U zvaničnom saopštenju Libanska vojska tvrdi da je postigla cilj državnog monopola nad oružjem na jugu zemlje na "efikasan i opipljiv način", ali dodaje da je potrebno uraditi još posla kako bi se uklonila neeksplodirana ubojna sredstva i raščistili tuneli u tom području.
Oružane snage Libana su postavile rok do kraja godine za uklanjanje oružja "koje nije državno" na području južnog Libana, što je oznaka za oružje koje pripada terorističkoj grupi Hezbolah koju podržava Iran.
U saopštenju libanske vojske navodi se da je vojska proširila operativnu kontrolu nad jugom, osim nad nekoliko područja koja su još pod kontrolom izraelskih trupa.
Proces razoružavanja Hezbolaha je dio mirovnog procesa između Libana i Izraela prema kojem se pogranični dio mora očistiti od snaga i infrastrukture Hezbolaha.
S druge strane, izraelske vazdušne snage napale su prije nekoliko dana više položaja širom južnog Libana, navodeći da su meta bile postrojenja i infrastruktura Hezbolaha.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Libanska vojska tvrdi da je razoružala Hezbolah na jugu zemlje pod pritiskom Izraela

Hezbolah “ima pravo da odgovori” u dogledno vrijeme na ubistvo svog vojnog komandanta, kojeg je ubio Izrael, izjavio je lider libanskog pokreta Naim Kasem, prenosi N1 Beograd.
Ubistvo Hajtama Alija Tabatabaija, ubijenog u nedelju u izraelskom vazdušnom napadu na južna predgrađa Bejruta, uporište proiranske grupe, “očigledan je čin agresije”, rekao je Kasem u govoru emitovanom na televizijskom kanalu Hezbolaha Al Manar.
“Neka izraelski neprijatelj i oni koji su sa njima to tumače kako žele… Naše je pravo da odgovorimo, a mi ćemo odlučiti kada” ćemo to učiniti, dodao je Kasem.
Hezbolah navodi da već godinu dana poštuje primirje kojim je okončan njihov posljednji rat sa Izraelom, prenosi N1.
Kasem je rekao da je vojni komandant ubijen na sastanku sa četvoricom svojih pomoćnika kako bi se “pripremili za buduće akcije” pokreta.
Hajtam Ali Tabatabai je najviši zvaničnik Hezbolaha ubijen od kraja rata 27. novembra 2024. godine, tokom kojeg je Izrael ubio brojne vođe ove šiitske grupe, uključujući i njenog moćnog vođu Hasana Nasralaha.
Njegovo ubistvo dolazi u trenutku kada je Izrael nedavno intenzivirao svoje napade na libansku teritoriju uprkos prekidu vatre, navodeći da cilja članove Hezbolaha i njegovu infrastrukturu.
Izrael optužuje Hezbolah da se ponovo naoružava, što taj pokret negira.
U ponedjeljak je Islamska revolucionarna garda, ideološka vojska Islamske Republike Iran, pozvala na “osvetu” za Hajtama Alija Tabatabaij

1250x600

1084x550

Hezbolah: Napad Izraela čin agresije, naše je pravo da odgovorimo

Izraelska vojska izvela je vazdušni napad na južni Bejrut, prvi od početka juna, usmjeren na drugog najvišeg zvaničnika Hezbolaha.
Kancelarija izraelskog premijera Benjamina Netanjahua saopštila je da je IDF (Izraelske odbrambene snage) izveo udar „u srcu Bejruta, gađajući šefa štaba Hezbolaha, koji je predvodio organizaciju u njenoj izgradnji i naoružavanju“.
Izvor iz Izraela rekao je za CNN da je meta napada bio Hajtam Ali Tabatabai, praktično drugi čovjek Hezbolaha.
Izvor je dodao da je procjena štete u toku i da još nije jasno da li je Tabatabai poginuo u napadu.
Netanjahu je naredio napad na osnovu preporuke ministra odbrane i načelnika Generalštaba IDF-a, navodi se u saopštenju njegove kancelarije.
- Neprijateljski avion izveo je napad na južna predgrađa Bejruta, što je rezultiralo žrtvama i značaјnom materijalnom štetom - izvještava zvanična libanska novinska agencija.

Izrael nakon duže pauze izveo napad na Bejrut, meta bio Ali Tabatabai

Predsjedavajući libanskog parlamenta Nabih Beri izjavio je da Hezbolah ima pravo da se obnovi te da ova organizacija nije ispalila nijedan metak 11 mjeseci, od potpisivanja sporazuma o prekidu vatre između Izraela i Libana.
Beri je dodao da Liban ispunjava svoje obaveze prema primirju južno od rijeke Litani, za razliku od Izraela, koji se ne pridržava sporazuma.
Izrael tvrdi da Hezbolah stalno krši primirje tihim pokušajima da obnovi svoje kapacitete u blizini granice, što dovodi do njegovih ponovljenih napada.
On je ove navode negirao i istakao da Hezbolah ne krijumčari oružje.
Beri je vođa pokreta Amal, saveznika Hezbolaha koji se zajedno s njim borio protiv Izraela.

