Austrijski parlamentarci u četvrtak su usvojili zakon kojim se zabranjuje nošenje hidžaba u školama za djevojčice mlađe od 14 godina.
Vlada predvođena konzervativnom Austrijskom narodnom strankom (ÖVP) predložila je ovaj zakon ranije ove godine, uz obrazloženje da pokrivanje u tako mladoj dobi smatra činom ugnjetavanja, a ne vjerske slobode. Protiv zakona glasali su jedino zastupnici opozicione stranke Zelenih, koji tvrde da je zakon neustavan.
U slučaju kršenja zabrane, prema zakonu će se najprije obaviti razgovori s roditeljima. Kao krajnja mjera, prijete i novčane kazne u iznosu od 150 do 800 eura. Prema javnom servisu ORF, u austrijskim školama maramu nosi otprilike 12.000 djevojčica muslimanske vjeroispovijesti mlađih od 14 godina.
U 2020. godini Ustavni sud je presudio da je zabrana nošenja marama u školama, koju je parlament usvojio 2019. neustavna. Sudije su tada zaključile da je zakon usmjeren protiv jedne konkretne religije, islama, te da time narušava neutralnost države prema religiji i svjetonazoru, koju je dužna poštovati. Iako zakon nije izričito spominjao muslimansku maramu, iz njegovog sadržaja je, prema presudi, to bilo jasno.
Zakon iz 2019. usvojili su zastupnici tadašnje koalicije Austrijske narodne stranke (ÖVP) i krajnje desne Slobodarske stranke Austrije (FPÖ). Trenutnu koaliciju, osim ÖVP-a, čine i socijaldemokrate (SPÖ) te liberalna stranka NEOS. U parlamentu je zastupljena i opoziciona FPÖ.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Austrijski parlament zabranio nošenje hidžaba u školama djevojčicama mlađim od 14 godina

Dva organizatora maratona održanog u Iranu uhapšena su pošto neke od trkačica nisu nosile obavezan hidžab, islamsku maramu koja pokriva glavu i vrat, saopštilo je u subotu iransko pravosuđe.
- Uprkos prethodnim upozorenjima u vezi s potrebom da se poštuju važeći zakoni i propisi zemlje, kao i vjerski, običajni i profesionalni principi... događaj je održan na način koji je kršio javni red i pristojnost - prenio je navode lokalnog tužilaštva medij Mizan.
Dodaju da, uzimajući u obzir prekršaje koji su se dogodili i na osnovu zakona i propisa, podnijeta je krivična prijava protiv zvaničnika i agenata koji su organizovali ovaj događaj.
Mizan je naveo da su "dva glavna organizatora takmičenja uhapšena po nalozima".
- Jedan od uhapšenih je zvaničnik u slobodnoj zoni Kiš, a drugi radi za privatnu kompaniju koja je organizovala trku - dodaje taj mediji.
U izvještaju nije jasno navedeno da li su oni u zatvoru, mada je navedeno da je nad njima određen "sudski nadzor". Takođe, zasad nije poznato koliko je žena prekršilo zakone o hidžabu.
Maraton je održan dan ranije na jugozapadnom iranskom ostrvu Kiš, privukavši oko 5.000 učesnika u odvojenim muškim i ženskim trkama.
Kiš se nalazi u zoni slobodne trgovine u Persijskom zalivu. U nastojanju da se privuku turisti u trgovačke zone i na plaže, u toj zonu se zakoni o pokrivanju glave sprovode manje strogo.
Nošenje hidžaba je u Iranu zakonska obaveza još od vremena poslije Islamske revolucije 1979. godine i za kršenje tih zakona su predviđene duge zatvorske kazne, novčane kazne i zabrane putovanja. Zakone često sprovodi takozvana policija za moral.
<h2>Smrt Mahse Amini</h2>
Međutim, posljednjih godina, sve veći broj žena i djevojaka prestaje da se pokriva u javnosti, posebno u velikim gradovima, direktno prkoseći klerikalnim vladarima konzervativne islamske zemlje.
Do preokreta je došlo 2022. poslije smrti u pritvoru Mahse Amini, mlade žene koja je uhapšena zbog kršenja zakona o hidžabu, što je izazvalo proteste protiv establišmenta koje su predvodile žene i koji su potresli zemlju.
Poslanici s tvrde linije reagovali su jačanjem mjera za sprovođenje Zakona o hidžabu i čednosti. Ipak, u oprezu da ne izazove nemire, Vrhovni savjet za nacionalnu bezbjednost Irana kasnije je obustavio sprovođenje najoštrijih elemenata zakona.
Član iranskog Savjeta za svrsishodnost, koji služi kao savjetodavno tijelo vrhovnom vođi zemlje, rekao je da pojačani zakoni o hidžabu nisu primjenljivi.
Mohamed Reza Bahonar je u oktobru rekao novinarima da u suštini "ne postoji obavezni zakon o hidžabu na snazi", što je izazvalo negodovanje među tvrdokornim pristalicama, ali je odražavalo situaciju na terenu u većini većih gradova.
To pitanje je stvorilo podjelu između poslanika s tvrde linije i onih umjerenijih. Predsednik Masud Pezeškijan – koga mnogi smatraju umjerenim – odbio je da ratifikuje zakon usvojen u parlamentu kojim bi se uvele strože kazne za žene koje ignorišu kodeks oblačenja.

