Američka Uprava za hranu i ljekove (FDA) odobrila je prvu i jedinu injekciju protiv HIV-a koja se prima samo dva puta godišnje, objavila je u srijedu farmaceutska kompanija Gilead Sciences.
Ova vijest označava početak očekivane svjetske distribucije lijeka koji bi mogao zaštititi milione ljudi – iako ostaje neizvjesno koliko njih će zaista imati pristup ovom snažnom sredstvu.
Radi se o lijeku lenacapavir, koji je u dva velika istraživanja gotovo u potpunosti spriječio nove HIV infekcije kod osoba pod visokim rizikom – učinkovitije nego dnevne pilule za prevenciju, koje se često zaborave uzeti.
- Ovo zaista ima potencijal da okonča širenje HIV-a - rekao je Greg Milet, direktor za javne politike u amfAR-u, Fondaciji za istraživanje AIDS-a.
Kondomi su i dalje učinkovita zaštita ako se pravilno koriste, ali preventivna terapija poznata kao PrEP (engl. pre-exposure prophylaxis) – koja podrazumijeva redovno korištenje lijekova, poput dnevnih pilula ili injekcija svaka dva mjeseca – sve je važnija. Lenacapavir nudi zaštitu tokom šest mjeseci, što ga čini najdugotrajnijom opcijom do sada. Ova pogodnost može privući osobe koje žele rjeđe ići ljekaru ili koje osjećaju stigmu zbog svakodnevnog uzimanja pilula.
Ipak, problemi unutar zdravstvenog sistema SAD-a – uključujući rezove u javnom zdravstvu i programima kao što je Medicaid – te smanjenje američke strane pomoći za borbu protiv HIV-a, mogu otežati dostupnost novog lijeka.
<h2>Ugrožen globalni napor protiv HIV-a</h2>
Milet upozorava da postoje “ogromne rupe u sistemu”, kako u SAD-u tako i globalno, koje mogu otežati i distribuciju lijeka i redovne posjete pacijenata, čak i kad je riječ o samo dvije injekcije godišnje.
Lenacapavir se već koristi za liječenje HIV-a pod nazivom Sunlenca, a verzija za prevenciju biće dostupna pod imenom Yeztugo. Aplikuje se putem dvije injekcije ispod kože stomaka, gdje lijek ostaje kao depo i postepeno se apsorbuje.
Gilead nije odmah objavio cijenu lijeka, a važno je napomenuti da on štiti samo od HIV-a, ne i od drugih polno prenosivih bolesti.
Globalna borba za zaustavljanje širenja HIV-a do 2030. godine stagnira. Samo u SAD-u godišnje se bilježi više od 30.000 novih infekcija, dok je broj novih slučajeva širom svijeta oko 1,3 miliona.
Uprkos postojećim opcijama, samo oko 400.000 Amerikanaca koristi neki oblik PrEP-a, što je tek djelić onih kojima bi mogao pomoći. Studije pokazuju da su države s većim korištenjem PrEP-a imale pad infekcija, dok su stope u drugim dijelovima zemlje nastavile rasti.
<h2>Zaštita koja ne zavisi od partnera</h2>
Otprilike polovina novih infekcija registruje se kod žena, koje često trebaju oblike zaštite koje mogu koristiti bez znanja ili pristanka partnera. Jedno veliko istraživanje u Južnoj Africi i Ugandi obuhvatilo je više od 5.300 seksualno aktivnih djevojaka i mladih žena. Nijedna od onih koje su primile injekciju lenacapavira nije se zarazila HIV-om, dok je u grupi koja je uzimala dnevne pilule oko dva odsto zaraženo.
Druga studija pokazala je sličnu efikasnost kod homoseksualnih muškaraca i rodno nesvrstanih osoba u SAD-u i još nekoliko zemalja koje se teško bore s HIV-om.
Ijan Hedok iz Hjustona, koji vodi organizaciju “Normal Anomaly Initiative” za podršku crnim LGBTQ+ zajednicama, učestvovao je u studiji i još uvijek prima injekcije.
- Sada zaboravim da sam na PrEP-u jer ne moram stalno nositi bočicu s tabletama. Bez obzira na to jeste li muškarac, žena, gej ili strejt – ovo zaista proširuje mogućnosti prevencije. Samo trebate doći na kliniku svakih šest mjeseci, što je snažan alat u poređenju s konstantnim pričama o kondomima ili dnevnim pilulama - istakao je on.
Dr Gordon Krofut, koji je učestvovao u istraživanju, naglašava da svi, u svakoj zemlji, koji su izloženi riziku od HIV-a, trebaju imati pristup PrEP-u.
- Moramo omogućiti lakši pristup ovako učinkovitim metodama prevencije - naveo je on.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

SAD odobrile prvu i jedinu injekciju protiv HIV-a: Prima se dva puta godišnje

Istraživači na Katoličkom univerzitetu Leven u Belgiji razvili su metod koji bi virus HIV mogao da učini trajno bezopasnim, javila je danas briselska novinska agencija Belga.
Novim istraživanjem, čiji su rezultati danas objavljeni u naučnom časopisu Nejčur komjunikejšns (Nature Communications), otkriven je način za potpuno onesposobljavanje virusa u ćelijama u laboratorijskom okruženju, što je profesor molekularne medicine Zeger Debiser opisao kao "naučni proboj".
- Potrebno je još dosta kliničkih istraživanja da bi novi tretman mogao da bude razvijen, ali ovo je veliki korak naprijed - rekao je Debiser.
Od HIV infekcije godišnje u prosjeku umre 600.000 ljudi širom svijeta. Međutim, zahvaljujući antiretrovirusnim ljekovima, koji zaustavljaju razmnožavanje virusa, kvalitet života pacijenata je značajno poboljšan, a broj novih infekcija je znatno opao. Međutim, pošto lijek samo potiskuje virus, pacijenti moraju da ga uzimaju doživotno.
Prethodno istraživanje Debiserovog tima već je omogućilo istraživačima da onesposobe "dži-pi-es (GPS) sistem" virusa, što znači da on više ne može da se integriše u ljudsku DNK na mjestu koje mu najviše odgovara. To sprečava širenje virusa, ali neki od njih ipak slučajno uspijevaju da zaobiđu tu barijeru.
Istraživački tim je zato odlučio da pronađe novi metod liječenja. Dajući virusima bar kod, tim je uspio da utvrdi gdje se virusi integrišu u DNK i u najnovijem istraživanju se fokusirao na blokiranje tih lokacija.
- Prvi agent onemogućava GPS sistem automobila, što znači da više ne može da pronađe optimalno parking mjesto. Drugi agent zatim zatvara barijere na svim drugim parkiralištima, što znači da auto ne može nigdje da se parkira - slikovito objašnjava Debiser.
Ipak, virus se ne iskorjenjuje iz tijela, već umjesto toga ide u dubok san. Kombinovanje ta dva metoda značilo bi da pacijenti sa sidom više ne bi morali da uzimaju ljekove doživotno.
Debiser navodi da su ipak potrebna dalja istraživanja da bi se to dokazalo. Prvi metod koji je razvio tim trenutno je u fazi kliničkih ispitivanja. Klinička ispitivanja novog metoda još nisu počela.

Istraživači u Belgiji razvili metod koji bi HIV virus mogao da učini trajno bezopasnim

