Ministarstvo zdravlja saopštilo je da je juče formalno okončan proces pregovora sa Razvojnom bankom Savjeta Evrope (CEB) potpisivanjem kredita u iznosu od 83 miliona eura, koji će omogućiti izgradnju nove Opšte bolnice u Pljevljima, Doma zdravlja u Podgorici (Siti kvartu) i Klinike za hematologiju sa Centrom za PET-CT dijagnostiku u Kliničkom centru Crne Gore.&nbsp;
Iz Ministarstva ističu da će kredit značajno unaprijediti zdravstveni sistem Crne Gore.
- Pored toga, Ministarstvo zdravlja aktivno vodi pregovore sa Evropskom investicionom bankom (EIB) o obezbjeđivanju dodatnih 27 miliona eura koji će biti usmjereni na osavremenjavanje medicinske opreme u svim zdravstvenim ustanovama u Crnoj Gori. Očekujemo da će se do kraja ove godine završiti sve formalno-pravne procedure i u vezi sa ovim kreditnim aranžmanom - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Ovi projekti, kako se dodaje, predstavljaju važan korak u jačanju zdravstvene infrastrukture i unapređenju dostupnosti kvalitetne zdravstvene zaštite za sve građane Crne Gore.&nbsp;
- Ministarstvo zdravlja ostaje posvećeno nastavku reformi i investicija koje će osigurati savremen, efikasan i održiv zdravstveni sistem - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Crna Gora dobila kredit od 83 miliona eura za unapređenje zdravstvenog sistema

U Crnoj Gori je na kraju septembra bilo 27,05 hiljada nezaposlenih, 0,7 odsto manje nego u avgustu, pokazuju podaci Zavoda za zapošljavanje (ZZZ).
Prema podacima ZZZ, stopa nezaposlenosti je na kraju avgusta iznosila 8,93 odsto. U istom mjesecu prošle godine bila je 10,96 odsto.
Zavod je za prvih devet mjeseci ove godine evidentirao 8,58 hiljada novozaposlenih.
Za isti period oglašeno je 17,79 hiljada slobodnih radnih mjesta.

