Trinaest osoba, uključujući i jednog vatrogasca, poginulo je u ogromnom požaru koji je zahvatio stambeni kompleks u Hongongu.
Vlasti su potvrdile da je još 15 osoba povrijeđeno. Više ljudi zarobljeno je u kompleksu, među njima trinaest starijih osoba i dvije bebe.
Oko 700 ljudi se nalazi u privremenom smještaju, a ne zna se koliko ljudi se nalazi u kompleksu. Strahuje se da ovo nije konačan bilans mrtvih.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Hong Kong: Trinaest ljudi stradalo u velikom požaru u stambenom kompleksu

Crne kutije teretnog aviona, koji se u ponedjeljak srušio kod aerodroma u Hongkongu, su pronađene - saopštile su danas tamošnje vlasti.
Avion Boing 744 skrenuo je sa piste tokom slijetanja, a zatim udario u patrolno vozilo obezbjeđenja prije nego što se srušio u more.
Nesreća je bila jedna od najozbiljnijih na međunarodnom aerodromu u Hongkongu, jednom od najprometnijih na svijetu za vazdušni teret, otkako je počeo sa radom 1998. godine.
Dva pripadnika obezbjeđenja su poginula u nesreći, a vlasti su navele da su oni bili na bezbjednoj poziciji van područja piste.
Poslije nesreće, neimenovani portparol kompanije Emirejts erlajns rekao je za AFP da je letilica bila "teretni avion iznajmljen sa posadom i kojim upravlja kompanija Akt erlajns", kompanija sa sjedištem u Istanbulu.
Hongkonški ured za transport i logistiku saopštio je da će objaviti preliminarni izvještaj o istrazi u roku od mjesec.
Američke i turske agencije za istragu nesreća u civilnom vazduhoplovstvu, kao i stručnjaci kompanije Boing, učestvuju u istrazi.

Crne kutije pronađene poslije pada teretnog aviona u Hongkongu

Teretni avion iz Dubaija otklizao je s piste u more pri slijetanju na međunarodni aerodrom u Hongkongu u ponedjeljak rano ujutro, saopšteno je sa aerodroma, a lokalni mediji javili su da su poginule dvije osobe.
Na fotografijama snimljenim nakon nesreće, koja se dogodila u 3.50 po lokalnom vremenu, vidi se teretni avion Boeing 747 s oznakama AirACT do pola potonuo u more u blizini aerodroma.
Četiri člana posade aviona spašena su, saopštio je aerodrom u Hongkongu. Dvije osobe koje su bile u vozilu pored piste, za koje se pretpostavlja da ga je avion udario, poginule su, javio je South China Morining Post pozivajući se na izvore iz policije.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FpopulergazeteTR%2Fstatus%2F1980142487248236851%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1980142487248236851%7Ctwgr%5E9dbb511fb62a56790844107111f3d74c3cea5ec2%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Pista je nakon nesreće zatvorena, dodaje se u saopštenju.
Iz Emirata je saopšteno da je let EK9788 doživio nesreću pri slijetanju u Hongkong u ponedjeljak i da je riječ o Boeingu 747 turske kompanije ACT Airlines.&nbsp;
- Članovi posade su spašeni, a u avionu nije bilo tereta - navodi se u saopštenju iz Emirata.
Hongkonški centar za civilno vazduhoplovstvo navodi da je nesreću prijavio vlastima za istrage avionskih nesreća i da će pomoći u istrazi.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fgokhanartancom%2Fstatus%2F1980141988780315111%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1980141988780315111%7Ctwgr%5E9dbb511fb62a56790844107111f3d74c3cea5ec2%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Teretni avion otklizao s piste u Hongkongu, dvije osobe poginule

Hiljade ljudi evakuisano je iz svojih kuća u Hong Kongu kako bi stručnjaci mogli da demontiraju veliku američku bombu iz Drugog svjetskog rata, koja je pronađena na jednom gradilištu, saopštila je danas lokalna policija.
Policija je navela da je bomba bila dugačka oko 1,5 metar i da je bila teška oko 450 kilograma. 
 
Otkrili su je građevinski radnici u stambenom i poslovnom distriktu u zapadnom dijelu Hong Konga, javlja AP. 
 
Zbog rizika prilikom njenog demontiranja evakuisano je oko 1.900 domaćinstava sa više od 6.000 ljudi. 
 
Akcija dekativiranja bombe počela je kasno sinoć i trajala jutros do 11:30 sati, a protekla je uspješno i niko nije povrijeđen. 
 
Hong Kong je bio pod japanskom okupacijom za vrijeme Drugog svjetskog rata, a američke snage i saveznici povremeno su ga gađali da bi poremetili japanske snage i njihovo snabdijevanje.

1250x600

1084x550

Hong Kong: Hiljade ljudi evakuisano iz svojih kuća zbog bombe iz Drugog svjetskog rata