Institut za javno zdravlje (IJZ) organizovaće danas akciju dobrovoljnog savjetovanja i testiranja na HIV, u okviru obilježavanja Nacionalnog dana testiranja na tu infekciju.
Iz IJZ-a su podsjetili da je na njihovu inicijativu Ministarstvo zdravlja 2023. godine proglasilo 4. mart za Nacionalni dan testiranja na HIV.
- Obilježavanje tog datuma se sprovodi sa ciljem ukazivanja na značaj testiranja na HIV i ohrabrivanja građana da se testiraju, što ranije saznaju svoj HIV status i uključe u liječenje - kazali su iz IJZ-a.
Oni su objasnili da će akcija dobrovoljnog savjetovanja i testiranja biti održana u prostorijama Savjetovališta za HIV u Institutu, od osam do 20 sati.
Kako su iz IJZ-a, testiranje je besplatno, nije potreban uput ni zdravstvena knjižica, a koriste se brzi testovi i rezultati su gotovi za najviše pola sata.
Dodaje se da Savjetovalište za HIV IJZ, osim testiranja na HIV brzim testovima iz oralne tečnosti i krvi, nudi i testiranje brzim testovima na hepatitis B, hepatitis C i sifilis.
Iz IJZ su rekli da, u cilju promovisanja i obilježavanja ovog dana, Savjetovalište za HIV, u saradnji sa organizacijama koje pružaju usluge ranjivim populacijama, nudi testiranje na HIV, hepatitis B i C, kao i sifilis.
Kako se navodi, danas će testiranje biti organizovano u Kući zdravlja od 16 do 20 sati, u srijedu u Juventasu od 17 do 21 sat, u četvrtak u CAZAS-u, a u petak ponovo u Juventasu.
Iz IJZ-a su kazali da je planirano testiranje na HIV brzim testovima oralne tečnosti i iz krvi.
- Osim ovih testova, zainteresovani se mogu testirati i na hepatitis B, hepatitis C i sifilis (ovi testovi koriste kapilarnu krv kao uzorak za testiranje) - naveli su iz IJZ-a.
Oni su naglasili da, da bi rezultat oralnog testa bio validan, osoba koja se testira najmanje 15 minuta prije testiranja ne smije da jede, pije, koristi žvakaću gumu ili puši.
U saopštenju se ističe da je testiranje na HIV čin brige o sebi i drugima i ključno za okončanje epidemije HIV-a.
Iz IJZ-a su naglasili da je jedini način da se utvrdi da li neko ima HIV testiranje, koje omogućava rano otkrivanje infekcije, rano započinjanje liječenja i dobar kvalitet života.
- Ako se HIV infekcija otkrije na vrijeme, u ranijem stadijumu, i ako se odmah započne sa liječenjem, osoba inficirana HIV-om može imati dug i kvalitetan život - naveli su iz IJZ-a.
Kako su kazali, antiretrovirusni ljekovi dovode do smanjenja količine virusa ispod nivoa detekcije, što sprečava prenošenje virusa na zdrave osobe.

Danas besplatno testiranje na HIV

Proizvođač ljekova Gilead rekao je da će omogućiti prodaju jeftinih verzija njihove vakcine protiv side u 120 siromašnih zemalja sa visokom stopom HIV-a, uglavnom u Africi, jugoistočnoj Aziji i na Karibima.
Ta vakcina je bila 100 odsto efikasna u prevenciji HIV infekcija u studiji na ženama, a rezultati objavljeni u srijedu pokazuju da je djelovala skoro jednako dobro i kod muškaraca. Nazivaju je najbližom vakcinom protiv AIDS-a koji je svijet ikada došao.
Lijek pod nazivom lenakapavir se već prodaje pod brendom Sunlenca za liječenje HIV infekcija u SAD, Kanadi, Evropi i drugdje. Kompanija planira da uskoro zatraži dozvolu za upotrebu lijeka za prevenciju HIV-a.
Iako postoje drugi načini zaštite od infekcije, kao što su kondomi, pilule, vaginalni prstenovi i injekcije dvaput mjesečno, stručnjaci kažu da bi Gilead vakcine dvaput godišnje bile posebno korisne za marginalizovane ljude koji se često plaše da traže njegu, uključujući gej muškarce, seks radnike i mlade žene.
- Ovo je toliko superiorno u odnosu na bilo koji drugi metod prevencije koji imamo da je bez presedana - rekla je direktorka Zajedničkog programa UN za HIV/AIDS (UNAIDS) Vini Bjanjima.&nbsp;
Ona je pohvalila Gilead za razvoj lijeka, ali je rekla da sposobnost svijeta da zaustavi SIDU zavisi od njegove upotrebe u rizičnim zemljama.
U izvještaju objavljenom povodom obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv side u nedjelju, UNAIDS je naveo da je broj umrlih od AIDS-a prošle godine, procijenjenih 630.000, bio najniži od svog vrhunca 2004. godine, što možda pokazuje da je svijet sada na „istorijskoj raskrsnici“ i da ima šansu da okonča epidemiju.
U saopštenju, Gilead je rekao da ima „stalnu posvećenost da pomogne omogućavanju pristupa prevenciji i tretmanu HIV tamo gdje je to najveća potreba“. Među 120 zemalja koje ispunjavaju uslove za generičku verziju je 18 uglavnom afričkih zemalja koje čine 70 odsto svjetskog opterećenja HIV-om.
Gilead je rekao da takođe radi na uspostavljanju „brzih, efikasnih puteva da se dođe do svih ljudi kojima je potreban ili žele lenakapavir za prevenciju HIV-a“.
U četvrtak, 15 grupa za zastupanje u Peruu, Argentini, Ekvadoru, Čileu, Gvatemali i Kolumbiji pisalo je Gileadu, tražeći da vakcina bude dostupna u Latinskoj Americi, navodeći „alarmantnu“ nejednakost u pristupu ljekovima i sredstvima za prevenciju HIV-a na kontinentu gdje infekcije stope najbrže rastu.

Vakcina protiv side uskoro u upotrebi

Ovogodišnja tema obilježavanja 1. decembra 2024. godine, Svjetskog dana borbe protiv HIV-a/AIDS-a je: “Okončanje epidemije HIV-a: Ravnopravan pristup, svačiji glas”.
Epidemija HIV infekcije zvanično traje 40 godina, a odnijela je više od 36 miliona života. Međutim, intenzivan rad na prevenciji, ranom otkrivanju (većoj dostupnosti testova u siromašnim regijama u kojima je i najveći broj zaraženih) i otpočinjanjem liječenja nakon što se potvrdi infekcija (većoj dostupnosti ljekova), doveo je do toga da je broj osoba kojima je potvrđena infekcija počeo da opada.
Prije četiri godine (2020. godine) HIV je otkriven kod 1,5 miliona ljudi, odnosno, oko 680.000 osoba je umrlo od AIDS-a, što je manje u odnosu na period od prije 10 do 15 godina, ali je i dalje zabrinjavajuća situacija.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u svijetu živi 37,7 miliona ljudi sa HIV-om, a dvije trećine zaraženih su na afričkom kontinentu.
Dugogodišnji rad sa mladima, lekcije iz biologije u kojima se obrađuje ovo oboljenje i dostupne informacije dovele su do toga da danas mladi sve više prepoznaju razliku između HIV-a i AIDS-a.
HIV infekcija se ne prenosi vazduhom, vodom, ujedom komarca, rukovanjem, suzama, znojem, stolicom, urinom. Virusa mora da ima dovoljno da bi se mogao prenijeti putem krvi, sperme, vaginalnog sekreta i majčinog mlijeka.
Dakle, prenosi se prilikom nezaštićenog polnog odnosa, odnosno, preko krvi (zaražen pribor kod intravenskih korisnika droga ili pirsing koji se vrši nesterilnim priborom) i sa majke na dijete (tokom trudnoće, porođaja ili dojenja).
U današnje vreme HIV infekcija se smatra hroničnom virusnom infekcijom, zahvaljujući savremenom terapijom koja je dostupna u našoj zemlji.
Uprkos predrasudama koje vladaju u društvu prema HIV pozitivnim osobama, potrebno je edukovati stanovništvo o savremenim medicinskim principima koji su danas veoma uspješni u liječenju.

Epidemija HIV-a odnijela više od 36 miliona života u posljednjih 40 godina

Rano otkrivanje HIV/AIDS i uvođenje terapije od nemjerljivog je značaja za zdravlje pojedinca, kazali su iz Instituta za javno zdravlja (IJZ), navodeći da stigma i diskriminacija predstavljaju značajne prepreke testiranju na taj virus. 
 
Iz IJZ su, u saopštenju povodom 1. decembra -Svjetskog dana borbe protiv HIV/AIDS-a, naveli da ta bolest i dalje predstavlja jedan od najznačajnijih svjetskih javnozdravstvenih izazova i da je do sada odnijela 42,3 miliona života. 
 
Iz te zdravstvene ustanove su naglasili da rodne nejednakosti, nejednakosti sa kojima se sreću ključne, vulnerabilne populacije, nejednakosti u pristupu preventivnim servisima i liječenju utiču na tok epidemije HIV/AIDS-a. 
 
- Epidemija HIV/AIDS-a se može zaustaviti samo unapređenjem dostupnih servisa za HIV i smanjenjem stigme i diskriminacije ključnih populacija u cijelom svijetu - istakli su iz IJZ. 
 
Kako su naveli, procjenjuje se da je tokom prošle godine u svijetu 1,3 miliona ljudi inficirano HIV-om, a da je 630 hiljada osoba umrlo od AIDS-a. 
 
- Smatra se da u svijetu sa HIV-om živi 39,9 miliona ljudi, od kojih je 30,7 miliona imalo pristup terapiji - navodi se u saopštenju. 
 
