Zvaničnik libanskog militantnog pokreta Hezbolah izjavio je danas da taj pokret neće vojno intervenisati ako Sjedinjene Američke Države izvedu ograničene udare na Iran, ali je upozorio da bi bilo kakav napad na iranskog vrhovnog lidera, ajatolaha Alija Hamneija, ili pokušaj rušenja iranskog režima predstavljao „crvenu liniju”.
Kako prenosi AJ Jazeera, zvaničnik koji je želio da ostane anoniman, rekao je da „stav Hezbolaha jeste da ne interveniše vojno ako američki udari na Iran budu ograničeni”, ali je dodao da bi „ako je cilj svrgavanje iranskog režima ili napad na ajatolaha Hamneija, Hezbolah tada intervenisao”.
On je naglasio da bi napad na Hamneija bio „crvena linija koja se ne može ignorisati”, dodajući da bi rat sa ciljem rušenja iranskog režima značio da će Izrael odmah započeti rat protiv Libana.
- Intervencija Hezbolaha u tom slučaju ne bi bila ograničena, već bi bila borba za opstanak - rekao je on.&nbsp;
Zvaničnik Hezbolaha je naglasio da će odgovor pokreta na izraelske napade „imati granicu”, dodajući da „ne može da se dozvoli da izraelski napadi prolaze bez odgovora i da traju beskonačno”.
Ove izjave dolaze u trenutku kada su Sjedinjene Američke Države rasporedile vojnu silu u Persijskom zalivu i Bliskom istoku, uslijed ponovljenih prijetnji o napadu na Teheran ako pregovori između dvije strane ne budu uspješni. Istovremeno, libanske vlasti strahuju da bi Hezbolah, koji posjeduje veliki arsenal raketa, mogao biti umiješan u bilo kakvo regionalno eskaliranje, naročito u sukobu sa Izraelom.
Generalni sekretar Hezbolaha Naim Kasim upozorio je prošlog mjeseca da bi bilo koji novi rat protiv Irana mogao da „zapali region”.
Od kada je u novembru 2024. godine postignut dogovor o primirju kojim je okončan rat između Hezbolaha i Izraela, Kasim je ponovio da je Hezbolah u „odbrambenom položaju” i da podržava libansku državu, koja je pojačala prisustvo vojske na jugu zemlje, prenosi Tanjug.&nbsp;
Libanski ministar spoljnih poslova pozvao je Hezbolah da „ne ulazi u novu avanturu” i da izbjegne uvlačenje Libana u „dodatnu destrukciju”.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Hezbolah: Nećemo se miješati ako SAD „ograničeno” udare na Iran, ali postoji „crvena linija”

U zvaničnom saopštenju Libanska vojska tvrdi da je postigla cilj državnog monopola nad oružjem na jugu zemlje na "efikasan i opipljiv način", ali dodaje da je potrebno uraditi još posla kako bi se uklonila neeksplodirana ubojna sredstva i raščistili tuneli u tom području.
Oružane snage Libana su postavile rok do kraja godine za uklanjanje oružja "koje nije državno" na području južnog Libana, što je oznaka za oružje koje pripada terorističkoj grupi Hezbolah koju podržava Iran.
U saopštenju libanske vojske navodi se da je vojska proširila operativnu kontrolu nad jugom, osim nad nekoliko područja koja su još pod kontrolom izraelskih trupa.
Proces razoružavanja Hezbolaha je dio mirovnog procesa između Libana i Izraela prema kojem se pogranični dio mora očistiti od snaga i infrastrukture Hezbolaha.
S druge strane, izraelske vazdušne snage napale su prije nekoliko dana više položaja širom južnog Libana, navodeći da su meta bile postrojenja i infrastruktura Hezbolaha.

Libanska vojska tvrdi da je razoružala Hezbolah na jugu zemlje pod pritiskom Izraela

