Izrael je danas saopštio da je izveo nove vazdušne napade na vojne ciljeve Hezbolaha u južnom Libanu, u pokušaju da spriječi militantnu grupu da se pregrupira u tom dijelu zemlje.
Sjedinjene Američke Države su u novembru posredovale u prekidu vatre između Libana i Izraela nakon više od godinu dana borbi izazvanih ratom u Gazi, ali Izrael je nastavio izvoditi sporadične napade na Hezbolah, koji preko granice podržava Iran.
Hezbolah je od strane Sjedinjenih Američkih Država označen kao teroristička grupa, dok Evropska unija stavlja na crnu listu vojno krilo libanonske grupe, ali ne i njenu političku stranku.
Izraelska vojska je u saopštenju potvrdila da izvodi neodređene napade, nakon što je ranije rekla da će ciljati vojnu infrastrukturu Hezbolaha "kao odgovor na ilegalne napore grupe da ponovo uspostavi aktivnosti u tom području".
Upozorila je stanovnike tri sela na evakuaciju.
Libanska državna novinska agencija NNA potvrdila je napade u tom području. Nije bilo neposrednih komentara Hezbolaha, niti izvještaja o šteti ili žrtvama.
Libanski premijer Navaf Salam rekao je da je upozorenje na evakuaciju suprotno međunarodnim mirovnim naporima.
- Libanska vlada je posvećena prekidu neprijateljstava i angažirana je na sastancima kako bi osigurala provedbu rezolucije UN-a kojom su okončane borbe između Hezbolaha i Izraela 2006. godine- rekao je Salam u objavi na X.
Liban je pod pritiskom Sjedinjenih Država, Saudijske Arabije i unutrašnjih rivala Hezbolaha da razoruža grupu.
Hezbolah je saopštio da bi bio "vrlo pogrešan korak" čak i razgovarati o razoružanju dok Izrael nastavlja zračne napade na Liban i okupira velike djelove zemlje na jugu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Izrael izvodi napade na Hezbolah na jugu Libana

Predsjednik Parlamenta Libana Nabih Beri, saveznik političkog krila oružanog pokreta Hezbolah, pozvao je danas na dijalog o razoružavanju tog pokreta, o čemu je vlada donijela odluku pod pritiskom SAD.
- Potvrđujemo da smo otvoreni za razgovor o sudbini tog oružja u okviru mirnog, konsensualnog dijaloga. To što se predlaže u američkom dokumentu (...) izgleda kao alternativa novembarskom sporazumu o prekidu vatre" između Izraela i Hezbolaha- rekao je Beri koji je kritikovao vladine mjere, koje se zasnivaju na predlogu SAD.
Novembarski sporazum o prekidu vatre predviđa povlačenje Hezbolaha iz područja južno od reke Litani, 30 kilometara od izraelske granice, i uklanjanje njegove vojne infrastrukture, u zamjenu za povećano raspoređivanje libanske vojske i mirovnih snaga UN.
Vlada Libana je 5. avgusta zadužila Vojsku da pripremi plan za razoružavanje tog pokreta do kraja ove godine.
Hezbolah kojeg je osnovao i finansirao Iran, zakleti neprijatelj Izraela, odbacio je tu odluku mada je znatno oslabljen poslije rata protiv Izraela 2024. godine, koji je uništio dio njegovog arsenala i desetkovao njegovo rukovodstvo.
Šiitski ministri, uključujući predstavnike političkog krila Hezbolaha i pokreta "Amal" predsjednika Parlamenta Nabiha Berija, povukli su se sa posljednje sjednice Vlade u znak protesta zbog planiranog razoružavanja Hezbolaha.
Uprkos primirju, Izrael je nastavio napade u Libanu, tvrdeći da cilja Hezbolah, te je i 31. avgusta gađao objekte Hezbolaha u južnom Libanu.

Predsednik Parlamenta Libana pozvao na dijalog o razoružavanju Hezbolaha

Izraelska vojska sinoć je izjavila da je napala nekoliko ciljeva Hezbolaha u južnom Libanu, uključujući skladišta oružja, mjesta za lansiranje raketa i objekte koji se koriste za skladištenje tehničke opreme.
Libanski mediji takođe su ranije tokom dana izvijestili o izraelskim vazdušnim napadima u regiji.
Napadi dolaze uprkos primirju koje je na snazi između Izraela i militantne grupe koju podržava Iran od kraja novembra.
Iako primirje službeno ostaje na snazi, Izrael nastavlja da izvodi gotovo svakodnevne napade na položaje Hezbolaha, zahtijevajući potpuno razoružanje grupe.&nbsp;
<h3>Hezbolah se neće samo tako razoružati</h3>
Ove sedmice, libanska vojska dobila je zadatak da izradi plan za razoružanje Hezbolaha. Svo oružje u zemlji treba staviti pod državnu vlast do kraja godine.
Hezbolah je, međutim, odbacio takav vremenski okvir i insistira na tome da Izrael prvo mora zaustaviti svoje vazdušne napade i povući trupe s pet preostalih položaja u južnom Libanu.
Analitičari kažu da je malo vjerovatno da će se Hezbolah uskoro razoružati.
Grupa, iako oslabljena zbog kontinuiranog sukoba s Izraelom, ostaje dominantna politička snaga u Libanu.
Očekuje se da će vlada danas održati još jedan sastanak kako bi raspravljala o daljim koracima.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fsahouraxo%2Fstatus%2F1953176753079226777%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1953176753079226777%7Ctwgr%5E10c64d021ca32a8359c2877530b606f615bd8ef5%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Izrael bombardovao južni Liban

Izraelska vojska trenutno sprovodi bombardovanje u Libanu na "infrastrukturu" pokreta Hezbolaha, uključujući "glavni proizvodni pogon za rakete", izjavio je izraelski ministar odbrane Izrael Kac.
Vojska "trenutno snažno napada terorističku infrastrukturu terorističke organizacije Hezbolah u Libanu, uključujući najveći proizvodni pogon Hezbolaha za precizne rakete, koji je ranije napadnut", rekao je Kac.
Ta bombardovanja se dešavaju u dolini Beka, na jugoistoku Libana, navela je izraelska vojska.
Uprkos sporazumu o prekidu vatre postignutom poslije više od godinu dana neprijateljstava, uključujući dva mjeseca otvorenog ratovanja koje je oslabilo Hezbolah, Izrael nastavlja svoje redovne napade u Libanu, uglavnom na jugu.
Izraelska vojska tvrdi da cilja Hezbolah i optužuje libanske vlasti da ne čine dovoljno da razoružaju taj pokret.

