Cijene hrane u svijetu pale su u januaru peti mjesec zaredom, pokazuje najnoviji izvještaj Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO).
Smanjenje cijena prvenstveno je rezultat nižih međunarodnih cijena mliječnih proizvoda, šećera i mesa, dok su tržišta žitarica i biljnih ulja zabilježila mješovite, ali uglavnom stabilne trendove, prenosi Biznis.ba.
FAO Indeks cijena hrane u januaru je zabilježio pad u odnosu na prethodni mjesec, kao i u poređenju s istim periodom prošle godine. Kada je riječ o žitaricama, obilne zalihe pšenice u Evropi i crnomorskoj regiji imale su ključnu ulogu u očuvanju stabilnosti tržišta, ublažavajući zabrinutost zbog vremenskih prilika koje utiču na usjeve u fazi mirovanja.
U sektoru biljnih ulja, cijene suncokretovog ulja porasle su usljed ograničene ponude iz crnomorske regije, dok je tržište ulja uljane repice u Evropskoj uniji ostalo dobro snabdjeveno, dijelom zahvaljujući snažnom uvozu u prethodnom periodu. Ovi faktori doprinijeli su umjerenim cjenovnim kretanjima, bez većih poremećaja na regionalnim tržištima.
Cijene mesa nastavile su blagi silazni trend, podstaknute stabilnom globalnom ponudom, dok su cijene mliječnih proizvoda zabilježile izraženiji pad, naročito kod sira i maslaca, zahvaljujući dovoljnim zalihama. Ovakva kretanja dodatno su doprinijela ukupnom smanjenju FAO indeksa cijena hrane.
Najnovije FAO prognoze ukazuju da bi globalna proizvodnja žitarica u prošloj godini mogla dostići rekordne nivoe, uz rast zaliha svih glavnih kultura. Očekuje se da će odnos globalnih zaliha i potrošnje porasti na najviši nivo od početka 2000-ih, što predstavlja važan signal jačanja otpornosti globalnog sistema snabdijevanja hranom.
Ipak, FAO upozorava da se trenutna stabilnost tržišta ne smije tumačiti kao trajno smanjenje rizika. Ovakvi povoljni trendovi u velikoj mjeri ovise od dobrih prinosa, funkcionalnih lanaca snabdijevanja i stabilne dostupnosti poljoprivrednih inputa, te globalna tržišta hrane i dalje ostaju osjetljiva na iznenadne šokove.
Agricultural Market Information System (AMIS), pod okriljem FAO-a, objavio je svoj mjesečni Market Monitor. Osim redovnih ažuriranja tržišta, izvještaj analizira relativnu stabilnost međunarodnih tržišta glavnih prehrambenih kultura, ističući otpornost i fleksibilnost koja je pokazana u posljednjim periodima.
Međutim, izvještaj upozorava da to u velikoj mjeri odražava povoljnu kombinaciju obilnih prinosa, funkcionalnih lanaca snabdijevanja i adekvatne dostupnosti đubriva, te naglašava da bi bilo pogrešno zaključiti da su globalna tržišta prehrambenih sirovina sada strukturno manje ranjiva na šokove, saopšteno je iz FAO-a.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Peti mjesec zaredom: Nastavljen pad cijena hrane