Iz IJZ su ukazali da je prvi slučaj HIV infekcije u Crnoj Gori registrovan 1989.godine i da se od tada izuzimajući godine KOVID - pandemije kada je došlo do smanjenja broja registrovanih slučajeva, svake godine povećava broj novoregistrovanih osoba. 
 
- Od početka epidemije 1989. godine do kraja prošle godine registrovano je ukupno 425 osoba inficiranih HIV-om, uključujući i osobe sa regulisanim statusom boravka koji se prvi put registruju u našem sistemu - naveli su iz Instituta i dodali da je u tom periodu 69 osoba umrlo od AIDS-a. 
 
Kako su kazali iz IJZ, najveći broj HIV infekcija (76 odsto) se otkrije u uzrastu od 20 do 39 godina, i značajno veći broj inficiranih su muškog pola. 
 
- Najčešći put prenosa infekcije, u 84 odsto slučajeva, je preko nezaštićenog seksualnog odnosa - navodi se u saopštenju. 
 
Iz IJZ su rekli da je najveći broj inficiranih registrovan u Podgorici i primorskoj regiji. 
 
- Tokom ove godine, do kraja novembra, registrovana je 31 osoba inficirana HIV-om, od kojih su nešto manje od petine osobe koje imaju dijagnostikovanu HIV infekciju od ranije, u zemlji porijekla, ali se po prvi put ove godine registruju u našoj zemlji, gdje nastavljaju sa liječenjem - kazali su iz Instituta. 
 
Oni su naglasili da je testiranje na HIV, rano otkrivanje bolesti i uvođenje terapije od nemjerljivog značaja, kako za zdravlje pojedinca, tako i za javno zdravlje. 
 
- Otkrivanje infekcije i rano započinjanje liječenja sprječava razvoj zdravstvenih komplikacija, poboljšava kvalitet života, produžuje očekivano trajanje života - rekli su iz IJZ dodajući da se danas sa HIV-om ne samo živi, već stari. 
 
Prema njihovim riječima, liječenje smanjuje mogućnost prenosa infekcija na neinficirane, jer osobe koja je na terapiji, ima dobar terapijski odgovor i nemjerljiv nivo virusa u krvi, ne može da prenese infekciju. 
 
Iz IJZ su istakli da stigma i diskriminacija predstavljaju značajne prepreke testiranju. 
 
Oni su kazali da Institut omogućava svim građanima povjerljivo i besplatno testiranje u Savjetovalištu za HIV u zgradi Instituta, svakog radnog dana od osam do 15 sati. 
 
- Testiranje se obavlja brzim testovima, nije potreban uput ni zdravstvena knjižica, rezultat je gotov za manje od 30 minuta - navodi se u saopštenju. 
 
Iz IJZ su kazali da će, u sklopu obilježavanja 1. decembra Svjetskog dana HIV/AIDS-a, u nedjelju organizovati testiranje na HIV u prostorijama Savjetovališta za dobrovoljno povjerljivo savjetovanje u periodu od 12 do 20 sati.

Stigma i diskriminacija prepreke testiranju na HIV

Jedini načini kojima se HIV može prenijeti su nezaštićeni seksualni odnosi, putem krvnih derivata i transmisijom sa majke na dijete. Dijeljenjem pribora za jelo, toaleta nemoguće je prenijeti virus. Većina građana, pretpostavljam, to ne znaju, jer za sami HIV je vezana toliko velika stigma. Da se bar malo počnemo edukovati na tu temu, osobe koje žive sa HIV-om u Crnoj Gori ne bi doživljavale toliko veliku izraženu stigmu, kao što je doživljavaju kroz sistem, kazao je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, predsjednik Crnogorske fondacije za HIV i virusne hepatitise Boris Vuksanović.
HIV je do sada odnio 44,4 miliona života u svijetu prema podacima SZO, smatra se da sa HIV-om živi 39 miliona ljudi, od kojih 29,8 miliona imalo pristup terapiji.
Prema evidencijama u Crnoj Gori je od početka epidemije 1989.godine do kraja 2022.godine u Crnoj Gori je 381 osoba inficirana HIV-om, te ti podaci, kaže Vuksanović, nijesu realna slika i uvijek se dodaje neki postotak &nbsp;na osobe koje znaju da su zaražene, a ne prijavljuju se za terapiju i dodaje se postotak i na osobe koje nijesu svjesne da su bile u riziku i ne testiraju se.
- Što se tiče stope novootkrivenih inficiranih osoba u Crnoj Gori je neka konstanta, nije da je previše poraslo. Od prošle i pretprošle godine imamo priliv migranata, ali to su osobe koje već znaju za svoj HIV status i koji su samo prešli da borave i žive u Crnoj Gori, koji su u Crnoj Gori ostvarili pravo na dalje liječenje. To nijesu novootkriveni slučajevi u Crnoj Gori, nego su preneseni s mjesta boravka kod nas - rekao je Vuksanović.
On kaže da iskustva ljudi iz Udruženja HIV pacijenata govore da građani nijesu mnogo informisani o načinu prenosa HIV-a.
- Što se tiče socijalnog kontakta, dijeljenje pribora za jelo, toaleta, sve je to nemogućnost prijenosa HIV-a na taj način. Znamo da se HIV prenosi jedino nezaštićenim seksualnim odnosom, putem krvnih derivata i transmisijom sa majke na dijete. To su jedina tri načina kako se HIV prenosi! Većina građana, pretpostavljam, da to ne znaju, jer za sami HIV je vezana toliko velika stigma. Da se bar malo počnemo edukovati na tu temu, osobe koje žive sa HIV-om u Crnoj Gori ne bi doživljavale toliko veliku izraženu stigmu, kao što je doživljavaju kroz sistem - poručio je Vuksanović.
Što se terapije tiče, objašnjava Vuksanović, ona je ove godine dostupna za sve inficirane HIV-om, u odnosu na prošlu godinu koja je zbog nedostatka terapije bila problem i izazov.
Zbog nedovoljne edukacije i opšte informisanosti, podsjeća Vuksanović, zaražene osobe su pod velikom društvenom stigmom, sa kojom se bore kao i sa virusom, ističe on, i praktično bez, kako kaže, psihološke pomoći.
- Crnogorska fondacija za HIV i virusne hepatitise nudi psihološko savjetovanje individualno, grupno, vršnjačkog savjetnika. I to je jedino u Crnoj Gori što se pruža kao psihološka podrška za osobe sa HIV-om. Kroz &nbsp;institucije ne postoji način podrške, ne postoji način psihološkog savjetovanja, tako da je &nbsp;vrlo &nbsp;malo izdvojeno za podršku osoba koje žive sa HIV-om u Crnoj Gori - zaključio je Vuksanović.

Vuksanović: HIV je u Crnoj Gori i dalje tabu tema, inficirane osobe su pod društvenom stigmom zbog izostanka edukacije