Pala nezaposlenost

Bivši ruski diplomata povezan sa skandalom o izbjegavanju sankcija u koji je umiješan jedan od bivših vrhovnih kontraobavještajnih agenata FBI-ja i ozloglašeni ruski oligarh osuđen je na dva mjeseca zatvora pod optužbom da je lagao američke organe reda.
Izricanje kazne Sergeju Šestakovu zatvara poglavlje u slučaju koji je osramotio FBI, ali i bacio novu pažnju na Olega Deripasku, milijardera povezanog sa Kremljem, koji je dugo bio na radaru FBI-ja.
U završnim sudskim podnescima, američki tužioci su tvrdili da je Šestakov (71), koji je radio kao ovlašćeni savezni sudski prevodilac nakon što je 2013. godine dobio američko državljanstvo, bio svjestan da je laganje agentima FBI-ja koji istražuju Čarlsa Mekgonigala krivično djelo.
U vrijeme penzionisanja 2018. godine, Mekgonigal je bio visoki zvaničnik u kancelarijama FBI-ja u Njujorku, nadgledajući kontraobavještajne istrage ruskih špijuna i oligarha, između ostalog.
Na ročištu 16. oktobra, sudija Okružnog suda SAD naložio je Šestakovu da odsluži dva mjeseca zatvora, dvije godine nadzornog puštanja na slobodu i da plati novčanu kaznu od 100 dolara, kaznu koja je blaža od već blagog zahtjeva koji su tražili tužioci. Izdržavanje njegove kazne počeće u februaru.
Advokatica Šestakova, Rita Glavin, tražila je da mu se izrekne kazna u izdržanoj kazni, što znači da će odslužiti samo kratko vrijeme provedeno u federalnom pritvoru 2023. godine prije nego što je pušten uz kauciju.
Glavin nije odgovorila na zahtjev RSE za komentar.
Na poruku poslanu kancelariji federalnog tužioca na Menhetnu, koja se bavi ovim slučajem, stigao je automatski odgovor u kojem se navodi da su operacije odnosa sa javnošću obustavljene zbog obustave rada američke vlade.
U središtu slučaja su razgovori koje je Šestakov vodio sa Jevgenijem Fokinom, takođe bivšim ruskim diplomatom, koga je Šestakov nazivao starim prijateljem od prije nekoliko decenija. Fokin, visoki rukovodilac Deripaskine glavne holding kompanije En+, stavljen je pod nadzor FBI-ja počev od jula 2019. godine, prema sudskim zapisima, a njegovi elektronski uređaji su zaplijenjeni i pretraženi kada je ušao u Sjedinjene Države u avgustu 2021. godine.
Njegova američka viza je poništena sljedeće godine na zahtjev FBI-ja, koji je saopštio da je bio povezan sa Ruskom spoljnom obavještajnom službom.
U sudskim dokumentima, američki tužioci su takođe tvrdili da je Fokin bio "neoptuženi saučesnik" Šestakova i Mekgonigala.
Deripaska, kome je FBI blokirao vizu 2000-ih, sankcioniran je od strane Ministarstva finansija SAD u aprilu 2018. zbog veza sa Kremljem. Optužen je 2022. godine zbog navodnog planiranja da organizuje porođaj svoje trudne devojke u Sjedinjenim Državama kako bi dijete bilo državljanin SAD.
Prema sudskim podnescima, Šestakov je upoznao Mekgonigala sa Fokinom. Mekgonigal je kasnije nastavio da istražuje drugog ruskog oligarha koji je bio rival i konkurent Deripaske, kao i da prima isplate preko kiparske kompanije.
Tokom suđenja, advokati odbrane tvrdili su da je posao obavljen u ime kompanije En+, a ne Deripaske, i pozivali su se na svjedočenje Fokina. Mekgonigal je takođe obezbijedio praksu za Fokinovu ćerku u policijskoj upravi Njujorka.
Na sastanku sa agentima FBI-ja 21. novembra 2021. godine, Šestakov je umanjio značaj svoje veze i Mekgonigalove veze sa Fokinom. Agenti su mu potom oduzeli mobilni telefon.
Nedelju dana kasnije, Šestakov je podnio prijavu kao strani agent prema Zakonu o registraciji stranih agenata, otkrivši svoj rad za Fokina i En+.
U januaru 2023. godine, Šestakov je uhapšen u svom domu u Konektikatu, optužen po pet tačaka optužnice, uključujući laganje o svom odnosu sa Fokinom, kako agentima FBI-ja, tako i prilikom registracije prema Zakonu o stranim agentima.
Prošlog juna, nakon što je Ministarstvo pravde odbacilo četiri tačke optužnice protiv njega, on se izjasnio krivim.
Među onima koji su podnijeli pisma sudu u ime Šestakova bio je Vladimir Gusinski, bivši ruski oligarh koji je godinama zapošljavao i njega i Fokina u svojoj medijskoj kompaniji, Media Most.
Gusinski, koji je takođe živio u Konektikatu, i sam je bio pod lupom FBI-ja, koji ga je ispitivao o njegovom odnosu sa obojicom muškaraca, kao i sa Deripaskom. Gusinski nije optužen ni za kakvo nezakonito djelo.
Mekgonigal je osuđen na više od godina zatvora u decembru 2023. godine, nakon što se izjasnio krivim za pranje novca i izbjegavanje sankcija.
U svom prijedlogu prije izricanja presude, Glavin je djelimično predstavila Šestakova kao žrtvu u slučaju.
"Njegov osjećaj straha, sumnja prema agentima i pogrešan osjećaj lojalnosti nadjačali su postupanje ispravno i potpuno poštenje", napisala je. "On će takođe zauvijek biti vezan za korumpiranog agenta FBI-ja Mekgonikala i živjeće pod oblakom sumnje da je bio ruski špijun (nije bio) i izdajnik".
Mekgonigal je takođe bio pod lupom zbog svog rada za albansko-američkog biznismena po imenu Agron Nezaj. U februaru 2024. godine, Mekgonigal je osuđen na više od dvije godine zatvora zbog primanja mita od 225.000 dolara.

