U zvaničnom saopštenju Libanska vojska tvrdi da je postigla cilj državnog monopola nad oružjem na jugu zemlje na "efikasan i opipljiv način", ali dodaje da je potrebno uraditi još posla kako bi se uklonila neeksplodirana ubojna sredstva i raščistili tuneli u tom području.
Oružane snage Libana su postavile rok do kraja godine za uklanjanje oružja "koje nije državno" na području južnog Libana, što je oznaka za oružje koje pripada terorističkoj grupi Hezbolah koju podržava Iran.
U saopštenju libanske vojske navodi se da je vojska proširila operativnu kontrolu nad jugom, osim nad nekoliko područja koja su još pod kontrolom izraelskih trupa.
Proces razoružavanja Hezbolaha je dio mirovnog procesa između Libana i Izraela prema kojem se pogranični dio mora očistiti od snaga i infrastrukture Hezbolaha.
S druge strane, izraelske vazdušne snage napale su prije nekoliko dana više položaja širom južnog Libana, navodeći da su meta bile postrojenja i infrastruktura Hezbolaha.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Libanska vojska tvrdi da je razoružala Hezbolah na jugu zemlje pod pritiskom Izraela

Hezbolah “ima pravo da odgovori” u dogledno vrijeme na ubistvo svog vojnog komandanta, kojeg je ubio Izrael, izjavio je lider libanskog pokreta Naim Kasem, prenosi N1 Beograd.
Ubistvo Hajtama Alija Tabatabaija, ubijenog u nedelju u izraelskom vazdušnom napadu na južna predgrađa Bejruta, uporište proiranske grupe, “očigledan je čin agresije”, rekao je Kasem u govoru emitovanom na televizijskom kanalu Hezbolaha Al Manar.
“Neka izraelski neprijatelj i oni koji su sa njima to tumače kako žele… Naše je pravo da odgovorimo, a mi ćemo odlučiti kada” ćemo to učiniti, dodao je Kasem.
Hezbolah navodi da već godinu dana poštuje primirje kojim je okončan njihov posljednji rat sa Izraelom, prenosi N1.
Kasem je rekao da je vojni komandant ubijen na sastanku sa četvoricom svojih pomoćnika kako bi se “pripremili za buduće akcije” pokreta.
Hajtam Ali Tabatabai je najviši zvaničnik Hezbolaha ubijen od kraja rata 27. novembra 2024. godine, tokom kojeg je Izrael ubio brojne vođe ove šiitske grupe, uključujući i njenog moćnog vođu Hasana Nasralaha.
Njegovo ubistvo dolazi u trenutku kada je Izrael nedavno intenzivirao svoje napade na libansku teritoriju uprkos prekidu vatre, navodeći da cilja članove Hezbolaha i njegovu infrastrukturu.
Izrael optužuje Hezbolah da se ponovo naoružava, što taj pokret negira.
U ponedjeljak je Islamska revolucionarna garda, ideološka vojska Islamske Republike Iran, pozvala na “osvetu” za Hajtama Alija Tabatabaij

1250x600

1084x550

Hezbolah: Napad Izraela čin agresije, naše je pravo da odgovorimo

Izraelska vojska izvela je vazdušni napad na južni Bejrut, prvi od početka juna, usmjeren na drugog najvišeg zvaničnika Hezbolaha.
Kancelarija izraelskog premijera Benjamina Netanjahua saopštila je da je IDF (Izraelske odbrambene snage) izveo udar „u srcu Bejruta, gađajući šefa štaba Hezbolaha, koji je predvodio organizaciju u njenoj izgradnji i naoružavanju“.
Izvor iz Izraela rekao je za CNN da je meta napada bio Hajtam Ali Tabatabai, praktično drugi čovjek Hezbolaha.
Izvor je dodao da je procjena štete u toku i da još nije jasno da li je Tabatabai poginuo u napadu.
Netanjahu je naredio napad na osnovu preporuke ministra odbrane i načelnika Generalštaba IDF-a, navodi se u saopštenju njegove kancelarije.
- Neprijateljski avion izveo je napad na južna predgrađa Bejruta, što je rezultiralo žrtvama i značaјnom materijalnom štetom - izvještava zvanična libanska novinska agencija.

