Najmanje 15 osoba je poginulo u požaru u hotelu u Kalkuti, na sjeveroistoku Indije, saopštila je danas tamošnja policija.
- Nekoliko ljudi je spašeno iz soba i sa krova hotela. Požar koji je sinoć izbio sada je pod kontrolom. Stradalo je najmanje 15 ljudi - rekao je novinarima šef policije Kalkute Manoj Verma.
Požari u zgradama su česti u Indiji zbog nedostatka opreme za njihovo sprečavanje i široko rasprostranjenog nepoštovanja bezbjednosnih propisa.
Indijski mediji su prenijeli snimke hotela u plamenu kao i ljude koji pokušavaju da pobjegnu kroz prozore“.
Jedna osoba je poginula pošto je „skočila sa terase pokušavajući da pobjegne“, dodali su mediji.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Najmanje 15 mrtvih u požaru u hotelu u Indiji

Vlasnik i projektant hotela na jugoistoku Turske u kojem su 2023. tokom zemljotresa poginule 72 osobe, uključujući 26 kiparskih Turaka tinejdžera, osuđeni su danas na skoro 18 i po godina zatvora.
Sud u Adijamanu, na jugoistoku Turske, osudio je i sina vlasnika na više od 17 godina zatvora, a inženjera osuđenog za ignorisanje građevinskih standarda na više od 16 godina zatvora jer su „prouzrokovali smrt … svjesnim nemarom“, javila je zvanična novinska agencija Anadolu
Druga dva inženjera osuđena su na više od osam godina zatvora.
Hotel „Isias“ u Adijamanu srušio se u noći 6. februara 2023. tokom zemljotresa magnitude 7,8, od kojeg je poginulo više od 53.500 osoba u Turskoj i skoro 6.000 u Siriji.
Po optužnici koju citira turska štampa, jedan od spratova hotela je izgrađen bespravno. Ekspertski izvještaj je takođe ukazao na loš kvalitet građevinskog materijala i odsustvo studije tla.
Rušenje hotela „Isias“ izazvao je veliko uzbuđenje u maloj, međunarodno nepriznatoj Turskoj Republici Sjeverni Kipar (TRSK) odakle je 35 žrtava – 26 tinejdžera i njihovih pratilaca koji su došli da učestvuju na odbojkaškom turniru.
To je najveća pogibija u istoriji te separatističke republike na okupiranom kiparskom tlu, koju priznaje samo Ankara.
Pored rodbine preminulih tinejdžera, u Adijamanu je prilikom čitanja presude bio i premijer te samoproglašene republike Unal Ustel.
Više od 260 osoba koje su učestvovale u izgradnji zgrada koje su se srušile u zemljotresu u februaru 2023. uhapšeno je narednih nedjelja, od kojih su neki pokušavali da pobjegnu iz Turske.
Među njima, izvođač radova odgovoran za izgradnju zgrade u gradu Adani, na jugu Turske, u kojoj je poginulo 96 ljudi, osuđen je u septembru ove godine na 865 godina zatvora.

Za vlasnika i projektanta hotela koji se srušio u Turskoj 18 godina zatvora

Crna Gora nije obaviještena da je Albanija odustala od zajedničke izgradnje mosta na Bojani, kazali su za Portal ETV u resoru Ministarstva saobraćaja, kojim rukovodi ministarka Maja Vukićević.
- Zvanično nijesmo dobili informaciju da je albanska strana odustala od ovog projekta - kratko su odgovorili Portalu ETV.
Pojedini albanski mediji pišu da je Albanija odustala od ovog projekta. Kako navode, u posljednjem ažuriranju liste prioritetnih projekata, koje je Vlada Albanije usvojila na posljednjoj sjednici, most preko Bojane, koji je trebalo da poveže Ulcinj i Velipoju, više ne postoji. Tamošnja Vlada uklonila je projekat, čime je praktično najavila njegovo poništavanje bez mnogo pompe.
Još 2022. godine tadašnji premijer Dritan Abazović najavio je izgradnju mosta na rijeci Bojani – projekta vrijednog 20 miliona eura, koji bi spojio Ulcinj i albansku Velipoju. Udaljenost između dva turistička mjesta, koja danas iznosi 73 kilometra, trebalo je da bude smanjena na svega jedan kilometar. Najave su bile velike, a obećanja još veća. No, tri godine kasnije – ni traga od mosta.
U januaru 2023. godine potpisan je i međudržavni sporazum između Crne Gore i Albanije o izgradnji mosta, što je ujedno bio i posljednji konkretan korak. Danas gradilišta nema, početak radova nije ni najavljen, a iz Albanije stižu informacije, kako to pišu pojedini tamošnji mediji, da od projekta neće biti ništa.

