&nbsp;Skijanje je među Hrvatima sve popularniji oblik zimskog odmora, ali i sve skuplji, pokazuje analiza RTL-a.
Uprkos tome, iz Hrvatske je prethodne zimske sezone na skijanje otišlo oko 200 hiljada ljudi, a slične brojke i ove sezone očekuje Branko Lelas iz Sektora za turizam Hrvatske privredne komore.
- MasterIndex anketa za ovu zimu navodi da je prosječna planirana potrošnja za skijaško putovanje oko 1,63 hiljade EUR za tri osobe. Kod dijela putnika jača interes za bliže i jeftinije destinacije kao što su Slovenija i BiH, posebno za kraće boravke ili jednodnevne odlaske - rekao je Lelas.
Prema njegovim riječima, MasterIndex za ovu sezonu navodi da skijaška putovanja najčešće traju četiri do sedam dana, što se uklapa u praznične periode, prenose Nezavisne novine.&nbsp;
- To su najtraženiji termini i cijene smještaja i ski pasa najviše. Povoljnije je van pika, naročito u martu, kada su česti popusti i akcije, te niže cijene smještaja, a ponegdje i promotivni modeli ski pasa - rekao je Lelas.
Ali, rast potražnje prati i rast troškova, a Lelas navodi da skijaši u prosjeku troše između 80 i 120 eura dnevno. Sve zavisi o destinaciji i načinu organizacije putovanja.
Cijene aranžmana ove godine su porasle oko pet odsto, a najveći rast zabilježen je kod ski-karata, smještaja, škola skijanja i iznajmljivanja opreme. Prema evropskim poređenjima, sedmični trošak skijanja za jednu odraslu osobu, bez prevoza i smještaja, veći je oko deset odsto u odnosu na prošlu godinu.&nbsp;
Ove sezone, prosječne cijene jednodnevnih ski-karata kreću se od oko 45 eura u Sloveniji, do više od 80 eura u Francuskoj, dok šestodnevni ski pas u Austriji može dostići i 450 eura. Nešto povoljnija ostaje BiH, gdje šestodnevna karta na Jahorini u vrhuncu sezone košta oko 191 eura za odrasle.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Skijanje među Hrvatima sve popularniji oblik zimskog odmora

Očekujemo dalji napredak crnogorskih vlasti u vezi sa nestalim osobama, obeštećenjem hrvatskih logoraša, sukcesijskim pitanjima, oduzetim školskim brodom Jadran, graničnim pitanjima, oduzetom imovinom i upisom vlasništva Hrvatima Boke kotorske, kao i drugim otvorenim bilateralnim temama koje želimo da rješavamo u duhu dobrosusjedskih odnosa - poručio je premijer Hrvatske Andrej Plenković.
On je, u autorskom tekstu objavljenom Hrvatskom glasniku, naveo da vodi redovan politički dijalog sa predsjednikom Jakovom Milatovićem i premijerom Milojkom Spajićem, kao i na ministarskom nivou, „otvarajući pitanja koja godinama ostaju neriješena“.
Ustvrdio je i da Hrvatska snažno zagovara proces proširenja Evropske unije, naročito na države jugoistočne Evrope.
Ipak, dodaje, preduslov za članstvo ostaje „ispunjavanje kriterijuma, iskazivanje stvarne političke volje za poštovanje evropskih vrijednosti, kao i principa dobrosusjedskih odnosa“.
- Uvjereni smo da će Hrvati u Crnoj Gori, kao i do sada, biti snažna poveznica i most ka Evropskoj uniji, kao i u daljem razvoju odnosa između Hrvatske i Crne Gore - naglasio je on.
Drago mu je, kako je istakao, što je i Dom kulture „Josipa Marković“ u Donjoj Lastvi poslije višegodišnjih pregovora vraćen hrvatskoj zajednici u junu ove godine.
- Ugovorom između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Crne Gore o poklanjanju i povratu nepokretnosti Doma kulture u Donjoj Lastvi, Hrvati u Crnoj Gori dobili su primjeren prostor u kojem se nalaze sjedišta ključnih hrvatskih organizacija: HKU Dux Croatorum, Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore, Radio Duxa, Hrvatske biblioteke Ljudevita Gaja i klape Jadran - podsjetio je Plenković.
Napomenuo je i da njegova Vlada redovno komunicira sa predstavnicima Hrvata u Crnoj Gori.
- Nedavno sam u Vladi primio gospodina Adrijana Vuksanovića, predsjednika Hrvatske građanske inicijative i poslanika u Skupštini Crne Gore, a odličnu saradnju ostvarujemo i sa Hrvatskim nacionalnim vijećem Crne Gore, na čijem je čelu gospodin Zvonimir Deković - zaključio je, u autorskom tekstu objavljenom za Hrvatski glasnik, Plenković.
Hrvatska zajednica u Crnoj Gori i ubuduće će, poručio je on, imati podršku hrvatske Vlade kroz brojne projekte usmjerene na očuvanje i promociju hrvatske kulture, jezika i identiteta, kao i zaštitu prava i interesa Hrvata kao manjinskog i autohtonog naroda u Crnoj Gori.