Prema izvještaju o cijenama poljoprivrednih proizvoda, nastalom na osnovu veleprodajnih cijena poljoprivrednih proizvoda u privrednim subjektima u periodu od 16. do 31. decembra 2025. godine, hrana je znatno poskupjela u odnosu na decembar 2024. godine.
U objavi na društvenoj mreži Fejsbuk, Fideliti konsalting je iznio podatke o rastu cijena poljoprivrednih proizvoda, koji pokazuju drastične promjene, piše <a href="https://www.dan.co.me/vijesti/ekonomija/paprena-poskupljenja-hrane-ugrozila-standard-5332959">Dan.</a>
Kako se navodi u izvještaju, koji je izradilo Odjeljenje za ekonomske analize i tržište u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (MPŠV), veleprodajne cijene poljoprivrednih proizvoda ne sadrže PDV, pa su cijene na rafovima i veće.
Izvještaj je sačinjen na osnovu podataka koje dostavljaju privredni subjekti i preduzetnici o cijenama i količinama poljoprivrednih proizvoda koje u toku godine proizvode, otkupljuju i uvoze.
Riječ je o podacima za mlijeko i mliječne proizvode (više od 300 tona sirovog mlijeka, 50 tona sira, 30 tona maslaca, 10 tona mlijeka u prahu), živinsko meso i proizvode (više od 100 hiljada tovnih pilića ili uvoze više od 200 tona), jaja (više od milion komada), žitarice i proizvodi od žitarica (više od 50 tona), svježe voće i povrće (više od 100 tona), maslinovo ulje (više od hiljadu litara) i pripremljena stočna hrana (više od hiljadu tona).
Najveći udar na džepove građana sigurno je povećanje cijena jaja. Naime, kako se navodi u izvještaju, sva jaja iz S klase poskupjela su za skoro trećinu, odnosno 30 odsto. Cijena jaja iz klase L povećala se za 6,67 odsto.
Manji skok cijena zabilježen je kod svih vrsta mesa. No, s obzirom na to da je meso namirnica koja je obavezna u ishrani, to povećanje je znatno za građane.
Pileće meso iz uvoza poskupjelo je 3,65 odsto, tele iz otkupa sada se može kupiti po 20 odsto većoj cijeni, a june je poskupjelo 22,22 procenta.
Cijena sirovog mlijeka veća je za 3,13 odsto, kao i svježeg polumasnog sira.
Uvozno biljno ulje je poskupjelo 6,67 odsto.
Prema izvještaju o veleprodajnim cijenama poljoprivrednih proizvoda, najviše su poskupjeli zelena salata puterica i limun iz uvoza.
Uvozna puterica je poskupjela čak 121,43 odsto, a oni koji su navikli na domaću zelenu salatu mogu se počastiti po znatno nižoj, ali ipak većoj cijeni i to većoj za 55,64 odsto, što nije zanemarljivo s obzirom na to da je riječ o proizvodu iz domaće proizvodnje.
Cijena uvoznog limuna takođe je znatno viša, i sada se ovaj poljoprivredni proizvod prodaje po čak 85,95 procenata većoj cijeni nego 2024. godine. Dakle, nakon puterice i limuna, jagode su poskupjele 80,75 odsto, paradajz 75,66 procenata, a krastavac salatni 73,72 odsto.
Kako se navodi u objavi Fidelitija, cijene iz izvještaja demantuju tvrdnje izvršne vlasti o jednocifrenoj inflaciji hrane.
Kako je navedeno u izvještaju o cijenama poljoprivrednih proizvoda, privredni subjekti i preduzetnici koji proizvode, otkupljuju i uvoze poljoprivredne proizvode, u obavezi su da Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede dostavljaju svakih 15 dana podatke o cijenama i količinama određenih poljoprivrednih proizvoda u skladu sa članom 67 zakona.