Izrael nakon duže pauze izveo napad na Bejrut, meta bio Ali Tabatabai

Predsjedavajući libanskog parlamenta Nabih Beri izjavio je da Hezbolah ima pravo da se obnovi te da ova organizacija nije ispalila nijedan metak 11 mjeseci, od potpisivanja sporazuma o prekidu vatre između Izraela i Libana.
Beri je dodao da Liban ispunjava svoje obaveze prema primirju južno od rijeke Litani, za razliku od Izraela, koji se ne pridržava sporazuma.
Izrael tvrdi da Hezbolah stalno krši primirje tihim pokušajima da obnovi svoje kapacitete u blizini granice, što dovodi do njegovih ponovljenih napada.
On je ove navode negirao i istakao da Hezbolah ne krijumčari oružje.
Beri je vođa pokreta Amal, saveznika Hezbolaha koji se zajedno s njim borio protiv Izraela.

Predsjedavajući libanskog parlamenta: Hezbolah ima pravo na obnovu, nije kršio sporazum o primirju

Izrael je danas saopštio da je izveo nove vazdušne napade na vojne ciljeve Hezbolaha u južnom Libanu, u pokušaju da spriječi militantnu grupu da se pregrupira u tom dijelu zemlje.
Sjedinjene Američke Države su u novembru posredovale u prekidu vatre između Libana i Izraela nakon više od godinu dana borbi izazvanih ratom u Gazi, ali Izrael je nastavio izvoditi sporadične napade na Hezbolah, koji preko granice podržava Iran.
Hezbolah je od strane Sjedinjenih Američkih Država označen kao teroristička grupa, dok Evropska unija stavlja na crnu listu vojno krilo libanonske grupe, ali ne i njenu političku stranku.
Izraelska vojska je u saopštenju potvrdila da izvodi neodređene napade, nakon što je ranije rekla da će ciljati vojnu infrastrukturu Hezbolaha "kao odgovor na ilegalne napore grupe da ponovo uspostavi aktivnosti u tom području".
Upozorila je stanovnike tri sela na evakuaciju.
Libanska državna novinska agencija NNA potvrdila je napade u tom području. Nije bilo neposrednih komentara Hezbolaha, niti izvještaja o šteti ili žrtvama.
Libanski premijer Navaf Salam rekao je da je upozorenje na evakuaciju suprotno međunarodnim mirovnim naporima.
- Libanska vlada je posvećena prekidu neprijateljstava i angažirana je na sastancima kako bi osigurala provedbu rezolucije UN-a kojom su okončane borbe između Hezbolaha i Izraela 2006. godine- rekao je Salam u objavi na X.
Liban je pod pritiskom Sjedinjenih Država, Saudijske Arabije i unutrašnjih rivala Hezbolaha da razoruža grupu.
Hezbolah je saopštio da bi bio "vrlo pogrešan korak" čak i razgovarati o razoružanju dok Izrael nastavlja zračne napade na Liban i okupira velike djelove zemlje na jugu.

Izrael izvodi napade na Hezbolah na jugu Libana

Predsjednik Parlamenta Libana Nabih Beri, saveznik političkog krila oružanog pokreta Hezbolah, pozvao je danas na dijalog o razoružavanju tog pokreta, o čemu je vlada donijela odluku pod pritiskom SAD.
- Potvrđujemo da smo otvoreni za razgovor o sudbini tog oružja u okviru mirnog, konsensualnog dijaloga. To što se predlaže u američkom dokumentu (...) izgleda kao alternativa novembarskom sporazumu o prekidu vatre" između Izraela i Hezbolaha- rekao je Beri koji je kritikovao vladine mjere, koje se zasnivaju na predlogu SAD.
Novembarski sporazum o prekidu vatre predviđa povlačenje Hezbolaha iz područja južno od reke Litani, 30 kilometara od izraelske granice, i uklanjanje njegove vojne infrastrukture, u zamjenu za povećano raspoređivanje libanske vojske i mirovnih snaga UN.
Vlada Libana je 5. avgusta zadužila Vojsku da pripremi plan za razoružavanje tog pokreta do kraja ove godine.
Hezbolah kojeg je osnovao i finansirao Iran, zakleti neprijatelj Izraela, odbacio je tu odluku mada je znatno oslabljen poslije rata protiv Izraela 2024. godine, koji je uništio dio njegovog arsenala i desetkovao njegovo rukovodstvo.
Šiitski ministri, uključujući predstavnike političkog krila Hezbolaha i pokreta "Amal" predsjednika Parlamenta Nabiha Berija, povukli su se sa posljednje sjednice Vlade u znak protesta zbog planiranog razoružavanja Hezbolaha.
Uprkos primirju, Izrael je nastavio napade u Libanu, tvrdeći da cilja Hezbolah, te je i 31. avgusta gađao objekte Hezbolaha u južnom Libanu.

