Svjetske cijene hrane su u avgustu pale na najniži nivo za tri mjeseca, ali cijene mesa su porasle na rekordni nivo, objavila je Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO).
Vrijednost indeksa svjetskih cijena prehrambenih proizvoda (FFPI) za septembar iznosi 128,8 poen, što je blagi pad u odnosu na revidiranih 129,7 poena u avgustu, navodi FAO.
Pad cijena žitarica, mliječnih proizvoda, šećera i biljnih ulja prevagnuo je nad rastom cijena mesa, pokazuju najnoviji podaci organizacije, prenosi B92.&nbsp;
Vrijednost indeksa koji prati cijene žitarica smanjena je 0,6 odsto na 105 poena, što je najniži nivo u četiri godine. Cijene pšenice pale su treći mjesec zaredom, zbog slabe potražnje i velikih prinosa u Rusiji, Evropi i Sjevernoj Americi.
Kukuruz je pojeftinio zahvaljujući obilnim zalihama iz Brazila i Sjedinjenih Američkih Država, dok je privremeno ukidanje poreza na izvoz u Argentini dodatno oborilo cijene. Indeks mlijeka i mliječnih proizvoda pao je treći mjesec zaredom, 2,6 odsto na 148,3 poena.
Maslac je pojeftinio sedam odsto usljed sezonski većih zaliha, dok su mlijeko u prahu i sir takođe zabilježili pad. Pored toga, vrijednost indeksa cijena šećera spustio se 4,1 odsto na 99,4 poena, što je najniži nivo od marta 2021. godine. Pad je posljedica snažne proizvodnje u Brazilu, kao i povoljnih uslova u Indiji i Tajlandu koji obećavaju bogatu žetvu.
Cijene biljnih ulja smanjene su 0,7 odsto na 167,9 poena, usljed nižih cijena palminog i sojinog ulja, što je prevagnulo nad rastom cijena suncokretovog ulja i uljane repice.
Meso je dostiglo novi rekord – indeks je porastao 0,7 odsto na mjesečnom nivou na rekordnih 128 poena. Potražnja u Sjedinjenim Američkim Državama i Australiji podigla je globalne cijene junetine na istorijski maksimum. Poskupila je i ovčetina, dok su cijene svinjetine i živinskog mesa ostale uglavnom stabilne.
Ukupna vrijednost indeksa svjetskih cijena prehrambenih proizvoda (FFPI) za septembar porasla je 3,4 odsto međugodišnje, ali je istovremeno 20 odsto manja u odnosu na vrhunac iz marta 2022. godine, dodaje se u izvještaju na web stranici FAO.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Svjetske cijene hrane u septembru najniže za tri mjeseca

Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove radi detaljne kontrole kako bi ustvrdili da li na našem tržištu ima proizvoda spornog proizvođača zamrznutog bobičastog voća iz Srbije, a u čijim je uzorcima u Njemačkoj nađen hepatitis A.
To je kazao direktor pomenute uprave Vladimir Đaković.
On je naveo da za sada nemaju potvrdu da je opasni proizvod završio na crnogorskom tržištu.
Za sada se raspolaže informacijom da je u mješanom bobičastom voću porijeklom iz Srbije, a koje je namjenjeno njemačkom tržištu pronađen virus hepatitisa A. To je objavljeno na sajtu evropskog sistema za brzo uzbunjivanje i obavještavanje o hrani (RASFF).
Đaković kaže da se radi o kompaniji iz Srbije koja ima dozvole za izvoz u zemlje Evropske unije.
Pojasnio je da za sada nemaju informaciju da su ovi proizvodi prisutni na našem tržištu, ali da se radi detaljan izviđaj u Srbiji.
- U intenzivnom smo kontaktu sa nadležnim organima Srbije. Trenutno nemamo potvrdu da su njihovi proizvodi završili kod nas - kazao je Đaković.

Ima li u CG voća u kojem je nađen hepatitis; Đaković: U intenzivnom smo kontaktu sa organima iz Srbije

U zamrznutom miješanom bobičastom voću porijeklom iz Srbije koje je namijenjeno njemačkom tržištu pronađen je virus hepatitisa A - objavljeno je na sajtu evropskog sistema za brzo uzbunjivanje i obavještavanje o hrani (RASFF).
Upozorenje je izdato 10. jula, a navodi se da je uzorak voća uzet 15. maja ove godine.
Rizik je okarakterisan kao ''ozbiljan''.
Hepatitis A je akutno zapaljenje jetre prouzrokovano istoimenim virusom. Pripada grupi crijevnih zaraznih bolesti.
Najčešće se unosi preko usta, uzimanjem zaražene vode ili hrane. Poznat je i kao "bolest prljavih ruku".