Evropska nedjelja testiranja na HIV i hepatitis traje od 18. do 25.novembra, a testiranje je dobrovoljno i povjerljivo svakog radnog dana od 8 - 15h, u toku ove nedjelje od 8 - 20h, u Institutu za javno zdravlje i domovima zdravlja u Baru, Budvi, Herceg Novom, &nbsp;Kotoru, Nikšiću, Pljevljima, Bijelom Polju i Beranama - kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, načelnica Odjeljenja za HIV virusne hepatitise i polno prenosive infekcije &nbsp;dr Alma Čičić.
Evropska nedjelja testiranja na HIV i hepatitis posvećena je podizanju nivoa svijesti o testiranju u Evropi i &nbsp;Crnoj Gori, te se ova nedjelja se koristi kao dobra akcija, kaže Čičić, jer osoba koja se testira na vrijeme, u nekoj ranijoj fazi infekcije, ističe ona, ima dobar terapijski odgovor i benefit za osobu je, kako kaže, ogroman.
- Osobe &nbsp;kod koji se virus otkrije u ranoj fazi infekcije mogu da žive dugo i kvalitetno, da u potpunosti ostvare svoj potencijal, ali ima i jako bitan javni zdravstveni značaj, odnosno osobe koje su na terapiji i koje imaju dobar terapijski odgovor smanjuje se mogućnost prenosa infekcije dalje, na neinficirane osobe, i to je način kako bismo zaustavili epidemiju kako HIV-a, tako i hepatitisa b i c - rekla je Čičić.
Testiranje koje se sprovodi u Institutu za javno zdravlje, podsjeća Čičić, je takozvano dobrovoljno povjerljivo savjetovanje i testiranje i, dodaje ona, za testiranje se koriste brzi testovi.
- Za samo testiranje uzima se uzorak krvi iz jagodice prsta, i rezultat je gotov za nekih tridesetak minuta. Ovakvo testiranje dostupno je u Institutu za javno zdravlje, kod nas u Savjetovalištu, svakog radnog dana od 8 - 15h, a tokom ove nedjelje imamo produženo radno vrijeme do 20h uveče, a radimo i akcije testiranja van Instituta, odnosno na terenu, u saradnji sa organizacijama civilnog društva, koje pružaju preventivne usluge populacijama koje su nama ključne, odnosno koje su u povećanom riziku od ovih infekcija. Ono što je bitno reći da se ova savjetovališta, osim u Institutu za javno zdravlje, nalaze i u domovima zdravlja, u Baru, u Budvi od ove godine, u Herceg Novom, Kotoru, Pljevljima, Nikšiću, Bijelom Polju i Beranama, kao i ovdje u institutu za javno zdravlje - naglasila je Čičić.
Princip rada u svim domovima zdravlja je isti, poručuje Čičić, a za testiranje nije potrebna knjižica, niti uput izabranog ljekara, dodaje ona, jer se ne uzimaju lični podaci, nego se, kako kaže, formira šifra od određenih kombinacija slova i brojeva, koja služi za praćenje statističkih podataka.
- Principom dobrovoljnog i povjerljivog savjetovanja &nbsp;omogućili smo pristup testiranju svima. Ne mora neko da ima knjižicu a može da dođe da se testira. Ono što je bitno i na čemu možemo sigurno da radimo jeste da podignemo svijest opšte populacije o značaju testiranja, znači neka edukacija opšte populacije, možda i malo više edukacije među zdravstvenim radnicima, odnosno da se mi trudimo da od tog nekog pasivnog pristupa testiranju imamo neki proaktivniji pristup i sigurno ono što utiče na testiranje, ne samo kod nas, nego i u drugim državama, je stigmatizacija koja prati ove infekcije i populacije koje su u povećanom riziku. To je nešto na čemu mora cjelokupno društvo da radi, da se ulaže dodatni napori kako bi se uopšte taj nivo stigmatizacije smanjio na na najmanju moguću mjeru - zaključila je Čičić.

Čičić: Omogućili smo pristup testiranja svima

Institut za javno zdravlje Crne Gore se i ove godine pridružuje organizacijama, institucijama i ključnim liderima širom Evrope u obilježavanju inicijative o podizanju svijesti o značaju testiranja i ranog otkrivanja HIV, hepatitis B i hepatitis C infekcija, ali i drugih polno prenosivih infekcija. - Broj osoba koje su kasno dijagnostikovane ili nisu ni svjesne da su inficirane HIV-om i/ili virusnim hepatitisima je i dalje veoma značajan i potrebno je uložiti dodatne napore kako bi se testiranje učinilo pristupačnije onima koji su u najvećem riziku od infekcija i omogućilo rano započinjanje terapije. Pravovremena dijagnoza i rano liječenje imaju osim uticaja na pojedinca i veliki javnozdravstveni značaj jer se liječenjem smanjuje mogućnost prenošenja infekcije na neinficirane osobe - poručuju iz Instituta. U cilju obilježavanja ove akcije, Institut za javno zdravlje Crne Gore sprovodi nedjeljnu akciju savjetovanja i testiranja na HIV, hepatitis B, hepatitis C i sifilis.&nbsp; Akcija testiranja će se sprovoditi u periodu od 18. do 25. novembra u prostorijama Savjetovališta za HIV u Centru za kontrolu i prevenciju zaraznih bolesti Instituta za javno zdravlje Crne Gore i na terenu (prostorije Kancelarije za prevenciju zavisnosti - Sekretarijat za socijalno staranje Glavnog grada i Drop in centri NVO koje pružaju preventivne servise populacijama u povećanom riziku) po sljedećem rasporedu:  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111816118_02071df932303576c8bac34dedf9e7dfa919e75abf45ebc0270b630b7115ee5b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111816118_02071df932303576c8bac34dedf9e7dfa919e75abf45ebc0270b630b7115ee5b" data-rendition-name="original" width="698" height="545" loading="lazy" alt="Raspored IJZCG"> </figure>  Testiranje na HIV, hepatitis B, hepatitis C i sifilis je besplatno i nije, kako su istkali, potrebna zdravstvena knjižica. Koriste se brzi testovi, uzorak krvi iz jagodice prsta i rezultati su gotovi za najviše 30 minuta. - Bolje je saznati svoj HIV / hepatitis status što ranije, jer rano započinjanje liječenja sprječava razvoj zdravstvenih komplikacija, poboljšava kvalitet života, produžuje očekivano trajanje života, a kod infekcije hepatitisom C može dovesti i do izliječenja - naveli su u IJZCG. Liječenje, kako su ukazali, smanjuje mogućnost prenosa infekcija na neinficirane osobe. - Hepatitis B infekcija se može prevenirati vakcinacijom protiv hepatitisa B. Prilikom testiranja na HIV / hepatitis, zdravstveni radnici poštuju etički kodeks koji sačinjavaju: pristanak na testiranje, povjerljivost, korektno savjetovanje uz saopštavanje rezultata testa i upućivanje na liječenje uz promociju zaštite ljudskih prava osoba koje su inficirane HIV-om i hepatitisom - zaključili su u IJZCG.

IJZ počinje akciju savjetovanja i testiranja na HIV, hepatitise B i C i sifilis

U novoj epizodi emisije Građanski ugao bavimo se temom HIV-a. Razgovaramo o edukativnim aspektima u odnosu na HIV/AIDS, načinu prenosa, razbijanju predrasuda i zabluda o ovom stanju kao i problemima sa kojima se suočavaju osobe koje žive s HIV-om zbog stigme i diskriminacije. 
 
Gosti Danijela Kalezića, koordinatora Montenegro prajda su dr Aleksandra Marjanović, specijalistkinja socijalne medicine u Institutu za javno zdravlje Crne Gore i Boris Vuksanović, izvršni direktor Crnogorske fondacije za HIV i virusne hepatitise.
Emisiju Građanski ugao možete pogledati večeras u 22 sata na TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D-0WwSW-dqAI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Građanski ugao na TV E: Razbijanje predrasuda i zablude o HIV-u

Dolar je oslabio prema najvažnijim svjetskim valutama drugu sedmicu zaredom, jer je najnoviji izvještaj o inflaciji u SAD-u podržao očekivanja da će Federalne rezerve (Fed) u septembru sniziti kamate prvi put u ovoj godini.
To znači manji prinos na američku u odnosu na ostale globalne valute.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, pao je 0,44 odsto na 97,84 bodova, čime je skliznuo drugu sedmicu zaredom, prenosi Hrportfolio.
Pritom je kurs eura ojačao 0,5 odsto prema dolaru, na 1,1697 USD.
Američka valuta je oslabila i u odnosu na japansku, 0,37 odsto, pa je cijena dolara skliznula na 147,18 jena (JYP).
Ključni izvještaj o inflaciji u SAD-u mjerenoj potrošačkim cijenama, pokazao je da je inflacija stabilna - iznosila je u julu na godišnjem niovu 2,7 odsto, 0,1 procentni poen niže nego su ekonomisti prognozirali.
U takvim uslovima, kao i zbog slabosti na američkom tržištu rada, porasla su očekivanja da će Fed sniziti kamatne stope za četvrtinu procentnog poena i moguće u još dva navrata do kraja godine.
Prema CME FedWatchu, tržišta novca odražavaju čak 93-procentnu vjerovatnoću za smanjenje kamatnih stopa za četvrtinu procentnog poena u septembru.
Smanjenje kamatne stope Fed-a u septembru, prvo ove godine, a možda i još jedno prije kraja godine, ostaje osnovna prognoza za većinu ekonomista koje je anketirao Reuters usred rastuće zabrinutosti oko zdravlja najveće svjetske ekonomije.
"Rizici od recesije ostaju niski, ali mislim da je mudro da Fed zauzme neutralniji stav i smanji kamatne stope na narednim sastancima", naveo je u svojoj bilješci glavni ekonomista LPL Financiala, Jeffrey Roach.
Međutim, prema nekim analitičarima, nije riječ samo kamatnim stopama.
U Morgan Stanley-u naime procjenjuju da je premija rizika dolara trenutno šest odsto u poređenju s rasponom od pet do devet odsto još od aprila.
Ta investiciona banka sada vidi dovoljno prostora za povratak premije rizika na te vrhunce, ili čak i njihovo premašivanje, što potencijalno slabi američku valutu. Investitori već pojačano štite svoja ulaganja u američku imovinu od kursnih rizika.
S druge strane, većina analitičara očekuje da će euro imati koristi od bilo kakvog sporazuma o prekidu vatre u Ukrajini.