Zamračeno nebo u utorak je izazvalo rekordne kiše u Hong Kongu i visokotehnološkim gradovima koji okružuju deltu Biserne rijeke u južnoj Kini. Nevrijeme je poremetio rad bolnica i zatvorilo škole i sudove širom azijskog finansijskog središta. Više od 350 mm kiše natopilo je Hong Kong do 14 sati, saopštile su gradske meteorološke službe, što je najveća dnevna količina padavina za avgust od 1884. godine. Videozapisi prikazuju bujice vode kako se slijevaju niz strme padine u bivšoj britanskoj koloniji, razbijajući se u brze potoke dok jure niz mnoga stubišta koja povezuju višeslojni gradski pejzaž Hong Konga. Potop je podstakao meteorološku kancelariju da produži svoje najviše upozorenje na "crnu" kišu do 17 sati. Voda se ispred najveće bolnice u Hong Kongu podigla do visine gležnja, a medicinske vlasti su najavile da će zbog pljuska zatvoriti klinike širom grada.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080522084_363ba4cb41c73f05dab5687b2196276897598011e554e5d578c7809b9e316151.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025080522084_363ba4cb41c73f05dab5687b2196276897598011e554e5d578c7809b9e316151" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Hong Kong"> </figure>  Ekstremne kiše i katastrofalne poplave, koje meteorolozi povezuju s klimatskim promjenama, predstavljaju sve veće izazove za zvaničnike u kontinentalnoj Kini, odnoseći ljude u smrt, raseljavajući hiljade i prijeteći milijardama dolara ekonomskih gubitaka. Kinu pogađaju jače nego inače pljuskovi dok istočnoazijski monsun stagnira nad njenim sjeverom i jugom, što je rezultiralo sedmicama atmosferskog haosa od početka jula. U ponedjeljak je tornado zahvatio sjevernu regiju Unutrašnje Mongolije, dok su se zvaničnici u Pekingu u utorak pripremali za dalje poplave. Na jugu Hong Konga, "crno" upozorenje na kišnu oluju objavljeno je četvrti put u samo osam dana, čime je oboren rekord za najčešće izdavanje najvišeg vremenskog upozorenja u gradu unutar jedne godine, prema kineskoj državnoj novinskoj agenciji Xinhua. Hong Kong, provincija Guangdong i Macau, koji su izdali crveno upozorenje na kišu, čine okosnicu vodeće inicijative kineskog predsjednika Si Đinpinga za Veliko područje zaliva, čiji je cilj spajanje finansijske moći Hong Konga s proizvodnom i tehnološkom snagom Guangdonga. Aerodrom Hong Konga održavao je normalan rad tokom cijelog leta, ali su saopštili da su neki letovi odgođeni, a putnicima je savjetovano da se upute na aerodrom tek nakon što im se potvrdi vrijeme leta. Hongkonška berza ostala je otvorena, nakon što je krajem prošle godine promijenila svoju politiku nastavka trgovanja bez obzira na vremenske uslove, ali je pravosuđe objavilo da će sudovi, tribunali i matični kabineti ostati zatvoreni najmanje dva sata nakon što je ukinuto upozorenje na "crnu" kišu. Hong Kong obično prima prosječno 2.200 mm padavina godišnje, od čega više od polovine obično pada od juna do avgusta.

Hong Kong pogođen najjačom kišom u avgustu od 1884. godine

Američka poštanska služba (USPS) saopštila je da do daljeg obustavlja prijem paketa iz Kine i Hongkonga.
USPS u saopštenju ne navodi razlog ove suspenzije, niti su date dodatne informacije nakon upita američkih medija, piše SiEnEn (CNN).
Ta odluka je uslijedila nekoliko dana nakon što je predsjednik SAD Donald Tramp potpisao izvršnu naredbu kojom se ukida propis koji je omogućavao da paketi u vrijednosti manjoj od 800 dolara budu uvezeni bez carina i inspekcija.
Iako nije jasno da li je suspenzija prijema paketa direktno povezana sa Trampovom naredbom, analitičari upozoravaju da bi dodatne inspekcije usporile isporuku međunarodnih pošiljki u SAD.
Istovremeno, juče je stupila na snagu nova carina od 10 odsto na kineski uvoz u SAD.
Kineska vlada odgovorila je na nove američke carine uvođenjem paketa ekonomskih mjera, uključujući poreze od 15 odsto na određene vrste uglja i tečnog prirodnog gasa, kao i carine od 10 odsto na sirovu naftu, poljoprivredne mašine, automobile s velikom zapreminom motora i pikap kamione.
Ta mjera će stupiti na snagu 10. februara.
Takođe, Peking je uveo nove izvozne kontrole za više od dvadeset metalnih proizvoda i s tim povezanih tehnologija.

Američka poštanska služba obustavila prijem paketa iz Kine i Hongkonga

Nekoliko hiljada skulptura džinovske pande od subote će biti izloženo u Hongkongu, gdje je entuzijazam za tu vrstu medvjeda porastao otkako su dva mladunca rođena u lokalnom tematskom parku.
Na današnjoj ceremoniji na aerodromu u Hongkongu, autonomnoj kineskoj teritoriji, predstavljeno je 2.500 skulptura, koje će u subotu biti izložene na Aveniji zvijezda u popularnoj trgovačkoj četvrti, a kasnije na još tri lokacije.
Jedno od tih mjesta je Okeanski park, dom mladunaca blizanaca, njihovih roditelja i još dvije pande koje je Peking u septembru poklonio Hongkongu. Dizajn šest skulptura, napravljenih od buradi od reciklirane gume, smole i drugih materijala, inspirisan je tim medvjedima.
Mladunci, čijim rođenjem u avgustu je njihova majka Jing Jing postala najstarija panda na svijetu koja se prvi put okotila, mogli bi da sretnu posjetioce već u februaru.
Danas je predstavljen i par pandi koje je Peking poklonio, An An i Ke Ke. Par je djelovao opušteno u novom domu u Okeanskom parku – An An je jeo bambus pred kamerama, a Ke Ke se pela na instalaciju. Oni će se sastati sa posjetiocima u nedjelju.
Izložbe ukazuju da Hongkong koristi pande kako bi podstakao svoju ekonomiju, dok radi da povrati poziciju jedne od najboljih turističkih destinacija u Aziji.
Pande se smatraju nezvaničnom nacionalnom maskotom Kine, a program pozajmljivanja džinovskih pandi prekookeanskim zoološkim vrtovima dugo je smatran sredstvom kineske meke moći.
Predstavnici turističke industrije Hongkonga su optimistični po pitanju potencijalnog uticaja šest pandi i nadaju se da će povećati broj posjetilaca, iako je briga o pandama u zatočeništvu skupa.
Većina specijalnih skulptura biće prodata na onlajn aukciji u dobrotvorne svrhe, a prihod će biti doniran Okenaskom parku za podršku naporima na zaštiti džinovskih panda.
Jing Jing i Le Le, otac mladunaca blizanaca, drugi su par panda koje je Peking poklonio Hongkongu otkako je ta bivša britanska kolonija vraćena pod kinesku vlast 1997. godine.
Prvi par koji je Peking poklonio su An An i Džia Džia, koji su stigli 1999. godine. Džia Džia, koja je umrla 2016. sa 38 godina, najstarija je panda na svijetu koja je živjela u zatočeništvu.
Prosječan životni vijek pande u divljini je od 14 do 20 godina, a u zatočeništvu do 30 godina, pokazuju podaci Svjetskog fonda za prirodu.