1250x600

1084x550

Izraelske snage bombardovale lokacije Hezbolaha u Libanu

Izraelska vojska saopštila je da je danas sprovela vazdušne napade na položaje libanskog pokreta Hezbolah u regionu Beka na istoku i u jugu Libanu, zemlji sa kojom je Izrael potpisao sporazum o primirju 27. novembra.
Vojska je „sprovela napad na vojnu lokaciju u kojoj je bila podzemna teroristička struktura u regionu Beka u Libanu i na vojnu lokaciju sa raketnim bacačima na jugu, u kojoj su otkrivene aktivnosti Hezbolaha“, navodi se u saopštenju izraelske vojske.
Zvanična libanska novinska agencija Ani ranije danas je prenijela da je bilo izraelskih napada na jugu i istoku zemlje.
- Neprijateljska avijacija napala je region Šare, na istočnoj padini planinskog lanca, u blizini grada Janta u regionu Beke - javila je libanska agencija.
Još jedan napad prijavljen je na periferiji grada Taraja, takođe u istočnom delu Libana. Novinska agencija je prenijela da su „četiri projektila“ ispaljena u regionu Nabatije na jugu Libana.
Nije bilo izvještaja o žrtvama.
Poslije napada palestinskog pokreta Hamas u Izraelu 7. oktobra 2023. godine, Hezbolah, njegov šiitski saveznik u Libanu, otvorio je drugi front ispaljujući sa juga Libana rakete na sjever Izraela.
Sporazum o primirju postignut 27. novembra okončao je više od godinu neprijateljstava, uključujući dvomjesečno otvoreno ratovanje. Međutim, Izrael nastavlja napade na libanskoj teritoriji i obje strane optužuju jedna drugu za kršenje primirja.
Liban zahtijeva potpuno povlačenje Izraela, smatrajući da ostanak izraelske vojske na pet mjesta, opisan kao „strateški“, predstavlja „okupaciju“.
Izraelske vlasti su navele da je to „privremena mjera dok libanske oružane snage ne budu u stanju da u potpunosti sprovedu sporazum“.

Izraelska vojska tvrdi da je sprovela napade na istoku i jugu Libana

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu poklonio je američkom predsjedniku Donaldu Trampu zlatni pejdžer tokom svoje posjete u Vašingtonu, saopštio je danas kabinet premijera Izraela.
Pejdžer je podsjetnik na izraelsku operaciju protiv libanskog Hezbolaha u septembru prošle godine.
- Biper simbolizuje odluku premijera koja je predstavljala prekretnicu u ratu i označila početak moralnog kolapsa Hezbolaha - navodi se u saopštenju.
Ta strateška operacija, kako se dodaje, „odražava snagu, tehnološku superiornost i genijalnost Izraela u odnosu neprijatelja“.
Ovi uređaji, koje koriste pripadnici Hezbolaha, eksplodirali su 17. i 18. septembra u južnim predgrađima Bejruta, kao i na jugu i istoku Libana, u uporištima proiranskog islamističkog pokreta.
U ovim eksplozijama poginulo je 39, a povrijeđeno je skoro 3.000 osoba, saopštile su libanske vlasti.
Iako je operacija nosila znak Mosada, izraelske spoljne obavještajne službe, Izrael nije otvoreno preuzeo odgovornost za nju sve dok šef vlade u novembru nije rekao da je dao zeleno svjetlo za njeno sprovođenje.

Netanjahu poklonio Trampu zlatni pejdžer: "Simbol moralnog kolapsa Hezbolaha"

Libanski Hezbolah gleda na događaje u Siriji kao na "veliku, opasnu i novu transformaciju", rekao je u ponedjeljak visoki političar Hezbolaha, što je prva reakcija grupe koju podržava Iran na svrgavanje njenog saveznika Bašara al Asada.
Hezbolah je imao glavnu ulogu podržavajući Asada tokom rata u Siriji, prije nego što je prošle godine vratio svoje borce u Liban da se bore u ratu s Izraelom, pregrupisanje koje je oslabilo linije sirijske vlade.
Padom Asada Hezbolah je ostao bez vitalnog saveznika duž istočne granice s Libanom. Sirija kojom je upravljao Asad dugo je služila kao kanal Iranu za snabdijevanje oružjem šiitskog islamističkog Hezbolaha.
- Ono što se događa u Siriji velika je, opasna i nova transformacija, a kako i zašto se dogodila zahtijeva procjenu - rekao je poslanik Hezbolaha Hasan Fadlalah.
Sirijske naoružane grupe predvođene sunitskim islamističkim Hajat Tahrir al-Šamom ušle su u nedjelju u Damask, zauzele glavni grad i prisilile Asada da ode u Rusiju.
Izrael je zadao teške udarce Hezbolahu tokom više od godinu neprijateljstava, koja su počela kada je libanska grupa otvorila vatru 8. oktobra 2023. u znak solidarnosti sa svojim palestinskim saveznikom Hamasom u Gazi.
Prekid vatre u Libanu stupio je na snagu 27. novembra.

Libanski Hezbolah vidi "veliku, opasnu" promjenu u Siriji

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu zaprijetio je silovitim odgovorom na napad libanskog Hezbolaha na vojnu poziciju izraelske vojske u području Brda Dov na sjeveru.
- Vatra Hezbolaha na Brdo Dov predstavlja ozbiljno kršenje prekida vatre i Izrael će odgovoriti silovito - saopštio je Netanjahu, prenijeli su izraelski mediji.
On je dodao da je Izrael odlučan da nastavi sprovođenje primirja i da odgovori na svaki takav napad, te da će malo kršenje primirja biti tretirano kao veliko.
Izraelski lider je to rekao nekoliko minuta pošto su libanski mediji izvijestili o nizu izraelskih vazdušnih napada na jugu Libana.
Izraelski minstar odbrane Izrael Kac je prethodno zaprijetio da će izraelski odgovor biti oštar na prvi napad Hezbolaha na vojnu poziciju na granici, otkako je u srijedu prošle nedjelje stupio na snagu prekid vatre.
- Mi smo obećali da ćemo djelovati protiv svakog kršenja prekida vatre od Hezbolaha i to je tačno ono što ćemo raditi - objavio je Kac na platformi Iks.