Predsjedavajući libanskog parlamenta: Hezbolah ima pravo na obnovu, nije kršio sporazum o primirju

Izrael je danas saopštio da je izveo nove vazdušne napade na vojne ciljeve Hezbolaha u južnom Libanu, u pokušaju da spriječi militantnu grupu da se pregrupira u tom dijelu zemlje.
Sjedinjene Američke Države su u novembru posredovale u prekidu vatre između Libana i Izraela nakon više od godinu dana borbi izazvanih ratom u Gazi, ali Izrael je nastavio izvoditi sporadične napade na Hezbolah, koji preko granice podržava Iran.
Hezbolah je od strane Sjedinjenih Američkih Država označen kao teroristička grupa, dok Evropska unija stavlja na crnu listu vojno krilo libanonske grupe, ali ne i njenu političku stranku.
Izraelska vojska je u saopštenju potvrdila da izvodi neodređene napade, nakon što je ranije rekla da će ciljati vojnu infrastrukturu Hezbolaha "kao odgovor na ilegalne napore grupe da ponovo uspostavi aktivnosti u tom području".
Upozorila je stanovnike tri sela na evakuaciju.
Libanska državna novinska agencija NNA potvrdila je napade u tom području. Nije bilo neposrednih komentara Hezbolaha, niti izvještaja o šteti ili žrtvama.
Libanski premijer Navaf Salam rekao je da je upozorenje na evakuaciju suprotno međunarodnim mirovnim naporima.
- Libanska vlada je posvećena prekidu neprijateljstava i angažirana je na sastancima kako bi osigurala provedbu rezolucije UN-a kojom su okončane borbe između Hezbolaha i Izraela 2006. godine- rekao je Salam u objavi na X.
Liban je pod pritiskom Sjedinjenih Država, Saudijske Arabije i unutrašnjih rivala Hezbolaha da razoruža grupu.
Hezbolah je saopštio da bi bio "vrlo pogrešan korak" čak i razgovarati o razoružanju dok Izrael nastavlja zračne napade na Liban i okupira velike djelove zemlje na jugu.

Izrael izvodi napade na Hezbolah na jugu Libana

Predsjednik Parlamenta Libana Nabih Beri, saveznik političkog krila oružanog pokreta Hezbolah, pozvao je danas na dijalog o razoružavanju tog pokreta, o čemu je vlada donijela odluku pod pritiskom SAD.
- Potvrđujemo da smo otvoreni za razgovor o sudbini tog oružja u okviru mirnog, konsensualnog dijaloga. To što se predlaže u američkom dokumentu (...) izgleda kao alternativa novembarskom sporazumu o prekidu vatre" između Izraela i Hezbolaha- rekao je Beri koji je kritikovao vladine mjere, koje se zasnivaju na predlogu SAD.
Novembarski sporazum o prekidu vatre predviđa povlačenje Hezbolaha iz područja južno od reke Litani, 30 kilometara od izraelske granice, i uklanjanje njegove vojne infrastrukture, u zamjenu za povećano raspoređivanje libanske vojske i mirovnih snaga UN.
Vlada Libana je 5. avgusta zadužila Vojsku da pripremi plan za razoružavanje tog pokreta do kraja ove godine.
Hezbolah kojeg je osnovao i finansirao Iran, zakleti neprijatelj Izraela, odbacio je tu odluku mada je znatno oslabljen poslije rata protiv Izraela 2024. godine, koji je uništio dio njegovog arsenala i desetkovao njegovo rukovodstvo.
Šiitski ministri, uključujući predstavnike političkog krila Hezbolaha i pokreta "Amal" predsjednika Parlamenta Nabiha Berija, povukli su se sa posljednje sjednice Vlade u znak protesta zbog planiranog razoružavanja Hezbolaha.
Uprkos primirju, Izrael je nastavio napade u Libanu, tvrdeći da cilja Hezbolah, te je i 31. avgusta gađao objekte Hezbolaha u južnom Libanu.