Njemačka: Otkriven virus hepatitisa A u uzorcima zamrznutog bobičastog voća iz Srbije

Stižu brojni izvještaji da su mnogi građani Španije i Portugala ostali bez tekuće vode. Više osoba javilo je za Sky News da su u supermarketima u Lisabonu vidjeli paničnu kupovinu vode i drugih potrepština. Kaj Klark, koji se nalazi u Foros de Amora južno od Lisabona, kaže da su ljudi u početku navalili na jeftinu negaziranu vodu, ali kako su se zalihe brzo ispraznile, sada kupuju i gaziranu i skuplju vodu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250428170412_36b1f60b7754fada731c51f29f94725f249d1715c381a9bd834aa9dfe66e5fa9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250428170412_36b1f60b7754fada731c51f29f94725f249d1715c381a9bd834aa9dfe66e5fa9" data-rendition-name="original" width="1024" height="1365" loading="lazy" alt="kupovina vode"></figure>  Kak je podijelio i fotografije iz svog lokalnog supermarketa. Sky News je objavio fotografije iz supermarketa Mercadona u Kastelonu, koje prikazuju prazne police na mjestima gdje inače stoji flaširana voda.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250428170412_ac0cbaf96277f78e18e837150c055a229dd4e31060d39efd59d0a3d8aa45bf7d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250428170412_ac0cbaf96277f78e18e837150c055a229dd4e31060d39efd59d0a3d8aa45bf7d" data-rendition-name="original" width="1024" height="1820" loading="lazy" alt="kupovina vode"></figure>  Džordž Atkins, koji je snimio fotografije, kaže da su on i hiljade drugih ostali bez vode.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250428170412_a0f180e4399b316d34a5bba045d57d0476e984a3e05489c4b2de69f829e68fbe.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250428170412_a0f180e4399b316d34a5bba045d57d0476e984a3e05489c4b2de69f829e68fbe" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="kupovina vode"></figure>  - Imamo novorođenu bebu, nemamo struje ni vode. Spoljni svijet je u haosu. Automobilske nesreće događaju se jer nema semafora, a ljudi su zaglavljeni u liftovima u stambenim zgradama - rekao je George za Sky.

1084x550

FOTO: U Španiji i Portugalu panična kupovina hrane i vode

Svjetske cijene hrane su u februaru porasle u odnosu na januarske vrijednosti, posebno cijene šećera koje su skočile za 6,6 odsto, objavila je danas Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO).
Vrijednost indeksa svjetskih cijena prehrambenih proizvoda (FFPI) za februar iznosi 127,1 poen, što predstavlja porast za 1,6 odsto u odnosu na januar, navodi FAO. Rezultat je posljedica mjesečnog rasta vrijednosti indeksa u kategorijama šećera, mliječnih proizvoda, biljnih ulja i žitarica, uz neznatni pad cijena mesa.
Indeks cijena šećera je mjesečno porastao za 6,6 odsto na 118,5 poena pošto su tržišta zabrinuta zbog smanjenih globalnih zaliha u sezoni 2024/25, kao i zbog slabijih izgleda za proizvodnju u Indiji i useve u Brazilu. Cijene šećera su ipak za 15,8 odsto niže nego u istom mjesecu lani.
Prosječna vrijednost indeksa cijena mliječnih proizvoda je u februaru mjesečno porasla za četiri odsto na 148,7 poena, dok međugodišnji rast iznosi 23,2 odsto. Mjesečna poskupljenja su zabilježena u svim kategorijama mliječnih proizvoda, prenosi Tanjug.
Vrijednost indeksa cijena biljnih ulja je u februaru mjesečno porasla dva odsto na 156 poena, tako da su one čak za 29,1 odsto više nego u istom mjesecu lani. Povećanje indeksa je podstaknuto većim kotacijama palminog, sojinog i suncokretovog ulja, kao i ulja repice.
Cijene žitarica su na mjesečnom nivou blago porasle 0,7 odsto na 112,6 poena, podstaknute rastom cijena pšenice i kukuruza, dok su na međugodišnjem nivou niže za 1,2 odsto. Indeks cijena mesa je međumjesečno neznatno pao za 0,1 odsto na 118 poena, što je istovremeno za 4,8 odsto više nego u istom mjesecu prošle godine.
Ukupna vrijednost indeksa svjetskih cijena prehrambenih proizvoda (FFPI) za februar je porasla za 8,2 odsto međugodišnje, ali je istovremeno za 20,7 odsto manja u odnosu na vrhunac iz marta 2022. godine, dodaje se u izvještaju na veb stranici FAO.

1250x600

Svjetske cijene hrane porasle u februaru, šećer skuplji 6,6 odsto

Evropska unija planira da blokira uvoz određenih vrsta prehrambenih proizvoda koji nisu proizvedeni prema evropskim standardima nastojeći da zaštiti evropske proljoprivredne proizvođače, piše Financial Times (FT).
Britanski list navodi da ova mjera podsjeća na trgovinsku politiku koju je primjenjivao američki predsednik Donald Tramp, prenose agencije.
Iz sjedišta Evropske komisije je najavljeno da će se sljedeće nedjelje razmatrati strožija ograničenja na uvoz određenih prehrambenih proizvoda, potvrdila su za FT tri neimenovana evropska zvaničnika upoznata sa ovim pitanjem.
Kako navode, u prvom setu mera mogli bi se naći poljoprivredni proizvodi iz SAD, kao na primjer soja koja se gaji uz pesticide koje evropski poljoprivrednici ne smiju da koriste, prenose Nezavisne.

Evropska unija planira blokadu uvoza hrane

Ministarstvo unutrašnjih poslova planira da izdvoji 13.000 eura za smještaj ishranu za pripadnike Uprave policije tokom obuke u zimskim uslovima na Žabljaku.
Kako je navedeno u objavljenoj javnoj nabavci, u desetodnevnoj obuci u februaru je predviđeno da učestvuje 210 policijskih službenika.
MUP traži smještaj koji ima toplu i hladnu vodu 24 sata i klima uređaj, a u okviru koga je obezbijeđena sala za vježbanje u periodu od sedam do devet sati svakog dana tokom trajanja obuke.
Ishrana podrazumijeva pun pansion, s tim što se ručak po potrebi može izdavati kao „Lunch paket“.	
Takođe, potrebno je obezbijediti i dnevni ski pas na skijalištu „Savin kuk“.
Od ostalih uslova, MUP traži zaseban parking za minimum 10 službenih vozila i salu za sastanke kapaciteta minimum 30 mjesta.
Rok izvršenja ugovora je od 9. do 18. februara.
T.K.