Crna Gora nije obaviještena da je Albanija odustala od mosta na Bojani

Ruski izaslanik Kirill Dmitriev saopštio je danas da putuje za Majami u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), gdje će se održati nova runda pregovora o okončanju rata u Ukrajini.
Ukrajinski i evropski predstavnici bili su takođe u tom gradu radi pregovora sa američkim predstavnicima.
Dmitriev je, u objavi na društvenim mrežama, naveo da je na putu za Majami, prenosi Radio Slobodna Evropa.
- Dok podstrekači rata nastavljaju neumorno raditi na potkopavanju američkog mirovnog plana za Ukrajinu, sjetio sam se ovog videa s moje prethodne posjete – svjetlosti koja probija kroz olujne oblake - dodao je Dmitriev u objavi na mrežama.
Uključivanje Rusije i Evrope u pregovore označava korak naprijed u odnosu na prethodnu fazu, kada su Amerikanci vodili odvojene razgovore sa svakom stranom u različitim zemljama.
Navodi se da je malo vjerovatno da će Dmitriev voditi direktne pregovore s ukrajinskim i evropskim pregovaračima, jer odnosi između dvije strane ostaju napeti.
Moskva, koja je pokrenula invaziju punog obima na Ukrajinu 2022. godine, tvrdi da će uključivanje Evrope u pregovore samo omesti proces i nastoji prikazati lidere kontinenta kao zagovornike rata.
Pregovori tokom vikenda dolaze nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin, tokom godišnje konferencije za medije, najavio da će nastaviti vojnu ofanzivu u Ukrajini, hvaleći napredak Moskve na bojnom polju gotovo četiri godine nakon početka rata.
Izaslanici američkog predsjednika Donalda Trampa promovisali su plan prema kojem bi SAD ponudile Ukrajini sigurnosne garancije, ali se očekuje da Kijev odustane od dijela teritorije.