Predsednik Parlamenta Libana pozvao na dijalog o razoružavanju Hezbolaha

Izraelska vojska sinoć je izjavila da je napala nekoliko ciljeva Hezbolaha u južnom Libanu, uključujući skladišta oružja, mjesta za lansiranje raketa i objekte koji se koriste za skladištenje tehničke opreme.
Libanski mediji takođe su ranije tokom dana izvijestili o izraelskim vazdušnim napadima u regiji.
Napadi dolaze uprkos primirju koje je na snazi između Izraela i militantne grupe koju podržava Iran od kraja novembra.
Iako primirje službeno ostaje na snazi, Izrael nastavlja da izvodi gotovo svakodnevne napade na položaje Hezbolaha, zahtijevajući potpuno razoružanje grupe.&nbsp;
<h3>Hezbolah se neće samo tako razoružati</h3>
Ove sedmice, libanska vojska dobila je zadatak da izradi plan za razoružanje Hezbolaha. Svo oružje u zemlji treba staviti pod državnu vlast do kraja godine.
Hezbolah je, međutim, odbacio takav vremenski okvir i insistira na tome da Izrael prvo mora zaustaviti svoje vazdušne napade i povući trupe s pet preostalih položaja u južnom Libanu.
Analitičari kažu da je malo vjerovatno da će se Hezbolah uskoro razoružati.
Grupa, iako oslabljena zbog kontinuiranog sukoba s Izraelom, ostaje dominantna politička snaga u Libanu.
Očekuje se da će vlada danas održati još jedan sastanak kako bi raspravljala o daljim koracima.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fsahouraxo%2Fstatus%2F1953176753079226777%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1953176753079226777%7Ctwgr%5E10c64d021ca32a8359c2877530b606f615bd8ef5%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Izrael bombardovao južni Liban

Izraelska vojska trenutno sprovodi bombardovanje u Libanu na "infrastrukturu" pokreta Hezbolaha, uključujući "glavni proizvodni pogon za rakete", izjavio je izraelski ministar odbrane Izrael Kac.
Vojska "trenutno snažno napada terorističku infrastrukturu terorističke organizacije Hezbolah u Libanu, uključujući najveći proizvodni pogon Hezbolaha za precizne rakete, koji je ranije napadnut", rekao je Kac.
Ta bombardovanja se dešavaju u dolini Beka, na jugoistoku Libana, navela je izraelska vojska.
Uprkos sporazumu o prekidu vatre postignutom poslije više od godinu dana neprijateljstava, uključujući dva mjeseca otvorenog ratovanja koje je oslabilo Hezbolah, Izrael nastavlja svoje redovne napade u Libanu, uglavnom na jugu.
Izraelska vojska tvrdi da cilja Hezbolah i optužuje libanske vlasti da ne čine dovoljno da razoružaju taj pokret.