Zimska obuka policijskih službenika na Žabljaku: MUP za smještaj i hranu izdvaja 13.000 eura

Generalni sekretar NATO Mark Rute smatra da je predsjednik Rusije Vladimir Putin glavna prepreka miru u Ukrajini.
Na pitanje o tome zašto je tako teško okončati rat u Ukrajini, generalni sekretar NATO je u danas objavljenom intervjuu za Bild odgovorio da je "razlog Putin" koji je "spreman da žrtvuje 1,1 milion svojih građana".
"Ove godine, njegov (Putinov) napredak je bio minimalan: zanemarljivi teritorijalni dobici, manje od jedan odsto ukrajinske teritorije od početka godine, a, po našim procjenama, do 1,1 milion ljudi je poginulo ili ranjeno na ruskoj strani", rekao je Rute.
On je dodao da je "nekoliko evropskih zemalja izjavilo da su spremne da obezbijede snage, ako je potrebno".
- U toku je rad na definisanju precizne strukture 'Koalicije voljnih': Kako bi se odvijalo raspoređivanje? Šta bi se dešavalo na kopnu, na moru, u vazduhu? Svi ovi elementi se još uvek razrađuju - rekao je Rute.

Rute: Putin glavna prepreka miru u Ukrajini

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obratio se večeras javnosti, govoreći o značaju najnovijeg paketa finansijske podrške Evropske unije u iznosu od 90 milijardi eura.
Zelenski je istakao da odluka lidera Evropske unije da podrže Ukrajinu sa 90 milijardi eura predstavlja garanciju finansijske sigurnosti za sve građane Ukrajine.
- Završavamo ovu istorijsku sedmicu za Ukrajinu, važnu diplomatsku sedmicu. Glavni ishod je to što smo obezbijedili 90 milijardi eura za Ukrajinu za dvije godine. Ovo je ključni rezultat i, u mnogim aspektima, važan ishod cijele godine. Evropa je donijela pozitivnu odluku. Za ovu odluku borili smo se veoma dugo - kazao je Zelenski.
On je govorio i o značajnim aktivnostima u vezi sa korišćenjem vrijednosti zamrznute ruske imovine, kako bi dio tih sredstava bio usmjeren ka Ukrajini.
- Ukrajina će dobijati najmanje 45 milijardi eura godišnje tokom naredne dvije godine. Ta sredstva mogu doći isključivo iz ruskih fondova – Rusija mora platiti cijenu svog rata. Devedeset milijardi eura predstavlja veoma realnu garanciju finansijske sigurnosti za sve u Ukrajini - dodao je Zelenski.
Zahvalio je evropskim liderima, uključujući Antonija Koštu, Ursulu fon der Lajen, kao i svim liderima koji su podržali Ukrajinu.
- Nastavićemo da radimo na tome da sva ruska sredstva budu usmjerena na stvarnu zaštitu od ruske agresije i na obnovu naše države. To je jedan od najtežih zadataka – ništa manje zahtjevan od obezbjeđivanja oružja za Ukrajinu. I taj zadatak ćemo riješiti -- poručio je Zelenski.

Garancija iz Brisela: Zelenski se zahvalio Evropskoj uniji na paketu pomoći od 90 milijardi eura

Košarkaški klub Sutjeska Elektroprivreda oštro osuđuje ponašanje “navijača” na današnjoj utakmici kadetskih sekcija između našeg kluba i Milenijuma, poručuju iz nikšićkog kluba u saopštenju.
- Tokom utakmice predmeti nisu ubačeni na teren, a “navijači” su opomenuti zbog bacanja petardi na tribine, a onda je četiri sekunde prije kraja došlo do incidenata, kojima nema mjesta na sportskim terenima - navode iz KK Sutjeska.
Košarkaši Sutjeske su u toj situaciji, navode oni, zaštitili igrače Milenijuma pri odlasku u svlačionicu, a nakon meča trener kadetske ekipe, Tomo Miljuš je ušao u gostujući autobus i u svoje lično ime, ali i u ime kluba uputio izvinjenje ekipi Milenijuma.&nbsp;
- Takođe, i direktor Zoran Marojević je pozvao predsjednika Milenijuma, gospodina Pižuricu i izvinio se zbog incidenata -kažu iz nikšićkog kluba.
Košarkaški klub Sutjeska je utakmicu uredno prijavio policiji, a dokaz o tome je dobio i delegat meča.&nbsp;
- Snimak sa utakmice postoji, pa očekujemo da nadležni organi urade svoj posao. Košarkaški klub Sutjeska još jednom osuđuje ove incidente i ponavlja da im nije mjesto u sportu - zaključuju iz Sutjeske u saopštenju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsport%2Fincidenti-na-kosarkaskoj-utakmici-kadeta-u-niksicu-vrijedanja-i-psovke-djeca-u-strahu-i-pod-pratnjom-policije-napustila-grad&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