Paprena poskupljenja hrane ugrozila standard

Svjetske cijene hrane su u avgustu pale na najniži nivo za tri mjeseca, ali cijene mesa su porasle na rekordni nivo, objavila je Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO).
Vrijednost indeksa svjetskih cijena prehrambenih proizvoda (FFPI) za septembar iznosi 128,8 poen, što je blagi pad u odnosu na revidiranih 129,7 poena u avgustu, navodi FAO.
Pad cijena žitarica, mliječnih proizvoda, šećera i biljnih ulja prevagnuo je nad rastom cijena mesa, pokazuju najnoviji podaci organizacije, prenosi B92.&nbsp;
Vrijednost indeksa koji prati cijene žitarica smanjena je 0,6 odsto na 105 poena, što je najniži nivo u četiri godine. Cijene pšenice pale su treći mjesec zaredom, zbog slabe potražnje i velikih prinosa u Rusiji, Evropi i Sjevernoj Americi.
Kukuruz je pojeftinio zahvaljujući obilnim zalihama iz Brazila i Sjedinjenih Američkih Država, dok je privremeno ukidanje poreza na izvoz u Argentini dodatno oborilo cijene. Indeks mlijeka i mliječnih proizvoda pao je treći mjesec zaredom, 2,6 odsto na 148,3 poena.
Maslac je pojeftinio sedam odsto usljed sezonski većih zaliha, dok su mlijeko u prahu i sir takođe zabilježili pad. Pored toga, vrijednost indeksa cijena šećera spustio se 4,1 odsto na 99,4 poena, što je najniži nivo od marta 2021. godine. Pad je posljedica snažne proizvodnje u Brazilu, kao i povoljnih uslova u Indiji i Tajlandu koji obećavaju bogatu žetvu.
Cijene biljnih ulja smanjene su 0,7 odsto na 167,9 poena, usljed nižih cijena palminog i sojinog ulja, što je prevagnulo nad rastom cijena suncokretovog ulja i uljane repice.
Meso je dostiglo novi rekord – indeks je porastao 0,7 odsto na mjesečnom nivou na rekordnih 128 poena. Potražnja u Sjedinjenim Američkim Državama i Australiji podigla je globalne cijene junetine na istorijski maksimum. Poskupila je i ovčetina, dok su cijene svinjetine i živinskog mesa ostale uglavnom stabilne.
Ukupna vrijednost indeksa svjetskih cijena prehrambenih proizvoda (FFPI) za septembar porasla je 3,4 odsto međugodišnje, ali je istovremeno 20 odsto manja u odnosu na vrhunac iz marta 2022. godine, dodaje se u izvještaju na web stranici FAO.

Svjetske cijene hrane u septembru najniže za tri mjeseca

Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove radi detaljne kontrole kako bi ustvrdili da li na našem tržištu ima proizvoda spornog proizvođača zamrznutog bobičastog voća iz Srbije, a u čijim je uzorcima u Njemačkoj nađen hepatitis A.
To je kazao direktor pomenute uprave Vladimir Đaković.
On je naveo da za sada nemaju potvrdu da je opasni proizvod završio na crnogorskom tržištu.
Za sada se raspolaže informacijom da je u mješanom bobičastom voću porijeklom iz Srbije, a koje je namjenjeno njemačkom tržištu pronađen virus hepatitisa A. To je objavljeno na sajtu evropskog sistema za brzo uzbunjivanje i obavještavanje o hrani (RASFF).
Đaković kaže da se radi o kompaniji iz Srbije koja ima dozvole za izvoz u zemlje Evropske unije.
Pojasnio je da za sada nemaju informaciju da su ovi proizvodi prisutni na našem tržištu, ali da se radi detaljan izviđaj u Srbiji.
- U intenzivnom smo kontaktu sa nadležnim organima Srbije. Trenutno nemamo potvrdu da su njihovi proizvodi završili kod nas - kazao je Đaković.

Ima li u CG voća u kojem je nađen hepatitis; Đaković: U intenzivnom smo kontaktu sa organima iz Srbije

U zamrznutom miješanom bobičastom voću porijeklom iz Srbije koje je namijenjeno njemačkom tržištu pronađen je virus hepatitisa A - objavljeno je na sajtu evropskog sistema za brzo uzbunjivanje i obavještavanje o hrani (RASFF).
Upozorenje je izdato 10. jula, a navodi se da je uzorak voća uzet 15. maja ove godine.
Rizik je okarakterisan kao ''ozbiljan''.
Hepatitis A je akutno zapaljenje jetre prouzrokovano istoimenim virusom. Pripada grupi crijevnih zaraznih bolesti.
Najčešće se unosi preko usta, uzimanjem zaražene vode ili hrane. Poznat je i kao "bolest prljavih ruku".