Ruski izaslanik putuje u SAD na razgovore o ratu u Ukrajini

Dvojica palestinskih muškaraca izjavila su za BBC da su lično doživjela vrste premlaćivanja i seksualnog zlostavljanja koje su istaknute u nedavnim izvještajima o postupanju prema zatvorenicima u izraelskom pritvoru.
Komitet Ujedinjenih nacija protiv torture saopštio je prošlog mjeseca da je duboko zabrinut zbog izvještaja koji ukazuju na „de fakto državnu politiku organizovane i raširene torture i zlostavljanja“ palestinskih pritvorenika u izraelskim zatvorima.
Navedeno je da su se optužbe „dramatično intenzivirale“ nakon napada koje je predvodio Hamas na Izrael 7. oktobra 2023. godine.
Drugi izvještaji izraelskih i palestinskih organizacija za ljudska prava detaljno su opisali ono što nazivaju „sistematskim“ zlostavljanjem.
Izrael je negirao sve optužbe, ali organizacije za ljudska prava tvrde da su bijes u zemlji zbog napada 7. oktobra i postupanja prema izraelskim taocima u Gazi stvorili kulturu nekažnjivosti unutar zatvorskog sistema, naročito prema pritvorenicima koji su iskazivali podršku Hamasu i njegovim napadima.
Prošle godine procurili su snimci nadzornih kamera iz izraelskog vojnog zatvora koji su navodno prikazivali palestinskog muškarca iz Gaze kako ga zatvorski čuvari seksualno zlostavljaju. To je dovelo do ostavki i međusobnih optužbi na vrhu izraelskog vojnog i političkog establišmenta.
Sami al-Saei (46) danas radi u prodavnici namještaja, a ranije je bio slobodni novinar u gradu Tulkarmu, na sjeveru okupirane Zapadne obale.
Izraelski vojnici uhapsili su ga u januaru 2024. godine, nakon što je sarađivao s novinarima na organizovanju intervjua s pripadnicima Hamasa i drugih naoružanih grupa.
Bio je zadržan bez optužnice 16 mjeseci, u okviru kontroverznog izraelskog sistema poznatog kao administrativni pritvor, prije nego što je pušten na slobodu tokom ljeta.
Dok je bio pritvoren u zatvoru Megido, na sjeveru Izraela, rekao je da su ga čuvari djelimično svukli i silovali palicom oko 13. marta 2024. godine.
Kazao je da je odlučio da govori za BBC o navodima seksualnog zlostavljanja, uprkos riziku da bude odbačen u često konzervativnom palestinskom društvu na Zapadnoj obali.
„Bilo ih je pet ili šest. Smijali su se i uživali u tome. Jedan čuvar me pitao: ‘Da li uživaš u ovome? Želimo da se igramo s tobom i dovedemo i tvoju ženu, sestru, majku i prijatelje ovdje’. Nadao sam se da ću umrijeti i da se sve završi, jer bol nije bio samo od silovanja, već i od teškog i bolnog premlaćivanja“, rekao je al-Saei.
Naveo je da je napad trajao oko 15 do 20 minuta, tokom kojih su mu čuvari i stiskali genitalije, izazivajući ekstreman bol.
Dodao je da su se premlaćivanja dešavala gotovo svakodnevno, ali da je seksualno zlostavljan samo jednom.
BBC je zatražio komentar Izraelske zatvorske službe (IPS) u vezi s al-Saeijevim navodima. U saopštenju IPS-a navodi se: „Radimo u potpunosti u skladu sa zakonom, uz obezbjeđivanje sigurnosti, dobrobiti i prava svih zatvorenika pod našim nadzorom. Nijesmo upoznati s opisanim tvrdnjama i, koliko nam je poznato, takvi incidenti se nijesu dogodili pod odgovornošću IPS-a.“
Optužbe o zlostavljanju Palestinaca u izraelskim zatvorima iznose se decenijama, ali je jedan nedavni slučaj uzdrmao državni establišment i produbio rastući raskol u izraelskom društvu u vezi s postupanjem prema zatvorenicima i pritvorenicima optuženim za podršku Hamasu.
U avgustu 2024. godine procurili su snimci CCTV-a iz vojnog zatvora Sde Teiman, na jugu Izraela, koji navodno prikazuju palestinskog pritvorenika iz Gaze kako ga vojnici zlostavljaju oštrim predmetom, ostavljajući ga s probijenim rektumom. Napad se, prema navodima, dogodio u julu 2024.
Pet izraelskih rezervnih vojnika optuženo je za teško zlostavljanje i nanošenje teških tjelesnih povreda pritvoreniku.
Prošlog mjeseca održali su konferenciju za novinare na izraelskoj televiziji, pri čemu su se četvorica pojavila s crnim fantomkama kako bi sakrili identitet.
U intervjuu za Channel 14 News, peti vojnik skinuo je masku i otkrio lice, kazavši da nema šta da krije. Sva petorica negirala su optužbe.
Rezervisti su održali konferenciju nakon što je postalo poznato da je snimke CCTV-a procurila glavna pravnica izraelske vojske, vojna tužiteljka u činu general-majora, Yifat Tomer-Yerushalmi.