Hongkong izlaže hiljade skulptura džinovske pande u nadi da će podstaći turizam

LGBTQ zajednica u Hongkongu odnijela je u utorak veliku pobjedu pošto je najviši sud u gradu potvrdio stambena i nasljedna prava istopolnih parova, presudivši protiv Vlade.
Odluka je donijeta pošto je značajna presuda tog suda iz 2023. onemogućila legalizaciju istopolnih brakova, ali je Vladi dala dvije godine da uspostavi "alternativni pravni okvir" za zaštitu prava takvih parova.
U utorak je okončana šestogodišnja pravna bitka nakon što je stanovnik Hongkonga Nik Infinger tužio Vladu kada je njemu i njegovom partneru onemogućeno da žive u javnim stanovima za iznajmljivanje na osnovu toga što nisu "obična porodica".
Slučaj je kasnije saslušan zajedno sa slučajem Henrija Lija i njegovog pokojnog supruga Edgara Nga, koji su osporili Vladinu politiku o subvencionisanom stanovanju i pravilima o nasljeđivanju koja su isključivala istopolne parove.
Govoreći ispred suda, Infinger je pokazao duginu zastavu i zahvalio se svom partneru.
Rekao je da će "trebati vremena" da Hongkong prizna dalja prava LGBTQ zajednice.
- Nadam se da Hongkong može biti ravnopravniji i pravedniji. Današnje sudske presude priznale su da istopolni parovi mogu da se vole i da zaslužuju da žive zajedno - rekao je on novinarima.
Infinger je pohvalio sud, ali je rekao da je i dalje "malo pesimista" da bi Hongkong po pitanju zaštite prava mogao da parira jurisdikcijama kao što su Tajvan i Tajland.
Infinger i Li su ranije dobili slučajeve na nižim sudovima, ali je Vlada u februaru proslijedila slučajeve najvišem žalbenom sudu u Hongkongu.
Sud je u utorak jednoglasno odbio žalbe.
Glavni sudija Endrju Čeung rekao je da se "ne može opravdati" politika koja onemogućava istopolnim parovima da žive u javnim stanovima za iznajmljivanje i subvencionisanim stanovima koji se prodaju u okviru programa za sticanje vlasništva.
- Siromašnim istopolnim bračnim parove koji ne mogu da priušte privatni smještaj za iznajmljivanje, (Vladina) politika isključivanja bi mogla da znači da se lišavaju bilo kakve realne mogućnosti da uopšte dijele porodični život pod istim krovom - dodao je Čeung.
U javnim stanovima za iznajmljivanje živi oko 28 odsto od 7,5 miliona stanovnika Hongkonga.
Po pitanju nasljeđa, sudije Džozef Fok i Roberto Ribeiro napisali su da su postojeća pravila "diskriminatorna i neustavna", dodajući da vlasti "nisu uspjele da opravdaju različit tretman" istopolnih parova.
Prema zakonu, istopolni parovi ne mogu imati koristi od pravila o nasljeđivanju koja se primjenjuju na "supruga" i "suprugu" kada je u pitanju raspodjela imovine preminule osobe.
Vlada Hongkonga poštuje odluke Suda za konačnu žalbu, rekao je portparol u utorak.
- Temeljno ćemo proučiti presudu i zatražiti pravni savjet od Ministarstva pravde za odgovarajuće naknadne radnje - dodao je portparol.
Organizacija koja se zalaže za ravnopravnost brakova u Hongkongu pozdravila je odluke i pozvala Vladu da "odmah okonča onemogućivanje brakova istopolnim parovima".
Podrška istopolnim brakovima u Hongkongu je porasla tokom protekle decenije i dostigla je 60 odsto prošle godine, pokazuje istraživanje koje su zajedno sprovela tri univerziteta.
Više od 30 zemalja širom svijeta legalizovalo je brakove za sve parove otkako je Holandija to prva učinila 2001. godine.
Kina nije među njima, mada u njoj nema eksplicitnih zakona protiv diskriminacije LGBTQ osoba.

Istopolni parovi u Hongkongu na sudu dobili stambena i nasljedna prava

Logistički brod njemačke ratne mornarice Berlin će biti povučen iz Atlantskog okeana sa planiranih vježbi usljed zdravstvenih problema posade koja je zaražena ovčijim boginjama i gripom.&nbsp;
Na brodu se nalazi oko 240 članova posade, ali tačan broj pacijenata još nije objavljen pri čemu je 21. novembra napustio luku Hamilton, gdje su mornari primili prvu pomoć.
Prema navodima njemačke mornarice, broj slučajeva zaraze opada već nekoliko dana. Uprkos situaciji, brod je u potpunosti ispunio svoje logističke zadatke tokom tranzicija, ali je dalje učešće u vježbama moralo biti otkazano.
Prema pisanju Deutsche Wellea logistički brod Berlin je u avgustu isplovio iz luke Vilhelmšaven kako bi učestvovao u nekoliko međunarodnih manevara, djelujući kao logistička podrška drugim brodovima.
Komanda je odlučila da vrati Berlin u Vilhelmšaven ranije nego što je planirano kako bi se osigurao potpuni medicinski pregled i stabilizacija posade. Mornarica očekuje da će brod stići u svoju matičnu luku prije Božića, nakon čega će biti donešena odluka o vremenu povratka broda u službu.&nbsp;

Njemci povlače vojni brod s Atlantika, posada oboljela od ovčijih boginja i gripe