Hezbolah “ima pravo da odgovori” u dogledno vrijeme na ubistvo svog vojnog komandanta, kojeg je ubio Izrael, izjavio je lider libanskog pokreta Naim Kasem, prenosi N1 Beograd.
Ubistvo Hajtama Alija Tabatabaija, ubijenog u nedelju u izraelskom vazdušnom napadu na južna predgrađa Bejruta, uporište proiranske grupe, “očigledan je čin agresije”, rekao je Kasem u govoru emitovanom na televizijskom kanalu Hezbolaha Al Manar.
“Neka izraelski neprijatelj i oni koji su sa njima to tumače kako žele… Naše je pravo da odgovorimo, a mi ćemo odlučiti kada” ćemo to učiniti, dodao je Kasem.
Hezbolah navodi da već godinu dana poštuje primirje kojim je okončan njihov posljednji rat sa Izraelom, prenosi N1.
Kasem je rekao da je vojni komandant ubijen na sastanku sa četvoricom svojih pomoćnika kako bi se “pripremili za buduće akcije” pokreta.
Hajtam Ali Tabatabai je najviši zvaničnik Hezbolaha ubijen od kraja rata 27. novembra 2024. godine, tokom kojeg je Izrael ubio brojne vođe ove šiitske grupe, uključujući i njenog moćnog vođu Hasana Nasralaha.
Njegovo ubistvo dolazi u trenutku kada je Izrael nedavno intenzivirao svoje napade na libansku teritoriju uprkos prekidu vatre, navodeći da cilja članove Hezbolaha i njegovu infrastrukturu.
Izrael optužuje Hezbolah da se ponovo naoružava, što taj pokret negira.
U ponedjeljak je Islamska revolucionarna garda, ideološka vojska Islamske Republike Iran, pozvala na “osvetu” za Hajtama Alija Tabatabaij

Hezbolah: Napad Izraela čin agresije, naše je pravo da odgovorimo

Izraelska vojska izvela je vazdušni napad na južni Bejrut, prvi od početka juna, usmjeren na drugog najvišeg zvaničnika Hezbolaha.
Kancelarija izraelskog premijera Benjamina Netanjahua saopštila je da je IDF (Izraelske odbrambene snage) izveo udar „u srcu Bejruta, gađajući šefa štaba Hezbolaha, koji je predvodio organizaciju u njenoj izgradnji i naoružavanju“.
Izvor iz Izraela rekao je za CNN da je meta napada bio Hajtam Ali Tabatabai, praktično drugi čovjek Hezbolaha.
Izvor je dodao da je procjena štete u toku i da još nije jasno da li je Tabatabai poginuo u napadu.
Netanjahu je naredio napad na osnovu preporuke ministra odbrane i načelnika Generalštaba IDF-a, navodi se u saopštenju njegove kancelarije.
- Neprijateljski avion izveo je napad na južna predgrađa Bejruta, što je rezultiralo žrtvama i značaјnom materijalnom štetom - izvještava zvanična libanska novinska agencija.

Izrael nakon duže pauze izveo napad na Bejrut, meta bio Ali Tabatabai

Predsjedavajući libanskog parlamenta Nabih Beri izjavio je da Hezbolah ima pravo da se obnovi te da ova organizacija nije ispalila nijedan metak 11 mjeseci, od potpisivanja sporazuma o prekidu vatre između Izraela i Libana.
Beri je dodao da Liban ispunjava svoje obaveze prema primirju južno od rijeke Litani, za razliku od Izraela, koji se ne pridržava sporazuma.
Izrael tvrdi da Hezbolah stalno krši primirje tihim pokušajima da obnovi svoje kapacitete u blizini granice, što dovodi do njegovih ponovljenih napada.
On je ove navode negirao i istakao da Hezbolah ne krijumčari oružje.
Beri je vođa pokreta Amal, saveznika Hezbolaha koji se zajedno s njim borio protiv Izraela.

Predsjedavajući libanskog parlamenta: Hezbolah ima pravo na obnovu, nije kršio sporazum o primirju

Izrael je danas saopštio da je izveo nove vazdušne napade na vojne ciljeve Hezbolaha u južnom Libanu, u pokušaju da spriječi militantnu grupu da se pregrupira u tom dijelu zemlje.
Sjedinjene Američke Države su u novembru posredovale u prekidu vatre između Libana i Izraela nakon više od godinu dana borbi izazvanih ratom u Gazi, ali Izrael je nastavio izvoditi sporadične napade na Hezbolah, koji preko granice podržava Iran.
Hezbolah je od strane Sjedinjenih Američkih Država označen kao teroristička grupa, dok Evropska unija stavlja na crnu listu vojno krilo libanonske grupe, ali ne i njenu političku stranku.
Izraelska vojska je u saopštenju potvrdila da izvodi neodređene napade, nakon što je ranije rekla da će ciljati vojnu infrastrukturu Hezbolaha "kao odgovor na ilegalne napore grupe da ponovo uspostavi aktivnosti u tom području".
Upozorila je stanovnike tri sela na evakuaciju.
Libanska državna novinska agencija NNA potvrdila je napade u tom području. Nije bilo neposrednih komentara Hezbolaha, niti izvještaja o šteti ili žrtvama.
Libanski premijer Navaf Salam rekao je da je upozorenje na evakuaciju suprotno međunarodnim mirovnim naporima.
- Libanska vlada je posvećena prekidu neprijateljstava i angažirana je na sastancima kako bi osigurala provedbu rezolucije UN-a kojom su okončane borbe između Hezbolaha i Izraela 2006. godine- rekao je Salam u objavi na X.
Liban je pod pritiskom Sjedinjenih Država, Saudijske Arabije i unutrašnjih rivala Hezbolaha da razoruža grupu.
Hezbolah je saopštio da bi bio "vrlo pogrešan korak" čak i razgovarati o razoružanju dok Izrael nastavlja zračne napade na Liban i okupira velike djelove zemlje na jugu.

