Nikola Moskov postigao je go sedam sekundi prije kraja - te su tako vaterpolisti Crne Gore savladali Holandiju rezultatom 15:14 u meču za peto mjesto na završnom turniru Svjetskog kupa u Podgorici.
Naša selekcija je ranije obezbijedila plasman na Svjetsko prvenstvo u Singapuru.
Najefikasniji u pobjedničkoj selekciji bio je Đuro Radović sa tri, po dva gola postigli su Moskov, Mačić, Danilo Radović i Matković. 
 
U selekciji Holandije najefikasniji su bili Van der Vejden i Te Rile sa po pet golova.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ajkule na petom mjestu, pobijedile Holandiju rezultatom 15:14

Vaterpolisti Crne Gore igraće za peto mjesto u Svjetskom kupu - pošto su savladali Njemačku drugog dana Superfinala u Podgorici.
Ajkule će u neđelju od 16.10 sati, za petu poziciju, igrati sa Holandijom koja je danas bila bolja od Japana.
Danas su pobijedili rezulatom 19:15.

Ajkule pobijedile Njemačku, sa Holandijom igraju za peto mjesto

Smatramo da bi i teme koje nas dijele najlakše prevazišli kada bi bili dio većeg sistema kao što je Evropska unija (EU) - poručio je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić u razgovoru sa holandskim kolegom Jan Antoniom Bruijnom.
Na sastanku u Strazburu, tokom evropske konferencije predsjednika parlamentara Savjeta Evrope, on je poručio da zato parlamentarna diplomatija predstavlja veliki doprinos u cilju Crne Gore.
- Crna Gora jeste mala država, ali sa velikim ambicijama da postane članica EU - dodao je Mandić.
Kako je saopšteno iz Skupštine, Mandić je zahvalio Bruijnu na podršci koju Holandija u kontinuitetu pruža Crnoj Gori od kada smo započeli proces pristupanja Evropskoj uniji.
Mandić je, dodaju, posebno istakao važnost ove podrške kada se uzme u obzir izuzetno striktna politika prema proširenju, koja se zasniva na rezultatima i zaslugama.
Podsjetio da je Crna Gora dobila pozitivan IBAR, te da je parlament u tome imao veliku ulogu usvajajući veliki broj potrebnih zakona.
Predsjednik Bruijn je iskazao zadovoljstvo povodom susreta pohvalivši napore Skupštine Crne Gore i Mandića kada su u pitanju zakoni neophodni za zatvaranje pregovaračkih poglavlja.
- Podrzavamo vašu želju da postanete članica EU, vrlo je važno da imamo jaku Evropu. Zato se nadam da će članstvo ostati visoko na vašoj agendi - poručio je on.

1250x600

1084x550

Mandić: Teme koje nas dijele najlakše bi prevazišli kad bi bili dio većeg sistema poput EU

Tri narukvice i drijevni zlatni šljem, centralni eksponat izložbe, ukradeni su iz muzeja u Asenu u Nizozemskoj, javili su danas lokalni mediji, poslije provale ekplozivom u muzej tokom prethodne noći.
Muzej Drente u Asenu na sjeveru Nizozemske trebalo je da do kraja vikenda da bude domaćin izložbe „Dakija, carstvo zlata i srebra“, sa brojnim remek-djelima koje je pozajmila Rumunija.
Policija je u noći između petka i subote oko 3.45 sati obaviještena o eksploziji, saopštio je muzej na svom sajtu.
Lopovi su ukrali tri kraljevske narukvice i zlatni šljem iz rumunske oblasti Kocofenešti, centralni eksponat izložbe, iz perioda 450. godine prije nove ere.
- Ovo je mračan dan za muzej u Asenu i Nacionalni istorijski muzej Rumunije u Bukureštu. Duboko smo šokirani događajima koji su se desili sinoć. Za 170 godina postojanja (muzeja) nikada nije bilo ovako ozbiljnog incidenta. Veliku tugu osjećamo i prema našim rumunskim kolegama - rekao je direktor muzeja Hari Tupa i dodao da je policija pokrenula istragu.
U eksploziji su oštećene prostorije muzeja, koji će biti zatvoren tokom vikenda.
Policija je saopštila da sarađuje sa Interpolom u istrazi.