Parlamentarna većina Odbora za zdravstvo Skupštine Crne Gore odbila je danas da omogući prisustvo konsultativnom saslušanju "Finansijska situacija u zdravstvenom sistemu Crne Gore, sa fokusom na cijenu i nestašicu ljekova" doskorašnjem direktoru Fonda zdravstvenog osiguranja(FZO) dr Vuku Kadiću. Time je napravljen presedan i građanima poručeno da nešto hoće da zataškaju u zdravstvu, saopštio je poslanik Građanskog pokreta URA Zoran Mikić.
On je naglasio da je u Skupštini do sada važila demokratska praksa da se omogući prisustvo sjednicama radnih tijela organizacijama civilnog društva, kao i stručnim i naučnim pojedincima.
- Ovim činom parlamentarna većina onemogućila je građane i zainteresovanu javnost da iz prve ruke, od doskorašnjeg direktora FZO, dobiju stručne i precizne informacije o finansijskom stanju u zdravstvenom sistemu Crne Gore, posebno o cijenama i nestašici ljekova - ukazao je on.
Kako dodaje, cijena ljekova i njihova nestašica od velikog je javnog značaja za građane, a posebno ga brine što je dr Vuk Kadić smijenjen nakon što je upozorio da FZO-u do kraja ove godine nedostaje gotovo 30 miliona eura za ljekove i medicinska sredstva.
- Umjesto da se o ovim važnim temama raspravlja na sjednici Odbora uz prisustvo i dr Kadića, parlamentarna većina, u koordinaciji sa Ministarstvom zdravlja, odlučila je da izbjegne raspravu, što ukazuje na jasnu namjeru da se prikrije veoma loša situacija u zdravstvenom sistemu Crne Gore - smatra Mikić.
Sjednica Odbora zakazana je za sljedeću nedelju, a konsultativnom saslušanju dr Kadić tražio je da prisustvuje u skladu sa članom 67 Poslovnika o radu Skupštine Crne Gore.

Mikić: Vlast onemogućila prisustvo Kadića na Odboru za zdravstvo, hoće nešto da zataškaju

Ruske vlasti sprečavaju pristupanje Crne Gore međunarodnom sporazumu za kontrolu izvoza naoružanja i robe dvostruke namjene - Vasenarskom aranžmanu (Wassenaar).
- Rusija već neko vrijeme opstruira proces prijema novih članica iako su ispunjeni svi uslovi za članstvo- navodi se u dokumentu Vlade Crne Gore o ispunjavanju preporuka iz izvještaja Evropske komisije.
Vasenarski aranžman ima 42 članice, među kojima je i Rusija, i sve odluke donose jednoglasno.
Članice, između ostalog, razmjenjuju informacije o konvencionalnom naoružanju i osjetljivim tehnologijama s ciljem jačanja međunarodnog mira i bezbjednosti.
Iz Ambsade Rusije nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) da li i zbog čega Moskva sprečava prijem Crne Gore.
Odnosi između Podgorice i Moskve narušeni su duže od deceniju, prije svega zbog ulaska Crne Gore u NATO i ruske invazije na Ukrajinu.
Šta je Vasenarski aranžman?
Do uspostavljanja Vasenarskog aranžmana došlo je poslije Hladnog rata, usljed potrebe zemalja za saradnjom u cilju smanjenja rizika od širenja konvencionalnog naoružanja i roba i tehnologija dvostruke namjene.
Prema podacima sa sajta Globusved.com, komercijalne ruske baze spoljnotrgovinskog poslovanja, firma GoodForwarding je ove i prethodne godine izvezla u Rusiju, između ostalog, elektronska integrisana kola (na fotografiji, arhiv). Aranžman priprema dvije kontrolne liste na koje se u svom zakonodavstvu oslanjaju i Evropska unija i Crna Gora - jedna koja se tiče izvoza oružja, a druga robe i tehnologije dvostruke namjene.
U prvu spadaju, na primjer, tenkovi, borbeni avioni, helikopteri...
U drugu računari, telekomunikacije, senzori, laseri, pogonski sistemi... odnosno robe i tehnologije koje se koriste za civilnu upotrebu ali se mogu koristiti i za razvijanje, proizvodnju ili jačanje vojnih sposobnosti.
- Aranžman nije usmjeren protiv bilo koje države ili grupe država i ne ometa pravo država da steknu legitimna sredstva za samoodbranu- kazao je diplomatski izvor RSE upoznat sa situacijom.
Međutim, dodaje da je cilj aranžmana da izvoz doprinese međunarodnom miru i bezbjednosti, a spriječi da oružje završi u rukama terorista.
Problem Crne Gore
Inicijativu za pridruživanje je prije deset godina podnijela i Crna Gora, članica NATO i kandidat za članstvo u EU.
Iz Vlade ističu da je ispunila sve formane uslove za članstvo.
- Ipak, konačna, konsenzualna odluka o prijemu zavisiće od geopolitičkih okolnosti i klime unutar Vasenarskog aranžmana, prevashodno pozicije Ruske Federacije- navodi se.
Iz Ministarstva vanjskih poslova - u čijoj je nadležnosti pitanje članstva - nisu odgovorili na upit RSE zbog čega Rusija opstruira prijem.
Evropska komisija je u ovomjesečnom izvještaju o Crnoj Gori konstatovala da nije bilo napretka po pitanju članstva u aranžmanu.
- Crnoj Gori je to jedan od zadataka u okviru pridruživanja Evropske unije, ali EU mora tu da pokaže toleranciju za činjenicu da tu postoji treća strana. U ovom slučaju, Ruska Federacija donosi tu odluku a ne institucije EU- kazao je za RSE vojni analitičar Aleksandar Radić.
Radić dodaje da takvo postupanje trećih zemalja nije korektno, ali da na to kao članica imaju pravo.
Međutim, ističe da Crna Gora već postupa kako je propisano Vasenarskim aranžmanom, posebno ističući kvalitet crnogorskih izvještaja o izvozu u odnosu na one drugih zemalja.
Problem postupanja Rusije u radu Vasenarskog aranžamana uočili su i Brisel i Vašington.
Naime, u dokumentu Evropskog parlamenta iz novembra 2023. se navodi da se efikasnost Vasenarskog aranžaman suočava sa izazovima "s obzirom na članstvo Rusije i promjenljivu geopolitičku situaciju".
- Struktura članstva zasnovana na konsenzusu izazvala je zabrinutost u pogledu njegove efikasnosti. Sjedinjene Američke Države su izrazile rezerve u vezi sa pridržavanjem Rusije paktu, navodeći njeno učešće u sajber napadima i pokušajima da se steknu osjetljive tehnologije- piše u dokumentu.
Srbija i Albanija 'na čekanju'?
Crna Gora nije jedina koja čeka članstvo.
Vojni analitičar Aleksandar Rodić je za RSE kazao da je Srbija takođe na listi čekanja za članstvo.
Evropska komisije je u izvještaju za Albaniju navela da je "završetak procesa pristupanja blokirala jedna od država učesnica".
U izvještaju Komisije se ne precizira koja je država u pitanju.
Iz Ambsade Albanije nisu odgovrili na upit RSE da li je u pitanju Rusija.
Hrvatska, koja je članica EU i NATO, ove godine obilježava 20 godina članstva u Vasenarskom aranžmanu.
Iz Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Hrvatske su za RSE kazali da članstvo u tom aranžmanu pokazuje da država ima razvijen i pouzdan sistem kontrole izvoza.
- To je osobito važno u današnjem geopolitičkom kontekstu, u kojem se napredne tehnologije – poput vještačke inteligencije, naprednih poluvodiča i kvantnih tehnologija – mogu koristiti za represiju ili vojne svrhe- kazali iz Ministarstva.
Među članicama aranžmana je većina zemalja EU i NATO.