Predsednik Parlamenta Libana pozvao na dijalog o razoružavanju Hezbolaha

Izraelska vojska sinoć je izjavila da je napala nekoliko ciljeva Hezbolaha u južnom Libanu, uključujući skladišta oružja, mjesta za lansiranje raketa i objekte koji se koriste za skladištenje tehničke opreme.
Libanski mediji takođe su ranije tokom dana izvijestili o izraelskim vazdušnim napadima u regiji.
Napadi dolaze uprkos primirju koje je na snazi između Izraela i militantne grupe koju podržava Iran od kraja novembra.
Iako primirje službeno ostaje na snazi, Izrael nastavlja da izvodi gotovo svakodnevne napade na položaje Hezbolaha, zahtijevajući potpuno razoružanje grupe.&nbsp;
<h3>Hezbolah se neće samo tako razoružati</h3>
Ove sedmice, libanska vojska dobila je zadatak da izradi plan za razoružanje Hezbolaha. Svo oružje u zemlji treba staviti pod državnu vlast do kraja godine.
Hezbolah je, međutim, odbacio takav vremenski okvir i insistira na tome da Izrael prvo mora zaustaviti svoje vazdušne napade i povući trupe s pet preostalih položaja u južnom Libanu.
Analitičari kažu da je malo vjerovatno da će se Hezbolah uskoro razoružati.
Grupa, iako oslabljena zbog kontinuiranog sukoba s Izraelom, ostaje dominantna politička snaga u Libanu.
Očekuje se da će vlada danas održati još jedan sastanak kako bi raspravljala o daljim koracima.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fsahouraxo%2Fstatus%2F1953176753079226777%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1953176753079226777%7Ctwgr%5E10c64d021ca32a8359c2877530b606f615bd8ef5%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Izrael bombardovao južni Liban

Izraelska vojska trenutno sprovodi bombardovanje u Libanu na "infrastrukturu" pokreta Hezbolaha, uključujući "glavni proizvodni pogon za rakete", izjavio je izraelski ministar odbrane Izrael Kac.
Vojska "trenutno snažno napada terorističku infrastrukturu terorističke organizacije Hezbolah u Libanu, uključujući najveći proizvodni pogon Hezbolaha za precizne rakete, koji je ranije napadnut", rekao je Kac.
Ta bombardovanja se dešavaju u dolini Beka, na jugoistoku Libana, navela je izraelska vojska.
Uprkos sporazumu o prekidu vatre postignutom poslije više od godinu dana neprijateljstava, uključujući dva mjeseca otvorenog ratovanja koje je oslabilo Hezbolah, Izrael nastavlja svoje redovne napade u Libanu, uglavnom na jugu.
Izraelska vojska tvrdi da cilja Hezbolah i optužuje libanske vlasti da ne čine dovoljno da razoružaju taj pokret.

Izraelske snage bombardovale lokacije Hezbolaha u Libanu

Izraelska vojska saopštila je da je danas sprovela vazdušne napade na položaje libanskog pokreta Hezbolah u regionu Beka na istoku i u jugu Libanu, zemlji sa kojom je Izrael potpisao sporazum o primirju 27. novembra.
Vojska je „sprovela napad na vojnu lokaciju u kojoj je bila podzemna teroristička struktura u regionu Beka u Libanu i na vojnu lokaciju sa raketnim bacačima na jugu, u kojoj su otkrivene aktivnosti Hezbolaha“, navodi se u saopštenju izraelske vojske.
Zvanična libanska novinska agencija Ani ranije danas je prenijela da je bilo izraelskih napada na jugu i istoku zemlje.
- Neprijateljska avijacija napala je region Šare, na istočnoj padini planinskog lanca, u blizini grada Janta u regionu Beke - javila je libanska agencija.
Još jedan napad prijavljen je na periferiji grada Taraja, takođe u istočnom delu Libana. Novinska agencija je prenijela da su „četiri projektila“ ispaljena u regionu Nabatije na jugu Libana.
Nije bilo izvještaja o žrtvama.
Poslije napada palestinskog pokreta Hamas u Izraelu 7. oktobra 2023. godine, Hezbolah, njegov šiitski saveznik u Libanu, otvorio je drugi front ispaljujući sa juga Libana rakete na sjever Izraela.
Sporazum o primirju postignut 27. novembra okončao je više od godinu neprijateljstava, uključujući dvomjesečno otvoreno ratovanje. Međutim, Izrael nastavlja napade na libanskoj teritoriji i obje strane optužuju jedna drugu za kršenje primirja.
Liban zahtijeva potpuno povlačenje Izraela, smatrajući da ostanak izraelske vojske na pet mjesta, opisan kao „strateški“, predstavlja „okupaciju“.
Izraelske vlasti su navele da je to „privremena mjera dok libanske oružane snage ne budu u stanju da u potpunosti sprovedu sporazum“.