Iz muzeja u Nizozemskoj ukradeni vrijedni eksponati poslije provale eksplozivom

U okviru projekta pod nazivom "Rat na sudu", danas je u Holandiji digitalno objavljena lista imena od skoro pola miliona osumnjičenih da su tokom Drugog svjetskog rata bili nacistički saradnici, dan nakon što je prestao da važi zakon koji je javnosti ograničavao pristup arhivama, prenijeli su mediji.
U arhivi, koja se sastoji od 32 miliona stranica, objavljena su imena oko 425.000 ljudi, uglavnom Holanđana, protiv kojih je vođena istraga zbog saradnje sa njemačkim okupatorima tokom Drugog svjetskog rata, prenio je Rojters.
Zakon o ograničavanju javnog pristupa arhivi istekao je 1. januara.
Samo petina navedenih u arhivu se zaista i pojavila pred sudom, a većina slučajeva se ticala lakših prekršaja kao što su bili članstvo u nacističkoj, Nacional-socijalističkoj njemačkoj partiji.
Uredba Evropske unije o opštoj zaštiti podataka u ovom slučaju nije primijenjena, jer velika većina onih koji su navedeni u arhivi nije više živa.
U početku, skenirane datoteke iz arhive su bile podešene da budu dostupne na internetu od danas, tako da korisnici imaju pristup dosijeima osumnjičenih, koji sadrže i imena njihovih žrtava i svjedoka.
Međutim, nakon upozorenja holandske službe za zaštitu podataka, prošlog mjeseca je donijeta odluka da se odloži potpuna objava dosijea, i da se umjesto toga danas objavi samo spisak imena.
Nije određen datum za objavljivanje dosijea nacističkih saradnika, ali ljudi koji imaju interesa da ih istražuju, uključujući potomke, novinare i istoričare, mogu da podnesu zahtjev holandskom Nacionalnom arhivu u Hagu.

Holandija objavila imena 425.000 osumnjičenih za saradnju sa nacistima

Sud u Holandiji je osudio izvjesnu Hasnu A. za zločine protiv čovječnosti, zbog toga što je kao roba držala ženu Jezida u Siriji tokom vladavine Islamske države i osudio je na 10 godina zatvora.
Okružni sud u Hagu proglasio je Hasnu A. krivom za više krivičnih djela zbog putovanja u Siriju 2015. godine da bi se pridružila Islamskoj državi. Hasna, koja je sa sobom povela svog tada četvorogodišnjeg sina, udala se za militanta i dobila je ženu Jezid da joj služi kao kućna sluškinja.
Državno tužilaštvo je tražilo kaznu od osam godina, ali je sud izrekao kaznu od deset godina zatvora, dijelom i zbog toga što je Hasna A. i dalje iznosila ekstremističke stavove.
Napadi na Jezide počeli su u avgustu 2014, kada su militanti IS napali tu izolovanu vjersku grupu koju su smatrali jereticima. Ubijali su muškarce i dječake, a žene prodavali kao seksualno roblje. Oko 300.000 njih je pobjeglo.
Hasna A, čije puno ime nije objavljeno u skladu sa holandskim zakonima o privatnosti, negirala je optužbe. Tokom saslušanja u oktobru ona je tvrdila da je njen muž odgovoran za sve.