Netanjahu optužio Hezbolah za kršenje prekida vatre, zaprijetio silovitim odgovorom

Libanska esktremistička organizacija Hezbolah potvrdila je u saopštenju da je izvela napad na izraelsku vojnu poziciju u području Brda Dov "poslije izraelskih ponovljenih kršenja prekida vatre".
Hezbolah je naveo da je napad početno upozorenje u odgovoru na napade izraelske vojske usred prekida vatre i nastavak narušavanja libanskog vazdušnog prostora od neprijateljskog izraelskog aviona, prenijeli su izraelski mediji.
Izraelska vojska je porekla da je prekršila prekid vatre i saopštila da su napadi u proteklim danima uslijedili pošto je Hezbolah prekršio prekid vatre.
Proiranski Hezbolah je naveo u saopštenju da žalbe te šiitske organizacije posrednicima zaduženim za prekid vatre nisu urodili plodom.
Predsjednik parlamenta Libana Nabih Beri je danas optužio Izrael da je 54 puta prekršio prekid vatre, te da su uz to rušene kuće u pograničnim selima, da izviđački dronovi stalno nadlijeću Liban i da je u vazdušnim napadima bilo žrtava.
Beri je u izjavi za libanski list Al – Džumhurija pozvao na hitnu intervenciju da se zaustavi to, kako je naveo flagrantno kršenje, prenio je Asošijeted pres.
Izrael tvrdi da zadržava pravo na osnovu sporazuma da odgovori na ono što smatra kršenjem primirja.

Hezbolah napao izraelsku vojnu poziciju, jer je "Izrael prekršio prekid vatre"

Izraelski avioni su u nedjelju 1. decembra lansirali vazdušni napad iznad libanskog pograničnog sela, dok su drugi pogranični gradovi i sela pod izraelskom kontrolom bili na udaru granata, javlja libanska državna medijska agencija.
Napadi dolaze nekoliko dana nakon što je stupio na snagu sporazum o prekidu vatre između Izraela i Hezbolaha, postignut uz američko posredovanje. Još nema izvještaja o žrtvama.
Izraelska vojska nije odmah komentarisala napad na selo Jarun, kao ni militantna grupa Hezbolah.
Izrael i dalje traži od raseljenih Libanaca da se ne vraćaju u sela na jugu, u trenutnoj fazi prekida vatre. Takođe je uvedena zabrana prelaska rijeke Litani između pet popodne i sedam ujutro.
Vršilac dužnosti premijera Nadžib Mikati i libanska vojska kritikuju izraelske napade i prelete otkad je prekid vatre stupio na snagu, optužujući Izrael da krši sporazum. Vojska navodi da je uputila prigovore, ali Hezbolah nije preduzeo konkretne vojne poteze kao odgovor, što znači da je krhko primirje i dalje na snazi.
Kada je Izrael objavljivao saopštenja o napadima, navodio je da su ih preduzimali da spriječe potencijalne napade Hezbolaha.
Prva faza primirja je 60-dnevni prekid vatre, u okviru kojeg militanti Hezbolaha trebaju da se povuku iz južnog Libana, sjeverno od rijeke Litani, dok bi izraelske trupe trebalo da se povuku iz južnog Libana u sjeverni Izrael. Libanska vojska bi trebalo u velikim brojevima da bude raspoređena na jugu, čime bi uz mirotvorce iz UNIFIL-a bili jedina oružana sila u regiji.
U međuvremenu, Liban pokušava da dođe do novca za obnovu zemlje nakon rata, a prema procjenama Svjetske banke šteta je oko 8,5 milijardi dolara.
Takođe pokušavaju da regrutuju i obuče trupe, da bi mogli da pošalju oko 10 hiljada vojnika na jug Libana.

Krhko primirje na jugu Libana još na snazi uprkos novim napadima Izraela

Rekordna kruzing sezona u Baru zatvorena je u petak uplovljavanjem mega kruzera Sun Princess, američke kompanije Princess Cruises.
Kruzing sezona je počela 22. aprila i bila je rekordna po broju turista koji su na jedan dan doputovali u grad pod Rumijom.
Tokom šest mjeseci kruzing sezone, u Bar je doputovalo oko 90 hiljada turista iz Sjeverne i Južne Amerike, Evrope, Azije, Australije, prenosi Primorski portal.
Mega kruzer Sun Princess, renomirane američke kompanije, je kruzing sezonu u Baru otvorio 22. aprila, a u petak je imao posljednje uplovljavanje tokom ove godine u barsku luku.
U barsku luku je, od aprila do kraja oktobra, uplovilo preko 20 kruzera među kojima su i mega kruzeri.

Rekordna kruzing sezona u Baru

Ministarka kulture i medija Tamara Vujović govori kao tužilac, a zvuči kao sud, što je ozbiljan pravni i politički problem, ali i jasan znak koliko smo istinski daleko od medijske i svake druge slobode, poručuju iz Crnogorskoga PEN centra, dodajući da je Vujović juče posredstvom RTNK dala lekciju iz spinologije: kako da riječ „svjedok“ zvuči kao „krivac“, i to za djelo za koje nijedna institucija nikoga u datome predmetu, barem javno, ne sumnjiči, navodi se u saopštenju Crnogorskoga Pen centra.&nbsp;
Prema njihovim riječima, ako je vjerovati ministarki kulture i medija (a već smo se više puta uvjerili da joj baš i nije vjerovati), „sloboda medija nije ugrožena“, samo će neki urednici „morati da svjedoče“, jer su „dio jedne hijerarhije“ i, kako prenosi RTNK, „mnogi su učestvovali u raspirivanju vjerske mržnje“.&nbsp;
Tako je ona, kako dodaju uz PEN-a, gotovo u jednome dahu, kroz priču o sudskim epilozima koji će tek uslijediti, ukinula pretpostavku nevinosti.
- Njen je nastup u dvoipominutnome prilogu višestruko problematičan, ali jedan problem ipak prednjači: ono što ministarka opisuje kao „možda nešto što je mene najviše pogodilo u svemu onome, ja ga zovem zemljotresu, kada se ta naredba za sprovođenje istrage izdavala – a to je raspirivanje vjerske i nacionalne mržnje u Crnoj Gori“, baš to u naredbi SDT-a koju pominje, nekim čudom, ne postoji. Te traume „koje je možda najviše pogađaju“ ministarka izmaštava i bez trunke odgovornosti izbacuje u javni prostor kojim na nacionalnome nivou upravlja, baš kao što AI alati koji joj pišu zvanična saopštenja haluciniraju nagradu što ju je Matica crnogorska dala Milutinu Mićoviću - ističe se u saopštenju Crnogorskoga PEN centra.&nbsp;
Oni poručuju da - ako se ko još i pitao zašto su Demokrate uz ministarstva sile tražili Ministarstvo kulture i medija - stigao je odgovor.
- Da razjasnimo logiku spin-mašine: šest se medija pominje u naredbi o sprovođenju istrage SDT-a, ali niko iz tih medija još nije pozvan ni za svjedoka. U tim okolnostima ministarkino pozivanje da „svi moraju da svjedoče“ te forsiranje u naredbi nepostojećega krivičnog djela „raspirivanje vjerske i nacionalne mržnje“ ima samo jedan cilj: da javnost unaprijed povjeruje da su svi ti mediji već krivi i da se prema njima raspiruje mržnja - ističu iz PEN-a.&nbsp;