500x500

U Iranu uhapšeni organizatori maratona nakon što trkačice nisu nosile hidžab

Šef iranskog pravosuđa Golamhosein Mohseni Ejei pozvao je na primjenu strožih metoda za rješavanje "društvenih anomalija", izvijestili su lokalni mediji u Iranu, posebno se osvrćući na blaži pristup obaveznom nošenju hidžaba.
Prema pravilima uvedenim nakon Islamske revolucije 1979. godine, sve žene u Iranu moraju u javnosti pokrivati kosu hidžabom, odnosno maramom, i nositi skromnu, široku odjeću.
Međutim, u glavnim gradovima, posebno u Teheranu, mnoge žene sada hodaju bez pokrivala za glavu, često obučene u farmerke i patike, što je postalo tačka sukoba s konzervativcima.
- Naredio sam glavnom tužiocu i svim tužiocima u zemlji da zatraže od sigurnosnih i policijskih agencija da identifikuju organizovane pokrete povezane sa strancima u oblasti društvenih anomalija i da ih iznesu pred pravosuđe - citirao je Ejeija iranski list Etemad u petak.
Dodaje da se jedan od primjera neprijateljskih napora ogleda u pitanju razotkrivanja i nepoštivanja hidžaba.
Izraz "razotkrivanje" obično se odnosi na odjeću koja se smatra neprikladnom.
Ovaj fenomen odustajanja od hidžaba postao je izraženiji u Iranu nakon protesta koji su uslijedili poslije smrti Mahse Amini u pritvoru u septembru 2022. godine. Ona je bila uhapšena od strane policije za moral zbog sumnje da je prekršila kodeks oblačenja.
Tokom protesta širom zemlje ubijene su stotine ljudi, uključujući desetine pripadnika snaga sigurnosti, a hiljade demonstranata su uhapšene.
- Mi sigurno ne možemo nametati nošenje hidžaba pojedincima - izjavila je prošlog mjeseca portparolka iranske vlade Fatemeh Mohajerani, ponavljajući stav predsjednika Masuda Pezeškijana, uprkos kritikama iz konzervativnog tabora.
Njegova administracija je prošle godine odbila da usvoji zakon koji bi značajno povećao kazne za žene bez hidžaba.
U posljednjim mjesecima vlasti su zatvorile nekoliko kafića i restorana zbog nepoštivanja pravila o hidžabu ili zbog posluživanja alkohola, koji je zabranjen u Iranu.
- Hidžab je prvi bastion islamskog identiteta iranskih žena. Ako se taj bastion sruši, drugi kulturni i nasljedni elementi će se postepeno rušiti jedan za drugim - upozorio je ultrakonzervativni list Kayhan u četvrtak.