Izraelske snage bombardovale lokacije Hezbolaha u Libanu

Izraelska vojska saopštila je da je danas sprovela vazdušne napade na položaje libanskog pokreta Hezbolah u regionu Beka na istoku i u jugu Libanu, zemlji sa kojom je Izrael potpisao sporazum o primirju 27. novembra.
Vojska je „sprovela napad na vojnu lokaciju u kojoj je bila podzemna teroristička struktura u regionu Beka u Libanu i na vojnu lokaciju sa raketnim bacačima na jugu, u kojoj su otkrivene aktivnosti Hezbolaha“, navodi se u saopštenju izraelske vojske.
Zvanična libanska novinska agencija Ani ranije danas je prenijela da je bilo izraelskih napada na jugu i istoku zemlje.
- Neprijateljska avijacija napala je region Šare, na istočnoj padini planinskog lanca, u blizini grada Janta u regionu Beke - javila je libanska agencija.
Još jedan napad prijavljen je na periferiji grada Taraja, takođe u istočnom delu Libana. Novinska agencija je prenijela da su „četiri projektila“ ispaljena u regionu Nabatije na jugu Libana.
Nije bilo izvještaja o žrtvama.
Poslije napada palestinskog pokreta Hamas u Izraelu 7. oktobra 2023. godine, Hezbolah, njegov šiitski saveznik u Libanu, otvorio je drugi front ispaljujući sa juga Libana rakete na sjever Izraela.
Sporazum o primirju postignut 27. novembra okončao je više od godinu neprijateljstava, uključujući dvomjesečno otvoreno ratovanje. Međutim, Izrael nastavlja napade na libanskoj teritoriji i obje strane optužuju jedna drugu za kršenje primirja.
Liban zahtijeva potpuno povlačenje Izraela, smatrajući da ostanak izraelske vojske na pet mjesta, opisan kao „strateški“, predstavlja „okupaciju“.
Izraelske vlasti su navele da je to „privremena mjera dok libanske oružane snage ne budu u stanju da u potpunosti sprovedu sporazum“.

Izraelska vojska tvrdi da je sprovela napade na istoku i jugu Libana

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu poklonio je američkom predsjedniku Donaldu Trampu zlatni pejdžer tokom svoje posjete u Vašingtonu, saopštio je danas kabinet premijera Izraela.
Pejdžer je podsjetnik na izraelsku operaciju protiv libanskog Hezbolaha u septembru prošle godine.
- Biper simbolizuje odluku premijera koja je predstavljala prekretnicu u ratu i označila početak moralnog kolapsa Hezbolaha - navodi se u saopštenju.
Ta strateška operacija, kako se dodaje, „odražava snagu, tehnološku superiornost i genijalnost Izraela u odnosu neprijatelja“.
Ovi uređaji, koje koriste pripadnici Hezbolaha, eksplodirali su 17. i 18. septembra u južnim predgrađima Bejruta, kao i na jugu i istoku Libana, u uporištima proiranskog islamističkog pokreta.
U ovim eksplozijama poginulo je 39, a povrijeđeno je skoro 3.000 osoba, saopštile su libanske vlasti.
Iako je operacija nosila znak Mosada, izraelske spoljne obavještajne službe, Izrael nije otvoreno preuzeo odgovornost za nju sve dok šef vlade u novembru nije rekao da je dao zeleno svjetlo za njeno sprovođenje.

Netanjahu poklonio Trampu zlatni pejdžer: "Simbol moralnog kolapsa Hezbolaha"

Svi mi svakodnevno prolazimo dionicom Tivat–Budva i ne vidimo samo gradilište, vidimo izgubljene sate sa svojim porodicama, nervozu u saobraćaju i turiste koji se pitaju hoće li se ikada više vratiti. Ali, ono što se krije iza prašine na putu je još bolnije od same gužve, naveo je odbornik SDP u SO Tivat i predstavnik Evropskog saveza Ćazim Lisičić. 
Prema njegovim riječima, najnovija saznanja o "nestanku" 1,4 kilometra cjevovoda iz projektne dokumentacije nisu samo tehnička greška, to je direktna uvreda za svakog poštenog građanina Tivta i Boke Kotorske.
​- Sad se postavite u situaciju da gradite kuću i da vam majstor kaže da je "zaboravio" krov, pa da mu sada morate platiti još desetine hiljada eura. Upravo to se dešava sa našim bulevarom. Od inicijalnih 25 miliona do preko 54 miliona eura. Cijena se više nego udvostručila, a radovima se ne nazire kraj. Milion eura "greške"!?Dok štedimo za školovanje đece ili renoviranje domova, neko je jednim potezom olovke napravio rupu od milion eura koju ćemo mi, građani, morati da krpimo - navodi Lisičić. 
Rokovi su, dodaje, davno prošli, a građani su ostali zarobljeni u improvizaciji.
- Postavljamo pitanje onima koji su dali potpise: Da li biste ovako gradili sopstvenu kuću? Da li biste dopustili da vam "nestane" kilometar materijala, a da niko ne snosi odgovornost?Đe je nestala odgovornost prema čovjeku? ​Tivat nije samo broj na mapi i nije poligon za politički marketing. Tivat su ljudi koji žive od turizma, roditelji koji kasne po đecu zbog gužvi i preduzetnici koji gube profit - kaže Lisičić. 
Lisičić naglašava da svaki euro koji se izgubi u lošim projektima je euro uzet od naših kapitalnih projekta.
​- Ne tražimo opravdanja, već odgovornost. Kapitalni projekti se moraju voditi srcem prema zajednici i znanjem prema struci, a ne zatvorenim dogovorima koji nas na kraju koštaju duplo više. Dosta je bilo tišine pod izgovorom 'radovi su u toku'. Naše strpljenje je ostalo u kolonama na putu, a naše povjerenje je odavno potrošeno - zaključio je Lisičić.