Izrael izvodi napade na Hezbolah na jugu Libana

Predsjednik Parlamenta Libana Nabih Beri, saveznik političkog krila oružanog pokreta Hezbolah, pozvao je danas na dijalog o razoružavanju tog pokreta, o čemu je vlada donijela odluku pod pritiskom SAD.
- Potvrđujemo da smo otvoreni za razgovor o sudbini tog oružja u okviru mirnog, konsensualnog dijaloga. To što se predlaže u američkom dokumentu (...) izgleda kao alternativa novembarskom sporazumu o prekidu vatre" između Izraela i Hezbolaha- rekao je Beri koji je kritikovao vladine mjere, koje se zasnivaju na predlogu SAD.
Novembarski sporazum o prekidu vatre predviđa povlačenje Hezbolaha iz područja južno od reke Litani, 30 kilometara od izraelske granice, i uklanjanje njegove vojne infrastrukture, u zamjenu za povećano raspoređivanje libanske vojske i mirovnih snaga UN.
Vlada Libana je 5. avgusta zadužila Vojsku da pripremi plan za razoružavanje tog pokreta do kraja ove godine.
Hezbolah kojeg je osnovao i finansirao Iran, zakleti neprijatelj Izraela, odbacio je tu odluku mada je znatno oslabljen poslije rata protiv Izraela 2024. godine, koji je uništio dio njegovog arsenala i desetkovao njegovo rukovodstvo.
Šiitski ministri, uključujući predstavnike političkog krila Hezbolaha i pokreta "Amal" predsjednika Parlamenta Nabiha Berija, povukli su se sa posljednje sjednice Vlade u znak protesta zbog planiranog razoružavanja Hezbolaha.
Uprkos primirju, Izrael je nastavio napade u Libanu, tvrdeći da cilja Hezbolah, te je i 31. avgusta gađao objekte Hezbolaha u južnom Libanu.

Predsednik Parlamenta Libana pozvao na dijalog o razoružavanju Hezbolaha

Izraelska vojska sinoć je izjavila da je napala nekoliko ciljeva Hezbolaha u južnom Libanu, uključujući skladišta oružja, mjesta za lansiranje raketa i objekte koji se koriste za skladištenje tehničke opreme.
Libanski mediji takođe su ranije tokom dana izvijestili o izraelskim vazdušnim napadima u regiji.
Napadi dolaze uprkos primirju koje je na snazi između Izraela i militantne grupe koju podržava Iran od kraja novembra.
Iako primirje službeno ostaje na snazi, Izrael nastavlja da izvodi gotovo svakodnevne napade na položaje Hezbolaha, zahtijevajući potpuno razoružanje grupe.&nbsp;
<h3>Hezbolah se neće samo tako razoružati</h3>
Ove sedmice, libanska vojska dobila je zadatak da izradi plan za razoružanje Hezbolaha. Svo oružje u zemlji treba staviti pod državnu vlast do kraja godine.
Hezbolah je, međutim, odbacio takav vremenski okvir i insistira na tome da Izrael prvo mora zaustaviti svoje vazdušne napade i povući trupe s pet preostalih položaja u južnom Libanu.
Analitičari kažu da je malo vjerovatno da će se Hezbolah uskoro razoružati.
Grupa, iako oslabljena zbog kontinuiranog sukoba s Izraelom, ostaje dominantna politička snaga u Libanu.
Očekuje se da će vlada danas održati još jedan sastanak kako bi raspravljala o daljim koracima.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fsahouraxo%2Fstatus%2F1953176753079226777%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1953176753079226777%7Ctwgr%5E10c64d021ca32a8359c2877530b606f615bd8ef5%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Izrael bombardovao južni Liban