Iranski sud traži stroži pristup "društvenim anomalijama"

Iranske vlasti su saopštile da planiraju da otvore „kliniku za liječenje“ žena koje prkose obavezujućim zakonima o hidžabu, kojima se nalaže ženama da pokrivaju glavu u javnosti.
Otvaranje „klinike za liječenje u vezi sa skidanjem hidžaba“ je najavila šefica Odjeljenja za žene i porodicu Teheranskog štaba za promociju vrlina i prevenciju poroka Mehri Talebi Darestani, prenio je Gardijan.
Ona je rekla da će klinika ponuditi „naučni i psihološki tretman za uklanjanje hidžaba“.
Iranke i grupe za borbu za ljudska prava su izrazili bijes zbog ovog saopštenja.
Iranski novinar stacioniran u Velikoj Britaniji Sima Sabet, koji je prošle godine bio meta iranskog pokušaja atentata, rekao je da je taj potez „sraman“.
- Ideja o osnivanju klinika za "liječenje" otkrivenih žena je zastrašujuća, gdje su ljudi odvojeni od društva samo zato što se ne povinuju vladajućoj ideologiji - istakao je on.”
Iranski advokat za ljudska prava Hosein Raesi rekao je da ideja o klinici za liječenje žena koje se ne pridržavaju zakona o hidžabu „nije islamska, niti je u skladu sa iranskim zakonom“.
- Alarmantno je da je saopštenje stiglo iz Odjeljenja za žene i porodicu Teheranskog štaba za promociju vrlina i prevenciju poroka, koje potpada pod direktnu nadležnost vrhovnog lidera Alija Hamneija - dodao je on.
Vijest se od tada proširila među protestnim grupama „Žena, život, sloboda“ i studentima, izazivajući strah i prkos.
- To neće biti klinika, to će biti zatvor. Mučimo se da sastavimo kraj s krajem i imamo nestanke struje, ali ova država brine o komadu platna. Ako je bilo vremena da se svi vratimo na ulice, to je sada ili će nas sve zatvoriti - rekla je jedna mlada žena iz Irana koja je zahtijevala anonimnost.
Najava otvaranja klinike dolazi nakon što su državni mediji objavili da je studentkinja koja je uhapšena nakon što se skinula u donji veš u Teheranu, navodno u znak protesta što su je napali pripadnici obezbjeđenja kampusa zbog kršenja zakona o hidžabu, prebačena u psihijatrijsku bolnicu.
Grupe za ljudska prava, uključujući Amnesti internešenel, kažu da postoje dokazi o mučenju, nasilju i prinudnim ljekovima koji su korišćeni nad demonstrantima i političkim disidentima koje vlasti smatraju mentalno nestabilnim, kao i o tome da su smkešteni u državne psihijatrijske službe.&nbsp;