Ona je podnijela ostavku u oktobru, navodeći da preuzima punu odgovornost za curenje snimaka. Objasnila je da je željela da se „suprotstavi lažnoj propagandi protiv organa za sprovođenje zakona u vojsci“, aludirajući na tvrdnje pojedinih desničarskih političara da su optužbe izmišljene.
Pristalice krajnje desnice održavale su proteste u znak podrške petorici optuženih rezervista ispred zatvora Sde Teiman.
U julu, prije njene ostavke, na burnom saslušanju parlamentarnog odbora u Knesetu, Hanoch Milwidsky, političar iz desničarske stranke Likud premijera Benjamina Netanyahua, suočen je s pitanjem da li je silovanje pritvorenika prihvatljivo.
„Začepi, začepi. Da, sve je legitimno ako su oni Nukhba (elitni borci Hamasa). Sve“, vikao je tokom saslušanja.
Nedavno istraživanje javnog mnjenja Izraelskog instituta za demokratiju pokazalo je da se većina izraelske javnosti protivi istragama protiv vojnika kada postoji sumnja da su zlostavljali Palestince iz Gaze.
Ahmed, što nije njegovo pravo ime, živi na Zapadnoj obali sa suprugom i jedanaestoro djece.
Uhapšen je u januaru 2024. godine i proglašen krivim za podsticanje na terorizam, nakon objava na društvenim mrežama u kojima je hvalio napade Hamasa 7. oktobra, u kojima je ubijeno oko 1.200 ljudi, uglavnom Izraelaca, dok je 251 osoba oteta.
Osuđen je na godinu zatvora i novčanu kaznu od 3.000 šekela.
Tvrdi da je tokom boravka u izraelskom pritvoru bio teško seksualno zlostavljan.
- Zatvorski čuvari, njih trojica, odveli su me u kupatilo i potpuno svukli, prije nego što su me oborili na pod. Stavili su mi glavu u WC-šolju, a ogroman čovjek, možda težak oko 150 kilograma, stao mi je na glavu, tako da sam bio savijen. Zatim sam čuo glas nekoga ko je razgovarao sa zatvorskim psom. Pas se zvao Messi, kao fudbaler - rekao je Ahmed.
Zatim je detaljno opisao kako je, kako tvrdi, pas korišćen da ga seksualno ponizi. Naveo je da su mu skinuli pantalone i donji veš, te da mu se pas popeo na leđa.
- Mogao sam da osjetim njegov dah, a onda je skočio na mene. Počeo sam da vrištim. Što sam više vrištao, više su me tukli, dok nijesam skoro izgubio svijest - rekao je.
Tokom pritvora, Ahmed je naveo i da su ga čuvari redovno tukli, uključujući udarce u genitalije.
Rekao je da je pušten 12 dana nakon seksualnog zlostavljanja, pošto je odslužio punu kaznu.
Upitan da li postoje medicinski dokazi u vezi s njegovim tvrdnjama, Ahmed je rekao da ih nema.
U izraelskim zatvorima trenutno se nalazi više od 9.000 palestinskih bezbjednosnih pritvorenika, gotovo dvostruko više nego prije napada 7. oktobra. Mnogi od njih nikada nijesu optuženi.
Nedavni izvještaj Komiteta UN-a protiv torture nedvosmisleno je osudio napade 7. oktobra, ali je istovremeno izrazio duboku zabrinutost zbog izraelskog odgovora i ogromnog gubitka ljudskih života u Gazi.
U izvještaju podnesenom u oktobru Komitetu UN-a protiv torture, pet izraelskih organizacija za ljudska prava navelo je da je došlo do „dramatične eskalacije torture i okrutnog, nečovječnog i ponižavajućeg postupanja u svim pritvorskim objektima, sprovođene uz gotovo potpunu nekažnjivost i implementirane kao državna politika usmjerena protiv Palestinaca“.
Organizacije Adalah, Javni komitet protiv torture u Izraelu, Parents Against Child Detention, HaMoked i Physicians for Human Rights–Israel navele su da posjeduju dokaze koji, kako tvrde, pokazuju da je Izrael „demontirao postojeće zaštitne mehanizme i sada primjenjuje torturu tokom čitavog procesa pritvora – od hapšenja do zatvaranja – ciljajući Palestince pod okupacijom i palestinske građane, uz sankcionisanje ovih zloupotreba od strane visokih zvaničnika, dok sudski i administrativni mehanizmi ne uspijevaju da intervenišu“.
U izvještaju se navodi da su takve prakse dovele do porasta broja smrti Palestinaca u pritvoru, pri čemu je najmanje 94 smrtna slučaja u izraelskom pritvoru dokumentovano između početka rata u Gazi i kraja avgusta 2025. godine.
Izraelski ambasador pri UN-u u Ženevi odbacio je optužbe iznesene pred Komitetom UN-a protiv torture kao „dezinformacije“.
Daniel Meron je prošlog mjeseca rekao stručnom panelu da je Izrael „posvećen poštovanju svojih obaveza u skladu s našim moralnim vrijednostima i principima, čak i suočen s izazovima koje predstavlja teroristička organizacija“.
Naveo je da relevantne izraelske institucije u potpunosti poštuju zabranu torture i da Izrael odbacuje optužbe o sistematskoj upotrebi seksualnog i rodno zasnovanog nasilja.