Bivši ruski diplomata, umiješan u skandal sa FBI agentom, osuđen na dva mjeseca zatvora

Porota u Njujorku u petak je utvrdila da je rad francuskog bankarskog diva BNP Paribas u Sudanu pomogao u podršci režimu bivšeg vladara Omara el-Bašira, čineći ga odgovornim za zločine koji su se dogodili pod tim režimom.
Osmočlana porota stala je na stranu trojice tužilaca porijeklom iz Sudana, dodijelivši ukupno 20,75 miliona dolara odštete, nakon što je saslušala svjedočenja koja opisuju strahote koje su počinili sudanski vojnici i milicija Džandžavid.
Tužitelji — dva muškarca i jedna žena, svi sada američki državljani — rekli su saveznom sudu na Menhetnu da su mučeni, opečeni cigaretama, urezivani nožem, a u slučaju žene i seksualno zlostavljani.
„Nemam više rođaka“, svjedočio je 41-godišnji Entesar Osman Kašer.Portparol BNP Paribasa rekao je u izjavi za AFP da je presuda „očigledno pogrešna i da postoje vrlo jaki razlozi za žalbu na presudu, koja se zasniva na iskrivljavanju švajcarskog zakona i ignoriše važne dokaze koje banka nije smjela predložiti“.
Advokat tužilaca Bobi DiČelo nazvao je presudu „pobjedom pravde i odgovornosti“
„Porota je prepoznala da finansijske institucije ne mogu zatvarati oči pred posljedicama svojih postupaka. Naši klijenti izgubili su sve u kampanji uništenja potaknutoj američkim dolarima, koju je BNP Paribas omogućio i koja je trebalo da bude zaustavljena“, rekao je DiČelo.
BNP Paribas „podržao je etničko čišćenje i uništio živote ove trojice preživjelih“, rekao je tokom završnih riječi u četvrtak.
Francuska banka, koja je poslovala u Sudanu od kasnih devedesetih do 2009. godine, obezbijedila je akreditive koji su Sudanu omogućili da ispuni obaveze uvoza i izvoza.
Tužitelji su tvrdili da su te garancije omogućile režimu da nastavi izvoz pamuka, nafte i druge robe, čime je primio milijarde dolara od kupaca. Tvrdili su da su ti ugovori pomogli u finansiranju nasilja koje je Sudan počinio nad dijelom svog stanovništva.Međutim, advokatica odbrane Dani Džejms tvrdila je da „jednostavno nema veze između ponašanja banke i onoga što se dogodilo ovoj trojici tužilaca“.
Advokati BNP Paribasa takođe su rekli da su operacije francuske banke u Sudanu bile legalne u Evropi te da su globalne institucije poput Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) sarađivale sa sudanskom vladom tokom tog perioda.Štaviše, advokati odbrane rekli su da banka nije imala saznanja o kršenjima ljudskih prava.
Tužitelji bi „imali svoje povrede i bez BNP Paribasa“, rekao je advokat Beri Berk. „Sudan bi, i počinio je, zločine protiv ljudskih prava i bez nafte ili BNP Paribasa.
“Rat u Sudanu odnio je oko 300.000 života između 2002. i 2008. i raselio 2,5 miliona ljudi, prema podacima Ujedinjenih nacija.El-Bašir, koji je vladao Sudanom tri decenije, svrgnut je i pritvoren u aprilu 2019. nakon višemjesečnih protesta u zemlji.&nbsp;
Međunarodni krivični sud traži ga zbog optužbi za genocid.

