U požaru koji se dogodio danas oko 14.30 sati na Hotelu Onogošt u Nikšiću oštećen je natpis tog ugostiteljskog objekta.
Na snimku koji je našem Portalu dostavio čitalac vidi se da je požar zahvatio ploču iznad ulaznih vrata gdje je natpis hotela.
Vatrogasci su brzo ugasili požar. Nadležni utvrđuju uzrok požara.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FnBAEfCBWpGM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Požar u Onogoštu: Gorjela reklama

U sali hotela Onogošt u Nikšiću sinoć je održano veče posvećeno narodnom heroju i i general-pukovniku Jugoslovenske narodne armije Milinku Đuroviću.&nbsp; Ovaj događaj organizovali su SUBNOR antifašista Crne Gore, UBNOR antifašista Nikšića, i porodica Đurović (Zagrad-Župa). Istoričar Vukota Vukotić &nbsp;je istako da je Đurović kao predan i aktivan komunista radio na formiranju ustaničkih jedinica tokom opšenarodnog &nbsp;Trinaestojulskog ustanka, da &nbsp;bi kasnije postao prvi komesar tek ustanovljenog Nikšičkog partizanskog odreda. - Može li biti veća čast nego biti na čelu takvog jednog odreda, koji je uz, durmitorski, &nbsp;u Drugom svjetskom ratu iznjedrio 39 narodnih heroja, &nbsp;među kojima i Milinka Đurovića - istakao &nbsp;je Vukotić. Prof.dr Radovan Radonjić je, između ostalog, rekao da bez ljudi kao što je Milinko Đurović ne bi bilo ni nas. - Bez države čiju su nezavisnost oni obnovili, nikad ni tada, niti u budućnosti ne bi bilo Crne Gore - dodao je on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241204171240_d64709b972a36fd3d55f953da7d48715c2651a872ad3824d801ffa090026cc74.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241204171240_d64709b972a36fd3d55f953da7d48715c2651a872ad3824d801ffa090026cc74" data-rendition-name="original" width="4080" height="1884" loading="lazy" alt="Veče posvećeno Milinku Đuroviću, hotel Onogošt
 "> </figure>  Na njegovo djelo poruke a i lično druženje sa revolucionarom podsjetio je Slobodan Mirjačić, predsjednik UBNOR-A i Antifašista Nikšića. - Župa je bila na bastionu slobode svih zavojevača, između ostalih i u &nbsp;borbi protiv &nbsp;fašizma u kojoj su prednjači Narodni heroji &nbsp;Milinko i njegov rođak Milisam Đurović, ka i druga tri narodna &nbsp;heroja koje je Župa iznjedrila, Petar Jovanović, Danilo i Dušan Bojović - rekao je on. Ispred porodice Đurović prisutnima se obratio Radonja Đurović koji je podsjetio da je porodica Đurović, odnosno bratstvo Đurovića sa Zagrada (Župa), koja je u uoči Drugog svetskog rata imala 12 kuća, dala dva narodna heroja Milinka i Milisava Đurovića, kao i Daru Mrvaljević rođena Đurović nosioc Partizanske spomenice, rođena Đurović. - Milinko je ostavi neizbrisiv trag u svom rodnom mjestu Zagradu, Župi. Zavičaju se nakon penzionisanja često vraćao, a meni je ostala jako upečatljiva njegova jedna misao iz razgovora sa njim &nbsp;U tmurnim vremenima nije problem izabrati stranu, uvijek treba biti na strani naroda - naveo je on. Na izuzetnu životnu &nbsp;biografiju revolucinara &nbsp;Milinka Đurovića antifašiste, ovjedočenog borca za slobodu &nbsp;podsjetio je i generalni sekretar SUBNOR-a i Anfišista Crne Gore Dragan Mitov Đurović.