Uznemirujuća svjedočenja: Palestinci za BBC opisali detalje seksualnog zlostavljanja u izraelskim zatvorima

Tržni centar „Big Fashion“ u Podgorici ponovo je otvoren za posjetioce, nakon što su policijski službenici završili pregled povodom prijeteće dojave o postavljenoj bombi. - Policijski službenici preduzeli su hitne aktivnosti iz svoje nadležnosti te izvršili protivdiverzioni pregled objekata koji su pomenuti u dojavi, koja je, kako se ispostavilo bila lažna, budući da u istima nije pronađeno ništa što bi upućivalo na sumnju da je postavljena eksplozivna naprava - kazali su iz Uprave policije u saopštenju.&nbsp; Kako su istakli, Uprava policije ne isključuje mogućnost hibridnog djelovanja. Podsjetimo, Uprava policije je danas obaviještena da je na više adresa medijskih kuća u Crnoj Gori stigao mejl prijeteće sadržine u kojem se navodi da je u jednom tržnom centru koji se nalazi preko puta Siti kvarta u Podgorici postavljena bomba. Sa događajem je, kako se dodaje, upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici po čijem nalogu policijski službenici preduzimaju dalje mjere i radnje u cilju utvrđivanja svih činjenica i okolnosti, kao i identiteta koje je uputilo sporne mjelove.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251220161224_98cf9c9ac48700f71fd168a035d3fffdb6fb7295be1ece2cffe2f3580da12250.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251220161224_98cf9c9ac48700f71fd168a035d3fffdb6fb7295be1ece2cffe2f3580da12250" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Big fashion"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fup-dojava-o-bombi-u-trznom-centru-preduzete-hitne-mjere-i-aktivnosti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tržni centar "Big Fashion" ponovo otvoren; UP: Lažna dojava o bombi, ne isključujemo mogućnost hibridnog djelovanja

(FOTO, VIDEO) Burzan: Rade sve da nam državu unište, nećemo skrenuti sa staze; Sekulić: Dostojanstvo Crne Gore je naša linija; Marunović: Naše vrijeme tek dolazi