1250x600

1084x550

Iran otvara "kliniku za liječenje" žena koje prkose zakonima o hidžabu

Internacionalna policijska organizacija Crne Gore danas je u Baru organizovala okrugli sto pod nazivom „Zajedno protiv nasilja“, u okviru projekta „Osnažene žene - temelj sigurne zajednice“, koji se realizuje u partnerstvu sa Opštinom Bar. Događaj je okupio predstavnike institucija, nevladinog sektora i stručne javnosti s ciljem jačanja saradnje i unapređenja mehanizama zaštite žrtava nasilja, posebno rodno zasnovanog.
Ovaj skup je otvorio predsjednik IPO Crne Gore Nedeljko Đurović, izvršni direktor Momčilo Šćekić i generalni sekretar Boris Janković, naglašavajući da borba protiv nasilja zahtijeva koordinisano djelovanje svih društvenih aktera. Poručeno je da su povezivanje institucija i nevladinih organizacija, kao i brza i efikasna reakcija sistema, ključni za stvarnu zaštitu žrtava.
U radu okruglog stola učestvovali su predstavnici brojnih organizacija i ustanova, među kojima su Ivana Šćekić iz IPO Crne Gore i direktorica modne agencije „Top 3 Models“, psihološkinja Anđela Jukić iz skloništa „Lea“ Bar, socijalna radnica Milena Petrović, odbornica i prosvjetna radnica Vesna Drašković, predsjednik Organizacije slijepih za Bar i Ulcinj Veselin Joketić, koordinatorka IPO za južnu regiju Marjana Slavković, kao i predstavnice više nevladinih organizacija i centara za socijalni rad.
Tokom diskusije istaknuto je da je i dalje prisutan zabrinjavajući broj slučajeva nasilja, te da mnoge žene osjećaju strah i nepovjerenje kada je riječ o prijavljivanju. Učesnici su upozorili da su predrasude i stigmatizacija žrtava i dalje snažno prisutne, kao i otpor prema traženju stručne psihološke pomoći. Zbog toga je naglašena potreba dugoročne edukacije i promjene društvene svijesti.
Poseban akcenat stavljen je na potrebu većeg uključivanja muškaraca u razgovore i aktivnosti na ovu temu, kao i na razbijanje transgeneracijskih stereotipa. Ukazano je i na određene nedostatke u zakonskim rješenjima i rokovima postupanja, uz predloge za jačanje nadležnosti socijalnih službi i veće uključivanje psihologa u procese podrške porodici.
Kao jedna od konkretnih inicijativa predloženo je formiranje savjetovališta za porodice, uz poruku da porodica mora biti temelj zdravog razvoja i sistema vrijednosti.
Predstavnici IPO Montenegro podsjetili su da se projekat „Osnažene žene - temelj sigurne zajednice“ od juna realizuje kroz niz radionica i javnih događaja, sa ciljem osnaživanja žena i unapređenja međusektorske saradnje. Opština Bar je istaknuta kao primjer dobre prakse u podršci civilnom sektoru i partnerstvu sa nevladinim organizacijama.
Zaključak skupa je da će nadležnim ministarstvima biti upućeni konkretni predlozi za unapređenje sistema zaštite i podrške žrtvama, kako bi se smanjili institucionalni propusti i spriječila dodatna traumatizacija tokom postupaka.
- Nećemo stati na riječima - naša obaveza je da reagujemo, povezujemo i mijenjamo sistem tamo gdje ne funkcioniše, jer žrtva mora biti zaštićena, a nasilje jasno i odlučno sankcionisano - poručio je izvršni direktor IPO Montenegro Momčilo Šćekić.
Samo zajedničkim djelovanjem institucija, nevladinog sektora i građana moguće je, kako je zaključeno na skupu, izgraditi sigurniju i odgovorniju zajednicu za sve.

IPO Crne Gore i Opština Bar pokrenuli inicijativu za zaštitu žena i jačanje sistema podrške

Vaterpolisti Jadran M:Tela poraženi su u Trebinju &nbsp;večeras od ekipe Novog Beograda 15:12 (4:2, 5:1, 4:2, 2:7). i zaustavljeni na putu ka četvrtfinalu Lige Šampiona. Takmičenje će nastaviti u Eurokupu.
Imali su Novljani sve u svojim rukama i šansu da pobjedom izbore plasman u četvrtfinale Lige šampiona.
Poveli su na startu meča golom Danila Stupara 1:0 i to je bilo sve što su uradili u ovom meču.
Vicešampion Evrope i Srbije je preuzeo kontrolu dešavanja u bazenu.
Prednost je konstantno rasla, pa je na kraju treće četvrtine bilo 13:5.
U posljednjih osam minuta, Novljani su uspjeli da ublaže poraz.
Novi Beograd ide u četvrtfinale LIge šampiona, a Jadran M:Tel se seli u Evrokup.
Vasilije Martinović (četiri) i Nikola Lukić (tri) su bili najbolji kod gostiju.
Strahinja Gojković je za Novljane dao četiri, a Danil Merkulov tri pogotka.