KK Sutjeska: Sve prijavljeno policiji, imamo i snimak

Poslanik SD-a i predstavnik Evropskog saveza Nikola Zirojević obratio se crnogorskoj dijaspori u Njujorku na svečanosti povodom 20-godišnjice Fondacije Gusinje, istakavši da je crnogorska dijaspora najbolji ambasador Crne Gore svuda u svijetu.
- Više se Crne Gore sačuvalo u Njujorku, nego što se sačuvalo u Crnoj Gori. Zbog toga sam ponosan ovih dana dok gledam uspješne ljude iz plavsko-gusinjskog kraja šta su stekli u Americi kakav društveni status imaju i kako su nas dočekali. To je nešto što treba da bude smjernica svim generacijama koje dolaze, vi ste ovdje ostavili jedan ozbiljan trag i svaka generacija i ovdje u Njujorku i u Crnoj Gori i gdje god se naši ljudi nalazili treba da slijedi ljude koji su utemeljili ovu Fondaciju - poručio je Zirojević, navodi se u saopštenju. 
On je podsjetio na ono što je kazao i u crnogorskom Parlamentu da je crnogorska dijaspora primjer i model kako se treba odnositi prema državi Crnoj Gori.
- Večeras kažem, kamo sreće da svi u Crnoj Gori to rade ovako kako to vi radite - dodao je Zirojević. 
Prema njegovim riječima, pojedini su u kontinuitetu opominjali kako se dijaspora politički zloupotrebljava.
- Ja sam rekao da ne možete zloupotrijebiti one ljude koji su pametniji od vas i koji mnogo više znaju o Crnoj Gori od vas - naglasio je Zirojević.
Ne treba crnogorskoj dijaspori, a ponajmanje vama u Njujorku, kazao je Zirojević, govoriti kakva je situacija u Crnoj Gori, vi to odlično znate.
On je istakao da dijaspora iz Njujorka decenijama unazad dokazuje svoju privrženost Crnoj Gori.
- To ste pokazali i 2006. godine kada je Crna Gora sticala nezavisnost, a to u kontinuitetu pokazujete vašim doprinosom onim sredinama iz kojih dolazite, ali i šire, jer ja znam da ova Fondacija pomaže ne samo Plav i Gusinje, ne samo Plavljane i Gusinjane, već sve one ljude u Crnoj Gori kojima je pomoć potrebna - rekao je Zirojević.
Zirojević je obraćajući se predstavnicima dijaspore naveo da je Njujork danas, upravo zbog njih takvih kakvi jeste, za nas u Crnoj Gori svetionik, dok naša država luta kroz njenu mračnu realnost. 
- Dok god mi iz Crne Gore možemo pogledati ka Njujorku, Luksemburgu, Berlinu, Istanbulu, ka svim mjestima u kojima živi crnogorska dijaspora i možemo vidjeti ovakvu svjetlost - nema zime za Crnu Goru - kazao je Zirojević.
Zirojević je zahvalio predstavnicima dijaspore na svemu što rade za Crnu Goru.
- Neka se Crnoj Gori desi ono što joj želi crnogorska dijaspora, ono što joj želite vi, predstavnici Fondacije Gusinje i ja ću se srećan i bezbrižan vratiti svojoj kući - zaključio je Zirojević u obraćanju.

Zirojević u Njujorku: Crnogorska dijaspora je primjer i model kako se treba odnositi prema Crnoj Gori

Pod izgovorom „volonterskog rada“ planira se da popovi Crkve Srbije i njihovi učenici dobiju pristup najvažnijim državnim dokumentima - saopštila je grupa građana sa Cetinja navodeći da se radi o direktnom i opasnom nasrtaju na Državni arhiv Crne Gore i Nacionalnu biblioteku „Đurđe Crnojević“.
To, kako su podvukli, nije pomoć - nego pokušaj kontrole, falsifikovanja i otuđivanja crnogorske istorije.
Oni čekaju ishod razgovora NVO Centar za građanska prava s direktorom Državnoga arhiva. Od toga ishoda, poručuju, zavisiće njihova dalja i odlučna reakcija.
- Jasno i glasno poručujemo: Neće se dozvoliti da oni koji su 5. septembra 2021. godine došli na Cetinje brutalnim nasiljem danas slobodno vršljaju po crnogorskome kulturnom blagu i nastavljaju ono što tada nijesu uspjeli - brisanje crnogorskog identiteta - naglasili su u saopštenju.
Posebnu odgovornost, smatraju, snosi direktor Arhiva, gospodin Mrvaljević koji, prema njihovim riječima, kroz lične ustupke popovima Crkve Srbije pokušava otvoriti vrata institucije koja mora biti bedem kulturne baštine crnogorske države.
- Ako im treba obuka - neka svoje ljude šalju van Crne Gore, đe im je matica. Ako im treba znanje - neka direktor ide kod njih u Bogosloviju i drži im predavanja. Ali u crnogorski Arhiv i biblioteku - neće ući - decidni su oni.
Cetinje, kažu, ima svoju đecu, školovanu, nezapošljenu i sposobnu da čuva ono što je naše.
- A koja nije imala šanse ni da volontira. I izvan Cetinja i na Cetinju Crna Gora ima svoje stručnjake, one koji Crnu Goru vide kao hiljadugodišnju državu a ne kao srpski izlaz na more. Ne damo arhivsku građu, ne damo istoriju, ne damo budućnost. Ako nadležne institucije ne reaguju, građani Cetinja hoće. U svojoj kući, branićemo Crnu Goru - zaključeno je u saopštenju grupe građana Cetinja.