Holanđanka koja je držala ženu kao roba u Siriji osuđena na 10 godina zatvora

Holandija je danas uvela strože kontrole na kopnenim granicama sa Njemačkom i Belgijom, kako bi suzbila ilegalne migracije, čime je postala posljednja u nizu članica šengenske zone slobodnog putovanja koje su uvele povremene ili redovne kontrole putnika koji ulaze na njihovu teritoriju.
Ministarka za migracije u holandskoj Vladi Marjolejn Faber ranije je rekla da se mjera uvodi kako bi se spriječile ilegalne migracije i trgovina ljudima.
- Vrijeme je da se ta dva problema tretiraju na konkretan način. Zato od početka decembra ponovo uvodimo granične kontrole - rekla je ranije Faber, dodajući da će biti uloženi napori da to što manje pogodi redovne putnike i ekonomski prekogranični saobraćaj.
Mjera će važiti šest mjeseci, znači do 9. juna 2025, a ukoliko se situacija do tada ne popravi holandska Vlada može da produži trajanje kontrola.
Na pojačan nadzor umnogome je uticala odluka Njemačke, koja je prva u zoni šengena ponovo uvela granične kotrole, i to prvo na istočnim, a od 16. septembra ove godine na svim svojim kopnenim granicama, pravdajući to borbom protiv ilegalnih migracija i organizovanog kriminala.
Primjer Njemačke slijedile su zatim i neke druge članice Evropske unije. Privremene kontrole granice do proljeća 2025. godine, koje mogu da budu produžene, u šengenskom prostoru su uvele i Austrija, Danska, Italija, Francuska, Malta, Slovenija i Švedska, kao i zemlja koja nije u EU, ali je dio Šengena, Norveška.
Holandska žandarmerija već izvesno vrijeme vrši nasumične inspekcije duž holandskih granica, ali će ta kontrola sada postati stroža, piše portal Schengen.news.
Holandska desničarska Vlada je 18. septembra ove godine od Evropske komisije zatražila da izađe iz zajedničke regulative EU o pravu azila, ali je i sama priznala da je malo vjerovatno da to može da se ostvari. Jedan portparol EU je namjere Vlade u Hagu komentatrisao riječima da je „generalno načelo da ne može tek tako da se izađe iz usvojenih zakonskih okvira EU“.
Holandija sa Njemačkom ima kopnenu granicu dugu 567 kilometara, a sa Belgijom 478 kilometara. To su njene jedine kopnene granice, a dijeli i pomorsku granicu sa Njemačkom, Belgijom i Velikom Britanijom.

Holandija uvela strože kontrole na kopnenim granicama

Nakon hitnog sastanka koji su sazvali lideri vladajućih stranaka kada je jedna članica vlade dala ostavku, odlučeno je da će, barem zasad, Vlada Holandije ostati na okupu.
Sve je počelo s odgovorom vlasti na divljanje navijača Makabi Tel Aviva u Amsterdamu.
Girt Vajlders, lider ekstremnih desničara, tražio je jaču reakciju vlade u kojoj se nalaze i kadrovi njegove stranke, optužujući pro-palestinske demostrante za pokretanje nasilja, iako su navijači izraelskog kluba, prema pisanju lokalnih medija, prvi krenuli s provokacijama, pjevajući sporne pjesme o situaciji u Pojasu Gaze.
S njim su se složili partneri iz drugih vladajućih stranaka, osim NSC-a, čija članica vlade Nora Akaba je podnijela ostavku, citirajući "rasističke izjave" izrečene tokom sastanka vladajuće koalicije.
Ubrzo je među redovima vladajućih stranaka nastupio strah od potencijalnih novih ostavki ministara iz NSC-a, pa čak i njihovo povlačenje iz vlasti.
Pri tome, NSC nije podržao prijedlog da se uhapšenim pro-palestinskim demostrantima oduzme nizozemsko državljanstvo, a koji je dobio podršku svih drugih partija u vlasti.
<h2>Koalicija preživjela</h2>
Međutim, Politico piše da je krizni sastanak, održan u petak, uspio "spasiti" vladajuću većinu, koja ne bi preživjela bez 20 zastupnika NSC-a u nacionalnom parlamentu.
Nakon što je sastanak završen, premijer Holandije Dik Šof je rekao da je koalicija preživjela bez obzira na "tešku i emotivnu" sedmicu, a optužbe Akahbar o rasističkim izjavama tokom sastanka je negirao.
- U vladajućoj koaliciji nema niti je bilo rasizma - rekao je Šof nakon sastanka.