PEN centar: Govor ministarke kulture i medija jasan znak koliko smo istinski daleko od medijske i svake druge slobode

Hladniji dani donose i povratak sezonskih infekcija – od obične prehlade i gripa, do bronhiolitisa i laringitisa. Ambulante su pune, a mnogi građani, vođeni starim navikama, iako je uglavnom riječ o virusnim oboljenjima, posežu za antibioticima bez ljekarskog recepta.
Antibiotici se u Crnoj Gori i dalje koriste kao „lijek za sve“, što, prema riječima stručnjaka, može imati ozbiljne posljedice po zdravlje pojedinca i zajednice.
Predsjednik Asocijacije za preventivnu pedijatriju Crne Gore, prof. dr Nebojša Kavarić, u razgovoru za Portal Analitika upozorava da neracionalna primjena antibiotika vodi ka rastućoj otpornosti bakterija i da je odgovorna upotreba tih ljekova jedan od najvećih izazova savremene medicine.
<h2>Antibiotik djeluje samo protiv bakterija</h2>
„Antibiotici su ljekovi koji djeluju isključivo protiv bakterijskih infekcija – ciljano uništavaju ili zaustavljaju rast bakterija“, objašnjava dr Kavarić.
Ne djeluju na viruse, pa samim tim, kaže, nemaju nikakav efekat kod gripa, prehlade, COVID-a, virusnog bronhiolitisa, virusnog laringitisa i sličnih virusnih oboljenja.
Dodaje da svaki antibiotik ima jasno definisano mjesto u terapiji, vrijeme djelovanja i potencijalne nuspojave, te da se mora birati prema vrsti i osjetljivosti bakterije.
„Upotreba “za svaki slučaj” nema nikakvog medicinskog opravdanja – naprotiv, vodi u otpornost bakterija i slabljenje prirodne mikrobiote organizma”, naglašava dr Kavarić.
Prema riječima sagovornika Analitike, antibiotik je opravdan samo kada je jasno potvrđeno ili vrlo vjerovatno da se radi o bakterijskoj infekciji.
„To su, na primjer, gnojna angina uz potvrdu streptokoknog uzročnika, bakterijska upala pluća, infekcija mokraćnih puteva sa potvrđenim nalazom u urinu, kao i bakterijski otitis media ili sinusitis koji traje više dana uz visoku temperaturu i gust sekret”, dodaje on.
S druge strane, kada su u pitanju virusne infekcije, antibiotic, podvlači, ne pomaže.
„Ne skraćuje tok bolesti, ne smanjuje simptome, niti sprečava komplikacije – naprotiv, može izazvati nuspojave, oštetiti crijevnu mikrofloru i stvoriti rezistentne bakterije koje kasnije postaju problem i za pacijenta i za zdravstveni sistem”, objašnjava dr Kavarić.
<h2>Antibiotici i dalje dostupni bez recepta</h2>
Iako je zakonom zabranjeno izdavanje antibiotika bez recepta, praksa samoinicijativnog uzimanja u Crnoj Gori i dalje postoji.
„Ljudi se često vode preporukom komšije, poznanika ili iskustvom od prošle zime. To ukazuje na nedovoljno povjerenje u zdravstveni sistem, ali i nedostatak edukacije o razlikama između virusnih i bakterijskih infekcija“, kaže dr Kavarić.
Antibiotik, ističe on, ne smije biti “brza pomoć”.
„To je ozbiljan lijek koji mora biti propisan uz tačnu indikaciju, dozu i trajanje terapije. Zato je važno da se javnost kontinuirano edukuje, a propisi dosljedno sprovode”, precizira sagovornik Analitike.
Antimikrobna rezistencija, upozorava doktor, jedan je od najvećih javnozdravstvenih problema današnjice.
„Procjene međunarodnih autoriteta pokazuju da bi do 2050. godine više ljudi moglo umirati od infekcija rezistentnim bakterijama nego od malignih bolesti, ukoliko se ne preduzmu odlučne mjere”, poručuje.
Ni Crna Gora nije izuzetak – već se bilježi porast otpornosti kod bakterija koje izazivaju infekcije mokraćnih puteva, respiratornog i gastrointestinalnog trakta.
„Ako se ovakav trend nastavi, mogli bismo se suočiti sa situacijom da antibiotici koje danas uzimamo zdravo za gotovo više ne djeluju. To znači duže hospitalizacije, teže infekcije i veći rizik od smrtnog ishoda i kod naizgled jednostavnih oboljenja”, pojašnjava Kavarić.
<h2>Najčešće greške pacijenata</h2>
Pacijenti, kaže Kavarić, često prave greške tokom terapije antibioticima.
„Najčešće su samoinicijativno uzimanje bez pregleda, prekidanje terapije čim se osjete bolje, pogrešno doziranje, kombinovanje sa alkoholom ili drugim ljekovima, kao i čuvanje “ostatka” antibiotika za sljedeći put”, navodi doktor.
Posljedice su ozbiljne – bakterije preživljavaju i postaju otpornije, bolest se vraća u težem obliku, a crijevna mikroflora se narušava, što dodatno slabi imunitet.
<h2>Negativni efekti na organizam</h2>
„Antibiotici širokog spektra narušavaju prirodnu ravnotežu mikroorganizama u crijevima, što se odražava na imuni sistem, probavu i opšte zdravlje“, ukazuje Kavarić.
Foto: Unsplash
Najčešće nuspojave su dijareja, gljivične infekcije, alergijske reakcije i smanjena otpornost zbog gubitka “dobrih bakterija” koje štite organizam.
Prema novijim istraživanjima, neracionalna upotreba antibiotika može uticati i na mikrobiom djece u razvoju, povećavajući rizik od alergija, gojaznosti, dijabetesa i drugih hroničnih stanja.
<h2>Šta treba mijenjati</h2>
Rješenje, kako ističe sagovornik Analitike, leži u promjenama na tri nivoa – zdravstvenom, obrazovnom i sistemskom.
„U praksi moramo poštovati smjernice, edukovati ljekare o racionalnom propisivanju i redovno raditi antibiograme. U obrazovanju – potrebno je da građani, od školskog uzrasta, razumiju razliku između virusa i bakterija. U kontroli – moramo sprovoditi zakone koji propisuju izdavanje antibiotika samo uz recept”, objašnjava dr Kavarić.
Posebno naglašava ulogu Asocijacije za preventivnu pedijatriju Crne Gore, koja kroz edukaciju roditelja i djece doprinosi promjeni kulture upotrebe ljekova.
<h2>Alternativa antibioticima</h2>
Kod virusnih infekcija, kako ističe, cilj liječenja je olakšanje simptoma i podrška imunom sistemu, a ne uništavanje virusa antibioticima.
Foto: Ilustracija
„Važno je unositi dovoljno tečnosti, odmarati, kontrolisati temperaturu paracetamolom ili ibuprofenom, uzimati probiotike, vitamine D, C i cink, i balansirano se hraniti“, navodi dr Kavarić.
Pomažu i fiziološki rastvori, inhalacije, te biljni preparati poput ehinacee, propolisa i meda – uz oprez kod djece.
„Ako se stanje ne poboljšava nakon nekoliko dana, ne treba čekati – već potražiti ljekarsku pomoć i uraditi laboratorijske analize”, naglašava on.
<h2>Kako ojačati imunitet</h2>
Za jačanje otpornosti u jesenjem i zimskom periodu, doktor Kavarić preporučuje fizičku aktivnost, boravak na svježem vazduhu, smanjen unos šećera, dovoljno sna i raznovrsnu ishranu bogatu vitaminom D, voćem, povrćem i ribom.
„Ljekarsku pomoć treba obavezno potražiti ako temperatura traje duže od tri dana, ako se jave znaci teškog disanja, bolova u grudima, dehidratacije, ili ako dijete odbija tečnost, ima povraćanje, pospanost ili osip. Tek tada ljekar, na osnovu analiza krvi i urina, može procijeniti da li se radi o bakterijskoj infekciji i da li je antibiotik zaista potreban”, zaključuje sagovornik Analitike.