Dolar oslabio drugu sedmicu zaredom

Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je danas da njegov ruski kolega Vladimir Putin "ne želi mir" već "kapitulaciju" Ukrajine, u izjavi posle video poziva sa predstavnicima takozvane "koalicije voljnih" saveznika Kijeva.
- Da li mislim da predsjednik Putin želi mir? Ako hoćete moje intimno ubeđenje, ne. On hoće kapitulaciju Ukrajine, to je predložio - rekao je francuski šef države i dodao da on hoće "snažan, trajan mir, odnosno mir koji poštuje međunarodno pravo, suverenitet i teritorijalni integritet svih zemalja".
Makron je ocijenio nasuprot tome da američki predsjednik Donald Tramp traži mir između Rusije i Ukrajine.
Uoči sastanka američkog predsjednika Donalda Trampa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog sjutra u Vašingtonu, kome će prisustvovati i Makron i nekoliko evropskih zvaničnika, Makron je rekao da je njihova želja da predstave ujedinjeni front Evropljana i Ukrajinaca, i da zatraže od Amerikanaca da kažu "do koje tačke" su spremni da doprinesu garancijama bezbjednosti koje će biti ponuđene Ukrajini u mirovnom sporazumu.
- Ne može biti teritorijalnih pregovora o Ukrajini bez Ukrajinaca - i, kako je dodao, isto tako &nbsp;-ne može biti razgovora o bezbjednosti Evropljana bez njih.
On je zatražio da Evropljani budu pozvani na buduće samite o Ukrajini.
Pitanje bezbjednosnih garancija za Ukrajinu je u centru izrade mogućeg mirovnog sporazuma, a cilj je da se time odvrati Rusija od novog napada na Ukrajinu.
Makron je obazrivo reagovao na mogućnost koju je predložio Donald Tramp da Ukrajina dobije zaštitu sličnu zemalja NATO, ali da ne postane članica Atlantskog saveza.
- Mislim da jedan teoretski paragraf nije dovoljan. Pitanje je suština - rekao je Makron.
- Kako kolektivno da osiguramo da se poštuje međunarodni poredak i da je bezbjednost svih nas zaštićena, zato što se radi o bezbjednosti Evropljana i Francuske - rekao je Maron iz svoje ljetnje rezidencije u tvrđavi Breganson, na jugoistoku Francuske, posle dvosatnog sastanka sa predstavnicima "koalicije voljnih".
Makron je rekao da Evropljani sjutra idu u Vašington ne samo da bi pratili ukrajinskog predsjednika, već da brane interese Evropljana.

Makron kaže da Putin ne želi mir za Ukrajinu već kapitulaciju

Politički projekat pod krstom, obavještajna mreža pod mantijama tiha okupacija koja traje, Crna Gora ćuti.
Udar u srce države
Srpska crkva u Crnoj Gori odavno nije samo vjerska institucija. Ona je dobro uvezana politička i obavještajna struktura, čvrsto integrisana u strategiju “srpskog sveta”, ideološkog projekta koji pod mantijom i liturgijom nosi plan demontaže crnogorske državnosti.
Njen uticaj je sistematski građen decenijama: od preuzimanja crnogorskih manastira i crkava, do infiltracije u obrazovanje, medije i politiku. I sve to uz prećutnu, a ponekad i otvorenu podršku domaćih političkih struktura koje, iz interesa ili straha, pokorno ćute.
Jonikije i Metodije – mitropoliti sa političkom agendom
Mitropolit crnogorsko-primorski Jonikije nije samo poglavar Srpske crkve u Crnoj Gori, on je politički akter sa jasnim zadatkom: cementirati srpski identitet i crkvenu vlast nad Crnom Gorom. Njegovi javni nastupi često su maskirani “brigom za narod”, dok u praksi proizvode duboke društvene podjele, demonizuju crnogorski jezik i istoriju, te otvoreno štite interese Beograda.
Mitropolit budimljansko-nikšićki Metodije, nasljednik Amfilohijevog radikalnog modela, nastavlja istu strategiju: umrežavanje parohija sa tzv. pravoslavnim bratstvima koja se pretvaraju u poluvojne formacije, lojalne Srpskoj crkvi. Pod njegovim blagoslovom održavaju se okupljanja na kojima se otvoreno pjevaju četničke pjesme, promoviše velikosrpska ikonografija, negira crnogorski identitet, &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;otkriva spomenik ratnom zločincu.
Struktura koja prelazi granice vjere.
Srpska crkva u Crnoj Gori ima sve elemente jedne paralelne vlasti:
- Poitički vrh &nbsp;i mitropoliti koji koordiniraju poruke sa Beogradom;
- Medijski aparat, portali, televizije i štampani mediji pod kontrolom Srpske crkve, koji šire propagandu;
- Logistika – mreža “vjernika” spremnih za ulične akcije, pritiske i provokacije;
-Fiansijski resursi – donacije iz Srbije i Rusije, mimo državne kontrole;
- Obavještajna veza – koordinacija sa srpskim i ruskim službama, uz aktivno prikupljanje podataka o političkim protivnicima.
Posljedice kapitulacije
Zakon o slobodi vjeroispovijesti bio je prva ozbiljna prijetnja monopolističkom položaju Srpske crkve u Crnoj Gori. Ali, umjesto dosljedne primjene, država je pod pritiskom litija i političkih ucjena, kapitulirala. Povlačenje zakona otvorilo je vrata još agresivnijem djelovanju Srpske crkve a institucije su pokazale svoju nemoć i potpunu podložnost crkveno- poitičkom pritisku.
Ovo više nije crkveno pitanje
Ovo nije spor oko ikona, liturgija ili vjeronauke. Ovo je pitanje političkog opstanka države. Dok god Srpska crkva ima militarističko &nbsp;prapolitičku komponentu, Crna Gora će biti taoc jedne ideologije. To je ideologija koja ne priznaje postojanje crnogorskog naroda, jezika ni kulture, i koja je spremna da to “riješi” svim sredstvima.
Dosta je bilo pokoravanja. Dosta je bilo straha pred mantijom koja komanduje kao general, a glumi pastira. Crna Gora nije ničija eparhija, niti oltar na kojem će se žrtvovati njen narod, jezik i sloboda.
Ko danas zatvara oči pred političkom i obavještajnom mašinerijom Srpske crkve, śutra će gledati kako nestaje država u kojoj živi. A kada posljednji put zazvone zvona sa otetih crnogoroskih manastira i crkava neće zvoniti na &nbsp;molitvu, već na uzbunu , da je Crna Gora pala.
Zato, ili ćemo sada prekinuti ovu okupaciju u mantiji, ili ćemo vječno živjeti kao narod bez imena, pod tuđim barjakom i tuđim jezikom.&nbsp;
Nema trećeg puta.
Da je vječna Crna Gora!!!

Mantija kao bajonet: Kako Srpska crkva i njeni mitropoliti razaraju Crnu Goru

Još jedan gaf na terenima Prve crnogorske lige - utakmica u Tivtu između Arsenala i Budućnosti prekinuta je zbog kvara na reflektorskom osvetljenju. Dešava se to i na mnogo većoj sceni, i na boljim stadionima, ali je problem što je ovo bila tek druga utakmica pod reflektorima u Tivtu u istoriji.
Naime, stadion u Tivtu dobio je reflektore, njih 160 komada, 4. avgusta.
Kompletnu investiciju od 800 hiljada eura finansirao je Fudbalski savez Crne Gore.
Prva utakmica pod reflektorima odigrana je upravo te večeri, a sastali su se Arsenal-Jedinstvo na startu domaćeg šampionata.
I već na drugoj utakmici došlo je do kvara.
Meč između Arsenala i Budućnosti nastaviće se sjutra od 18.30 od momenta prekida

Investicija od 800 hiljada eura: Reflektori u Tivtu "izdali" već na drugom meču

Zaposleni u IT sektoru u Opštini Tivat Đuro Grubišić, inače sestrić poslanika Vladimira Dobričanina, prijavljen je nadležnima pod sumnjom da je hakovao čitav opštinski sistem izrevoltiran procedurom za provjeru njegovog dugotrajnog bolovanja, saznaje Portal ETV.
Izvori Portala ETV kažu da je Grubišić na bolovanju bio duže od godinu, te da je razočaran činjenicom da predsjednik Opštine Željko Komnenović nije zaustavio proceduru koja je protiv njega pokrenuta, hakovao čitav opštinski IT sistem koji je, inače, vodio sa bolovanja.
Prema našim informacijama, sve je uništeno - trezor ruiniran, u arhivi nema jednog dokumenta za posljednjih godinu i po.
Komnenović nije htio da komentariše ovaj slučaj, a jedino što nam je rekao je da je tužilačko-policijska istraga u toku.
To nam je potvrđeno i u kotorskom ODT-u.
- O navedenom događaju je obaviješten dežurni tužilac ovog tužilaštva od strane UP OB Tivat koji je naložio preduzimanje određenih radnji, kako bi se utvrdilo da li u postupanju bilo kog lica ima elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti - naveli su u kotorskom ODT-u odgovarajući na pitanja Portala ETV.
Ipak, više detalja o istrazi zvanično nijesu mogli da saopšte.
- Radi zaštite od objelodanjivanja podataka koji se odnose na sadržinu preduzetih radnji u pretkrivičnom postupku i dokaza prikupljenih izviđajem, nijesmo u mogućnosti da Vam odgovorimo koje su radnje preduzete, koje ćemo eventualno preduzeti, te o sadržini prikupljenih dokaza - dodali su u kotorskom ODT-u.
Uprava policije do objave ovog teksta nije odgovarala na pitanja Portala ETV povodom ovog slučaja.