Njemačka: Otkriven virus hepatitisa A u uzorcima zamrznutog bobičastog voća iz Srbije

Stižu brojni izvještaji da su mnogi građani Španije i Portugala ostali bez tekuće vode. Više osoba javilo je za Sky News da su u supermarketima u Lisabonu vidjeli paničnu kupovinu vode i drugih potrepština. Kaj Klark, koji se nalazi u Foros de Amora južno od Lisabona, kaže da su ljudi u početku navalili na jeftinu negaziranu vodu, ali kako su se zalihe brzo ispraznile, sada kupuju i gaziranu i skuplju vodu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250428170412_36b1f60b7754fada731c51f29f94725f249d1715c381a9bd834aa9dfe66e5fa9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250428170412_36b1f60b7754fada731c51f29f94725f249d1715c381a9bd834aa9dfe66e5fa9" data-rendition-name="original" width="1024" height="1365" loading="lazy" alt="kupovina vode"></figure>  Kak je podijelio i fotografije iz svog lokalnog supermarketa. Sky News je objavio fotografije iz supermarketa Mercadona u Kastelonu, koje prikazuju prazne police na mjestima gdje inače stoji flaširana voda.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250428170412_ac0cbaf96277f78e18e837150c055a229dd4e31060d39efd59d0a3d8aa45bf7d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250428170412_ac0cbaf96277f78e18e837150c055a229dd4e31060d39efd59d0a3d8aa45bf7d" data-rendition-name="original" width="1024" height="1820" loading="lazy" alt="kupovina vode"></figure>  Džordž Atkins, koji je snimio fotografije, kaže da su on i hiljade drugih ostali bez vode.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250428170412_a0f180e4399b316d34a5bba045d57d0476e984a3e05489c4b2de69f829e68fbe.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250428170412_a0f180e4399b316d34a5bba045d57d0476e984a3e05489c4b2de69f829e68fbe" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="kupovina vode"></figure>  - Imamo novorođenu bebu, nemamo struje ni vode. Spoljni svijet je u haosu. Automobilske nesreće događaju se jer nema semafora, a ljudi su zaglavljeni u liftovima u stambenim zgradama - rekao je George za Sky.

1084x550

FOTO: U Španiji i Portugalu panična kupovina hrane i vode

Svjetske cijene hrane su u februaru porasle u odnosu na januarske vrijednosti, posebno cijene šećera koje su skočile za 6,6 odsto, objavila je danas Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO).
Vrijednost indeksa svjetskih cijena prehrambenih proizvoda (FFPI) za februar iznosi 127,1 poen, što predstavlja porast za 1,6 odsto u odnosu na januar, navodi FAO. Rezultat je posljedica mjesečnog rasta vrijednosti indeksa u kategorijama šećera, mliječnih proizvoda, biljnih ulja i žitarica, uz neznatni pad cijena mesa.
Indeks cijena šećera je mjesečno porastao za 6,6 odsto na 118,5 poena pošto su tržišta zabrinuta zbog smanjenih globalnih zaliha u sezoni 2024/25, kao i zbog slabijih izgleda za proizvodnju u Indiji i useve u Brazilu. Cijene šećera su ipak za 15,8 odsto niže nego u istom mjesecu lani.
Prosječna vrijednost indeksa cijena mliječnih proizvoda je u februaru mjesečno porasla za četiri odsto na 148,7 poena, dok međugodišnji rast iznosi 23,2 odsto. Mjesečna poskupljenja su zabilježena u svim kategorijama mliječnih proizvoda, prenosi Tanjug.
Vrijednost indeksa cijena biljnih ulja je u februaru mjesečno porasla dva odsto na 156 poena, tako da su one čak za 29,1 odsto više nego u istom mjesecu lani. Povećanje indeksa je podstaknuto većim kotacijama palminog, sojinog i suncokretovog ulja, kao i ulja repice.
Cijene žitarica su na mjesečnom nivou blago porasle 0,7 odsto na 112,6 poena, podstaknute rastom cijena pšenice i kukuruza, dok su na međugodišnjem nivou niže za 1,2 odsto. Indeks cijena mesa je međumjesečno neznatno pao za 0,1 odsto na 118 poena, što je istovremeno za 4,8 odsto više nego u istom mjesecu prošle godine.
Ukupna vrijednost indeksa svjetskih cijena prehrambenih proizvoda (FFPI) za februar je porasla za 8,2 odsto međugodišnje, ali je istovremeno za 20,7 odsto manja u odnosu na vrhunac iz marta 2022. godine, dodaje se u izvještaju na veb stranici FAO.