Kavarić: Antibiotik nije lijek “za svaki slučaj”, samoinicijativno uzimanje uvećava rizik od smrtnosti i kod jednostavnih oboljenja

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović sastao se prekjuče sa predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Koštom u Briselu.
Tom prilikom je dogovoreno da se Samit Evropske unije i Zapadnog Balkana održi u Crnoj Gori 1. juna 2026. godine, što, kako su naveli iz kabineta crnogorskog predsjednika, predstavlja važnu prekretnicu na evropskom putu naše zemlje i potvrdu snažne podrške EU.
– Naredne godine, kada proslavljamo 20 godina od obnove crnogorske nezavisnosti, dobićemo snažnu podršku naših evropskih partnera u organizaciji Samita Evropska unija - Zapadni Balkan 1. juna naredne godine. To je veliki vjetar u leđa. To je znak velikog povjerenja i sasvim sigurno još jedna velika podrška koja dolazi od strane Evropske unije, kada je u pitanju završetak našeg pristupanja. Tako da, 1. juna naredne godine, istorijski trenutak za Crnu Goru – svih 27 lidera zemalja EU, zajedno sa predsjednikom Evropskog savjeta, gospodinom Koštom, gospođom Fon der Lajen, predsjednicom Komisije, i naravno našim prijateljima iz zemalja zapadnog Balkana, svi ćemo se zajedno okupiti u našoj državi na istorijskom samitu Crna Gora – Zapadni Balkan – poručio je Milatović.
Prema mišljenju profesorice na Univerzitetu "Donja Gorica" Nikolete Đukanović, Samit bi mogao biti važan ispit zrelosti za Crnu Goru i prilika da pokaže da može biti stabilan, kredibilan i predvidljiv partner Evropske unije.
– Organizovanje ovakvog događaja nosi snažnu simboliku: ono bi Crnu Goru pozicioniralo kao regionalnog lidera u evropskim integracijama i zemlju koja može da preuzme odgovornost i inicijativu – kazala je Đukanović za "Dan".
Kako je dodala, istovremeno, riječ je i o obavezi, jer bez suštinskog napretka u reformama i zatvaranju ključnih poglavlja, Samit bi mogao ostati samo politički gest bez dubljeg sadržaja.
– Ako Crna Gora uspije da do tada konsoliduje institucije, pokaže rezultate u oblasti vladavine prava i obnovi povjerenje u proces integracija, ovaj samit može postati prekretnica, odnosno trenutak u kojem zemlja potvrđuje da je spremna da iz statusa kandidata pređe u status ozbiljnog i pouzdanog partnera Evropske unije – ocijenila je Đukanović.
<h2>Simbolična prekretnica</h2>
Sve češće se govori da bi Crna Gora, kao najnapredniji kandidat, mogla završiti pregovore do kraja 2026. godine, a članica EU postati već 2028. Ukoliko se taj optimistični scenario ostvari, to bi predstavljalo istorijski iskorak za našu zemlju i potvrdu njenog dugogodišnjeg evropskog puta. Najavljeni samit, koji bi, prema riječima predsjednika Jakova Milatovića, trebalo da se održi u Crnoj Gori sredinom naredne godine, mogao bi poslužiti kao simbolična prekretnica – trenutak kada će jasno moći da se sagleda koliko je evropska perspektiva Crne Gore postala dostižna stvarnost.
Evropske integracije predstavljaju rijetku tačku potpune saglasnosti u crnogorskoj politici. Uprkos dubokim političkim i ideološkim pod‌jelama koje obilježavaju javni život, ideja evropske budućnosti ostaje zajednički imenitelj gotovo svih relevantnih društvenih aktera – od vlasti i opozicije, preko civilnog sektora, do akademske zajednice. Konsenzus o evropskom putu Crne Gore traje već jedan duži vremenski period i postao je jedan od temelja državne politike, ne samo kao spoljnopolitički cilj, već i kao okvir modernizacije društva.
Ipak, pred Crnom Gorom je još uvijek značajan dio posla kako bi se ispunili svi kriterijumi i zatvorila preostala poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom. Proces reformi, posebno u oblastima vladavine prava, borbe protiv korupcije i jačanja institucija, ostaje presudan za konačno članstvo. Međutim, sadašnji geopolitički trenutak ide u prilog aspiracijama zvanične Podgorice. Evropska unija, suočena s novim globalnim bezbjednosnim izazovima, pokazuje veće raspoloženje da ubrza proces proširenja i pruži konkretnu perspektivu državama zapadnog Balkana.