Odmazda za provjeru bolovanja: Grubišić navodno hakovao opštinski IT sistem jer Komnenović nije spriječio pokretanje procedure protiv njega

Dok Crna Gora gori, dok vatrena stihija proždire imanja i kuće, Demokrate tihuju. Nema Alekse, ni Borisa, ni Momčila... Danilo se javio tek kad ga je Spajki podsjetio da bi trebalo da pozove pomoć. Isti onaj Danilo koji je u maju na Momčilov forhend - kako smo se spremili za požarnu sezonu, odgovorio bekhendom - da smo šampioni u regionu. U nespremnosti - definitivno.
Kancer koji proždire sistem bezbjednosti očito požare ne svrstava u domen svojih nadležnosti. Njegove su neke ozbiljnije situacije... Kao recimo ranjavanje Marka Ljubiše u Pržnu. A sve što su mogli su učinili da se ne desi - &nbsp;jasno su koju sedmicu ranije upozorili bezbjednosno interesantne ličnosti da se čuvaju... I to bi, po njima, bilo to. Zamalo pa nevolja bilo je to što se na istoj lokaciji u Pržnom nalazila i štićena ličnost koja je - a šta je drugo preostalo, evakuisana sa lica mjesta.
Vjerovatno će u nekom od sljedećih saopštenja biti preporuka da na plažu štićene ličnosti idu naoružane. Ili da ne izlaze, kao što je preporučeno bezbjednosno interesantnim licima. Tako bi, kako zna da kaže VD direktora policije - građani imali još više sreće potrebne da ne postanu slučajne mete mafijaških obračuna. Na kraju, kako je uopšte došlo do toga da u neposrednoj blizini borave štićena i bezbjednosno interesantne osobe???
Taći u proces koji je od imena pa dalje naopak, Demokrate doživljavju kao prst u oko. U crnogorskoj legislativi još uvijek nije uspostavljen proces vetinga, dakle to je nešto što postoji taman koliko i funkcija pomoćnika (ili zamjenika, ko će ga znati) premijera, koju je sebi dodijelio Alekse Bečića, sveta je stvar za Demokrate. U veting se kunu, zbog njega se pada u trans, čine razne gluposti... I nezakonitosti... I mnogo paniče u posljednje vrijeme.
Posljednji je svoju ličnu i partijsku frustraciju u javni prostor istresao, a ko drugi do glasnogovornik, siva eminencija, stranački ideolog, pravnik sa Megatrenda i čovjek bez supruge - Boris Bogdanović.
Panika. Sllična onoj u nastupu Danila Šaranovića i Lazara Šćepanovića onomad u skupštini. Očigledno, manjak argumenata neumoljivo tuče u glavu. Pa je tako na listu navodnih protivnika vetinga, odnosno formiranja partijske vojske poslušnika od bezbjednosnog sektora dodao i advokata Veselina Radulovića. Koji se, vjerovali ili ne, drznuo da najavi krivične prijave protiv Danila i Lazara, zbog protivpravnog progona njegovih kijenata, biših visokih policijskih funkcionera Darka Mađarića i Tihomira Goranovića.
Nećemo ulaziti u sadržaj Bogdanovićevog saopštenja, znate već - sluge, gazde, tanjiri supe, „šef“ iz noćnih mora, policajci s knjižicama, mafija sa značkama, mediji, cigare, supruga koje nema, lične karte iz prošlog vijeka...
Najava krivičnih prijava protiv Šaranovića i Šćepanovića po Borisu je napad na tekovine likove i djela njegove partijske bratije koju izjednačava sa državom. Kao da je to svršen čin. Kao da nema razmatranja prijave, odlučivanja o osnovanosti, pa tek onda proces, ako za to ima razloga. Vjerovatno su uvjereni u to jer „na trupicu“ procesuiraju profesionalce iz policije, pa mislie da to tako treba. Pravnik sa Megatrenda po ko zna koji put sa pozicije moći, spinuje i vrši pritisak na tužilaštvo ili pravosuđe, čak i prije nego su prijave predate. I dodaje da neće biti ni predate jer advokat Radulović nema hrabrosti za to.
Ali zato se, kaže, oni ne plaše, nikoga... Ne klimaju glavom pred moćnicima, ne povlače se kad neko digne glas, ne boje se prijetnji... Ma nikoga.
Osim izgleda – poštara. Jer kako objasniti da hrabri Boris Bogdanović od februara nije imao petlju da primi tužbu koju je protiv njega podnijela kompanija Bemax zbog kleveta i uvreda, i na koju treba da dostavi odgovor. Kakav je to junak koji nema hrabrosti da se suoči sa sopstvenim tvrdnjama, javno izrečenim.&nbsp;
I iskoristiti priliku da ih javno potvrdi pred sudom. Kako objasniti da javna ličnost ne može biti pronađena, barem na poslu za koji zna vascijela zemlja. Možda ga nije strah poštara, možda je to isti onaj koji evo godinu i više ne može da nađe Vesnu Bratić. Ili tužbu u fioci hrabro čuva Bogdanovićev partijski kolega, prvi poštar Crne Gore, Josip Đurašković. Ko će ga znati.