Izraelska vojska trenutno sprovodi bombardovanje u Libanu na "infrastrukturu" pokreta Hezbolaha, uključujući "glavni proizvodni pogon za rakete", izjavio je izraelski ministar odbrane Izrael Kac.
Vojska "trenutno snažno napada terorističku infrastrukturu terorističke organizacije Hezbolah u Libanu, uključujući najveći proizvodni pogon Hezbolaha za precizne rakete, koji je ranije napadnut", rekao je Kac.
Ta bombardovanja se dešavaju u dolini Beka, na jugoistoku Libana, navela je izraelska vojska.
Uprkos sporazumu o prekidu vatre postignutom poslije više od godinu dana neprijateljstava, uključujući dva mjeseca otvorenog ratovanja koje je oslabilo Hezbolah, Izrael nastavlja svoje redovne napade u Libanu, uglavnom na jugu.
Izraelska vojska tvrdi da cilja Hezbolah i optužuje libanske vlasti da ne čine dovoljno da razoružaju taj pokret.

Izraelske snage bombardovale lokacije Hezbolaha u Libanu

Izraelska vojska saopštila je da je danas sprovela vazdušne napade na položaje libanskog pokreta Hezbolah u regionu Beka na istoku i u jugu Libanu, zemlji sa kojom je Izrael potpisao sporazum o primirju 27. novembra.
Vojska je „sprovela napad na vojnu lokaciju u kojoj je bila podzemna teroristička struktura u regionu Beka u Libanu i na vojnu lokaciju sa raketnim bacačima na jugu, u kojoj su otkrivene aktivnosti Hezbolaha“, navodi se u saopštenju izraelske vojske.
Zvanična libanska novinska agencija Ani ranije danas je prenijela da je bilo izraelskih napada na jugu i istoku zemlje.
- Neprijateljska avijacija napala je region Šare, na istočnoj padini planinskog lanca, u blizini grada Janta u regionu Beke - javila je libanska agencija.
Još jedan napad prijavljen je na periferiji grada Taraja, takođe u istočnom delu Libana. Novinska agencija je prenijela da su „četiri projektila“ ispaljena u regionu Nabatije na jugu Libana.
Nije bilo izvještaja o žrtvama.
Poslije napada palestinskog pokreta Hamas u Izraelu 7. oktobra 2023. godine, Hezbolah, njegov šiitski saveznik u Libanu, otvorio je drugi front ispaljujući sa juga Libana rakete na sjever Izraela.
Sporazum o primirju postignut 27. novembra okončao je više od godinu neprijateljstava, uključujući dvomjesečno otvoreno ratovanje. Međutim, Izrael nastavlja napade na libanskoj teritoriji i obje strane optužuju jedna drugu za kršenje primirja.
Liban zahtijeva potpuno povlačenje Izraela, smatrajući da ostanak izraelske vojske na pet mjesta, opisan kao „strateški“, predstavlja „okupaciju“.
Izraelske vlasti su navele da je to „privremena mjera dok libanske oružane snage ne budu u stanju da u potpunosti sprovedu sporazum“.