Vlada Holandije u krizi: Sazvali hitan sastanak

Lideri četvorostranačke vladajuće koalicije u Holandiji kojom dominira tvrdi desničar Gert Vilders okupili su se danas na kriznom sastanku poslije izvještaja da se državna sekretarka za finansije sprema da objavi ostavku zbog Vildersovih, smatra ona, degradirajućih komentara na račun migranata nakon napada na izraelske fudbalske navijače u Amsterdamu.
Vilders je prije dva dana okrivio Marokance da su napali izraelske navijače poslije fudbalske utakmice, pa je još tvrdio da su „muslimani lovili Jevreje“ po ulicama Amsterdama i da je nasilje podjareno „Marokancima koji hoće da unište Jevreje“.
Povrh toga, Vilders je zatražio protjerivanje svih za koje se utvrdi da su učestvovali u nasilju, čak i ako imaju dvojno državljanstvo, tj. posjeduju pasoš Holandije.
Potom su holandski mediji izvijestili da državna sekretarka Nora Ašahbar, porijeklom Marokanka, čija je stranka Novi socijalni ugovor dio vladajuće koalicije, priprema izjavu o ostavci koju će saopštiti danas.
Ova vijest nije mogla biti provjerena iz nezavisnih izvora.
Iako su poslanici iz svih stranaka osudili antisemitizam i složili se da počinioci nasilja moraju biti strogo kažnjeni, opozicioni poslanici su optužili Vildersa da doliva ulje na vatru, a njegovi komentari izazvali su nezadovoljstvo dijelom i u vladajućoj koaliciji.
Vildersova antiimigrantska Slobodarska partija pobijedila je na prošlogodišnjim parlamentarnim izborima u Holandiji, ali nije imala dovoljnu većinu da sama formira vladu. Ona je sa velikom mukom formirana tek nekoliko mjeseci kasnije.
Vilder je veoma poznat po islamofobnim i antimigrantskim stavovima.
Lideri stranaka vladajuće koalicije snimljeni su danas kako pristižu u rezidenciju holandskog premijera Dika Šufa.
Vođa lijevog opozicionog bloka Frans Timermans pozdravio je najavljenu odluku državne sekretarke za finansije a da ona još nije ni zvanično potvrđena.
- U ovoj Vladi, rasistički komentari su svakodnevno na meniju. Ova vlada ne predstavlja cijeli holandski narod - ocijenio je Timermans.
Nasilje u glavnom gradu Holandije izbilo je prije i poslije fudbalskog meča između Ajaksa iz Amstedama i Makabija iz Tel Aviva.
U nemirima su učestvovali navijači sa obje strane.
Dio navijača Makabija uzvikivao je antiarapske slogane i pocijepao palestinsku zastavu, koja je bila istaknuta na jednoj zgradi.
Neki muškarci su, pak, izvodili napade tipa udri-i-bježi na navijače Makabija, i na sve ljude za koje su mislili da su Jevreji, pokazuje izvještaj vlasti Amsterdama koji ima 12 strana.

Krizno okupljanje vladajuće koalicije u Holandiji zbog najave ostavke ministarke finansija

Holandska policija privela je danas više od 100 pro-palestinskih demonstranata, koji su se okupili uprkos zabrani protesta koja je u Amsterdamu na snazi nakon sukoba do kojih je došlo ranije ove sedmice, a u kojima su učestvovali izraelski fudbalski navijači. 
 
U centru Amsterdama okupile su se stotine demonstranata, koji su skandirali "slobodna Palestina" i "Amsterdam kaže ne genocidu", u vezi sa ratom u Gazi. 
 