Čega se plaši Boris Bogdanović

Vatrogasci Crne Gore uputili su otvoreno pismo premijeru Milojku Spajiću, direktoru Direktorata zaštite i spašavanja Miodragu Bešoviću i ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću ukazujući da, između ostalog, za izgaranje na požarištima svih ovih dana i rizikovanje sopstvenih života, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava. Jasno su poručili da će znati da se izbore za svoja prava i status koji im pripada, te da su na tu borbu spremni.
Konstatujući da je Bešović šest godina na poziciji direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje pitali su ga osjeća li bar malo odgovornosti za stanje u tom sistemu.
- Šest godina je problem 50000 eura da se osposobe helikopteri kako bi bili operativni za gašenje požara. Nijeste bili u stanju šest godina da servisirate i registrujete avione za gašenje požara. Sa budžeta napaćene Crne Gore se daje preko 200 plata zaposlenima u direktoratu na čijem ste čelu. Od svih zaposlenih je samo 10-15 operativaca, a ostalo službenici po kancelarijama, koji ne znaju što im je posao - naveli su vatrogasci u otvorenom pismu u koji je dostavljen Portalu ETV.
Upravo ti, kako su kazali, stručnjaci iz kancelarija se usuđuju da prave zakon koji tretira prava vatrogasaca - ljudi koji ginu na terenu i spašavaju imovinu i živote građana.
- Kaži, Bešoviću, kao jako stručno lice ko su oficiri za vezu sa stranim timovima trenutno u Crnoj Gori. Naravno da i to rade vatrogasci, kako ne bi vaši zaposleni iz kancelarija izlazili na ove visoke temperature i bili izloženi bilo kakvom riziku – dodali su oni.
Pitali su ga smatra li i on da je kompetentan i kadar da zajedno sa ljudima iz kancelarija napravi dobro zakonsko rješenje za vatrogasce.
- Smatrate li da sa sigurnošću znate šta pogađa tu ranjivu kategoriju zaposlenih, kojima je startna zarada 678 eura? Naravno da vas to suštinski ne interesuje, ili vas interesuje isto koliko opremljenost i uniformisanost tih ljudi... Ili vas sve to interesuje koliko i helikopteri i protivpožarni avioni – dodali su oni.
Ocijenili su da je samo nastavio po starom.
- Umjesto da se konačno status crnogorskih vatrogasaca riješi na najbolji mogući način za njih, i njihove porodice, vi nastavite po starom da sistem zaštite i spašavanja tumara i nazaduje, a Vama i vašim službenicima iz kancelarija preporučujemo da nastavite da obilazite najskuplje svjetske destinacije, i želimo vam da se što lakše prilagođavate različitim vremenskim zonama. Nemojte ni slučajno ni Vi ni ministar (Danilo) Šaranović pomisliti da sneste odgovornost zato što sistem ne funkcioniše, i što je veliki broj naših građana ostao bez krova nad glavom – poručili su oni ironično.
Uputili su i otvorenu molbu svim poslaničkim klubovima da se u što kraćem roku pristupi izmjenama zakonskog rješenja o zaštiti i spašavanju i da se konačno vatrogascima-spasiocima da status kakav zaslužuju.
- Da ti ljudi mogu da sa svojim porodicama žive normalno od svog rada, da im se stvori zakonska mogućnost za uvećanje koeficijenata za obračun zarada, jer njihova žrtva to zaslužuje – navelis u oni.
Cijela crnogorska javnost, kako su podvukli, bi trebalo da zna da vatrogasci koji izgaraju na požarištima sve ove dane rizikujući svoje živote, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava.
- Uprkos činjenici da gotovo nedelju dana ne miču mlaznice iz ruku, a spavaju na zgarištima – ukazali su vatrogasci.
U konačnom bi, cijene oni, i premijer Milojko Spajić trebalo da bez odlaganja učini sve iz svoje nadležnosti da preispita rad Direktorata za zaštitu i spašavanje i pomogne da vatrogasci dobiju status kakav zaslužuju.
- Status kakav vatrogasci imaju u cijelom svijetu, sem kod nas – dodali su oni.
Biti vatrogasac je, poručuju oni, čast.
- Pomagati drugim ljudima rižikujući svoj život je hrabrost i nešto što društvo ne smije da zanemari. To su ljudi koji za svoj radni vijek nemaju mogućnost da sa svojim porodicama idu na ljetovanje, koji nikada nijesu mirni, i izloženi su stresu 24 sata dnevno - jer nikada se ne zna kakav poziv za pomoć može da uslijedi. Oni moraju biti tu, spremni da odgovore svim izazovima – ukazali su u otvorenom pismu.
Vrlo često, kažu, lokalne uprave čine sve, ali su zbog birokratije i monopola koji drži Direktorat za zaštitu i spašavanje, nemoćne da poboljšaju status vatrogasaca.
- Zvanje vatrogasac spasilac je definisano zakonom kao posebno zvanje, kao takvo postoji i u zakonu o zaradama u javnom sektoru, pa je u odnosu na zarade vazrogasaca spasilaca, kao posebno zvanje lako zakonski djelovati na uvećanje koeficijenata, upravo onako kako se uvećavaju zarade javnim funkcionerima i poslanicima – naveli su oni.
Izguraće, decidni su, sve što se postavi kao izazov - pa i ovu požarnu sezonu.
- Ali isto tako obećavamo da ćemo znati da se izborimo za naša prava i status koji nam pripada. Svi vatrogasci u Crnoj Gori kao i naš komandni sastav smo spremni i na tu borbu. Očekujemo hitnu reakciju svih političkih aktera, uz uvažavanje mišljenja vatrogasaca, a ne nikako ljudi iz kancelarija – zaključili su vatrogasci.

Vatrogasci pisali Spajiću, Bešoviću i Šaranoviću: Za izgaranje na požarištima nemamo plaćen prekovremeni rad, spremni smo na borbu za svoja prava i status