Đukanović: Samit Evropske unije i Zapadnog Balkana važan ispit zrelosti za našu zemlju

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić podnio je 7. oktobra krivičnu prijavu protiv specijalnog tužioca Miloša Šoškića zbog sumnje da je počinio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. &nbsp; Prema navodima prijave u koju su Televizija E i Portla ETV imali uvid, Katnić tvrdi da je tužilac Šoškić manipulisao navodnim dokazima iz žute koverte koja je bila u kancelariji specijalnog državnog tužioca Saše Čađenovića. &nbsp; ,,SLUČAJ ASAD” I POKUŠAJ TERORIZMA 2016. GODINE Iz koverte na kojoj je pisalo ,,Asad škart”, prema prijavi Katnića, tužilac Šoškić je nezakonito dostavio 30, marta 2023. godine Tužilačkom savjetu određene, svjesno selektovane, papire vezane za potencijalno svjedočenje bivšeg operativca CIA Džozefa Asada. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101718104_90aab08e9610fff02aeeb28513c5a55bf9805e958594cfa2250af4dc51dabbc7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025101718104_90aab08e9610fff02aeeb28513c5a55bf9805e958594cfa2250af4dc51dabbc7" data-rendition-name="original" width="670" height="450" loading="lazy" alt="ĆUTANJE JE ZLATO: Džozef Asad, bivši operativac CIA "> <figcaption>ĆUTANJE JE ZLATO: Džozef Asad, bivši operativac CIA(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Nekadašnji agent CIA je bio involviran u slučaj pokušaja terorizma 16. oktobra 2016. godine, a njegova grupa je – kako se navodilo u Naredbi za istragu SDT iz vremena Milivoja Katnića - tog jutra ušla u Crnu Goru preko graničnog prelaza Božaj. Nakon prvih hapšenja srpskih državljana, petočlana ekipa u kojoj je bio Asad napustila je crnogorsku teritoriju. &nbsp; U sklopu istrage o pokušaju terorizma Katnić i Čađenović su pokušali da Asada nagovore na svjedočenje, ali do saslušanja na kraju nije došlo jer se američki državljanin pozvao na Peti amandman Ustava SAD. U američkom zakonodavstvu postoji odredba prema kojoj se osoba pozvana da odgovara pred zakonom može opredjeliliti na ćutanje, ukoliko ona sama, ili njena odbrana misli da je to u njenom najboljem interesu. &nbsp;&nbsp; Korišćenje papira iz takozvane ,,žute koverte” Katnić smatra nezakonito pribavljenim dokazima koji su poslužili Specijalnom državnom tužilaštvu za otvaranje još jedne istrage. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101718104_5b73e2fffbdc5bfb902bf095b60ab20b7b89491aec12d77a350e90b02be1b5a8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025101718104_5b73e2fffbdc5bfb902bf095b60ab20b7b89491aec12d77a350e90b02be1b5a8" data-rendition-name="original" width="3569" height="2016" loading="lazy" alt="KATNIĆEVE OPTUŽBE: Naslovnica krivične prijave protiv Miloša Šoškića"> <figcaption>KATNIĆEVE OPTUŽBE: Naslovnica krivične prijave protiv Miloša Šoškića(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  NEZAKONITO KORIŠĆENJE SPISA &nbsp; -Tužilac Miloš Šoškić je naredio je da mu se ovi službeni spisi ostave, te da se računar koji je koristio Saša Čađenović koji je bio na zaduženje kod tužiteljke Jelene Protić, oduzme i dostavi službeniku tužilaštva Balši Saviću da izvrši pretres ovog računara iako je znao da je sve ovo protivzakonito – piše, između ostalog, u krivičnoj prijavi Milivoja Katnića. &nbsp;&nbsp; Bivši glavni specijalni tužilac navodi da je tužilac Miloš Šoškić 9. decembra 2022. godine sudiji za istrage Višeg suda u Podgorici podnio zahtjev za donošenje naredbe za pretres stana i kancelarije tužioca Saše Čađenovića. &nbsp; Istog dana sudija za istrage usvojio je zahtjev tužioca ali pretres kancelarije, prema mišljenju Katnića, nije urađen u skladu sa zakonom. -Pet paketa službene dokumentacije ostalo je nepopisano, niti je privremeno oduzeto. Nije oduzet ni računar koji je koristio Saša Čađenović. Tužilac Šoškić prekoračio je granice službenog ovlašćenja koje ima u ovom predmetu kao postupajući tužilac i da bi pomogao nepoznatim osobama okupljenim oko Andrije Mandića i Milana Knežević, stvarao je privid da je na zakonit način došao do dokaza protiv Čađenovića i mene u krivičnom predmetu koji se protiv nas sada vodi pred Specijalnim tužilaštvom od 21. januara 2025. godine, a taj je predmet zadužio specijalni tužilac Vukas Radonjić – ističe Katnić u prijavi. DOSTAVA DOKUMENATA ADVOKATIMA &nbsp; U obrazloženju Katnić dalje naglašava da tužilac Šoškić sa jasnom namjerom nije, prilikom pretresa službenih prostorija koje je koristio Čađenović decembra 2022. godine naredio policajcima da oduzmu sve službene spise i računuar. &nbsp; To nije učinio ni kasnije. Šoškić je, prema stavu Katnića, neovlašćeno pregledao službenu dokumentaciju i spise predmeta koje je sačinjavao Čađenović, da bi u spisima navodno pronašao žutu kovertuu kojoj su bila tri lista papira sa pitanjima Džozefu Asadu na našem i engleskom jeziku.