1250x600

Svjetske cijene hrane porasle u februaru, šećer skuplji 6,6 odsto

Evropska unija planira da blokira uvoz određenih vrsta prehrambenih proizvoda koji nisu proizvedeni prema evropskim standardima nastojeći da zaštiti evropske proljoprivredne proizvođače, piše Financial Times (FT).
Britanski list navodi da ova mjera podsjeća na trgovinsku politiku koju je primjenjivao američki predsednik Donald Tramp, prenose agencije.
Iz sjedišta Evropske komisije je najavljeno da će se sljedeće nedjelje razmatrati strožija ograničenja na uvoz određenih prehrambenih proizvoda, potvrdila su za FT tri neimenovana evropska zvaničnika upoznata sa ovim pitanjem.
Kako navode, u prvom setu mera mogli bi se naći poljoprivredni proizvodi iz SAD, kao na primjer soja koja se gaji uz pesticide koje evropski poljoprivrednici ne smiju da koriste, prenose Nezavisne.

Evropska unija planira blokadu uvoza hrane

Ministarstvo unutrašnjih poslova planira da izdvoji 13.000 eura za smještaj ishranu za pripadnike Uprave policije tokom obuke u zimskim uslovima na Žabljaku.
Kako je navedeno u objavljenoj javnoj nabavci, u desetodnevnoj obuci u februaru je predviđeno da učestvuje 210 policijskih službenika.
MUP traži smještaj koji ima toplu i hladnu vodu 24 sata i klima uređaj, a u okviru koga je obezbijeđena sala za vježbanje u periodu od sedam do devet sati svakog dana tokom trajanja obuke.
Ishrana podrazumijeva pun pansion, s tim što se ručak po potrebi može izdavati kao „Lunch paket“.	
Takođe, potrebno je obezbijediti i dnevni ski pas na skijalištu „Savin kuk“.
Od ostalih uslova, MUP traži zaseban parking za minimum 10 službenih vozila i salu za sastanke kapaciteta minimum 30 mjesta.
Rok izvršenja ugovora je od 9. do 18. februara.
T.K.

Zimska obuka policijskih službenika na Žabljaku: MUP za smještaj i hranu izdvaja 13.000 eura

Državljani Kazahstana, društveni aktivisti Almat Muhamedžanov i Dinara Smailova organizovaće u ponedjeljak, 9. februara, od 11 do 12 sati, odobreni protestni piket ispred Generalnog konzulata te zemlje u Podgorici, u naselju Gorica C.
Protest se organizuje pod sloganom „Protivimo se ubrzanom i neopravdanom usvajanju novog Ustava Kazahstana“, a cilj akcije je da se međunarodna javnost upozna sa, kako navode organizatori, ozbiljnim i sistematskim kršenjima ljudskih prava u Kazahstanu, kao i sa progonima građana zbog izražavanja mišljenja o nacrtu novog ustava.
Prema njihovim riječima, krajem januara 2026. godine proces koji je prvobitno predstavljen kao javna rasprava o reformi parlamenta iznenada je promijenjen na inicijativu predsjednika Kazahstana Kasima-Žomarta Tokajeva. U vrlo kratkom roku, predsjedničkim dekretom formirana je Ustavna komisija, koja je za manje od deset dana u potpunosti izmijenila važeći Ustav, uključujući i njegovu preambulu.
Organizatori upozoravaju da je već za mart 2026. godine planirano održavanje opštenarodnog referenduma o novom Ustavu, bez stvarne javne rasprave. Kako ističu, dosadašnja praksa u Kazahstanu pokazuje da su referendumi sprovođeni uz tvrdnje o „ubjedljivoj većini“, ali bez transparentnosti, što dovodi u pitanje njihovu legitimnost.
- Smatramo da će predloženi nacrt Ustava u praksi dovesti do konačnog uništenja demokratskih institucija u zemlji. Jačanje ovlašćenja predsjednika i uvođenje funkcije potpredsjednika dodatno će učvrstiti koncentraciju vlasti. Parlament će ostati bez stvarnog uticaja, dok će ljudska prava biti potisnuta u korist apstraktnih „interesa države“ - navode organizatori.
U protestnom piketu učestvovaće dvije osobe – Dinara Smailova i Almat Muhamedžanov, koji su 2025. godine dobili status međunarodne zaštite u Crnoj Gori i imaju status političkih izbjeglica.
Glavni zahtjevi protesta su: zaustavljanje neopravdanog i ubrzanog usvajanja novog Ustava Republike Kazahstan; obustavljanje represije nad aktivistima i građanima koji učestvuju u javnoj raspravi o nacrtu Ustava i obezbjeđivanje prava na slobodno izražavanje mišljenja bez prijetnji, hapšenja i političkog progona.
- Građani Kazahstana danas su faktički lišeni mogućnosti da utiču na odluke od ključnog značaja za budućnost zemlje - poručuju organizatori, uz apel međunarodnoj zajednici i organizacijama za zaštitu ljudskih prava da hitno reaguju.