Izraelska vojska tvrdi da je sprovela napade na istoku i jugu Libana

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu poklonio je američkom predsjedniku Donaldu Trampu zlatni pejdžer tokom svoje posjete u Vašingtonu, saopštio je danas kabinet premijera Izraela.
Pejdžer je podsjetnik na izraelsku operaciju protiv libanskog Hezbolaha u septembru prošle godine.
- Biper simbolizuje odluku premijera koja je predstavljala prekretnicu u ratu i označila početak moralnog kolapsa Hezbolaha - navodi se u saopštenju.
Ta strateška operacija, kako se dodaje, „odražava snagu, tehnološku superiornost i genijalnost Izraela u odnosu neprijatelja“.
Ovi uređaji, koje koriste pripadnici Hezbolaha, eksplodirali su 17. i 18. septembra u južnim predgrađima Bejruta, kao i na jugu i istoku Libana, u uporištima proiranskog islamističkog pokreta.
U ovim eksplozijama poginulo je 39, a povrijeđeno je skoro 3.000 osoba, saopštile su libanske vlasti.
Iako je operacija nosila znak Mosada, izraelske spoljne obavještajne službe, Izrael nije otvoreno preuzeo odgovornost za nju sve dok šef vlade u novembru nije rekao da je dao zeleno svjetlo za njeno sprovođenje.

Netanjahu poklonio Trampu zlatni pejdžer: "Simbol moralnog kolapsa Hezbolaha"

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Klikovac: Uprava grada godinu znala da je kanal Mareze zatrpan

Sjedinjene Američke Države „spremne su da pruže pomoć“ iranskim demonstrantima - izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, u trenutku kada je, prema navodima aktivista, broj poginulih u protestima širom Irana premašio stotinu.
Dok demonstracije u svih 31 iranskoj pokrajini ulaze u treću sedmicu, vlasti su uvele strogu komunikacionu blokadu, a državni mediji za nerede optužuju „terorističke elemente“ koje navodno podržavaju Amerika i Izrael.
Prema podacima američke organizacije Human Rights Activists News Agency, broj stradalih porastao je sa 65 na 116, dok je najmanje 2.600 osoba privedeno. Ovi protesti smatraju se najvećim u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine.
Iranski državni tužilac Mohamed Movahedi Azad poručio je da će svi učesnici protesta biti tretirani kao „neprijatelji Boga“, što u iranskom zakonodavstvu predstavlja teško krivično djelo kažnjivo smrtnom kaznom.
Poluzvanična agencija Tasnim objavila je da je u jednoj opštini u provinciji Teheran uhapšeno oko 100 ljudi. Lokalni guverner naveo je da su privedeni zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira, te da su u okrugu Baharestan koristili vatreno i hladno oružje protiv građana, kao i pripadnika policije i snaga bezbjednosti.
U obraćanju javnosti, iranski vrhovni vođa opisao je protivvladine demonstrante kao „vandale i izgrednike“.
Protesti su izbili 28. decembra, nakon naglog pada vrijednosti nacionalne valute rijala, a ubrzo su prerasli u najozbiljniji izazov vlastima u posljednjih nekoliko godina.

Krvavi protesti u Iranu, broj žrtava premašio stotinu, Tramp kaže da su SAD spremne da pomognu

Tržište nekretnina u Evropskoj uniji (EU) zabilježilo je značajan rast u trećem kvartalu prošle godine, pri čemu su cijene stanova skočile 5,5 odsto, dok su stanarine porasle 3,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Prema podacima Eurostata, trend poskupljenja nastavljen je i na kvartalnom nivou, pa su nekretnine u odnosu na drugo tromesečje skuplje 1,6 odsto, a stanarine 0,9 odsto, prenosi Capital.ba.
U periodu od 2015. do kraja prošle godine, cijene stanova u EU su u prosjeku porasle 63,6 odsto, dok je zakup poskupio 21,1 odsto.
Dok su stanarine tokom protekle decenije rasle stabilno i bez većih potresa, cijene stanova su oscilirale, pošto su se smjenjivali periodi stagnacije sa fazama ekstremno brzog rasta.
Kada se posmatraju pojedinačne države članice, Mađarska se izdvaja kao apsolutni rekorder po poskupljenju, pošto su cijene stanova u toj zemlji od 2015. porasle čak 275 odsto.
Pored Mađarske, cijene su se više nego udvostručile u još 11 zemalja, a na vrhu liste nalaze se Portugalija, Litvanija i Bugarska, gdje je zabilježen porast veći od 150 odsto.
Izuzetak na mapi Evrope predstavlja Finska, koja je jedina zemlja u kojoj su cijene nekretnina danas niže nego prije deset godina, odnosno blago su pale za dva odsto.
U pomenutom periodu je rast stanarina zabilježen u svim članicama EU, a situacija je takođe najteža u Mađarskoj, gdje su kirije više nego udvostručene, odnosno skočile su za 107 odsto.
Visok rast troškova stanovanja zabilježen je i u Litvaniji, Sloveniji, Poljskoj i Irskoj, gdje su stanari suočeni sa poskupljenjima od preko 70 odsto, navodi se na veb stranici Eurostata.

Tag: hezbolah