Grupa građana Cetinja: Planira se da popovi SPC i njihovi učenici, pod izgovorom „volonterskog rada“, dobiju pristup najvažnijim državnim dokumentima

„Mi iz iskustva znamo da tlačitelj nikada slobodnom voljom ne daje slobodu, dakle ona mora biti zahtjev potlačenih“ – Mahatma Gandi. Zvanični Beograd je ispoljio ogromnu nervozu i anticrnogorsku pizmu na naklonost Brisela da iz oportunih razloga podrži pristupanje Crne Gore članstvu u EU iako, i sam priznajem, postoji više argumenata protiv prijema, nego za. Kao neko ko sebe smatra posvećenim pristalicom evropskih vrijednosti, na kojima je formirena ideja ujedinjene Evrope od strane ljevičarske ideologije iz vremena dominacije liberalnih ideja, apsolutno ne vidim ništa zajedničko, ni na političkom, ni na ideološkom, ni na kulturnom planu, sa bilo kim iz vladajuće većine. Što je najgore, u suštinskom smislu ne postoji nikakva razlika u načinu formiranja institucija i načinu vladanja u Srbiji i Crnoj Gori. Jedina razlika je što je način formiranja institucija i načina njihovog funkcionisanja u Srbiji posljedica autoritativne, sada već i sa elementima diktature jednog čovjeka, predśednika Srbije Aleksandra Vučića, dok je u Crnoj Gori njihovo formiranje proizvod ogoljenog nasilja parlamentarne većine. O društvenom konsenzusu u bilo kojoj sferi društva, što jeste odlika demokratskih država, nema ni govora. <h2>PROGONI KAO KONSTANTA</h2> Hana Arent je davno konstatovala da „obezdržavljenost u masovnim razmjerama praktično je stavila svijet pred neizbježno i krajnje zbunjujuće pitanje da li uopšte postoje neotuđiva ljudska prava, dakle prava koja su nezavisna od bilo kog posebnog političkog statusa i proističu isključivo iz puke pripadnosti ljudskom rodu“. Kada je u pitanju Crna Gora, pored političkog statusa, neophodno je istaći nacionalni i religiozni status, mada se oni često poklapaju sa političkim. Sva individualna i grupna ljudska prava zavise od pripadnosti ili simpatija prema partijama političke većine, po pravilu su etnocentristička i religiozno unilateralna. Odnosno, od političke opredijeljenosti, pripadnosti poželjnom nacionalnom i vjerskom korpusu zavisi položaj u društvu i nivo poštovanja vaših ljudskih prava. Medijska okupacija i pretvaranje mnogih elektronskih medija u puke kopije beogradskih žutila, zloupotreba pravosudnog sistema u obračunu sa procrnogorskim, nezavisnim, kritičkim medijima, ogoljena diskriminacija crnogorske kulture, tradicije i crnogorskog jezika, favorizovanje srpstva i nametanje lažne istorije i tradicije u kojoj se Crnoj Gori oduzima svaka autentičnost i boji srpskim bojama, imaju cilj da se Crnoj Gori oduzmu temlji na kojima je opstajala čitav milenijum i koji je u savremenom svijetu čine potencijalno evropskom i građanskom državom. Najnovija žrtva anticrnogorske, velikosrpske patološke mržnje prema svemu časnom i crnogorskom je smjena direktorke Nacionalne biblioteke Dragice Lompar, zato što je pošteno i profesionalno radila svoj posao i razotkrila prevaru o dodjeli „Trinaestojulske nagrade“ jednom infamantu za neobjavljenu zbirku pjesama. Slično je i sa progonom od strane politizovanog tužilaštva nezavisnih medija i njihovih finansijera, čime se želi ugušiti svaka kritička misao i ugasiti nezavisni, procrnogorski mediji. I sve se to zamotava u farsičnu oblandu obračuna sa propagandno kriminalizovanim „bivšim režimom“, sa kojim povezuju svaki medij koji je kritičan prema sadašnjoj vlasti. Uz sramno ćutanje predstavnika EU u Podgorici i briselske administracije. <h2>VOJVODA RAJO OD KRNJE JELE</h2> Nikada do kraja dekonstruisane, ideološke matrice koje su devedesetih godina prošlog stoljeća uspostavile i potom održavale totalitarni poredak režima Slobodana Miloševića i njegovih satrapa u Crnoj Gori i u dvijehiljaditim su, posebno od početka vladavine Aleksandra Vučića i Srpske napredne stranke, održale kontinuitet u još gorem i lukavijem obliku. Umjesto sile oružja prešlo se na promjenu svijesti, sa istim konačnim ciljem - širenja nacionalnog prostora i, uz pomoć Crkve Srbije, poistovjetiti ga sa prostorom na kojem Crva Srbije ima uticaj. Najbolji primjer za to je prostor Crne Gore. Upravo zato su se vladajuća većina i Crkva Srbije uprli da se autokefalna Crnogorska crkva istorijski predstavi kao dio Crkve Srbije, iako većinu vremena postojanja CPC - Srpska crkva nije ni postojala.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251220231212_8ad381e675e838c14277082cff2dd3918baac8b8889e0b62907add62686c71e7.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251220231212_8ad381e675e838c14277082cff2dd3918baac8b8889e0b62907add62686c71e7" data-rendition-name="original" width="446" height="319" loading="lazy" alt="vojvoda "> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251220231212_cb2fcf1f68fd5b290e528a359ae29cd0a51564e4fefb8f4557f27315846c5c35.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251220231212_cb2fcf1f68fd5b290e528a359ae29cd0a51564e4fefb8f4557f27315846c5c35" data-rendition-name="original" width="452" height="557" loading="lazy" alt="vojvoda"> </figure>  Na prijemu, u organizaciji predśednika crnogorskog parlamenta, vojvode Raja od Krnje Jele, obilježena je 120-godišnjica donošenja prvog crnogorskog Ustava 1905. godine, uz zvanice koje taj datum, kao i datum proglašenja Crne Gore kraljevinom, doživljavaju kao formalno razbijanje srpskog nacionalnog prostora. Vojvoda Rajo od Krnje Jele je održao govor u prigodnom velikosrpskom maniru, citirajući odredbe Ustava, namjerno preskačući član 40, kojim je definisano da „Crnogorska je crkva autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ....“. Pošto član 39. tog Ustava o narodnim bojama velikosrbi pokušavaju pretvoriti u boje crnogorske zastave, poklanjam vojvodi Raju od Krnje Jele zvaničnu razglednicu Crne Gore na dan proglašenja kraljevine 28. avgusta 1910. godine, sa crvenom zastavom na balkonu dvorca na Cetinju, kao i sliku dvorca na Kruševcu, takođe sa crvenom zastavom na krovu, odakle su zvanice odvođene na Cetinje. Mora da se kralj Nikola zbunio kad nije stavio po vojvodinoj želji trobojku?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122023128_32fca63c09acb62e09dc3c343accb5d200cfb4c1827cd1c22f9ac37c4781d913.