Sud u Njujorku presudio da je francuska banka odgovorna za zločine u Sudanu

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp rekao je da je postignut „veliki napredak“ u naporima za okončanje rata u Ukrajini, a ukrajinski lider Volodimir Zelenski da je „spreman da razgovara u bilo kojem formatu: bilateralnom, trilateralnom, nije važno… samo mir“.
To su poruke sa prvog dijela sastanka Trampa i Zelenskog, koji je bio otvoren za novinare, a nakon toga je planiran radni ručak američke i ukrajinske delegacije. Sky Njuz je izdvojio najvažnije zaključke iz odgovora dvojice lidera na pitanja.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski čestitao je na početku sastanka američkom predsjedniku Donaldu Trampu na postizanju mirovnog sporazuma za Gazu, rekavši da bi to mogao biti zamah za okončanje rata u Ukrajini. Tramp smatra da bi napadi na ciljeve duboko u Rusiji od strane Ukrajine bili „eskalacija“ rata.
Zelenski je predložio sporazum kojim bi SAD primile ukrajinske dronove u zamjenu za rakete Tomahavk, za što je Tramp rekao da je zainteresovan. Tramp kaže da „postoji mogućnost“ da ga Vladimir Putin zavlači, ali je rekao da je siguran da ruski predsjednik „želi postići dogovor“.
Trampa su novinari ponovo pitali pokušava li ruski predsjednik Putin dobiti vrijeme tako što predlaže još jedan privatni sastanak. Takav će sastanak vjerovatno odgoditi Trampovu odluku o tome hoće li dopustiti Ukrajini da koristi krstareće rakete Tomahavk u ratu. Zelenski je u četvrtak rekao da Rusija „žuri s nastavkom dijaloga dok čuje za vijesti o Tomahavkima“.
Na pitanje pokušava li Putin da dobije na vremenu, Tramp je odgovorio:
– Moguće je. Cijeli život su me najbolji pokušavali nadigrati. Ali prilično sam dobar u ovim stvarima ako želi postići dogovor.
Tramp je ocijenio da bi udar Ukrajine duboko u Rusiju predstavljao eskalaciju rata. Na pitanje bi li njegova administracija dopustila Kijevu da napadne Putina na takav način, izjavio je: „O tome ćemo razgovarati“.
Volodimir Zelenski kazaoo je da Ukrajina može SAD-u osigurati „hiljade dronova“ ako Vašington dopusti korišćenje projektila Tomahavk.
– Zato možemo sarađivati, možemo ojačati američku proizvodnju – naveo je Zelenski.
U riječ mu se ubacio novinar koji je potom upitao Trampa bi li ga zanimala takva razmjena.
– Da, bili bismo zainteresovani. Trenutno imamo puno dronova. Gradimo vlastite dronove, ali i kupujemo dronove od drugih, a Ukrajina proizvodi vrlo dobre dronove – istakao je Tramp.
Novinar je ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog upitao je li spreman da napravi ustupke kako bi se okončao rat u Ukrajini. Zelenski kaže da prije svega „treba sjesti i razgovarati“.
– Drugo, potreban nam je prekid vatre. Čak i sada vidite to na Bliskom istoku, da je vrlo teško održati prekid vatre – dodao je.
Poručio je da je spreman za bilo kakav format sastanka – „bilateralno, trilateralno, nije važno“.
– Samo mir, to je jedino važno – naglasio je Zelenski.
Prema njegovim riječima, osiguranje bilateralnih sigurnosnih garancija sa SAD-om „najvažniji dokument jer su SAD vrlo jake“.
Na otvaranju sastanka u Bijeloj kući, Zelenski je rekao da vjeruje da ruski predsjednik Vladimir Putin „nije spreman“ za mir, ali je iznio „uvjerenje“ da se uz pomoć i angažovanje Trampa „može zaustaviti ovaj rat“, prenosi CNN.