Nakon što je lokalni sud ratifikovao prethodnu zabranu skupova koju je usvojilo gradsko vijeće, policija je upućivala one koji su se okupili na protestu da napušte tu lokaciju, dok je opkoljeno stotinak njih, prenio je Rojters. 
 
Najmanje pet osoba je povrijeđeno u napadima na izraelske navijače koje su holandske vlasti i strani čelnici, uključujući izraelskog premijera Benjamina Netanjahua, osudili kao antisemitske.

Holandska policija privela oko 100 pro-palestinskih demonstranata

Turistička privreda i izdavaoci smještaja u Tivtu imaju dobre najave i buking za predstojeću sezonu, saopštila je direktorica lokalne Turističke organizacije (TO) Nina Lakičević.
Ona je kazala da u gradu, prema posljednjim podacima, boravi oko 3,1 hiljadu registrovanih gostiju, što je dva odsto više u odnosu na prethodnu godinu, prenosi CGNews.
- To je čak 49 odsto više u odnosu na 2019. godinu, a kada je riječ o strukturi gostiju, tu su na prvom mjestu turisti iz Rusije, zatim Srbije, Turske, Azerbejdžana i Velike Britanije. Najave i očekivanja su jako dobre, jer imamo pozitivan trend - rekla je Lakičević.
Ona je dodala da je predsezona bila nešto lošija, kao i tokom prošle godine, ali da tu prije svega vidi problem u lošoj avio-konekciji i malom broju letova u ovom periodu.
- Kreće otvaranje novih avio-linija, i ove godine biće tokom sezone uspostavljene linije sa Kraljevom i Nišom. Imaćemo takođe avio-konekciju sa Ljubljanom i sa četiri grada u Velikoj Britaniji, a takođe i sa Bliskim istokom, Azerbejdžanom i Jermenijom. Imaćemo i direktnu avio-liniju sa Španijom. Vjerujemo da će se veći broj letova odraziti i na broj posjeta tokom sezone - istakla je Lakičević.
Ona smatra da će dobroj posjeti doprinijeti i kontinuirana prezentacija destinacije, predstavljanje na brojnim sajmovima, ali i jaka digitalna kampanja.
- Prvi put smo se ove godine pojavili i na sajmu turizma u Americi, jer je to tržište sa kojeg imamo sve više gostiju, a i ove godine smo posebnu pažnju posvetili promociji na tržištu regiona - navela je Lakičević.
Tivat se i ove godine pozicionira kao jedna od najdinamičnijih destinacija crnogorskog primorja, nudeći raznolik i bogat program manifestacija kroz sve mjesece.
Iz TO najavljuju preko 30 različitih događaja.

Dobre najave za glavnu sezonu u Tivtu

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos čestitala je danas Crnoj Gori 21. maj Dan nezavisnosti.
Ona je na mreži Iks (X) napisala da su građani Crne Gore prije 19 godina slobodno i demokratski izbarali nezavisnost.
- Danas zajedno radimo za vašu budućnost u Evropskoj uniji, ponosni smo što vas podržavamo na ovom putu - poručila je Kos.