Rusija sprečava prijem Crne Gore u međunarodni sporazum za kontrolu izvoza naoružanja

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić optužio je specijalnog tužioca Miloša Šoškića da je "otuđio" skaj materijal iz kancelarije Saše Čađenovića.
-To je bilo 2021. godine, cilj je bio da se Čađenović optuži za skrivanje i utre put da je postao član kriminalne organizacije - kazao je Katnić.
Njegov branilac, advokat Ljubomir Raković kazao je da Katnić naveo da u spisima predmeta postoje dokazi iz kojih proizilazi da je Saša Čađenović bio jedini kome je dostavljen obavještajni paket Europola i da su se ti podaci nalazili u njegovoj kancelariji odakle su i otuđeni s ciljem da se dostave određenim medijima, što je i učinjeno.
- Katnić je zatražio da se u svojstvu svjedoka sasluša glavni specijalni tužilac Vladimir Novović i da se izjasni o curenju svih skaj komunikacija i njihovom objavljivanju u medijima, što je bio razlog za prekid saradnje fracuskih nadležnih organa sa Specijalnim državnim tužilaštvom Crne Gore - kazao je Raković.
On je dodao da je Katnić &nbsp;istakao da je tužilac Šoškić bio taj koji je dostavio podatke određenim medijima u Crnoj Gori, da bi mu na taj način nanio štetu i pripremio teren za njegovo hapšenje.

Raković: Katnić je ukazao da je Šoškić otuđio skaj komunikacije iz Čađenoviće kancelarije, dao ih medijima i tako pripremio teren za hapšenje

Bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katnić niko nije mogao da bude šef, niti da izdaje naređenja - kazao je u Višem sudu nekada prvi čovjek Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić.
On je ovo odgovorio na pitanje nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića koji se, optužnicom SDT-a, tereti da formirao kriminalnu grupu čiji je član navodno bio Katnić. U ovom postupku sudi se i suspendovnom specijalnom tužiocu Saši Čađenoviću. Oni se terete da su svoje službene položaje podredili kavačkom mafijaškom klanu.
Svjedok Radonjić kazao je da Katnića poznaje od 2016. godine i da "subjektivno ne može da doživi da je Katniću &nbsp;neko šef".
- Njemu niko ne može da izdaje naređenja..Ne može ni u porodici da mu bude šef - to je moje mišljenje kazao je Radonjić.
On je bio kategoričan da nikada od Katnić nije dobio neki nezakoniti nalog, da neku osobu ne procesuira ili da neko treba da bude privilegovan.
- Svakodnevno sam imao komunikaciju sa njim. Upravo je on forsirao da prikupljamo podatke, da se što više osoba obuhvati pretkrivičnim postupkom - kazao je Radonjić.
Objasnio je da kada je formirano Specijalno policijsko odjeljenje - 2016. bilo 20 službenika i da su 2018. godine proširili tim sa još deset službenika.
Formiranjem Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala na čijem čelu je bio Zoran Lazović, prema riječima svjedoka, dobili su veliko pojačanje u borbi protiv organizovnog kriminala.
U tom sektoru su, kako kaže Radonjić, bili najbolji i najiskusniji operativci &nbsp;među kojima su Milorad Žižić, Dejan Knežević...
Na pitanje Katnićevog branioca, advokata Ljubomira Rakovića svjedok je kazao da 2017/2018. nijesu raspolagali informacijama da je Ljubo Milović član kavačke kriminalne grupe.
Radonjić zna da je Milović bio policajac i da je čuo da ima neke konekcije sa Rusima u "vezi nepokretnosti i da posreduje u kupovini banke".
-Imao sam kontakte sa mnogim rukovodioca stranih službi i nikada nijesam dobio informaciju o Miloviću - kazao je Radonjić.
Nakon promjene vlasti kada je ušao u uži zbor za direktora policije Radonjić je naveo da nije "odgovarao određenim strukturama i malo po malo su ga izolovali i poslali kući".
On je na pitanje Lazovića kazao da se bivši pomoćnika direktora nikada nije interesovanje ni za jedan predmet.
- Kolega Lazović se nije miješao u rad SPO, niti je bila ugrožena autonomija koju sam imao sa SDT-om. &nbsp;Pojedini prije njega su znali da budu "napadni" - rekao je Radonjić.
Za Veljka Belivuka i Marka Miljkovića, kako je naveo, prvi put je čuo kada su stigli u Crnu Goru. Nije imao saznanja da su u našoj državi počinili krivično djelo.
- Tokom moga rada imao sam stalne kontakte sa starješinama iz bezbjedbosnog sektora iz Srbije i nikada mi ih nijesu pomenuli - istakao je Radonjić.
On je dodao da je spriječena njihova likvidacija i da je ta akcija vođena profesionalno uz konstataciju " da nema što da doda, niti da oduzme".
- Rukovodilac akcije je bio iskusni operativac Milorad Žižić - kazao je Radonjić.
Nekadašnji službenik SPO i bivši načelnik Odjeljenja bezbjednosti Cetinje Dalibor Šaban je ispričao da ga je Radonjić obavijestio da je u SPO došla osoba koja ima saznanja o organizovanim kriminalnim grupama.
U prostorije je došao Ivan Milović i, prema riječima Šabana, ispričao je da se osjeća ugroženo od grupe sa kojom je ranije sarađivao.
- Iznio je neke informacije o krijumčarenju droge u Crnoj Gori i to je bilo ono što je on čuo, u čemu nije učestvovao. Lično je, kako je naveo učestvovao u krivičnim dijelima u Francuskoj - ispričao je Šaban.
Kada su završili razgovor Šaban je o tome obavijestio Radonjića koji je dao nalog za mjere tajnog nadzora za Ljuba Milovića, Ivana Stamatovića i Miloša Mišurovića.&nbsp;
Te mjere nijesu dale rezultat jer, prema riječima svjedoka, nijesu dovele do osnovane sumnje da je neko počinio krivično djelo.
Šaban je ukazao da su se francuski istražitelji interesovali za krivična djela počinjena na njihovoj teritoriji i Ivanu Miloviću je bio ponuđen status svjedoka saradnika ali je "odustao od svega".
Šaban je odgovarajući na pitanje Lazovića kazao da nikada nije čuo da se bivši pomoćnik direktora interesovao za bilo koji predmet ili da je nekog pokušao privilegovati.
Svjedok Zdravko Nedović, koji je radio na imanju porodice Lazović u Bijelom Polju, potvrdio navode Lazovića da je imanje u Bijelom Polju naslijedio od oca 2012. godine.
Na tom imanju Nedović je radio fizičke poslove za dnevnicu od 20 eura. Uzgaja se povrće, a od šljiva i jabuka, kako je ispričao, pekli su veliku količinu rakije, a držali su i ovce, kokoške i svinje.
- Sve fizičke poslove tokom vikenda i praznika Lazović je radio sa mnom - ispričao je Nedović.
On je na pitanje advokata Nikole Martinovića rekao da bude oko 38 tona šljiva i 20 tona jabuka i da se od tog voća peče rakija.
Martinović je konstatovao da je samo od prodaje rakije mogao prihodovati od 20.000 do 80.000 eura u posljednjih 10 godina.
Suđenje se nastavlja 2. decembra kada će svjedok Radonjić odgovarati na pitanja Katnića. Sudija Veljko Radovanović kazao je da će pozivi za saslušanje biti poslati Sanji Jovićević i Nikoli Janičiću.