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025122023128_32fca63c09acb62e09dc3c343accb5d200cfb4c1827cd1c22f9ac37c4781d913" data-rendition-name="original" width="415" height="399" loading="lazy" alt="ustav cpc "> </figure>  Siguran sam da vojvoda Rajo od Krnje Jele, tog rasadnika urbane, građanske Crne Gore, izuzetno poštuje Valtazara Bogišića, jedno vrijeme ministra pravde Crne Gore i tvorca čuvenog Opšteg imovinskog zakonika za Crnu Goru iz 1872. godine, posebno njegovu izjavu „što se grbo rodi vrijeme ne ispreavi“, ili, što bi savremeni pravnici rekli, „iz neprava ne može nastati pravo“. Pa da malo podučimo vojvodu, kako ne bi ubuduće tendenciozno zaobilazio ono što mu kvari sliku o „srpskoj Crnoj Gor“. <h2>PRIZNANJE IZDAJE</h2> U Ustavu Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, u tački 22 izričito piše: „Odluke Sv. Sinoda o spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakoga obavezne potrebito im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“. Sastav Svetog Sinoda Crnogorske pravoslavne crkve objavljen je u Državnom kalendaru Knjaževine Crne Gore za 1910. godinu: „Predśednik Mitropolit Mitrofan, članovi: episkop Kiril Mitrović, arhimandrit Mihailo Dožić, iguman Prokopije Vračar, protođakon Filip Radičević, protojereji Aksentije Bojović i Pavle Petrović. Sekretar đakon Ivo Kaluđerović“. Iz navedenog sastava se vidi da sekretar Sv. Sinoda nije bio njegov član, da nije imao pravo glasa, tj. odlučivanja, već da se bavio administrativnim poslovima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122023128_c76fde3a23e246c94622a8f3c36a27559a4206fd6d6fe9dc64a0a87053c2582d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025122023128_c76fde3a23e246c94622a8f3c36a27559a4206fd6d6fe9dc64a0a87053c2582d" data-rendition-name="original" width="423" height="210" loading="lazy" alt="sveti sinod "> </figure>  Crnogorska pravoslavna crkva je prisajedinjena Ujedinjenoj srpskoj crkvi Zapisnikom sa „izvanredne śednice Svetoga Sinoda Pravoslavne Crkve u Crnoj Gori“ od 16. 12. 1918. g, koji su potpisali Mitropolit autokefalne Crnogorske crkve Mitrofan Ban, mitropolit pećki dr Gavrilo Dožić i episkop nikšićki Kiril Mitrović. Zapisnik je potpisao i sinodski zapisničar Ivo Kaluđerović, za kojeg smo već napisali da po Ustavu CPC nije imao pravo odlučivanja. Ako uporedimo sastav Sinoda sa potpisnicima Zapisnika, viđećemo da Gavrilo Dožić nije bio član Sinoda. Što će reći da su samo dva potpisa validna. Pored toga, crkveni kanoni izričito propisuju da o statusu crkve može odlučivati isključivo crkveni sabor, nikako sinod, posebno ne sa dva člana od sedam.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122023128_832905ebef745d984e97ab2d246f7314b8e93fbdba8cd5a565eccf6e5d37db27.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025122023128_832905ebef745d984e97ab2d246f7314b8e93fbdba8cd5a565eccf6e5d37db27" data-rendition-name="original" width="446" height="341" loading="lazy" alt="Zapisi o tzv.ujedinjenju"> </figure>  Što se tiče načina donošenja odluka Sv. Sinoda, oni su Ustavom CPC iz 1904. g. bili precizno regulisani. U čl. 25 piše: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“, tj. najmanje četiri člana od ukupno sedam, i to tri koji su po položaju (mitropolit Crne Gore, episkop zahumsko-rasijski i arhimandrit cetinjski (čl.11) i jedan po izboru (jedan od tri protroprezbitera (čl.11). Da ne pominjemo već navedeni član 22. da odluke Sinoda ne mogu biti izvršne bez „Knjaževskog odobrenja“. Da je Crna Gora pravna država, kao što nije, odavno je odluku iz Zapisnika od 16. 12. 1918. g. trebalo staviti van pravne snage, jer iz neprava ne može nastati pravo! Ako je odluka tzv. Podgoričke skupštine o prisajedinjenju Crne Gore Srbiji slučaj poznat u pravu kao pravni akt inexistant (akt koji ne postoji), takav je onda i bilo koji drugi akt ili odluka koje slijede iz njega. To se odnosi kako na „odluku“ dva člana Sv. Sinoda o „samoukinuću“ sopstvene autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve i „ujedinjenju“ u Ujedinjenu Srpsku pravoslavnu crkvu, tako i na dekret regenta Aleksandra iz 1920. godine o ukidanju Crnogorske pravoslavne crkve. U knjizi „Srpski zločini u Crnoj Gori“, izdatoj od strane Kraljevske Crnogorske štamparije u Rimu 1921. g. piše: „Mitropolit crnogorski (Mitrofan Ban) umro je koncem mjeseca septembra 1920. u 76. godini na Cetinju. Na samrtnom času izjavio je, da je u decembru 1918. pod prijetnjom smrti od strane Srba priznao aneksiju Crne Gore Srbiji i da je ovu izjavu učinio grofu Salisu, izaslaniku Vel. Britanije za anketu u Crnoj Gori. Potonje riječi mitropolitove su bile dirljivi apel na Kralja i narod crnogorski, tražeći da mu oproste ono što je i sam smatrao izdajstvom svoje otadžbine“. <h2>SIMBOLI SRPSKE OKUPACIJE</h2> Vojvoda Rajo je na obelježavanju 120-godišnjice objave Ustava iz 1905. g. prigodu začinio i osobom u crnogorskom ruhu, ali sa pogrešnom kapom. Trebalo je Rajo da priupita onog srpskog istoričara Aleksandra Stamatovića, od kad je 4S silom nametnuto na kapi u Crnoj Gori. Znao bi da u vrijeme donošenja Ustava na crnogorskim kapama niđe nije bilo 4S, te da je to još jedan od bezočnih falsifikata koje svako malo izbacuje. Kao što nema većeg bezobrazluka i poganštine od nazivanja kapele koju je podigao Aleksandrar Karađorđević na Jezerskom vrhu Njegoševom kapelom. Vojvoda se predstavlja kao veliki antikomunista, iako su u vrijeme socijalizma više poštovane „svetinje“ nego što ih on poštuje. U vrijeme socijalizma, kad je građena brana na Pivi i seljen Pivski manastir, svaki kamen je obilježen brojem i prenešen na novo mjesto manastira. I to je rađeno 13 godina. Kamen po kamen. Pa onda restaurirano tako da je sačuvan originalan izgled. Njegoševa kapela je 1924/5 samo oburdana niz Koprivinu stranu. Komunisti je ne bi rušili, već bi svaki kamen bio vraćen na svoje mjesto i bila bi sačuvana originalna Njegoševa kapela. Da je Srbima bila svetinja i oni bi to uradili. Ali nijesu. Njima je trebala kapela kao svetinja koju je sagradio okupator, kao dokaz da je podjarmio Crnu Goru! I sad jedan ponavljač nikšićke gimnazije „Stojan Cerović“, nedostojan da pominje Njegoševo ime, hoće po drugi put da oburda Njegoševu kapelu i vrati simbol srpske okupacije Crne Gore na Lovćen. E pa teško preko nas živih!