Lisičić: Nestanak 1,4 kilometra cjevovoda iz projektne dokumentacije nije greška već uvreda

Havajska ostrva u Pacifiku pogodilo je jako nevrijeme praćeno kišom i pljuskovima. Zbog jakih olujnih vjetrova temperature su na ovim tropskim ostrvima pale na 18 stepeni Celzijusovih. Zbog vjetrova i talasi na okenu su izuzetno visoki, prenosi RTS.
Ostrva na kojima je klima tropska, a godišnje temperature u prosjeku od 26 do 32 stepena Celzijusovih, snijeg je iznenađenje. Zabiljele su se i vulkanske kupe na ostrvu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Falee_maui_photography%2F%3Futm_source%3Dig_embed&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Meteorološke službe prate vremenske prilike sa povremenim upozorenjima na zimske oluje.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Fp%2FDTL6xHIjk3H%2F%3Futm_source%3Dig_embed&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Na najvećem Havajskom ostrvu snijeg je vejao kao na planinama. Sniježna granica spustila se ispod 2.500 metara nadmorske visine.
Mauna Kei, uspavani vulkan na Havajskom Velikom ostrvu, je najviša tačka na Havajima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Faccuweather%2F%3Futm_source%3Dig_embed&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Naučni rezervat, kojim upravlja Univerzitet na Havajima, ima neke od najmoćnijih teleskopa na svijetu, pomoću kojih se prati klimatska situacija, kao i sniježne padavine koje su prekrile vulkan.
I Mauna Loa, najveći aktivni vulkan na svijetu, takođe je prekriven sniježnim pokrivačem.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Faccuweather%2Fstatus%2F2008910493415542903%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2008910493415542903%7Ctwgr%5E596386032ce7425c192b4e42e33cfbbdb38e50a1%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Havaji su arhipelag u centralnom dijelu Pacifika, jugozapadno od kontinentalnog dijela SAD, jugoistočno od Japana i sjeveroistočno od Australije.
Prirodne ljepote, topla tropska klima, bistro more i talasi, i aktivni vulkani čine Havaje popularnim odredištem za turiste, surfere, biologe i vulkanologe.

(FOTO i VIDEO) Pao snijeg na Havajima

Predsjednica francuske skupštine Jael Braun Pive sastala se danas 8. januara ispred zgrade parlamenta sa poljoprivrednicima koji protestuju u Parizu, koji su je tom prilikom glasno izviždali uz dobacivanje "ostavka, ostavka", prenosi Figaro.
Oko stotinu poljoprivrednika okupilo se rano jutros u Parizu uprkos zabranama, protestujući protiv sporazuma o slobodnoj trgovini sa Merkosurom i tražeći administrativna pojednostavljenja.
Demonstranti su blokirali Trijumfalnu kapiju i Ajfelov toranj, a djelimično je zatvoren auto-put A13 u zapadnom dijelu prijestonice, saopštila je pariska policija, prenio je BFM.
Poljoprivrednici iz sindikata Ruralne koordinacije takođe su blokirali pristup skladištu nafte DPA u Basensu, u blizini Bordoa.
Na licu mjesta je prisutna policija, a vlasti su apelovale na vozače da izbjegavaju pogođena područja.