&nbsp; Prikazan je i film Sjećana Milinka Đurovića, iz 1976 g. TV Titograd.&nbsp; <h2>Biografija</h2> Milinko Đurović (1910-1988) bio je narodni heroj i general-pukovnik, nosilac Partizanske spomenice i politički komesar Nikšićkog i Durmitorskog partizanskog odreda, zatim politički komesar udarnog bataljona prve partizanske udarne jedinice u Crnoj Gori. Rođen je 15. aprila 1910. godine, u selu Zagrad – Župa, u porodici Đura Đurovića. Gimnaziju je završio u Nikšiću, a Pravni fakultet u Beogradu, na kojem je diplomirao 1938. godine. U članstvo Komunističke partije Jugoslavije (KPJ) primljen je 1936. godine. Učestvovao je kao delegat na Kongresu antifašističke omladine Evrope u Parizu. Početak Aprilskog rata, 1941. godine ga je zatekao u Beogradu, a nakon dolaska u Nikšić kapitulacija Jugoslovenske vojske. Nakon okupacije Jugoslavije, ostao je u Crnoj Gori i stavio se na raspolaganje Pokrajinskom komitetu KPJ za Crnu Goru i Boku. U toku Trinaestojulskog ustanka radio je na stvaranju ustaničkih jedinica. Učesnik je Narodnooslobodilačke borebe na mnogim frontovima u Jugosalviji. Nakon rata, prvo je bio pomoćnik načelnika Političke uprave JA, a od aprila 1947. do 1949. godine politički komesar armije i Sarajevske vojne oblasti. Od 1949. do 1953. godine zamjenik je načelnika Glavne političke uprave JA. Od 1955. do 1965. godine bio je načelnik je Vojno-izdavačkog zavoda. Završio je Višu vojnu akademiju JNA. U čin general-pukovnika unaprijeđen je 1963, a penzionisan je 1965. godine. Bio je član Opunomoćstva CK KPJ za JNA od njegovog osnivanja do 1953. godine. Na Šestom i Sedmom kongresu SKJ biran je za člana Revizione komisije SKJ. Napisao je više tekstova i rasprava s tematikom NOR-a i o radu partijskih organizacija. Bio je urednik &nbsp;zbornika – Sutjeska, Četrdeset godina KPJ i Peta proleterska. Dva njegova teksta nagrađena su od Sekretarijata za narodnu odbranu, a kao urednik Zbornika sjećanja Sutjeska nagrađen je od Saveznog odbora SUBNOR-a Jugoslavije. Od 1962. godine bio je predsjednik Redakcije Istorije Crne Gore. U dva saziva Skupštine SR Crne Gore bio je narodni poslanik. Bio je značajan akter na brojnim društveno-političkim skupovma u Crnoj Gori, odnosno Nikšiću, kao i u svom zavičaju Zagradu, Župi. Umro je 3. decembra 1988. godine u Beogradu i sahranjen je u Aleji narodnih heroja na Novom groblju. Nosilac je Partizanske spomenice 1941. i drugih jugoslovenskih odlikovanja među kojima su Orden ratne zastave, Orden partizanske zvezde sa zlatnom zvezdom i dr. Ordenom narodnog heroja je odlikovan 13. jula 1952. godine.&nbsp;