Kos čestitala Dan nezavisnosti: Ponosni smo što vas podržavamo na EU putu

Evropska unija (EU) priprema ugovor vrijedan 5,5 miliona eura sa Evropskom fondacijom za demokratiju kako bi podržali rad Radija slobodna Evropa, kazala je visoka predstavnica za spoljnu politiku Kaja Kalas.
Kalas je sinoć poslije sastanka Savjeta za spoljne poslove EU u Briselu istakla da je u vrijeme rastućeg, nefiltriranog novinarstva nezavisno novinarstvo važnije nego ikad.
- To je kratkoročno, hitno finansiranje namijenjeno za sigurnosnu mrežu nezavisnog novinarstva - istakla je Kalas.
Brisel je odlučio da pomogne Radiju slobodna Evropa nakon što je administracija američkog predsjednika Donalda Trampa zaustavila grantove prodemokratskim medijima optužujući ih za promociju agende sa liberalnom pristrasnošću.
Sada se advokati Radija slobodna Evropa bore protiv administracije SAD na sudu.
Kalas je rekla, prenosi AP, da EU neće biti u mogućnosti da popuni jaz u finansiranju Radija širom svijeta ali da želi da pomogne da medij "radi i funkcioniše u onim zemljama koje su u susjedstvu (EU) i koje u velikoj mjeri zavise od vijesti koje dolaze spolja".
Visoka predstavnica je rekla i da se nada da će članice pomoći sa više novca kako bi podržale Radio slobodna Evropa na duži rok, prenosi N1.
Ona je dodala da EU traži "strateška područja" u kojima može da pomogne dok SAD smanjuju pomoć inostranstvu.
Korporativna sjedišta Radija slobodna Evropa/Radija sloboda su u Vašingtonu a novinarsko sjedište je u Češkoj koja je prevodila napore da se nađu sredstva.

Kalas: EU će pomoći Radiju slobodna Evropa da opstane

Njemački ambasador u Crnoj Gori Peter Felten zadivio nas je svojom fotografijom, gdje u crnogorskoj nošnji čestita 19 godina od obnove crnogorske nezavisnosti. Slobodarska i građanska Crna Gora ponosna je na ovaj datum, povratak sebi, svojoj kući.
Ono što je zanimljivo kao pitanje je, kada bi i koliko nosilaca najviših drzavnih funkcija danas smjelo, ali i htjelo da građanima Crne Gore čestita Dan nezavisnosti u crnogorskoj nošnji.
Neki bi možda htjeli, ali zbog fotelje ne bi smjeli. Drugi bi smjeli, ali ne priznaju ovu državu u kojoj “vladaju”, pa ne bi htjeli. A treći su oni koji ne bi htjeli i ne bi smjeli, jer su u fazi vječitog prelijetanju i sjeđenja na više stolica.
Crna Gora ima danas one koji ne pomišljaju da čestitaju državni praznik u zemlji čiju kapu kroje i o čijoj sudbini odlučuju.
Izdržaće Crna Gora i ova smutna vremena. Svitaće najljepše majske zore, na najljepšem komadu zemlje pod ovom kapom nebeskom.
I na kraju, hvala ambasadoru Njemačke Feltenu što je održao lekciju iz patriotizma crnogorskim vlastodršcima, i bivšim i aktuelnim.

Kad bi neki naši državnici “smjeli” da na Dan nezavisnosti obuku crnogorsku nošnju