Zelenski: Sporazum u Gazi dobar zamah za okončanje rata u Ukrajini

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić podnio je 7. oktobra krivičnu prijavu protiv specijalnog tužioca Miloša Šoškića zbog sumnje da je počinio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. &nbsp; Prema navodima prijave u koju su Televizija E i Portla ETV imali uvid, Katnić tvrdi da je tužilac Šoškić manipulisao navodnim dokazima iz žute koverte koja je bila u kancelariji specijalnog državnog tužioca Saše Čađenovića. &nbsp; ,,SLUČAJ ASAD” I POKUŠAJ TERORIZMA 2016. GODINE Iz koverte na kojoj je pisalo ,,Asad škart”, prema prijavi Katnića, tužilac Šoškić je nezakonito dostavio 30, marta 2023. godine Tužilačkom savjetu određene, svjesno selektovane, papire vezane za potencijalno svjedočenje bivšeg operativca CIA Džozefa Asada. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101718104_90aab08e9610fff02aeeb28513c5a55bf9805e958594cfa2250af4dc51dabbc7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025101718104_90aab08e9610fff02aeeb28513c5a55bf9805e958594cfa2250af4dc51dabbc7" data-rendition-name="original" width="670" height="450" loading="lazy" alt="ĆUTANJE JE ZLATO: Džozef Asad, bivši operativac CIA "> <figcaption>ĆUTANJE JE ZLATO: Džozef Asad, bivši operativac CIA(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Nekadašnji agent CIA je bio involviran u slučaj pokušaja terorizma 16. oktobra 2016. godine, a njegova grupa je – kako se navodilo u Naredbi za istragu SDT iz vremena Milivoja Katnića - tog jutra ušla u Crnu Goru preko graničnog prelaza Božaj. Nakon prvih hapšenja srpskih državljana, petočlana ekipa u kojoj je bio Asad napustila je crnogorsku teritoriju. &nbsp; U sklopu istrage o pokušaju terorizma Katnić i Čađenović su pokušali da Asada nagovore na svjedočenje, ali do saslušanja na kraju nije došlo jer se američki državljanin pozvao na Peti amandman Ustava SAD. U američkom zakonodavstvu postoji odredba prema kojoj se osoba pozvana da odgovara pred zakonom može opredjeliliti na ćutanje, ukoliko ona sama, ili njena odbrana misli da je to u njenom najboljem interesu. &nbsp;&nbsp; Korišćenje papira iz takozvane ,,žute koverte” Katnić smatra nezakonito pribavljenim dokazima koji su poslužili Specijalnom državnom tužilaštvu za otvaranje još jedne istrage. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101718104_5b73e2fffbdc5bfb902bf095b60ab20b7b89491aec12d77a350e90b02be1b5a8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025101718104_5b73e2fffbdc5bfb902bf095b60ab20b7b89491aec12d77a350e90b02be1b5a8" data-rendition-name="original" width="3569" height="2016" loading="lazy" alt="KATNIĆEVE OPTUŽBE: Naslovnica krivične prijave protiv Miloša Šoškića"> <figcaption>KATNIĆEVE OPTUŽBE: Naslovnica krivične prijave protiv Miloša Šoškića(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  NEZAKONITO KORIŠĆENJE SPISA &nbsp; -Tužilac Miloš Šoškić je naredio je da mu se ovi službeni spisi ostave, te da se računar koji je koristio Saša Čađenović koji je bio na zaduženje kod tužiteljke Jelene Protić, oduzme i dostavi službeniku tužilaštva Balši Saviću da izvrši pretres ovog računara iako je znao da je sve ovo protivzakonito – piše, između ostalog, u krivičnoj prijavi Milivoja Katnića. &nbsp;&nbsp; Bivši glavni specijalni tužilac navodi da je tužilac Miloš Šoškić 9. decembra 2022. godine sudiji za istrage Višeg suda u Podgorici podnio zahtjev za donošenje naredbe za pretres stana i kancelarije tužioca Saše Čađenovića. &nbsp; Istog dana sudija za istrage usvojio je zahtjev tužioca ali pretres kancelarije, prema mišljenju Katnića, nije urađen u skladu sa zakonom. -Pet paketa službene dokumentacije ostalo je nepopisano, niti je privremeno oduzeto. Nije oduzet ni računar koji je koristio Saša Čađenović. Tužilac Šoškić prekoračio je granice službenog ovlašćenja koje ima u ovom predmetu kao postupajući tužilac i da bi pomogao nepoznatim osobama okupljenim oko Andrije Mandića i Milana Knežević, stvarao je privid da je na zakonit način došao do dokaza protiv Čađenovića i mene u krivičnom predmetu koji se protiv nas sada vodi pred Specijalnim tužilaštvom od 21. januara 2025. godine, a taj je predmet zadužio specijalni tužilac Vukas Radonjić – ističe Katnić u prijavi. DOSTAVA DOKUMENATA ADVOKATIMA &nbsp; U obrazloženju Katnić dalje naglašava da tužilac Šoškić sa jasnom namjerom nije, prilikom pretresa službenih prostorija koje je koristio Čađenović decembra 2022. godine naredio policajcima da oduzmu sve službene spise i računuar. &nbsp; To nije učinio ni kasnije. Šoškić je, prema stavu Katnića, neovlašćeno pregledao službenu dokumentaciju i spise predmeta koje je sačinjavao Čađenović, da bi u spisima navodno pronašao žutu kovertuu kojoj su bila tri lista papira sa pitanjima Džozefu Asadu na našem i engleskom jeziku.