Radonjić: Katniću niko nije mogao biti šef, nikada od njega nijesam dobio nezakoniti nalog

,,Dvadeseti novembar je jedan od najtragičnijih dana u Pljevljima i zbog poštovanja prema civilnim žrtvama i njihovim porodicama, ne prisustvujem Danu opštine“. Ako ste povjerovali da je ovu rečenicu izgovorio neki Pljevljak, u namjeri da podsjeti na tragično vrijeme Drugog svjetskog rata kada su, prvo Italijani i četnici, a potom Njemci, četnici i balisti, činili zločine – nijeste pogodili. Opet, ako ste pomislili da se danas javno prisjetio mučne ‘43. godine kada su četnici Pavla Đurišića i Draže Mihailovića u pljevaljskom srezu za samo četiri krvava februarska dana ubili 678 ljudi, uglavnom muslimana - od čega dvjesta đece u dobi do osam godina – opet ste pogriješili. Citat s početka je ponosno vlasništvo Daria Vraneša, predsjednika opštine Pljevlja. Iako je prethodne dvije godine uredno obilježavao Dan opštine, Vraneš je ove naprasno ustanovio da mu je Dan oslobođenja od fašista i njihovih slugu - i mučan i tragičan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509110_249850c4cbeae34b7e3f5823cb1e8559efc59f1fb8f316388faefcd35e5fe951.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025112509110_249850c4cbeae34b7e3f5823cb1e8559efc59f1fb8f316388faefcd35e5fe951" data-rendition-name="original" width="1000" height="660" loading="lazy" alt="VRIJEME IZDAJE I KOLABORACIJE SA OKUPATOROM: Pavlje Đurišić i Pircio Biroli u Kolašinu 1942. godine "> <figcaption>VRIJEME IZDAJE I KOLABORACIJE SA OKUPATOROM: Pavlje Đurišić i Pircio Biroli u Kolašinu 1942. godine(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ANTIFAŠISTIČKA I PROFAŠISTIČKA CRNA GORA I još se, veli Vraneš, njegovim obilježavanjem prave podjele u narodu. Ali ne na nacionalnoj ili vjerskoj osnovi, kako lažno govori Vraneš. Dan oslobođenja Pljevalja pravi podjelu na one koji podržavaju antifašizam i one koji bi da vaskrsavaju fašizam; pravi razdjelnicu između dobra i zla.&nbsp; Dario Vraneš ne krije da je na ovoj drugoj, mračnoj strani, na strani četničkih koljača. I valjda je zato u kabinetu, odmah iza svoje fotelje, postavio statuetu Draže Mihailovića, da svima pokaže kome se divi i za što se zalaže. Da mu može biti, vjerovatno bi u zgradu opštine - ili možda ispred zgrade - postavio i onaj veliki kip četničkog koljača Pavlja Đurišića.&nbsp; Sramota je današnje Crne Gore da je na čelu Pljevalja, jednog od najvećih crnogorskih gradova, čovjek koji ne poštuje sjene boraca koji su pali u borbi protiv fašizma i nacizma tokom Drugog svjetskog rata; junaka koji su svijetu pokazali snagu crnogorske zvijezde petokrake... Ali, to je crnogorska realnost: u vrhu vlasti, ne samo Pljevalja, ne samo Nikšića, već države Crne Gore nalaze se ljudi koji ne poštuju ni crnogorski 13. jul, ni vrijednosti antifašističke Crne Gore iz Drugog svjetskog rata. Niti žele da poštuju crnogorsku istoriju. POČASNA STRAŽA NA STRAŽICI&nbsp; ,,Pred veličinom vaše žrtve, pred zamahom vašeg pregnuća, mi savijamo naše borbene zastave i kažemo: vječna vam hvala drugovi.“ Tako je 21. decembra 1941, samo dvadeset dana nakon traumatične Pljevaljske bitke Glavni štab Narodnooslobodilačkih partizanskih odreda za Crnu Goru i Boku odao pomen palim borcima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_47a747b9158b31adc1e1dfd182c0201653c9d7b396568b8ef0965e409413fb38.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112509114_47a747b9158b31adc1e1dfd182c0201653c9d7b396568b8ef0965e409413fb38" data-rendition-name="original" width="512" height="615" loading="lazy" alt="U ČAST STRADALIM U BORBI PROTIV FAŠIZMA: Spomenik na Stražici "> <figcaption>U ČAST STRADALIM U BORBI PROTIV FAŠIZMA: Spomenik na Stražici(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Dvije decenije kasnije, 1961. godine, na Stražici iznad Pljevalja otvoren je Spomenik palim borcima u Plјevalјskoj bici ali i svim žrtvama fašističkog terora tokom Drugog svjestkog rata. U centralnoj prostoriji spomenika na Stražici, nalaze se dva velika mozaika, koje su zajedno izradili čuveni crnogorski slikari Aleksandar Aco Prijić i Branko Filo Filipović, a na spoljnom zidu kripte, sa desne strane od ulaza nalazi se monumentalni bronzani reljef, poznatog