Novljani zaustavljeni: Novi Beograd savladao Jadran M:Tel

Jovica Rečević i naredne četiri godine biće na čelu Džudo saveza, odlučeno je na izbornoj Skupštini te asocijacije.
Rečević je bio jedini kandidat, a dobio je jednoglasnu podršku delegata Skupštine.
Na mjestu predsjendika je od početka aprila 2022. godine.
- Ozbiljan rad saveza se ogleda i u činjenici da su prisutni bili delegati svih džudo klubova iz Crne Gore, njih 43 koliko ukupno broji Skupština i svi su za predsjednika jednoglasno podržali Rečevića &nbsp;koji je i do sada pokrivao tu poziciju - saopšteno je iz Džudo saveza.
Jednoglasnu podršku dobio je i Upravni odbor, u liji sastav su, na predlog Rečevića, ušli Marinko Jovović (potpredsjednik saveza i član UO), Željko Dragojević, Luka Jokić i Jovana Peković.
Delegati su usvojili Izvještaj o radu za 2025. godinu, kao i finansijske izvještaje za prethodnu godinu.
Usvojene su izmjene i dopune Takmičarskog pravilnika u skladu sa normativima Evropske i Svjetske džudo federacije, kao i plan rada i predlog budžeta za 2026. godinu.

Rečeviću novi mandat na čelu Džudo saveza

Usred sve većih tenzija zbog mogućeg američkog vojnog udara na Iran, satelitski snimci pokazuju da su ulazi u nuklearna postrojenja Irana, poput kompleksa u Isfahanu, navodno zatrpani tonama zemlje. Satelitski snimak od 10. februara prikazuje ono što izgleda kao gomila zemlje koja ispunjava ulaze u tunelski kompleks u Centru za nuklearna istraživanja Isfahan, centralno područje Irana. Snimak iste lokacije iz 2024. godine prikazuje ulaze u tunele onako kako bi obično trebali izgledati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026021121028_6e55ecb6304b579a7924809c6ea46659693c429e86c38b762a6bc6b2760bff81.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026021121028_6e55ecb6304b579a7924809c6ea46659693c429e86c38b762a6bc6b2760bff81" data-rendition-name="original" width="676" height="443" loading="lazy" alt="iran"></figure>  Posmatrači navode da je Iran donio odluku da zatrpa ulaze zemljom kao jednostavan način da oteža mogući upad specijalnih snaga u nuklearni kompleks. Nedavni satelitski snimci pokazuju i značajno gomilanje vojne opreme na bazama savezničkih snaga SAD‐a na Bliskom istoku, dok se vode pregovori o zaustavljanju iranskog nuklearnog programa.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026021121028_cb6326f2b499aefff9e54aab74398bf40c6315b3a983c245d347510b548ba567.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2026021121028_cb6326f2b499aefff9e54aab74398bf40c6315b3a983c245d347510b548ba567" data-rendition-name="original" width="670" height="648" loading="lazy" alt="Iran"></figure>  Satelitski snimci pokazuju povećanje broja aviona u vazduhoplovnoj bazi Al-Udeid u Kataru 17. januara (lijevo) i 1. februara. Iranski predsjednik Masud Pezeškijan je 11. februara na obilježavanju 47. godišnjice Islamske revolucije rekao da Iran "ne teži posjedovanju nuklearnog oružja" i da je spreman na provjeru svojih tvrdnji. Teheran je odbio da dozvoli inspekcije Međunarodne agencije za atomsku energiju tokom mjeseci pojačanih tenzija sa Sjedinjenim Državama oko iranskog nuklearnog programa.

Tag: hidzab