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101718108_1f862caf0770f873b91255a079c4b7565e630a16e653b25d24085f136a2d540d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025101718108_1f862caf0770f873b91255a079c4b7565e630a16e653b25d24085f136a2d540d" data-rendition-name="original" width="4000" height="2418" loading="lazy" alt="HOĆE LI BITI REAKCIJE SDT-A: Posljednja stranaka Katnićeve krivične prijave "> <figcaption>HOĆE LI BITI REAKCIJE SDT-A: Posljednja stranaka Katnićeve krivične prijave(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  -Nakon ovoga tužilac Šoškić vrši nezapamćenu zloupotrebu, pa u očiglednom dogovoru sa advokatom Mirojem Jovanovićem i Dušanom Radosavljevićem ove dokaze neovlašćeno dostavlja nenadležnom Tužilačkom savjetu. Da je ovo uradio neovlašćeno i protivzakonito, proizilazi iz izjašnjenja glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića – tvrdi Katnić. &nbsp;&nbsp; Prema navodima iz prijave, Katnić smatra da je Šoškić u dogovoru sa advokatima Jovanovićem i Radosavljevićem te dokaze nezakonito dostavio Tužilačkom savjetu. Tu tvrdnju temelji na činjenici da su advokati 21. januara 2022. godine Apelacionom sudu dokaze iste sadržine dostavili kao pritužbu na njegov i rad Čađenovića. ŠOŠKIĆ FALSIFIKOVAO SKAJ PREPISKE?! U prijavi od 7. oktobra Milivoje Katnić optužuje specijalnog tužioca Miloša Šoškića i da je prekoračio granice svog službenog ovlašćenja kada je Skaj komunikacije koje su se obavljale između Radoja Zvicera, Ljuba Milovića, Petra Lazovića i drugih dostavio portalu ,,Libertas” iako je te prepiske morao čuvati kao službenu tajnu. &nbsp; -Komunikacije je uredništvo portala ,,Libertas“ objavljivalo na svojoj elektronskoj stranici u više nastavaka i to danima 03. 05, 16. 05, 28. 07, 05. 09. 2022. godine koje nijesu objavljivane u svom originalnom obliku već u izmijenjenom, kako ih je očigledno izmijenjenog oblika i dostavio tužilac Šoškić – navodi Katnić u prijavi. Nije ovo prva zvanična pritužba Katnića na nezakonito postupanje specijalnog tužioca Šoškića koji bivšeg glavnog tužioca tereti za udruživanje u kriminalnu organizaciju, zajedno sa Zoranom Lazovićem i Sašom Čađenovićem. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101718108_a9f6d8c79a89fbf41b5cfd1a12ca2dadb74ea3a9d88a2b00eec6a4077af01de7.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025101718108_a9f6d8c79a89fbf41b5cfd1a12ca2dadb74ea3a9d88a2b00eec6a4077af01de7" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="PRIJAVE KOJE SDT ZA SADA NE ISPUTIJE: Tabla Specijalnog državnog tužilaštva"> <figcaption>PRIJAVE KOJE SDT ZA SADA NE ISPUTIJE: Tabla Specijalnog državnog tužilaštva(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  BROJNE PRIJAVE - BEZ REAKCIJE SDT-A Istini za volu, Čađenović je tek nakon šest mjeseci dodat u grupu koja do tada nije brojila tri člana, što je uslov za postupanje SDT-a po Krivičnom zakoniku. &nbsp; Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, koji se nalazi u pritvoru, podnio je maja 2024. godine krivičnu prijavu protv specijalnog tužioca Miloša Šoškića zbog toga što je, kako piše u krivičnoj prijavi, zloupotrijebio službeni položaj, jer nije po službenoj dužnosti gonio sadašnjeg ministra odbrane Dragana Krapovića zbog pranja novca u vrijednosti od više od dva miliona eura. &nbsp;&nbsp;&nbsp; Do sada se Specijalno državno tužilaštvo nije izjašnjavalo o prijavi protiv Krapovića, ali nema reakcije i na prijavu koja je ranije podnijeta protiv Olivere Injac, prethodne ministarke odbrane Crne Gore, kao i protiv Filipa Adžića, jedno vrijeme koordinatora rada Ministarstva odbrane. &nbsp;Odlukama sadašnjeg i dva bivša ministra odbrane Crne Gore, zaposlenima u Ministarstvu nezakonito je podijeljeno više od 3,2 miliona eura, utvrdila je svojevremno budžetska inspekcija Ministarstva finansija. &nbsp; Uprkos tom nalazu državne institucije, nije zabilježena reakcija SDT-a na čijem je čelu Vladmir Novović. &nbsp;&nbsp; No, protiv Jelene Perović, bivše direktorice ASK-a, Specijalno državno tužilaštvo je samoinicijativno reagovalo i podnijelo krivičnu prijavu zbog navodno nezakonite isplate varijabila od – 60 hiljada eura. &nbsp;&nbsp; Možda i ovi detalji ukazuju kakva će biti sudbina nove krivične prijave protiv specijalnog tužioca Miloša Šoškića. &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Katnić: Šoškić je zloupotrijebio položaj i manipulisao ,,žutom kovertom”