crnogorskog vajara Draga Đurovića. A u bronzanom sarkofagu u kripti su posmrtni ostaci posmrtni ostaci 412 osoba stradalih od ruku fašista i domaćih kolaboranata. Zar je moguće da - osamdeset i četiri godine od Pljevaljske bitke, osam decenija od 9. maja 1945, Dana pobjede - prvi čovjek Pljevalja ne zna da taj Spomenik na Stražici nije samo počast partizanima, već simbol pobjede nad fašizmom? PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE Ali, nije ovđe riječ o nepoznavanju istorijskih fakata. Dario Vraneš - koji ima odlične pozicije i kod Andrije Mandića u Podgorici i Aleksandra Vučića u Beogradu - dobro zna što radi i zbog čega besprizorno ignoriše istorijske istine. Na djelu je svjesni, planirani istorijski revizionizam. Ne samo čelnika Pljevalja i funkcionera Mandićeve stranke, već najvećeg dijela parlamentarne većine.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_4a8939ab07036a44e94812a830504a5d3e742796c862e93e4094122776044f81.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025112509114_4a8939ab07036a44e94812a830504a5d3e742796c862e93e4094122776044f81" data-rendition-name="original" width="2560" height="1706" loading="lazy" alt="PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE: Andrija Mandić i Joanikije Mićović "> <figcaption>PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE: Andrija Mandić i Joanikije Mićović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  To je igranje po taktu velikosrpskog projekta u kojem nema mjesta za partizane, za antifašizam i, uopšte, za slobodarsku, građansku Crnu Goru. U osnovi tog imperijalnog programa je velikosrpski nacional-šovinistički projekat, uobličen u programskom dokumentu ,,Homogena Srbija" Stevana Moljevića. Koji je opet izveden iz onog ,,Načertanija“ Ilije Garašanina, nacrta spoljne, ali prvenstveno nacionalne imperijalne politike Srbije. I koji je osnova ovog što se danas nad Crnom Gorom sprovodi – kroz maligni ruski i srpski uticaj: obezličenje crnogorskog identiteta da bi se Crna Gora uklopila u projekat ,,Ruskog mira“, odnosno ,,Srpskog sveta“. Nije to novost: velosrpski projekat podrazumijeva pokornu Crnu Goru, Intrigantno je, međutim, ćutanje ljudi iz vrha Evropske unije. EVROPSKA (NE)DOSLJEDNOST Da, djeluje čudno ta evropska šutnja. Državu, u kojoj većina u vlasti koketira sa klerofašizmom; u kojoj popovi sve manje propovijedaju, a sve više zapovijedaju; državu koja je postala zavisna od politike Beograda i Moskve - ovakvu Crnu Goru - Evropa žuri da primi u naručje. Po svaku cijenu, i ne pitajući za cijenu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_0d19707b16207a97282c82d00580725178354ffaaee943abe91f6cfbb475a531.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025112509114_0d19707b16207a97282c82d00580725178354ffaaee943abe91f6cfbb475a531" data-rendition-name="original" width="1024" height="538" loading="lazy" alt="VESELI SE EVROPSKI RODE: Marta Kos nosi značku sa crnogorskom i zastavom Evropske unije "> <figcaption>VESELI SE EVROPSKI RODE: Marta Kos nosi značku sa crnogorskom i zastavom Evropske unije(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I zaista liči na političku farsu kada komesarka za proširenje Marta Kos poručuje, sjedeći pored crnogorskog premijera Milojka Spajića, da je Crna Gora tako mala država da se njen ulazak u Evropsku uniju – i neće osjetiti. ,,Znate li koliko je mala Crna Gora? Kao trećina Beča, kao Tuluz ili Štutgart. Naravno da možemo da integrišemo Crnu Goru i bez velikih reformi“, poručila je Kos protekle sedmice na Forumu o proširenju u Briselu. Ali, nije bila farsa; niti se komesarka šalila. Već je poslala jasnu poruku: ubacićemo vas u Uniju kakvi kod da budete, kakve god klerofašističke ideje bile dominantne u Crnoj Gori. Mučna je to poruka za Crnu Goru. Jer, na kraju te evropske balade ispada da su Vraneš i družina na vlasti koja glorifiuje četnike, kvislinge iz Drugog svjetskog rata - u pravu kada revidiraju istoriju, kada veličaju ratne zločince i naciste – jer sve to nije prepreka na putu za Evropu?! Ispada da je evropskoj birokratiji potrebna Crna Gora, kakva god bila, samo da bi štrikirali sebi jedan uspjeh u evropskim integracija. Baš mučna poruka iz Brisela.&nbsp;