„Zato svaki pojedinac, ko god bio, počevši od mene do svakog ministra, ne smije biti iznad potrebe očuvanja volje naroda, očuvanja odnosa unutar Vlade i parlamentarne većine. Ostavka nije znak slabosti. Ostavka je znak mudrosti i spremnosti na žrtvu zarad opšteg dobra – zborio je lider Demokrata Aleksa Bečić 7. aprila 2021, tada predsjednik Skupštine Crne Gore, u pokušaju da pomogne tadašnjem premijeru Zdravku Krivokapiću da odobrovolje ministra pravde Vladimira Leposavića da podnese ostavku. Uzalud. Na kraju je Leposavić smijenjen u Skupštini, a Bečićeve Demokrate bile su uzdržane. Leposavić je platio cijenu negiranja genocida u Srebrenici. <h2>KO KONTROLIŠE KONTROLORE</h2> Bečić je danas potpredsjednik Vlade zadužen za sektor bezbjednosti, a njegovi partijski puleni Danilo Šaranović i Dragan Krapović rukovode resorima unutrašnjih poslova i odbrane. Policijom i vojskom. Oba sistema su u rasulu. Premijer Milojko Spajić uspio je nekako da otme Demokratama tajnu službu i stavi pod svoju kontrolu Agenciju za nacionalnu bezbjednost, iznenadnim imenovanjem Ivice Janovića za direktora. Toliko su mu dozvolili. Ali tek pošto su ovu Agenciju - koja je u posljednjih pet godina postala ispostava ruskih i srpskih službi, opskrbili svojim ljudima – da mogu u svakom trenutku da nadziru njen rad. Nemoć ili nezainteresovanost premijera da se pozabavi sektorom bezbjednosti jasno se pokazala i nakon što je Bečić prošle godine završio na „crnoj listi“ Hrvatske kao persona non grata, zajedno sa liderima nekadašanjeg proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta Andrijom Mandićem, aktuelnim predsjednikom Skupštine Crne Gore i Milanom Kneževićem, poslanikom. Istovjetan status sada prijeti i Krapoviću, jer je izazvao bijes Hrvatske izradom znački za školski brod „Jadran“ koji je pod sporom. Hrvati polažu pravo na njega, ali ga Crna Gora smatra svojim... Hrvatska je prošle godine blokirala Crnoj Gori zatvaranje poglavlja 31 - Vanjska, sigurnosna i odbrambena politika, zbog usvajanja u parlamentu takozvane Rezolucije o Jasenovcu. I opet prijeti istovjetna opasnost.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="krapović"> <figcaption>OPASNA PROVOKACIJA: Dragan Krapovićetv</figcaption> </figure>  <h2>,,SLUČAJ KRAPOVIĆ“</h2> Protestna nota upućena Crnoj Gori nakon niza Krapovićevih poteza, od kojih su značke bile „kap koja je prelila čašu“, sumorno upozorava da opet možemo biti zaustavljeni na evropskom putu. Zahvaljujući sebi. Prema dostupnim informacijama, premijer Spajić spreman je da se riješi Krapovića, a „otvorio je front“ i sa Šaranovićem. No, persona non grata – Bečić - još će neko vrijeme ostati u Vladi, svjestan da će njegove Demokrate na najprljaviji mogući način braniti svoga lidera. Ali i svoj dio ovlasti u Vladi Milojka Spajića: Demokrate su od sektora bezbjednosti u Spajićevoj vladi napravile svoj „zabran“ i ne dozvoljavaju bilo kakvo uplitanje u politike resora kojima upravljaju?! Nakon što je Krapović uspio da Crnu Goru opet „posvađa“ sa Hrvatskom, Spajić se osnažio da u krugovima Vlade najavi njegovu smjenu. Demokrate su, za sada, bez reakcije. Međutim, smetnja evropskom putu naše zemlje je i kontinuirano onesposobljavanje resora unutrašnjih poslova. Šaranović je sa svojim timom organizovao nezapamćenu političku čistku, a na meti su listom iskusni službenici. Uklanjaju svakog nepodobnog. Na što Spajića upozoravaju i međunarodne adrese. <h2>POLICIJSKA NESPOSOBNOST 1. JANUARA</h2> Do danas, međutim, Spajić nije tražio Šaranovićevu ostavku, iako Crna Gora sve više postaje zemlja nebezbjedna za život. Na Cetinju se u januaru dogodio novi masovni zločin, kada je ubijeno 13 osoba, među kojima i dva dječaka, rođena braća. Policija je te kobne noći čitavih šest sati Prijestonicom jurila ubicu, koji se čak jedno vrijeme kretao centrom Cetinja, nesmetano prolazeći pored punktova policajaca?! Nijesu ga uhvatili. Ubio se pred njima. Ovaj masakr uslijedio je nepunih dvije i po godine poslije zločina u cetinjskom naselju Medovina, đe je u avgustu 2022. godine ubijeno 10 ljudi, među kojima i dvojica dječaka, isto rođena braća. Ostao je premijer gluv na zahtjeve građanki i građana Crne Gore i opozicije, poslije drugog cetinjskog masakra, da smijeni Šaranovića, kad već on nije razmišljao o ostavci.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="šaranović"> <figcaption> „ŠAPA“ NA POLICIJU: Šaranović, Bečić i Šćepanovićetv</figcaption> </figure>  <h2>KAD VLAST NE ŽELI DA ČUJE I VIDI</h2> Nije Spajić od Šaranovića zatražio da se povuče sa funkcije ni poslije niza mafijaških obračuna u zemlji, iako nas Demokrate ubjeđuju kako su baš oni „stali na kraj“ mafiji i kako sada, zahvaljujući njima, svi u Crnoj Gori mogu da se osjećaju sigurno?! A ta ,,sigurnost“ jasno se očitovala kada je mafijaško ubistvo organizovano na jednoj od najprometnijih saobraćajnica u Podgorici, u saobraćajnom špicu i kada samo pukom srećom nije bilo slučajnih žrtava. Ili kada je u julu, u Staroj Varoši, ubijena još jedna, prema operativnim informacijama policije, bezbjednosno interesantna osoba, čovjek koji je samo dva mjeseca ranije preživio pokušaj ubistva. Ispostavilo se da ga je ubio isti mladić koji je na njega pucao i u maju i za kojim je policija Danila Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića navodno intenzivno tragala. Kakva je stvarna sigurnost pokazalo se i četiri dana kasnije kada je u mafijaškom ubistvu, u bašti jednog podgoričkog kafića, koja je bila puna gostiju, likvidiran još jedan Podgoričanin. Jedan od ispaljenih metaka je, srećom, samo okrznuo ženu koja je šetala ulicom. Nije to sve: u junu prošle godine, u ubistvu izvedenom aktiviranjem snažne eksplozivne naprave na Cetinju, na prometnom mjestu, u jutarnjim satima u blizini škole, isto tako samo zahvaljujući srećnim oklnostima nije stradao neko od prolaznika. Pa ubistvo bezbjednosno interesantne osobe snajperskim hicem, u dvorištu svoje kuće na Cetinju, pa likvidacija pomorca u ovom gradu... A koliko smo bezbjedni bjelodano je pokazalo i ubistvo brata i sestre, u njihovom porodičnom domu u selu Sokolac nadomak Bijelog Polja... Ubio ih je čovjek za kojim je policija prethodno mjesecima bezuspješno tragala. I nijesu ga ni nakon ovog zločina pronašli naši policajci, već je uhvaćen u Srbiji... Samo je sreća zaslužna i što niko nije poginuo u nedavnom pokušaju ubistva bezbjednosno interesantne osobe na otvorenom bazenu jednog hotela u Budvi, koji je bio pun gostiju... U kojoj mjeri se građanke i građani Crne Gore mogu osjećati sigurno pokazalo je i brutalno prebijanje predsjednika Opštine Budva Nikole Jovanovića iza čega, prema njegovim tvrdnjama, stoji mafija povezana sa državnim vlastima?! I on je napadnut i pretučen pred brojnim svjedocima... <h2>ISTINSKA NEMOĆ MOĆNIKA</h2> U, po standardima Demokrata, bezbjednoj Crnoj Gori nedavno se odigrao i zastrašujući napad na novinarske ekipe Pobjede i Vijesti, u Gornjem Zaostru kod Berana, kada je rulja od nekoliko desetina muškaraca umalo linčovala fotoreportera Pobjede Steva Vasiljevića. Prijećeno mu je i klanjem?! I sve to naočigled dvojice inspektora u civilu?! Pristalice četničke ideologije okupile su se toga dana u Gornjem Zaostru povodom otkrivanja spomenika jednom od četničkih vođa Pavlu Đurišiću, ratnom zločincu, saradniku nacista. Novinari, pogotovo Vasiljević, iz nekoga razloga im nijesu bili po volji. Pa su se odlučili na smovlašće, da se na svoj način obračunaju s njima, a inspektori se nijesu miješali?! Spajić ni poslije ovakvog nezapamćenog skandala nije pozvao Šaranovića na odgovornost. Plaši li se premijer otrovnog jezika Demokrata čiji poslanici u pralamentu demonizuju svakog kritičara, odvratno se obračunavajući s neistomišljenicima. Njihova konstantna meta su i kritički mediji, čak i personalno novinarke i novinari na čiji račun iznose ogavne neistine. <h2>ČOVJEK ZADUŽEN ZA BLAĆENJA</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142" data-rendition-name="original" width="1200" height="838" loading="lazy" alt="bogdanović"> <figcaption>TROVAČ: Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Glavnu ulogu za blaćenje nepodobnih ima, poslaničkim imuniteto zaštićeni, generalni sekretar i šef Kluba poslanika Boris Bogdanović koji bez odgovornosti, zazora i stida truje crnogorsku javnost neistinama, bolesnim konstrukcijama, poluistinama. Tako mu se juče na meti našao advokat Veselin Radulović, a nakon što je za Portal ETV najavio krivične prijave protiv Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića zbog teže zloupotrebe službenog položaja, jer, kako je, pored ostalog, ocijenio, rukovodstvo bezbjednosnog sektora, pod izgovorom vetinga, sprovodi obračun sa svima koji im ne odgovaraju i od policije prave „partijski odbor Demokrata kojim će rukovoditi osobe bez ličnog i profesionalnog integriteta i časti“. Ekspresno je reagovao Bogdanović i salvom uvreda zasuo Radulovića, a kada mu je ovaj odgovorio, podsjećajući ga na pravničku diplomu sa sumnjivog Univerziteta „Megatrend“, do koje je došao tek u četrdesetim godinama života, i zbog čega sa njim ne može polemisati o ozbiljnim pravničkim temama Bogdanović se razgoropadio i zasuo advokata odvratnim uvredama, nedostojnim javnoga prostora. Naravno, povezujući ga s mafijom. Kao što je s mafijom povezao i studente i studentkinje iz pokreta „Kamo śutra“ koji su nakon masovnog zločina na Cetinju u januaru, na protestima koje su organizovali, tražili ostavke Šaranovića i Bečića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9" data-rendition-name="original" width="1442" height="894" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>STRAH: Milojko Spajićetv</figcaption> </figure>  <h2>SPAJIĆ NA POTEZU</h2> Ako bi Spajić odlučio da se riješi nesposobnih, ali opasnih štetočina u svojoj vladi koji dolaze iz Demokrata, jasno je da bi se žestok otrov iz njihovih usta izlio na njega. Možda premijer i lider Pokreta Evropa sad još nije spreman na takav udar? Pogotovo u svjetlu činjenice da i u svome PES-u, listom sastavljenom od prebjega iz drugih partija, ima nevolja, jer raznolika ideološko-politička skupina ne dijeli iste vrijednosti. A Crna Gora, jasno je, nema još mnogo vremena za čekanje na svom evropskom putu. Kao što je 2022. godine ulazak Crne Gore u EU bio „na dlanu“ tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću, koji je odbio ničim zasluženu ponudu Brisela, tako i Spajić ima priliku da, bez obzira na brojne probleme s kojima se suočava naša zemlja, on bude taj koji će je uvesti u EU. Da bi se to i dogodilo moraće da napravi snažniji otklon od politika koje nas uvlače u velikodržavne projekte, poput „ruskog“ ili „srpskog svijeta“ čiji je cilj slabljenje Evrope i brisanje prava utemeljenih na zapadnim vrijednostima – od demokratije i ljudskih prava, do prava na život. I jasno je da Bečić i njegove Demokrate neće pristati na ostavke, kao što nije ni onaj kojeg je Bečić prozivao te 2021. i pozivao ga na ostavku, zarad očuvanja Vlade i parlamentarne većine, kao čin žrtve zarad opšteg dobra i apelujući da nijedan pojedinac, počevši od njega samoga, ne smije biti iznad tih interesa. Samo nekoliko mjeseci kasnije i sam Bečić je tada ušao u grčevitu borbu za fotelju predsjednika Skupštine Crme Gore. Bezuspješnu. Poslije kratkog opoziciong staža opet je dio vlasti. I, jasno je, nije namjeran da se tako lako odrekne funkcije. Ni za interes Crne Gore u Evropskoj uniji. Smjena ministra Krapovića je izvjesna, smjena ministra Šaranovića sve izvjesnija, ali hoće li se premijer Spajić usuditi da se riješi i Bečića? Balast persone non grata, uz stalne opstrukcije bivših „deefovaca“ u vlasti, zlokobno prijeti Crnoj Gori da je ostavi bez nade za skori ulazak u EU.

Tag: hiv