješću o sebi! Ima li Crna Gora danas svijest Vinstona Čerčila? Razumije li Crna Gora da odbraniti kulturu znači odbraniti državu? Ja mislim da se ta svijest rodila ili da se makar probudila!
I zato, naš naredni zadatak je odbraniti Državni arhiv! Odbraniti ga po svaku cijenu od falsifikovanja, brisanja, krađe! U nedjeljama koje dolaze, nema važnijeg cilja! Mi moramo uraditi sve, što god bilo legitimnim putem potrebno, da arhiv ODBRANIMO!
Moramo poručiti tim beskrupuloznim lopovima tuđih baština opet, i opet, i koliko god treba puta: No pasaran!