U Podgorici protest protiv novog Ustava Kazahstana: Aktivisti upozoravaju na urušavanje demokratije i kršenje ljudskih prava

PR makedonskog pjevača Daniela Kajmakoskog, Milanka Rašić, potvrdila je da je on sinoć bio kidnapovan noćas u Beogradu.&nbsp;
Kako je prenio portal Nova.rs, Kajmakovski je otet dok se nalazio u svom automobilu u blizini Beton hale. Nepoznati izvršioci su ga vezali i potom nastavili da se voze u njegovom vozilu, zahtijevajući otkup od 20.000 eura.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.875%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fmakedonski-pjevac-daniel-kajmakoski-bio-otet-u-beogradu-trazili-mu-20-000-eura&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Vijest da je Daniel Kajmakoski bio kidnapovan noćas u blizini Beton hale u Beogradu je tačna. Pričala sam maloprije sa Danielom, dobro je. Poslije noći provedene u policiji, sada je kući - navela je Rašić u objavi na zvaničnoj Fejsbuk stranici makedonskog pjevača.
Ona je potvrdila da policija traga za nepoznatim počiniocima koji su stranci, koji su ga vezali i vozili u njegovom automobilu tražeći mu 20.000 eura.
- Vozili su prema Rumi, kada je saobraćajna policija pokušala da ih zaustavi. Vozilo je udarilo u bankinu, kidnaperi su izašli iz automobila i pobjegli - navela je Rašić.
Saopštila je i da je Kajmakoski poslije toga bio nekoliko sati u policijskoj stanici.
- Od onog što sam čula od Daniela u kratkom razgovoru, čini mi se da se veoma smireno i hrabro suočio sa kidnaperima. Sada mu je potreban mir i u interesu policijske istrage neće davati izjave. Hvala od srca svim dobrim ljudima koji su se javili i brinu o njemu - poručila je Rašić.
T.K.

PR Kajmakoskog nakon njegove otmice: Smireno i hrabro se suočio sa kidnaperima, satima davao izjavu u policiji

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica kazao je da prevazilaženje "vještačkih podjela između Crnogoraca i Srba u Crnoj Gori" može stvoriti temelje za društveni i pravni preporod zemlje, zasnovan na vladavini prava, uvažavanju i ravnopravnosti svih građana.
- Srbi su integralni, državotvorni i neraskidivi dio Crne Gore. Njihov interes, kao i svih drugih građana, jesu institucije oslobođene straha i kriminalnih veza. Sigurnost naroda počiva na slobodnim institucijama, a ne na strahu - naveo je Koprivica na mreži X.
On je dodao da članstvo u Evropskoj uniji ne traži odricanje od identiteta, već odricanje od kriminala, zloupotrebe institucija i politizacije identitetskih pitanja.
- Identitet je kulturno pravo, a ne političko sredstvo. EU štiti kulturnu raznolikost i sprečava diskriminaciju - naveo je Koprivica.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMomoKoprivica%2Fstatus%2F2020446949455925563%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2020446949455925563%7Ctwgr%5E134bfcfc3d3e122e555dfe09fc360bc42d5fd300%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Koprivica je rekao i da je srpski jezik najzastupljeniji u Crnoj Gori i da predstavlja pravnu i kulturnu tradiciju zemlje.
- Poštovanje jezika je poštovanje kulturne stvarnosti. Identitet pripada ljudima i narodu i to je neprikosnoveno - kazao je on.
Koprivica je naglasio da Srbi u Crnoj Gori "nisu strano tijelo" i da multietničnost države jača njenu stabilnost.
- Crna Gora nije ugrožena zato što je multietnička, ona je jaka upravo zato što je zajednička kuća svih svojih identiteta. Poštovanje identiteta jača državu - dodao je Koprivica.
On je poručio da zajedništvo i pravda predstavljaju ključ za izgradnju Crne Gore za sve njene građane.
- Zajedništvo i pravda grade Crnu Goru za sve ljude, a identitet i kultura su vrijednosti koje nadilaze političke taktike - zaključio je Koprivica.