Izraelska vojska tvrdi da je sprovela napade na istoku i jugu Libana

Više mještana Botuna privedeno je u Centar bezbjednosti Podgorica nakon izjava ekološkog aktiviste Aleksandra Dragićevića u programu jedne televizijske kuće, saopšteno je danas iz Opštine Zeta.
Kako tvrde iz Opštine Zeta, Dragićević, kojeg nazivaju portparolom Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, pozvao je bezbjednosni sektor da reaguje nakon govora mještana na protestu u Botunu, nakon čega su oni dovedeni u CB Podgorica.
- Još jednom pozivamo direktora UP, ministra unutrašnjih poslova, ali i odlazećeg gradonačelnika Mujovića i direktora Vodovoda Nišavića, da zajedno sa svojim aktivistima, radnicima i mašinama napuste Botun i da se uvaži odluka SO Zeta donijeta krajem godine gdje je gradnja zabranjena turskom konzorcijumu - tvrde iz Opštine Zeta.&nbsp;
Ovakav odnos su, kažu, imali do 2020. godine, pa im se čini da se te mračne godine ponovo vraćaju.
- Gdje se po nalogu jednog čovjeka, ovog puta nebitnog i bez javne funkcije, maltretiraju naši sugrađani. Nećemo ćutati na ovaj teror, već još jednom pozivamo čelnike grada, države i bezbjednosnog sektora da u miru napuste Botun i spuste tenzije. Svako naredno hapšenje naših sugrađana, podrazumijevaće radikalizaciju protesta i prilika u Botunu - poručuju iz te lokalne samouprave.&nbsp;
Dragićević, za kojeg tvrde da je navodni čuvar prava i pravde, se, kažu, nikad do 2020. godine nije oglasio niti mu je na pamet palo da kontroliše poslove Mila Đukanovića, Ane Kolarević, Aca i Blaža Đukanovića, Brana Gvozdenovića i ostalih vedeta DPS-a.
- Ali zato danas sa još jednim bivšim DPS-ovcem Mujovićem, zdušno brani posao Ivana Vukovića koji je potpisao ugovor sa Turcima. Pametnome dosta! - kažu iz Opštine Zeta.
Poručuju i da je ovo još jedan u nizu pokušaja disciplinovanja Zete.
- Nakon sramne akcije u Botunu, isključivanja naše opštine iz kapitalnog projekta, pokušaja uzimanja dijela naknade za aerodrom u Zeti, ovo predstavlja još jedan udar na slobodu misli, govora, izražavanja i prava na protest koji su garantovani Ustavom Crne Gore. Još jednom pozivamo nadležne organe da hitno na slobodu puste mještane Botuna kako bi podignute tenzije splasnule, a volja naroda Zete iskazana na referenudumu poštovala od donosica odluka - zaključuje se u saopštenju.

Više Botunjana privedeno u CB Podgorica; Opština Zeta: Svako naredno hapšenje podrazumijevaće radikalizaciju protesta

Opština Bar saopštila je da pozdravlja odluku Vlade Crne Gore da avio liniju Podgorica-Bari proglasi za liniju u javnom interesu u vazdušnom saobraćaju koja će saobraćati tokom cijele godine.
- Opština Bar čiji je Bari pobratimski grad, kandidovala je u novembru prošle godine Ministarstvu saobraćaja da upravo liniju sa Barijem proglasi prioritetnom i od javnog značaja- istakli su u saopštenju.
Kako su pojasnili, ukidanjem tradicionalne brodske linije Bar-Bari-Bar, izgubili smo jednu od najznačajnijih veza sa ovim dijelom Evrope, što je značajno smanjilo broj putnika, turista ali i ekonomsku aktivnost ovog značajnog tržišta sa ovim gradom i državom.
- Italija, tržište sa 60 miliona stanovnika, najveći je crnogorski susjed i jedna od najvažnijih država EU kojoj Crna Gora teži i predstavlja ogroman potencijal za razvoj- naglasili su.
Upravo zato, kako su zaključili, očekuju da će ova linija djelimično nadoknaditi priliv turista i biznisa sa ovog tržišta i ispuniti očekivanja u smislu jačanja konkurentnosti Bara, ali i ukupnog crnogorskog primorja i države.

Opština Bar: Avio linija Podgorica-Bari od velikog značaja za razvoj turizma i ekonomije

U Specijalizovanim komorama Kosova u Hagu u petak počinju uvodne izjave u procesu protiv bivšeg predsjednika Kosova Hašima Tačija i još četvorice optuženih — Baškima Smakaja, Isnija Kilaja, Fadila Fazliua i Hajredina Kučija.
Oni se terete za niz krivičnih djela koja se odnose na ometanje pravosuđa tokom glavnog postupka za ratne zločine protiv bivših čelnika Oslobodilačke vojske Kosova (OVK). 
Svi optuženi izjasnili su se kao nevini.
Prema optužnici, Specijalno tužilaštvo tvrdi da je između aprila i novembra 2023. godine postojala organizovana mreža čiji je cilj bio uticati na svjedočenja u prvom procesu protiv Tačija, kao i protiv Kadria Veselija, Jakupa Krasnićija i Redžepa Selimija.
Tužilaštvo navodi da je Tači navodno koordinisao tri odvojene grupe u kojima su učestvovali Kilaj, Kuči i Fazliu, a sve s ciljem kompromitovanja svjedoka i kreiranja unaprijed pripremljenih iskaza.
U optužnici je posebno naglašeno da je Tači tokom posjeta u pritvorskom centru u Hagu dijelio povjerljive informacije, uključujući dijelove izjava zaštićenih svjedoka iz prethodnog postupka. Ova radnja se smatra direktnim kršenjem tajnosti postupka.
Specijalno tužilaštvo tvrdi da je tokom pretresa na više lokacija na Kosovu pronašlo materijale koji dodatno podupiru optužbe. Među pronađenim dokazima su spiskovi svjedoka, napomene o tome kako bi trebalo da svjedoče i dokumenti koji se dovode u vezu s internim informacijama iz prvobitnog predmeta. Prema tužilaštvu, to potvrđuje postojanje organizovanog pokušaja kompromitovanja sudskog procesa.
Optužnica navodi da se Tači tereti za ukupno 11 tačaka, među kojima su tri tačke pokušaja ometanja službenih osoba u obavljanju dužnosti kroz zajedničko djelovanje više lica, četiri tačke odavanja tajnosti postupka i četiri tačke nepoštivanja suda.
Fazliu, Smakaj i Kilaj optuženi su za pokušaj ometanja službenih osoba djelujući zajedno kao grupa, kao i za nepoštivanje suda, dok se Kuči suočava s dvije tačke optužnice za nepoštivanje suda. Prema navodima tužilaštva, optuženi su svojim koordinisanim radnjama pokušali narušiti sposobnost Specijalizovanih komora i Kancelarije specijalnog tužioca da efikasno vode istrage i zaštite ključne dokaze, posebno iskaze svjedoka.
Glavni proces za ratne zločine protiv Tačija i ostalih bivših rukovodilaca OVK-a je završen, a sudsko vijeće trenutno razmatra presudu.
Sadašnji predmet odnosi se isključivo na pokušaje uticanja na pravosuđe.