Ministarstvo poljoprivrede Crne Gore obezbijedilo je da se nastavi otkup mlijeka i mliječnih prerađevina kroz izvoz u zemlje regiona i prodaju preko domaćih trgovina, čime je zaustavljeno uništavanje viška proizvoda, na koji su crnogorski farmeri bili prinuđeni jer su mljekare obustavile otkup.
- Cjelokupnu količinu otkupljenog mlijeka prerađivači će imati priliku da izvezu u Srbiju i Bosnu i Hercegovinu, sa čijim institucijama i kompanijama smo postigli dogovor, a tržišne viškove finalnog proizvoda kroz trgovačke lance u Crnoj Gori - objavilo je Ministarstvo.
Problem je nastao kada je dio prerađivača saopštio stočarima, da obustavljaju otkup mlijeka zbog tržišnog viška izazvanog neograničenim uvozom.
Tako je farmerska porodica Dumnić iz Nikšića bila primorana 12. oktobra da prospe tri i po tone sirovog mlijeka jer nije imala gdje da ga skladišti.
- Mljekara nije mogla plasira naš domaći proizvod na tržište zbog ogromnog uvoza gotovih proizvoda. I obavijestili su nas da ne mogu da otkupe mlijeko. Tako smo morali da prospemo mlijeko - kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Marko Dumnić.
On je jedan od najvećih proizvođača mlijeka u Crnoj Gori.
<h2>Otkup mlijeka "čuva" farmere</h2>
Da i drugi farmeri imaju veliki problem sa otkupom mlijeka potvrđuje Goran Mugoša iz Podgorice koji dnevno proizvodi 350 litara mlijeka.
Kako navodi za RSE, potrošači više kupuju uvozno mlijeko od domaćeg, jer je bolje plasirano u trgovinama. On sumnja da je posrijedi i interes uvozničkog lobija.
- Njih interesuje da više uvoze jer imaju višu zaradu nego kad prodaju naše domaće mlijeko. A od države tražimo samo da nam kaže da li da držimo krave ili da ih prodajemo - kaže Mugoša.
Ukoliko ne bude otkupa mlijeka, Mugoša je najavio da će svoj proizvod dijeliti zainteresovanim građanima i njime hraniti druge domaće životinje:
- To mlijeko će popiti telad, a daćemo i poklonićemo narodu - dodaje Mugoša.
A prema riječima Marka Dumnića, nemaju samo problem proizvođači već i mljekare koje ga otkupljuju i prerađuju:
- Meni su iz mljekare rekli da će je ugasiti ako država nešto ne preduzme. Oni traže od države da oslobodi tržište od uvoza, odnosno da se dâ prostora domaćem proizvodu. Takođe traže i dozvolu za izvoz sirovog mlijeka - rekao je Dumnić.
<h2>Privremeno ili trajno rješenje?</h2>
Dogovorom Ministarstva sa domaćim trgovcima i inostranim kompanijama o otkupu, problem je trenutno riješen, ali država treba da traži sistemsko rješenje, ocjenjuje za RSE Milutin Đuranović, predsjednik Odbora poljoprivrede Privredne komore.
- Treba nam dugoročno rješenje za situaciju kada uvoz mlijeka raste, a otkup u Crnoj Gori pada. Moramo tražiti veća budžetska sredstva jer je u ovom trenutku ta podrška ispod jedan posto - kaže Đuranović.
Dodaje da je za prvih osam mjeseci uvoz mlijeka porastao za 8,2 posto.
Istovremeno u prvih pola godine, otkup je pao za 3,8 posto.
On navodi da je doprinos poljoprivrede u bruto društvenom proizvodu države između osam i deset posto, a da država u poljoprivredu vraća mnogo manje.
"EU daje i preko 40 posto zajedničkog budžeta za poljoprivredu", kaže Đuranović.
<h2>Opozicija kritikuje Vladu</h2>
Opoziciona Demokratska partija socijalista (DPS)je kritikovala odnos Ministarstva prema proizvođačima mlijeka.
- Uvoz hrane raste svakodnevno, dok domaći prerađivači ne mogu da prodaju sopstvene zalihe. Postavlja se pitanje šta radi Ministarstvo - saopštili su iz DPS.
A opozicioni Pokret URA je pozvao Vladu da zaštiti domaće proizvođače uvođenjem dodatnih taksi na uvoznu robu:
- Crna Gora mora da ima strategiju kako da zaštiti domaću proizvodnju, koja tone usljed trgovinskog disbalansa. Na sve to imamo letargičan odnose Vlade Crne Gore prema farmerima i domaćoj proizvodnji - naveli su iz GP URA.
<h2>Svake godine novi problem farmera</h2>
U aprilu ove godine formirana je Radna grupa za sistemsko rješavanje problema u sektoru mljekarstva.
Tada je definisano da će se raditi na problemu sa ograničenim pristupom tržištu domaćih proizvođača i sa damping (ispod tržišnih) cijenama proizvoda iz uvoza.
Problem sa otkupom je samo jedan u nizu s kojim su se suočili proizvođači mlijeka. Tokom prošle godine sektor stočarstva je bio na udaru Kju groznice koji je pogodio farme na području Nikšića i Danilovgrada.
Ranije su proizvođači protestovali zbog niske otkupne cijene, kada su ispred Ministarstva poljoprivrede ostavili bidone sa mlijekom.
U pregovaračkom procesu za pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji, Poglavlje 11 - Poljoprivreda i ruralni razvoj - koje je otvoreno 2016 još uvijek nije zatvoreno.
Vlada se nada da će ga privremeno zatvoriti do kraja 2025. godine.
Crna Gora je usvojila Plan implementacije za uspostavljanje Agencije za plaćanja i Integrisani administrativni i kontrolni sistem jula ove godine , što je jedno od ključnih mjerila za Poglavlje 11.
Istovremeno parlament je usvojio zakon koji uređuje mjere podrške poljoprivredne politike, ruralnog razvoja i politike ribarstva.