Zaprepašćena sam da je uopšte poslovna komunikacija, u kojoj sam učestvovala kao izvršna direktorica Portala Analitika, dovedena ili pokušava biti kriminalizovana i davati joj se neki drugi kontekst osim onog koji je poslovni - poručila je Tinka Đuranović koja se odazvala na poziv Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) za svjedočenje u slučaju istrage protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića. Za danas je bilo zakazano i saslušanje glavnog i odgovornog urednika Televizije E Draška Đuranovića, ali je odloženo. Direktorica Analitike nije mogla iznijeti detalje sa današnjeg davanja iskaza jer je postupak u toku. - Uredno sam se odazvala na poziv za svjedočenje i izvršila tu obavezu svjedočenja - naglasila je ona. Smatra da je targetirana kao žena na čelnoj poziciji jednog medija. - Osim toga što smatram i doživljavam ovo kao pokušaj ličnog unižavanja reputacije i ličnog ugrožavanja egzistencije, smatram da je to prije svega targetiranje jednog medija i uticaj na reputaciju, egzistenciju i prihode tog medija, isticanjem poslovne komunikacije kao pokušaja da bude nekakva kriminalizovana priča - podvukla je Đuranović. Napomenula je da su obavijestili evropsku delagaciju u Crnoj Gori i da u se obratili Ujedinjenim nacijama, te da je glavna i odgovorna urednica koja je prisustvovala svim tim sastancima i obraćanjima to radila upravo radi zaštite novinarske profesije. - Jer je etički kodeks novinarki i novinara Crne Gore jedan od rijetkih kodeksa koji je ušao u zakon i koji pominje se u zakonu &nbsp;i naslanja se Zakon o medijima na njega - dodala je Đuranović. Istakla je da Portal Analitika radi profesionalno i da poštuje etički kodeks novinarki i novinara. - A ja sam tu da obezbijedim u poslovnom i finansijskom smislu uslove i legalno i legitimno poslovanje - zaključila je Đuranović. <h2>Đuranović: Postupanje SDT-a doživljavam kao pritisak, ne postoji osnov za davanje iskaza o bilo kakvoj vrsti kriminalne radnje</h2> Glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović kazao je da postupanje Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), koje ga je telefonskim putem pozvalo na saslušanje bez uredno uručenog poziva, doživljava kao pritisak i targetiranje medija, navodeći da ne postoji osnov za bilo kakav iskaz o krivičnim radnjama.&nbsp; Đuranović je telefonskim pozivom, u četvrtak 11. decembra, pozvan da da iskaz Specijalnom državnom tužilaštvu u istrazi protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića koji je, prema naredbi o sprovođenju istrage SDT-a, kreirao mrežu medija za vršenje uticaja na društveno-političke prilike. Kako ističe poziv mu nije uručen, ali mu je saopšteno da je termin saslušanja 19. decembar u 8:30 sati. - Tražio sam, naravno, da po svim zakonskim procedurama mi se uruči taj poziv, s tim što sam imao neodložan privatni put van Crne Gore naredne nedjelje. Nije mi uručen poziv, ali rečen mi je termin da je to 19. decembra u 8:30 sati da će biti saslušanje mene kao svjedoka. Nažalost, to se nije desilo, tako da je termin pomjeren za nekih 5-6 dana - kazao je Đuranović ispred SDT-a. Ovo doživljava kao neku vrstu pritiska državnog tužilaštva, institucije koja bi, napominje on, trebalo da poštuje i zakone i Ustav. - Mislim da to nije u redu - ističe Đuranović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121913120_c617daa7b8ffdea8fb1bffd3d1a844400c8f8a0a80c3ec9ff2a7c4727518f9b9.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121913120_c617daa7b8ffdea8fb1bffd3d1a844400c8f8a0a80c3ec9ff2a7c4727518f9b9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Draško Đuranović"> <figcaption>Draško Đuranović(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On je podsjetio da se Televizija E, kao targetirani medij, obratila delegaciji Evropske komisije. - EK je zaista odgovorila promptno kao i Ujedinjene nacije, ali priča se nastavlja. Nadam se ne još zadugo, ali mi nećemo odustati od onoga što su profesionalni standardi koje poštujemo - poručio je Đuranović. On ne smatra da postoji osnov za davanje bilo kakvog iskaza o bilo kakvoj vrsti kriminalne radnje. - Ako je kriminal raditi svoj posao kao medij, onda prihvatamo da smo, uslovno rečeno, sa druge strane zakona. Ali mislim da je svima jasno da je ovdje riječ o nekoj vrsti targetiranja medija, neću reći progona, ali zaista pokušaja da se ono što je najvažnije za medije – poslovna i profesionalna reputacija, ugroze - zaključio je Đuranović.