U Hagu počinju uvodne izjave u slučaju protiv Tačija i ostalih zbog ometanja pravde

Osobe iz kavačkog kriminalnog klana procesuirane su za najteža krivična djela i protiv te organizacije bila su obezbijeđena tri svjedoka saradnika, dok je jedna osoba bila svjedok saradnik protiv škaljarske grupe a jedna osoba je svjedočila protiv oba klana. To je danas u Višem sudu izjavio Milorad Žižić, bivši načelnik Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala, a tokom svjedočkog iskaza na suđenju bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću, nekadašnjem visokom policijskom funkconeru Zoranu Lazoviću i suspendovanom tužiocu Saši Čađenoviću.
Žižić je bio decidan da tadašnji specijalni tužilac Saša Čađenović nije tražio da se bilo ko izostavi.
- Nijednom se nije desilo da Čađenović ne prihvati naš prijedlog da nekoj osobi ne bude dodijeljen status svjedoka saradnika, ali smo svaki iskaz detaljno provjeravali - kazao je Žižić odgovarajući na pitanja Čađenovića
Ukazao je i da je Milan Kankaraš bio svjedok saradnik u predmetu protiv oba klana.
- Prvi predmet kodnog naziva “Barbi”, formiran je nakon prve izjave koju je Kankaraš dao 25. marta 2020. godine. Tada su procesuirani Krsto Vujić, Jovo Riznić, Slobodan Vico, Zoran Mrvaljević, a koji su označeni kao članovi škaljarskog klana - rekao je Žižić.
Objasnio je kada su uzimali izjavu od Milana Kankaraša 25.marta tada nije bio obaviješten tužilac Čađenović, tek nakon uzimanja izjave obaviješteno je Specijalno državno tužilaštvo i tada je u rad dodijeljen predmet tužiocu Čađenoviću.
Žižić je na pitanje Čađenovića kazao da su prvo članove škaljarskog klana procesuirali, jer je za njih tada bilo više dokaza, dok je za članove kavačkog bilo potrebno da se prikupljaju podaci i izuzimaju predmeti jer nije bilo dovoljno dokaza ali i da se provjere neki podaci preko Interpola.
Žižić je bio decidan i da je procesuiranje Duška Roganovića bio prioritet
i da nikad nijesu dobili uputstva od Čađenovića da se ne prikupljaju dokazi protiv njega.
- Naprotiv, imali smo prioritet da se on procesuira - istakao Žižić&nbsp;
Kada je riječ o Jovanu Žmukiću, članu kavačkog klana, Žižiću je poznato da je on prijetio porodici Milana Kankaraša, zbog čega je Čađenović izdao nalog za hapšenje.
- Tada nam je bilo neobično da se sa pripadnicima škaljarskog klana, procesuira i kavčanin Žmukić. Nijesmo dobijali uputstva od Čađenovića da ga za nešto ne procesuiramo - kazao je Žižić.
On će i na narednom ročištu odgovarati na pitanja Čađenovića koji je rekao da ima otprilike 100 pitanja za Žižića.
Proces vodi sudija Veljko Radovanović.

Tag: hezbolah