Koprivica: Prevazilaženje vještačkih podjela između Crnogoraca i Srba temelj za društveni i pravni preporod

Predsjednik podgoričkog Višeg suda Zoran Radović i ministar pravde Bojan Božović, reklo bi se, ostali su zatečeni tumačenjem prava, Zakonika o krivičnom postupku, Krivičnog zakonika Crne Gore, koje je iznio direktor Uprave policije Lazar Šćepanović.
To se da zaključiti iz živog razgovora, koji je u trenucima sadržao dijeljenje lekcija, ali i facijalnih ekspresija Božovića i Radovića u emisiji „Načisto“ emitovanoj u četvrtak na TV Vijesti.
Žustra rasprava povela se zbog bjekstva Miloša Medenice i naravno pitanja odgovornosti kako se to desilo kada se moglo pretpostaviti, s obzirom da je tužilaštvo tražilo 20 godina zatvora da će zatvorska kazna biti izrečena, a da policija toga dana nije obezbjeđivala Medenicu i zgradu u kojoj stanuje s obzirom da je imao mjeru nadzora – kućni pritvor. Međutim, ono što je šokiralo javnost, jeste konstatacija Šćepanovića – sve i da su obezbjeđivali Medenicu na dan presude, a što nisu, ne bi ga, tvrdi prvi policajac države, mogli zadržati pa i da su ga zatekli ispred zgrade već bi, kako se da zaključiti, isti mogao odšetati gdje god naumio.
Podsjetimo, Medenica je 28. januara prvostepeno osuđen na deset godina i dva mjeseca zatvora, i od toga dana nalazi se u bjekstvu, dok se povremeno navodno on „javlja“ putem snimaka koji se pojavljuju na društvenim mrežama u kojima se ruga policiji.
Dok je Šćepanović povišenim tonom pokušavao da opravda policiju i odgovornost prebaci na sud, pokazao je, prema onome što se moglo čuti i vidjeti iz komentara ministra pravde i predsjednika podgoričkog Višeg suda, da pogrešno tumači pravo, da je bukvalan, te da je sve pomiješao... Izrazila se i zabrinutost da će &nbsp;biti opasno ukoliko Šćepanović bude tumačio pravo, te da mu to treba zabraniti.
Ministar pravde pokušavao je da objasni Šćepanoviću da lice čini krivično djelo time što krši obavezu koju mu je sud propisao, dok je prvi policajac države vikom osporavao i tvrdio da to nije tačno.
Radović je rekao i da u uređenim zemljama ne bi bilo moguće da direktor policije dođe i da polemiše sa sudom, jer je obaveza policije da postupa po nalozima suda.
Kao zabrinjavajući trenutak Radović je izdvojio „uznapredovalu pojavu“ da Šćepanović dolazi na televiziju i „tumači pravo, da komentariše presudu, da daje ocjene dokaza, da se izjašnjava o izrečenoj kazni i tako dalje“.
Ove segmente pogledajte na video snimku.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FkNXMNZJjCiE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Ni sve ovo nije bilo dovoljno prvom policajcu države, pa je u odjavnoj riječi autora emisije, dobacio da nas, izgleda, naredne nedjelje čekaju hapšenja. Odakle pravo Šćepanoviću da tako nonšalantno izrekne ovako nešto, suvišno je i zapitati se nakon svega što se čulo i vidjelo.
Najbolji zaključak na sve možda i jesu riječi Božovića i Radovića u trenucima ekspanzije Šćepanovića – „e moj direktore“, „Bože dragi“.

Tag: hrana