Obezdržavljenost

Direktor Državnog arhiva Crne Gore Danilo Mrvaljević odbacio je navode o navodnom potpisivanju ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom i „zapošljavanju sveštenika“, ističući da je riječ o netačnim i zlonamjernim interpretacijama. On je decidan da ne postoji nikakav ugovor sa SPC, niti se radi o zapošljavanju - ali kaže da je isključivo riječ o neplaćanom volontiranju onih koji već rade sa arhivskom građom u svojim arhivima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fgrupa-gradana-cetinja-planira-se-da-popovi-spc-i-njihovi-ucenici-pod-izgovorom-volonterskog-rada-dobiju-pristup-najvaznijim-drzavnim-dokumentima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Cilj je da ljudi koji postupaju sa izuzetno vrijednom arhivskom građom steknu stručno iskustvo, polože stručni ispit i rade u skladu sa pravilima struke, kako bi se ta građa sačuvala - naveo je Mrvaljević.
On u objavi na Fejsbuku, između ostalog, napominje da Državni arhiv Crne Gore, u skladu sa Zakonom i podzakonskim aktima, decenijama pruža stručnu pomoć svim registraturama, te da brine o dokumentarnoj i arhivskoj građi i van svojih prostorija.
Mrvaljević je istakao da se u Arhivu Pravoslavne mitropolije crnogorsko-primorske (SPC) čuva vrijedna crnogorska arhivska građa, te da je Arhiv spreman da pruži stručnu pomoć svim vjerskim zajednicama.
- Na istu temu ranije sam razgovarao i sa bivšim kotorskim biskupom, nudeći pomoć Državnog arhiva i kada je u pitanju Arhiv Biskupije. I tu ostajemo otvoreni za saradnju, isključivo u cilju zaštite i očuvanja arhivske građe - naveo je on.
Direktor Državnog arhiva posebno je demantovao tvrdnje da se arhivska građa daje na nekontrolisano korišćenje ili upravljanje.
- Arhivska građa se nikada i nikome ne daje na upravljanje ili raspolaganje - to je strogo zabranjeno. Istraživači je mogu koristiti isključivo u našim čitaonicama, u skladu sa Zakonom, i dostupna je svima koji podnesu zahtjev, bez obzira na profesiju ili zvanje - naglasio je Mrvaljević.
On je ocijenio da se plasiranjem ovakvih tvrdnji direktno podriva povjerenje u rad zaposlenih u Državnom arhivu, posebno načelnika Centralnog depoa i odsjeka na Cetinju, koji su nadležni za čuvanje, sređivanje i izdavanje arhivske građe na korišćenje.
- Sramno je što se ovakvim neistinama direktno udara na stručne ljude koji savjesno rade svoj posao. Lako je napadati direktora, ali je nedopustivo dovoditi u pitanje profesionalni integritet zaposlenih u Državnom arhivu - poručio je Mrvaljević.
On je zaključio da su optužbe rezultat svjesnog i koordinisanog pokušaja dezinformisanja javnosti, te da Državni arhiv Crne Gore ostaje posvećen zaštiti crnogorske pisane kulturno-istorijske baštine i očuvanju arhivske građe, kako u okviru Arhiva, tako i van njega.