Portal ETV

U Nikšiću održano veče posvećeno narodnom heroju Milinku Đuroviću

Centralnu informativnu emisiju „24 sata“ na Televiziji E večeras vodi Amra Tahirović, a gost u studiju biće Vladimir Joković, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.&nbsp;
U intervjuu će biti riječi o političkim tenzijama nakon dešavanja u Botunu, nesuglasicama oko izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, kao i o najavama lidera Demokratske narodne partije o mogućem izlasku iz vlasti. Biće otvorena i pitanja o zatvaranju pregovaračkih poglavlja sa Evropskom unijom, kao i unapređenju uslova u oblasti poljoprivrede.
<h2>Tema dana: „Botun ili Ustav?“</h2>
U 24 sata analiziramo: 
 
- Iako su najavljivali izlazak iz vlasti zbog policijske intervencije u Botunu, Demokratska narodna partija je nakon sjednice Predsjedništva ostala u Vladi, ali je postavila nove, politički i pravno teško ostvarive uslove. Umjesto povlačenja, DNP sada vezuje opstanak u vlasti za ustavne promjene, izmjene zakona o jeziku, državljanstvu i državnim simbolima, koja nemaju direktnu vezu sa problemom kolektora u Zeti ali koja i po važećim procedurama, podrazumijevaju široki politički konsenzus u Parlamentu, pa i referendum građana, bez kojeg nema izmjena tog člana Ustava. Šta je onda stvarna taktika DNP-a, da li su građani Botuna zloupotrijebljeni? 
 
 
Ostale teme: 
 
- Porast vodostaja na Skadarskom jezeru, Rijeci Crnojevića i Bojani, Vranjina kritična tačka; 
 
- Peti dan poplava Danilovgrad Prohodniji, vodostaj rijeke Zete opao gotovo metar, otvoren put ka Glavi Zete..
Gledajte "24 sata" , večeras od 19 sati na Televiziji E.

Informativna emisija "24 sata": Gost Vladimir Joković, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede

Parlament Grenlanda ubrzaće održavanje sjednice kako bi razmotrio odgovor na prijetnje Sjedinjenih Američkih Država da preuzmu kontrolu nad ovim arktičkim ostrvom, saopštilo je u zajedničkoj izjavi petoro lideria političkih partija u grenlandskom parlamentu.
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da Sjedinjene Države moraju da posjeduju Grenland, autonomni dio Kraljevine Danske, kako bi u budućnosti spriječile Rusiju ili Kinu da zauzmu ovu strateški važnu teritoriju bogatu rudama.
- Ne želimo da budemo Amerikanci, ne želimo da budemo Danci, želimo da budemo Grenlanđani - navodi se u izjavi koju je na društvenim mrežama objavio premijer Grenlanda, Jens-Frederik Nilsen.
Sjednica parlamenta Grenlanda, Inatsisartut, biće pomjerena unaprijed kako bi se obezbijedila fer i sveobuhvatna politička rasprava i zaštitila prava građana, poručili su lideri.

Parlament Grenlanda ubrzava sastanak zbog Trampovih prijetnji

Više osoba povrijeđeno je u saobraćajnoj nezgodi koja se danas dogodila na magistralnom putu Bijelo Polje – Mojkovac, na skretanju za Slijepač most, piše Portal Analitika.
Kako navode, nezgoda se dogodila u 13.50 časova, a u njoj su učestvovala dva vozila.
Više osoba je , kako ističu, zadobilo povrede, ali nijedna nije teže povrijeđena.&nbsp;
Dodaje se da su povrijeđeni zbrinuti i transportovani u Opštu bolnicu u Bijelom Polju.

Više povrijeđenih u saobraćajnoj nezgodi na putu Bijelo Polje – Mojkovac

Tunel Sozina je od početka godine opslužio 62,15 hiljada vozila.
Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, u prošloj godini kroz tunel je prošlo 4,14 miliona vozila.
U 2024. godini kroz tunel je prošlo 3,76 miliona vozila, a 2023. godini 3,5 miliona.
Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja koštala je oko 74 miliona EUR, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke (EIB).
Tunel Sozina dugačak je 4,19 hiljada metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore.&nbsp;

Tag: hotel-onogost

Požar u Onogoštu: Gorjela reklama

U Nikšiću održano veče posvećeno narodnom heroju Milinku Đuroviću

Informativna emisija "24 sata": Gost Vladimir Joković, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede

Parlament Grenlanda ubrzava sastanak zbog Trampovih prijetnji

Više povrijeđenih u saobraćajnoj nezgodi na putu Bijelo Polje – Mojkovac

Tunel Sozina opslužio 62,15 hiljada vozila

PRATITE TVe UŽIVO