Mugoša: Od države tražimo samo da nam kaže da li da držimo krave ili da ih prodajemo

Administrator naloga Radosav Vrbica saopštio je na društvenim mrežama da je ponovo dobio poziv da se javi u podgorički Centar bezbjednost, ovog puta zbog prijave poslanice Pokreta Evropa sad (PES) Jelene Nedović povodom njegove objave na Instagramu.
Minulih dana njemu su oduzeti telefon i lap top, a nekoliko dana kasnije, satima je bio u Specijalnom državnom tužilaštvu kako bi prisustvovao pregledanju tih uređaja.
- Opet su me tražila dva policajca, da se javim u Centar bezbjednosti - saopštio je on danas na Fejsbuku.
No, poziv je, kako je naknadno saopštio, uslijedio nešto drugačijim povodom..&nbsp;
- Ovo nijeste očekivali - u pitanju je prijava Jelene Nedović zbog objave na Instagramu - istakao je on.
Kako se može vidjeti sa njegovog naloga na toj mreži, on je prije pet dana 'okačio' fragment razgovora poslanice Evrope sad emitovanog na TV programu, pri čemu je dodao poruku "presmiješno". Nedović je u tom dijelu TV gostovanja govorila o anegdoti vezanoj za proslavu porodične slave.

Radosava Vrbicu opet zvali u CB Podgorica: Jelena Nedović ga prijavila zbog objave na Instagramu

Vanraspravno vijeće donijelo je odluku o pritvoru za Miloša Medenicu, sina bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, kojeg SDT tereti da je bio na čelu kriminalne grupe koja se bavila švercom cigareta i droge, ali sutkinja nije saopštila detalje odluke.
U nastavku suđenja sutkinja Vesna Kovačević saopštila je da je vanraspravno vijeće donijelo odluku o pritvoru ali da je ne može saopštiti i da će biti uručena odbrani i optuženom Medenici.
U nastavku suđenju preslušani su tajno snimljeni razgovori između dvije sutkinje Vrhovnog suda i NN osoba.
U razgovorima sutkinja Vrhovnog suda &nbsp;Rada Kovačević i Vesna Begović tvrde da na njih niko nije mogao uticati.
Optužena Medenica kazala je da je jasno proizilazi da ona nije počinila krivično djelo ali da se sa sinom našla na optužnici.
- I samo što je moj sin danas je došao sa lisicama iako je prošlo tri godine a nije donijeta prvostepena presuda. Da li očekujem pravdu ili je za mene rezervisana nepravda - kazala je optužena Medenica.
Dodala je da će se &nbsp;boriti i da neće odustati.

Tag: hematologija

Crna Gora dobila kredit od 83 miliona eura za unapređenje zdravstvenog sistema

Pala nezaposlenost

Bivši ruski diplomata, umiješan u skandal sa FBI agentom, osuđen na dva mjeseca zatvora

Sud u Njujorku presudio da je francuska banka odgovorna za zločine u Sudanu

Zelenski: Sporazum u Gazi dobar zamah za okončanje rata u Ukrajini

PRATITE TVe UŽIVO