Direktor Državnog arhiva: Nema ugovora sa SPC niti zapošljavanja sveštenika, riječ je o volontiranju

Novi slučaj vršnjačkog nasilja, ovoga puta u Budvi, još jedan je upozoravajući primjer za crnogorske institucije da je odgovor sistema na ozbiljan rast ove pojave posljednjih godina, ipak nedovoljan i slab.
Uprava policije danas je saopštila da je u garaži jedne zgrade u Budvi, nakon kraćeg sukoba, dvanaestogodišnjak nagovorio jedanaestogodišnjaka da se neprimjereno ophodi prema vršnjaku.
Prema nezvaničnim informacijama Portala ETV, dječak je bio žrtva odvratnog, ponižavajućeg iživljavanja – urinirano mu je po glavi.
Za incident se, kako kažu naši nezvanični izvori, saznalo kada je dječaku iznenada pozlilo u Muzičkoj školi, najvjerovatnije zbog stresa i tada je ispričao što mu se dogodilo.
Iz Uprave policije saopštili su da dječaci koji su se iživljavali nijesu krivično odgovorni, te da je tužilac naložio da o događaju bude upoznat Centar za socijalni rad Budva, kao i škola koju pohađaju.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija saopštilo je u septembru da je Savjet Evrope, uz podršku Vlade Savezne Republike Njemačke, pokrenuo projekat „Prevencija vršnjačkog nasilja u školama u Crnoj Gori“, vrijedan 500.000 eura.
Kako je saopšteno „poseban akcenat biće stavljen na saradnju, izgradnju kapaciteta i razvoj politika koje promovišu bezbjedno i podsticajno školsko okruženje“.
Ovaj projekat pokazuje da su u zemljama Evropske unije svjesni problema dramatičnog rasta vršnjačkog nasilja u našoj državi, a da je statistika upozoravajuća ukazano je i juče na stručnom skupu u Zavodu za školstvo.
Vlada je u oktobru predstavila priručnik „Škola bez nasilja – ka sigurnom i podsticajnom okruženju za djecu“, kada je upozoreno da je rečenica „kod nas u školi nema nasilja“, za kojom često posežu u obrazovnim ustanovama, upravo jedna od glavnih prepreka u borbi protiv nasilja među đecom.
U Crnoj Gori sve više je primjera vršnjačkog nasilja motivisanog ksenofobijom i diskriminiacijom, na što su u septembru upozorili iz NVO Akcija za ljudska prava, ukazujući da je to „odraz ponašanja odraslih, koji podržavaju podjele u društvu i blagonakloni su samo prema 'svojima'“.
Njihova reakcija uslijedila je nakon brutalnog psihičkog i fizičkog iživljavanja nad petnastogodišnjim dječakom u Zeti, u blizini škole. Iz HRA su tada upozorili da vršnjačko nasilje u našoj zemlji više nije sporadična pojava, već duboko ukorijenjen i sistemski problem.
Saopštili su i stravičan podataka – da je samo u školskoj 2024/2025. godini zabilježeno najmanje 115 slučajeva vršnjačkog nasilja.
U junu je Portalu Standard saopšteno da je od početka godine Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici formiralo sedam predmeta povodom vršnjačkog nasilja, a da je Uprava policije za godinu evidentirala ukupno 86 slučajeva na teritoriji Glavnog grada. U Nikšiću je policija, prema podacima dostavljenim Standardu, za godinu dobila 30 prijava, u Herceg Novom evidentirano je 11 krivičnih djela i osam prekršaja, u Rožajama je bilo šest prijava, u Baru – 10, dok ih je u Ulcinju registrovano osam, a u Kotoru četiri slučaja, od kojih su u dva podnijete krivične prijave.
NVO Centar za građansko obrazovanje u junu prošle godine predstavio je istraživanje koje je pokazalo da svaki peti učenik/ca navodi iskustvo žrtve nasilja, a 53.4% poznaje nekoga ko je bio žrtva vršnjačkog nasilja.
Prema tom istraživanju, od učenika/ca koji su bili žrtve nasilja, 64.2% je prijavilo nasilje, dok 35.8% to nije učinilo.
Skoro 60 odsto ispitanika/ca iz srednjoškolske populacije, kako je tada saopšteno, prepoznaje određeni stepen prisutnosti vršnjačkog nasilja u njihovoj školi ili sredini, a svega 11 procenata smatra da ga nema.

Tag: hrana