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Uznemirujuće informacije koje decenijama zataškavaju Crkva Srbije i pravosudni organi u Srbiji i Bosni i Hercegovini o užasavajućim slučajevima pedofilije u ovoj vjerskoj zajednici mogle bi konačno da budu potpuno rasvijetljene zahvaljujući Interpolu, koji se, sudeći prema riječima bivšeg đakona Bojana Jovanovića, zainteresovao za slučaj ubistva bogoslova Milića Blažanovića u Manastiru Papraća kod Zvornika (BiH) u maju 1999. godine. Jovanović duže od decenije svjedoči da je Blažanović brutalno ubijen. - Interpol istražuje Kačavendin zločin – kazao je on Portalu ETV, ističući da je 12. maja, na zahtjev ove organizacije, dao novu izjavu beogradskoj policiji o saznanjima koja ima o ovom zločinu. Prema zvaničnoj verziji, tada 19-ogodišnji Blažanović ubio se u svojoj sobi u Manastiru Papraća improvizovanom bombom. Nezvanično – njegovo svirepo ubistvo organizovao je tadašnji vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda, kako bi prikrio zločin višestrukog silovanja kojem je izložio ovog bogoslova, u svome dvoru u Doboju, u periodu od 1997. do 1999. godine. U to vrijeme Jovanović je služio upravo kod Kačavende, a nekoliko godina nakon zločina pred srpskim i BiH pravosuđem pokrenuo je više postupaka, ali uzalud. Uzaludni su ostali i pokušaji da privoli velikodostojnike ove vjerske zajednice da reaguju na pedofiliju. U izjavi koju je 12. maja dao inspektorima beogradske policije ispričao je da je poznavao Blažanovića koji je bio bogoslov i koji je, kako je kazao, još kao dječak došao u manastir. Kazao je da je Kačavenda seksualno zlostavljao Blažanovića, najčešće „u svom dvoru u Doboju“. Na dan zločina, kako je rekao, on je sa Kačavendom bio prvo na krštenju, a onda su pošli u Doboj, a sjutradan, kada su prolazili pored Manastira Papraća, Kačavenda nije želio da svrati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3" data-rendition-name="original" width="512" height="512" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"><figcaption>NE ODUSTAJE: Bojan Jovanović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Svjedočio je i da mu je svještenik koji je služio u tom manastiru ispričao kako su on i Blažanović poslije liturgije, kobnog dana, pošli u svoje sobe da odmore. Nedugo potom, kako je ispričao Jovanoviću, začuo je zvono na vratima, onda i korake, a ubrzo potom odjeknula je i eksplozija... I Jovanović i ovaj svještenik napuštili su Manastir Papraća ubrzo poslije ovog zločina, jer su znali da zvanična verzija nije tačna i da se Blažanović nije ubio, kako je glasila službena verzija, već je ubijen. Duže od decenije traje Jovanovićeva borba da Kačavenda i njegovi pomagači odgovaraju za ovaj zločin. Kada je 2012. Crkvi Srbije dostavljen video snimak na kojem se vidi kako Kačavenda seksualno opšti sa jednim dječakom, on je podnio ostavku, ali se ubrzo predomislio, pa ga je Crkva penzionisala tek 2013. kada su u javnost izašli i drugi njegovi snimci. U junu prošle godine Kačavendu je episkop šumadijski Jovan odlikovao u Kragujevcu ordenom šumaričkih mučenika?! Jovanović je kategoričan da su Kačavendine seksualne zločine prikrivali i velikodostojnici Crkve Srbije u Crnoj Gori - pokojni poglavar ove vjerske zajednice u našoj zemlji Amfilohije Radović i aktuelni mitropolit Joanikije Mićović. - ...godinama prikrivaju episkope i sveštenike ove crkve – pedofile koji su uništili život desetinama dječaka i djevojčica koji su, listom, spas od ličnih, porodičnih tragedija potražili u crkvi, a umjesto toga postali žrtve brutalnih zločina – kazao je Jovanović u razgovoru za Pobjedu u maju 2021. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="Joanikije"><figcaption>PRIKRIVAO PEDOFILE: Joanikije Mićović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Te godine iz štampe je izašla njegova knjiga „Ispovest kako smo ubili Boga“, u kojoj piše o ovim zločinima. Dokaze o slučajevima pedofilije i prikrivanju pedofilije u manastirima i crkvama u Crnoj Gori kojima upravlja Crkva Srbije Jovanović je dostavio i crnogorskom tužilaštvu. Kategoričan je da je Joanikije Mićović učestvovao sa episkopima u zataškavanju seksualnog zlostavljanja i navodnih slučajeva podvođenja maloljetnika u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe. - Decenijama se u SPC svako malo osnivaju komisije da istražuju slučajeve pedofilije, ali oni ih formiraju ne da bi procesuirali te predmete, nego da bi sakupili što više dokaza koje treba sakriti, da bi se na žrtve potom pravio pritisak da promijene iskaze. Bave se ucjenama, prijetnjama, podmićivanjem – kazao je ranije Jovanović. Svoju bitku protiv seksualnih predatora u Crkvi Srbije i onih koji ih prikrivaju Bojan Jovanović uspio je da internacionalizuje – pa je imao izlaganja u Ujedinjenim nacijama, Evropskom parlamentu, brojnim međunarodnim konferencijama.

Jovanović: Interpol istražuje Kačavendin zločin

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Tag: holandija