Đuranović: Zaprepašćena sam što se poslovna komunikacija pokušava kriminalizovati, poziv SDT-a doživljavam kao targetiranje medija

Predrag Boljević, penzionisani vazduhoplovni inspektor, kazao je da je njemu i arhitekti Batu Raduloviću, na zahtjev tužilaštva, danas prišao policajac i zatražio lične podatke zbog transparenta koji su postavili ispred kapije brda Gorica, na kojem piše: „Ustaše i četnici, zajedno ste bježali“. Sve se odigralo uoči početka skupa koji je danas organizovala STEGA na Gorici.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ffoto-video-pocelo-okupljanje-na-gorici-crna-gora-ne-pristaje-na-represiju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Danas smo ispred kapije na Gorici zajedno postavili transparent koji su nedavno skandirali navijači naše reprezentacije. U jednom trenutku prišao nam je policajac u civilu i zatražio lične podatke, kako bi policija mogla da nas pozove na razgovor. Dali smo mu sve naše podatke - ispričao je Boljević za Portal ETV.
Kako je kazao, kasnije im je policajac rekao da je tužilaštvo ocijenilo da u tekstu na transparentu ima elemenata govora mržnje.
- Dotakli smo dno. Rekao sam da mi je čast što stojim ispred tog transparenta. Moji preci su znali da se bore protiv fašističkih hordi, a mi danas treba da znamo da se suočimo sa ovakvima. Ne bojimo ih se. Dno dna - naglasio je on.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FkBa2p9jUN54%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Zbog transparenta na Gorici policija tražila podatke, Boljević poručuje: Ovo je dno dna, ne bojimo ih se!

Pod izgovorom „volonterskog rada“ planira se da popovi Crkve Srbije i njihovi učenici dobiju pristup najvažnijim državnim dokumentima - saopštila je grupa građana sa Cetinja navodeći da se radi o direktnom i opasnom nasrtaju na Državni arhiv Crne Gore i Nacionalnu biblioteku „Đurđe Crnojević“.
To, kako su podvukli, nije pomoć - nego pokušaj kontrole, falsifikovanja i otuđivanja crnogorske istorije.
Oni čekaju ishod razgovora NVO Centar za građanska prava s direktorom Državnoga arhiva. Od toga ishoda, poručuju, zavisiće njihova dalja i odlučna reakcija.
- Jasno i glasno poručujemo: Neće se dozvoliti da oni koji su 5. septembra 2021. godine došli na Cetinje brutalnim nasiljem danas slobodno vršljaju po crnogorskome kulturnom blagu i nastavljaju ono što tada nijesu uspjeli - brisanje crnogorskog identiteta - naglasili su u saopštenju.
Posebnu odgovornost, smatraju, snosi direktor Arhiva, gospodin Mrvaljević koji, prema njihovim riječima, kroz lične ustupke popovima Crkve Srbije pokušava otvoriti vrata institucije koja mora biti bedem kulturne baštine crnogorske države.
- Ako im treba obuka - neka svoje ljude šalju van Crne Gore, đe im je matica. Ako im treba znanje - neka direktor ide kod njih u Bogosloviju i drži im predavanja. Ali u crnogorski Arhiv i biblioteku - neće ući - decidni su oni.
Cetinje, kažu, ima svoju đecu, školovanu, nezapošljenu i sposobnu da čuva ono što je naše.
- A koja nije imala šanse ni da volontira. I izvan Cetinja i na Cetinju Crna Gora ima svoje stručnjake, one koji Crnu Goru vide kao hiljadugodišnju državu a ne kao srpski izlaz na more. Ne damo arhivsku građu, ne damo istoriju, ne damo budućnost. Ako nadležne institucije ne reaguju, građani Cetinja hoće. U svojoj kući, branićemo Crnu Goru - zaključeno je u saopštenju grupe građana Cetinja.