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101718108_1f862caf0770f873b91255a079c4b7565e630a16e653b25d24085f136a2d540d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025101718108_1f862caf0770f873b91255a079c4b7565e630a16e653b25d24085f136a2d540d" data-rendition-name="original" width="4000" height="2418" loading="lazy" alt="HOĆE LI BITI REAKCIJE SDT-A: Posljednja stranaka Katnićeve krivične prijave "> <figcaption>HOĆE LI BITI REAKCIJE SDT-A: Posljednja stranaka Katnićeve krivične prijave(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  -Nakon ovoga tužilac Šoškić vrši nezapamćenu zloupotrebu, pa u očiglednom dogovoru sa advokatom Mirojem Jovanovićem i Dušanom Radosavljevićem ove dokaze neovlašćeno dostavlja nenadležnom Tužilačkom savjetu. Da je ovo uradio neovlašćeno i protivzakonito, proizilazi iz izjašnjenja glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića – tvrdi Katnić. &nbsp;&nbsp; Prema navodima iz prijave, Katnić smatra da je Šoškić u dogovoru sa advokatima Jovanovićem i Radosavljevićem te dokaze nezakonito dostavio Tužilačkom savjetu. Tu tvrdnju temelji na činjenici da su advokati 21. januara 2022. godine Apelacionom sudu dokaze iste sadržine dostavili kao pritužbu na njegov i rad Čađenovića. ŠOŠKIĆ FALSIFIKOVAO SKAJ PREPISKE?! U prijavi od 7. oktobra Milivoje Katnić optužuje specijalnog tužioca Miloša Šoškića i da je prekoračio granice svog službenog ovlašćenja kada je Skaj komunikacije koje su se obavljale između Radoja Zvicera, Ljuba Milovića, Petra Lazovića i drugih dostavio portalu ,,Libertas” iako je te prepiske morao čuvati kao službenu tajnu. &nbsp; -Komunikacije je uredništvo portala ,,Libertas“ objavljivalo na svojoj elektronskoj stranici u više nastavaka i to danima 03. 05, 16. 05, 28. 07, 05. 09. 2022. godine koje nijesu objavljivane u svom originalnom obliku već u izmijenjenom, kako ih je očigledno izmijenjenog oblika i dostavio tužilac Šoškić – navodi Katnić u prijavi. Nije ovo prva zvanična pritužba Katnića na nezakonito postupanje specijalnog tužioca Šoškića koji bivšeg glavnog tužioca tereti za udruživanje u kriminalnu organizaciju, zajedno sa Zoranom Lazovićem i Sašom Čađenovićem. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101718108_a9f6d8c79a89fbf41b5cfd1a12ca2dadb74ea3a9d88a2b00eec6a4077af01de7.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025101718108_a9f6d8c79a89fbf41b5cfd1a12ca2dadb74ea3a9d88a2b00eec6a4077af01de7" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="PRIJAVE KOJE SDT ZA SADA NE ISPUTIJE: Tabla Specijalnog državnog tužilaštva"> <figcaption>PRIJAVE KOJE SDT ZA SADA NE ISPUTIJE: Tabla Specijalnog državnog tužilaštva(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  BROJNE PRIJAVE - BEZ REAKCIJE SDT-A Istini za volu, Čađenović je tek nakon šest mjeseci dodat u grupu koja do tada nije brojila tri člana, što je uslov za postupanje SDT-a po Krivičnom zakoniku. &nbsp; Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, koji se nalazi u pritvoru, podnio je maja 2024. godine krivičnu prijavu protv specijalnog tužioca Miloša Šoškića zbog toga što je, kako piše u krivičnoj prijavi, zloupotrijebio službeni položaj, jer nije po službenoj dužnosti gonio sadašnjeg ministra odbrane Dragana Krapovića zbog pranja novca u vrijednosti od više od dva miliona eura. &nbsp;&nbsp;&nbsp; Do sada se Specijalno državno tužilaštvo nije izjašnjavalo o prijavi protiv Krapovića, ali nema reakcije i na prijavu koja je ranije podnijeta protiv Olivere Injac, prethodne ministarke odbrane Crne Gore, kao i protiv Filipa Adžića, jedno vrijeme koordinatora rada Ministarstva odbrane. &nbsp;Odlukama sadašnjeg i dva bivša ministra odbrane Crne Gore, zaposlenima u Ministarstvu nezakonito je podijeljeno više od 3,2 miliona eura, utvrdila je svojevremno budžetska inspekcija Ministarstva finansija. &nbsp; Uprkos tom nalazu državne institucije, nije zabilježena reakcija SDT-a na čijem je čelu Vladmir Novović. &nbsp;&nbsp; No, protiv Jelene Perović, bivše direktorice ASK-a, Specijalno državno tužilaštvo je samoinicijativno reagovalo i podnijelo krivičnu prijavu zbog navodno nezakonite isplate varijabila od – 60 hiljada eura. &nbsp;&nbsp; Možda i ovi detalji ukazuju kakva će biti sudbina nove krivične prijave protiv specijalnog tužioca Miloša Šoškića. &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Katnić: Šoškić je zloupotrijebio položaj i manipulisao ,,žutom kovertom”