Sprem’te se, sprem’te – Evropa vas zove

Predsjednik Skupštine još jednom je politički nadigrao svoje koalicione partnere, pa sada to treba opravdati pred evropskim partnerima, koje ubjeđuju da je Andrija Mandić dio rješenja i da s njim Crna Gora može da dođe pred sama vrata EU. To je komentarišući reakcije, nakon što je u Skupštini Crne Gore izabran samo jedan od troje predloženih sudija Ustavnog suda, kazao poslanik i potpredsjednik DPS-a Ivan Vuković.
- Predsjednik države i ministarka evropskih poslova djeluju kao svojevrsni krizni menadžment, jer i jedno i drugo su potpuno svjesni šta se danas desilo, kazao je on u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E.&nbsp;
Poslanici u Skupštini Crne Gore u drugom pokušaju su izabrali samo jednog sudiju Ustavnog suda - Jovana Jovanovića. On je dobio podršku 50 poslanika, što je bilo više od potrebne tropetinske većine. Kandidatkinje Mirjana Vučinić i Mirjana Radović nijesu dobile dovoljno glasova - za Vučinić je glasalo 47, a za Radović 45 poslanika.&nbsp;
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, uz čestitku Jovanu Jovanoviću na izboru za sudiju Ustavnog suda, na društvenoj mreži X napisao je da je riječ o djelimičnom pomaku i podsjetio da Sud i dalje nije kompletiran.
Izborom Jovanovića za sudiju Ustavnog suda spriječena je blokada, ali Sud ostaje u nepotpunom sastavu. To je na istoj mreži napisala ministarka evropskih poslova Maida Gorčević i navela da osim što je imenovanje nužno za funkcionalnost Ustavnog suda, njim se ispunjava i preporuka iz izvještaja Evropske komisije.
Jovanovića i Radović predložio je Ustavni odbor, dok je Vučinić kandidovao predsjednik Crne Gore Jakov Milatović. Opozicija je kritikovala promjenu redosljeda glasanja, smatrajući da postoji osnovana sumnja na političku trgovinu, jer se o Vučinić glasalo na kraju iako je predložena pet mjeseci prije ostalih.&nbsp;
Takav rezultat glasanja u Skupštini, smatra Vuković, je posljedica političke trgovine koja je trajala danima.
Kada god trguju konstituenti vlasti najbolje prolazi predsjednik Skupštine Andrija Mandić i njegovi politički saborci, kaže Vuković i dodaje da je ono što je prethodilo glasanju o sudijama Ustavnog suda djelovalo gotovo karikaturalno, jer je promijenjen redoslijed po kojem su poslanici trebali da se izjašnjavaju.&nbsp;
- Umjesto o gospođi Vučinić izjašnjavali smo se o gospodinu Jovanoviću za kojeg se kaže, nemam pouzdane informacije, da je bio favorit gospodina Mandića i nekadašnjeg DF-a. I on je dobio podršku, a onda za ostale kandidate nije bilo dovoljno glasova, iako se danas u Skupštini moglo čuti da je to sve u principu dogovoreno. Još jednom se pokazalo koliko je Andrija Mandić nepouzdan politički partner Milojku Spajiću. O Jakovu Milatoviću da ne govorimo i koliko se njih dvojica zapravo loše snalaze u tim političkim igrama - rekao je Vuković.
Vjeruje da je Crna Gora, kao država koja je favorit za članstvo u Evropskoj uniji, danas poslala lošu poruku, jer to što se desilo u Skupštini, kako kaže, evropski partneri nijesu očekivali.&nbsp;
Vuković podsjeća da nije slučajno što se sudije Ustavnog suda prvo biraju dvotećinskom većinom, a onda tropetinskom. Namjera zakonopisca je bila, kako objašnjava, da se obezbjedi potreban stepen saglasnosti vlasti i opozicije.
Ukazuje da je danas vlast procijenila da ima dovoljnu većinu i da nema potrebe da opozicija bude uključena u izbor sudija Ustavnog suda.&nbsp;
- Nije bilo nikakvog dogovora, nije bilo kontakta sa nama vezano za ovo dvoje kandidata za sudije Ustavnog suda. Jasno i nedvosmisleno smo rekli, bez obzira na njihove biografije, da nećemo dati legitimitet takvom procesu. Ispostavilo se da i taj nivo uvjeravanja koji su dali jedni drugima nije bio dovoljan da se zaokruži proces - istakao je Vuković.
Naglašava da je opozicija već informisala evropske partnere da neće biti dio te, kako je naziva, šarade, koja se očekivano završila.&nbsp;
Evropska unija je, vjeruje Vuković, odlučila da primi Crnu Goru u svoje članstvo, što bi bila dobra vijest da je crnogorsko društvo zrelo da taj proces doživi kao šansu za dalji napredak.
- Plašim se da mi imamo situaciju druge vrste u Crnoj Gori da se takva nikad snažnija, bezrezervna, nedvosmislena podrška naših međunarodnih partnera zloupotrebljava. S jedne strane EU nas gura u članstvo, a sa druge strane oni koji bi trebalo da nose najveću odgovornost za taj proces u državi se bave zloupotrebama instituta borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala - istakao je Vuković.

Tag: hong-kong

Hong Kong: Trinaest ljudi stradalo u velikom požaru u stambenom kompleksu

Crne kutije pronađene poslije pada teretnog aviona u Hongkongu

(VIDEO) Teretni avion otklizao s piste u Hongkongu, dvije osobe poginule

Hong Kong: Hiljade ljudi evakuisano iz svojih kuća zbog bombe iz Drugog svjetskog rata

Hong Kong pogođen najjačom kišom u avgustu od 1884. godine

Američka poštanska služba obustavila prijem paketa iz Kine i Hongkonga

Hongkong izlaže hiljade skulptura džinovske pande u nadi da će podstaći turizam

Istopolni parovi u Hongkongu na sudu dobili stambena i nasljedna prava

Hong Kong: Trinaest ljudi stradalo u velikom požaru u stambenom kompleksu

Njemci povlače vojni brod s Atlantika, posada oboljela od ovčijih boginja i gripe

Mikić: Vlast onemogućila prisustvo Kadića na Odboru za zdravstvo, hoće nešto da zataškaju

Rusija sprečava prijem Crne Gore u međunarodni sporazum za kontrolu izvoza naoružanja

PRATITE TVe UŽIVO