Francuski poljoprivrednici izviždali predsjednicu skupštine: "Ostavka"

Mnogi gradovi i komune u Njemačkoj su bankrotirali i više ne znaju kako da ispune svoje obaveze. Krivicu vide u saveznim instucijama.
Nije prošlo mnogo vremena otkako je Vajzah, mjesto udaljeno svega pola sata vožnje od Štutgarta, bio najbogatija komuna u Njemačkoj. U tom malom mjestu živi svega 7.700 stanovnika.
Tu Porše ima svoj razvojni centar, a komuna je imala koristi od milijardi profita tog giganta, &nbsp;kroz porez koji se slivao u njen budžet. Po glavu stanovnika Vajzaha to je 2009. bilo po 20.000 eura poreskih prihoda, piše Dojče vele.
- Zahvaljujući Poršeu, u Vajzahu imamo najveći prihod od poreza na dobit po glavi stanovnika u cijeloj Njemačkoj - radovala se još 2011. tadašnja gradonačelnica Ursula Krojtl, prilikom otvaranja novog proširenja pogona ovog proizvođača automobila.
Ko je u Vajzahu želio da gradi kuću, od komune je po djetetu dobijao 10.000 eura građevinskog dodatka. Izgrađena je četvorospratna biblioteka, kupljen koncertni klavir za 100.000 eura, dodijeljivane su subvencije za privatne časove muzike. Ipak, najveći dio novca, obećavala je Krojtl, bio je deponovan u banci – kao rezerva za loša vremena.
<h2>Dobra vremena su prošla</h2>
Loša vremena su u međuvremenu stigla. Njemačka automobilska industrija nalazi se u najvećoj krizi u svojoj istoriji. Samo kod Poršea dobit je 2025. pala za oko 96 procenata. Posrću i druge grane privrede. Drastično su smanjeni prihodi od poreza na dobit preduzeća, od kojih komune u velikoj mjeri žive. Čak ni nekada bogati gradovi i komune više ne mogu da pokriju svoje rashode.
- Finansije komuna nalaze se u dramatičnom silaznom vrtlogu. To više nije zabrinjavajuće, nije ni katastrofalno – to je pogubno - kaže Ralf Špigler, predsjednik Njemačkog saveza gradova i komuna (DStGB) i gradonačelnik Nider-Olma.&nbsp;
<h2>Socijalni troškovi probijaju sve okvire</h2>
U federalno uređenoj Njemačkoj nadležnosti i zadaci raspodeljeni su između savezne države, saveznih pokrajina i komuna.
Komune su odgovorne za svakodnevni život građana i time za značajan dio državnih obaveza – od odvoza smeća, vodosnabdijevanja, škola i vrtića, preko vatrogasnih službi, sporta i kulture, pa sve do većine socijalnih davanja.
Gradovi i komune su, prema podacima Saveznog zavoda za statistiku, 2024. imali rashode u ukupnom iznosu od 400 milijardi eura. Za 2025. očekuju se još veći izdaci zbog rasta troškova za zaposlene i energente. Ipak, najveći generator troškova su socijalna davanja.
- Govori se o utrostručenju troškova u poslednjih 20 godina, bez ikakvog ozbiljnog pokrića - objašnjava Špigler.&nbsp;
Samo za brigu o djeci i mladima, pomoć za njegu i integracionu pomoć osobama sa invaliditetom, troškovi su 2007. iznosili skoro 38 milijardi eura. Od tada kontinuirano rastu, a procjenjuje se da će 2027. premašiti 102 milijarde eura.
<h2>Pravedna raspodjela: Obaveze imaju svoju cijenu</h2>
Poseban izazov predstavlja i integracija izbjeglica sa pravom boravka. Škole, pružaoci jezičkih i integracionih kurseva, službe za zapošljavanje, a naročito uprave za strance, rade na granici izdržljivosti.
Kada je riječ o socijalnim davanjima, Savez gradova i komuna zahtijeva potpuno novu raspodelu tereta. Savezna država, pokrajine i komune ubuduće bi trebalo da učestvuju u finansiranju na ravne djelioce - svako po trećinu.
Uz to, komune bi morale da budu uključene u proces donošenja zakona. Do sada zakone donose savezna država i pokrajine.&nbsp;