Administrator naloga Radosav Vrbica saopštio je na društvenim mrežama da je ponovo dobio poziv da se javi u podgorički Centar bezbjednost, ovog puta zbog prijave poslanice Pokreta Evropa sad (PES) Jelene Nedović povodom njegove objave na Instagramu.
Minulih dana njemu su oduzeti telefon i lap top, a nekoliko dana kasnije, satima je bio u Specijalnom državnom tužilaštvu kako bi prisustvovao pregledanju tih uređaja.
- Opet su me tražila dva policajca, da se javim u Centar bezbjednosti - saopštio je on danas na Fejsbuku.
No, poziv je, kako je naknadno saopštio, uslijedio nešto drugačijim povodom..&nbsp;
- Ovo nijeste očekivali - u pitanju je prijava Jelene Nedović zbog objave na Instagramu - istakao je on.
Kako se može vidjeti sa njegovog naloga na toj mreži, on je prije pet dana 'okačio' fragment razgovora poslanice Evrope sad emitovanog na TV programu, pri čemu je dodao poruku "presmiješno". Nedović je u tom dijelu TV gostovanja govorila o anegdoti vezanoj za proslavu porodične slave.

Radosava Vrbicu opet zvali u CB Podgorica: Jelena Nedović ga prijavila zbog objave na Instagramu

Ministarstvo poljoprivrede Crne Gore obezbijedilo je da se nastavi otkup mlijeka i mliječnih prerađevina kroz izvoz u zemlje regiona i prodaju preko domaćih trgovina, čime je zaustavljeno uništavanje viška proizvoda, na koji su crnogorski farmeri bili prinuđeni jer su mljekare obustavile otkup.
- Cjelokupnu količinu otkupljenog mlijeka prerađivači će imati priliku da izvezu u Srbiju i Bosnu i Hercegovinu, sa čijim institucijama i kompanijama smo postigli dogovor, a tržišne viškove finalnog proizvoda kroz trgovačke lance u Crnoj Gori - objavilo je Ministarstvo.
Problem je nastao kada je dio prerađivača saopštio stočarima, da obustavljaju otkup mlijeka zbog tržišnog viška izazvanog neograničenim uvozom.
Tako je farmerska porodica Dumnić iz Nikšića bila primorana 12. oktobra da prospe tri i po tone sirovog mlijeka jer nije imala gdje da ga skladišti.
- Mljekara nije mogla plasira naš domaći proizvod na tržište zbog ogromnog uvoza gotovih proizvoda. I obavijestili su nas da ne mogu da otkupe mlijeko. Tako smo morali da prospemo mlijeko - kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Marko Dumnić.
On je jedan od najvećih proizvođača mlijeka u Crnoj Gori.
<h2>Otkup mlijeka "čuva" farmere</h2>
Da i drugi farmeri imaju veliki problem sa otkupom mlijeka potvrđuje Goran Mugoša iz Podgorice koji dnevno proizvodi 350 litara mlijeka.
Kako navodi za RSE, potrošači više kupuju uvozno mlijeko od domaćeg, jer je bolje plasirano u trgovinama. On sumnja da je posrijedi i interes uvozničkog lobija.
- Njih interesuje da više uvoze jer imaju višu zaradu nego kad prodaju naše domaće mlijeko. A od države tražimo samo da nam kaže da li da držimo krave ili da ih prodajemo - kaže Mugoša.
Ukoliko ne bude otkupa mlijeka, Mugoša je najavio da će svoj proizvod dijeliti zainteresovanim građanima i njime hraniti druge domaće životinje:
- To mlijeko će popiti telad, a daćemo i poklonićemo narodu - dodaje Mugoša.
A prema riječima Marka Dumnića, nemaju samo problem proizvođači već i mljekare koje ga otkupljuju i prerađuju:
- Meni su iz mljekare rekli da će je ugasiti ako država nešto ne preduzme. Oni traže od države da oslobodi tržište od uvoza, odnosno da se dâ prostora domaćem proizvodu. Takođe traže i dozvolu za izvoz sirovog mlijeka - rekao je Dumnić.
<h2>Privremeno ili trajno rješenje?</h2>
Dogovorom Ministarstva sa domaćim trgovcima i inostranim kompanijama o otkupu, problem je trenutno riješen, ali država treba da traži sistemsko rješenje, ocjenjuje za RSE Milutin Đuranović, predsjednik Odbora poljoprivrede Privredne komore.
- Treba nam dugoročno rješenje za situaciju kada uvoz mlijeka raste, a otkup u Crnoj Gori pada. Moramo tražiti veća budžetska sredstva jer je u ovom trenutku ta podrška ispod jedan posto - kaže Đuranović.
Dodaje da je za prvih osam mjeseci uvoz mlijeka porastao za 8,2 posto.
Istovremeno u prvih pola godine, otkup je pao za 3,8 posto.
On navodi da je doprinos poljoprivrede u bruto društvenom proizvodu države između osam i deset posto, a da država u poljoprivredu vraća mnogo manje.
"EU daje i preko 40 posto zajedničkog budžeta za poljoprivredu", kaže Đuranović.
<h2>Opozicija kritikuje Vladu</h2>
Opoziciona Demokratska partija socijalista (DPS)je kritikovala odnos Ministarstva prema proizvođačima mlijeka.
- Uvoz hrane raste svakodnevno, dok domaći prerađivači ne mogu da prodaju sopstvene zalihe. Postavlja se pitanje šta radi Ministarstvo - saopštili su iz DPS.
A opozicioni Pokret URA je pozvao Vladu da zaštiti domaće proizvođače uvođenjem dodatnih taksi na uvoznu robu:
- Crna Gora mora da ima strategiju kako da zaštiti domaću proizvodnju, koja tone usljed trgovinskog disbalansa. Na sve to imamo letargičan odnose Vlade Crne Gore prema farmerima i domaćoj proizvodnji - naveli su iz GP URA.
<h2>Svake godine novi problem farmera</h2>
U aprilu ove godine formirana je Radna grupa za sistemsko rješavanje problema u sektoru mljekarstva.
Tada je definisano da će se raditi na problemu sa ograničenim pristupom tržištu domaćih proizvođača i sa damping (ispod tržišnih) cijenama proizvoda iz uvoza.
Problem sa otkupom je samo jedan u nizu s kojim su se suočili proizvođači mlijeka. Tokom prošle godine sektor stočarstva je bio na udaru Kju groznice koji je pogodio farme na području Nikšića i Danilovgrada.
Ranije su proizvođači protestovali zbog niske otkupne cijene, kada su ispred Ministarstva poljoprivrede ostavili bidone sa mlijekom.
U pregovaračkom procesu za pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji, Poglavlje 11 - Poljoprivreda i ruralni razvoj - koje je otvoreno 2016 još uvijek nije zatvoreno.
Vlada se nada da će ga privremeno zatvoriti do kraja 2025. godine.
Crna Gora je usvojila Plan implementacije za uspostavljanje Agencije za plaćanja i Integrisani administrativni i kontrolni sistem jula ove godine , što je jedno od ključnih mjerila za Poglavlje 11.
Istovremeno parlament je usvojio zakon koji uređuje mjere podrške poljoprivredne politike, ruralnog razvoja i politike ribarstva.

Mugoša: Od države tražimo samo da nam kaže da li da držimo krave ili da ih prodajemo

Crnogorski državljanin Filip Ivanović ubijen je sinoć u pucnjavi u naselju Beograd na vodi - potvrđeno je Portalu ETV.
Kako prenosi N1 Beograd, policija je sinoć pronašla tijelo muškarca (35) u tom beogradskom naselju.
"Telegraf" piše da je policija uhapsila osumnjičenog za ubistvo - Đ. Z. (21), kao i da se traga za još dvije osobe koje su pobjegle nakon zločina u kolima.
Kako navode, kod ubijenog muškarca su pronađena slovenačka dokumenta za koje se sumnja da su falisifikovana.
Doktorka Violeta Nikolić iz Hitne pomoći rekla je za RTS da je muškarac upucan sinoć u 23.13 sati u Bulevaru Vudro Vilsona i da je ekipa Hitne pomoći mogla samo da konstatuje smrt.

Tag: hezbolah