- Tako bi se ne samo finansijski teret, već i odgovornost za reformu socijalnih davanja raspodijelili na sve nivoe vlasti - kaže Špigler.
<h2>Obaveze rastu, sredstva se smanjuju</h2>
Neki idu i korak dalje. U novembru 2025. gradonačelnici svih 16 pokrajinskih prijestonica uputili su apel saveznoj vladi. Njihov zahtjev: svaki nacrt zakona koji u budućnosti donosi dodatne finansijske obaveze za komune mora od samog početka da predvidi punu finansijsku kompenzaciju. Po principu: „Ko naručuje, taj i plaća."
Kada se saberu godišnji rashodi savezne države, pokrajina i komuna, danas već 25 procenata otpada na zadatke gradova i komuna – i taj udio raste.&nbsp;
- Ali komune dobijaju samo 14 procenata ukupnih državnih poreskih prihoda - upozorava Špigler i govori o „ozbiljnoj neravnoteži".
<h2>Nedostaje skoro 220 milijardi eura</h2>
Manjak novca u komunalnim kasama raste iz godine u godinu. Godine 2023. nedostajalo je oko 7,5 milijardi eura, 2024. već 24 milijarde, a 2025. više od 30 milijardi.
- Lokalne poreze – porez na nepokretnosti i porez na dobit preduzeća – podigli smo do nivoa koji već dostiže granicu prihvatljivosti - kaže Špigler.&nbsp;
Štedi se na svim stranama. Građevinski projekti se obustavljaju, a finansiranje kulture i udruženja takođe je, nužno, zamrznuto.
Ulaganja u budućnost? Prema mišljenju Saveza gradova i komuna, to više gotovo da nije moguće. Novca nema ni za održavanje i sanaciju postojećih objekata. Potrebno bi bilo 218 milijardi eura kako bi se obnovile škole, gradske kuće, vrtići, bazeni, mostovi i putevi.
Tabela pokazuje da njemačkim komunama najviše novca nedostaje za škole (67,8 milijardi eura) i puteve (53,4 milijarde), a slijede vatrogasne službe (19,9 milijardi) i upravne zgrade (19,5 milijardi eura). Manjak novca postoji i u sportu (15,6 milijardi), zbrinjavanju djece (11,2 milijarde), vodosnabdijevanju (9,7 milijardi), kulturi (6,6 milijardi), ostalim oblastima (10 milijardi), dok je najmanji zaostatak zabilježen u IT sektoru (1,8 milijardi eura).
<h2>Život na skupim kratkoročnim kreditima</h2>
Pošto gradovi i opštine ne smiju dugoročno da se zadužuju za tekuće troškove, poput plata, grejanja i struje, svakodnevno uzimaju kratkoročne kredite za premošćavanje. Oni su, međutim, veoma skupi.
- To je kao da gorivo za automobil plaćate dozvoljenim minusom na računu – situacija koja je zapravo neodrživa. Operativna sposobnost na lokalnom nivou ozbiljno je ugrožena, sa kobnim posljedicama po privrednu konkurentnost Njemačke i lokalnu demokratiju - objašnjava Špigler.
<h2>Prve najave pomoći – ali da li je to dovoljno?</h2>
Savezna država i pokrajine svjesne su finansijskih problema komuna.&nbsp;
- Moramo da pomognemo komunama - rekao je početkom novembra savezni kancelar Fridrih Merc (CDU), osvrćući se na socijalna davanja. Cilj je da komune mogu da ispune „zakonske obaveze koje im namećemo". Međutim, privredna kriza ostavila je duboke rupe i u budžetima savezne države i pokrajina.
Savezni ministar finansija Lars Klingbajl (SPD) najavio je u decembru određene mjere rasterećenja za komune, ali bez konkretnih detalja. Istovremeno je ukazao na infrastrukturni paket savezne vlade vredan 500 milijardi eura, od čega bi 60 milijardi trebalo da pripadne komunama.&nbsp;
- To nije zanemarljivo - kazao je on.
S tim se slaže i predsjednik Saveza gradova i opština Špigler. Ipak, s obzirom na postojeće deficite, to neće biti dovoljno.&nbsp;
- To je ogroman gutljaj iz boce i mi smo na tome veoma zahvalni – ali to može biti samo početak - poručio je Špigler.

Tag: hezbolah