Plenković: Očekujemo dalji napredak crnogorskih vlasti sa brodom Jadran i upisom vlasništva Hrvatima Boke kotorske

Hrvati znaju da je ovo posljednji momenat: ostvarili su cilj ulaska u NATO, EU, razarali su Srbiju, uvijek su tu kada treba pomoći Prištini, Sarajevu, ali to ne znači da oni njih poštuju. Oni će njih da ponižavaju. Zauzeće im glavne pabove u Podgorici, pjevati im ustaške pjesme, znajući da svi njihovi političari moraju da ćute - izjavio je srpski predsjednik Aleksandar Vučić.
Gostujući na TV Informer je prokomentarisao i Crnu Goru u svjetlu proteklih ispada navijača Hrvatske na utakmici pod Goricom.
- A znaju da svi njihovi političari moraju da ćute. Izuzetak je Milan Knežević. Svi su izdali saopštenje, ali uopšteno. Sem Milana Kneževića ili nevažnih političara, niko važan nije ih kritikovao jer se plaše sopstvene sjenke - rekao je Vučić.&nbsp;

Vučić: Političari u Crnoj Gori moraju da ćute, samo je Milan Knežević izuzetak

Više državno tužilaštvo (VDT) još nije formiralo predmete povodom izjava generalnog sekretara Udruženja novinara Crne Gore i vlasnika i glavnog i odgovornog urednika portala „Srpska24“ Ivana Miloševića i sveštenika Srpske pravoslavne crkve (SPC) Mijajla Backovića koje je šira javnost u Crnoj Gori ocijenila neprihvatljivim, rasističkim i govorom mržnje.
VDT, kako su kazali Portalu ETV, u okviru svoje nadležnosti prati i ocjenjuje da li u izjavama, kao i radnjama bilo kojeg lica postoje bitna obilježja krivičnog djela iz njihove nadležnosti.
- Tako da ukoliko ocijeni da je potrebno formirati predmet povodom bilo kojeg slučaja, javnost će biti blagovremeno obaviještena - poručili su u VDT-u u odgovoru na naša pitanja.
<h2>OD NERMINA DO ERVINA</h2>
Milošević je u gostovanju na Gradskoj Televiziji od 24. marta ocijenio da Ervin Ibrahimović ne može da vodi spoljnu politiku jer je predstavnik nacionalne manjine „u državi sa 74 odsto pravoslavnog stanovništva“.
U Zaštitniku ljudskih prava (Ombudsman) su konstatovali da je njegova izjava rasistička, te da odudara od svih vrijednosti koje čine Crnu Goru kao savremeno, multietničko i multikonfesionalno društvo.
- Institucija Zaštitnika naravno osuđuje ovakav vid „slobode govora“ i podsjeća da bi Crna Gora trebala biti država u kojoj pripadnost vjeri i naciji ne smije biti protivpravni kriterijum za određivanje ko može biti nosilac javnih funkcija, već da bi znanje, kompetencije i iskustvo morali biti prvenstveni i odlučujući kriterijum za bilo koju, a posebno ovako značajnu državnu funkciju - istakli su u Ombudsmanu.
I u crnogorskom parlamentu juče se pominjala Miloševićeva skaredna izjava. U tom kontekstu je ministarki kulture i medija Tamari Vujović poslaničko pitanje postavio Jasmin Ćorović iz Bošnjačke stranke ukazujući da se niko iz Gradske Televizije nije oglasio ili ogradio od Miloševićevog očiglednog govora mržnje, niti da je iko od nadležnih institucija reagovao i osudio ovu vrstu javnog nastupa koji direktno udara na prava pripadnika manje brojnih naroda, multikulturalnost Cme Gore i njen građanski karakter.
Vujović je u odgovoru poručila da je nadležnost za ovaj slučaj u rukama tužilaštva i Agencije za audiovizuelne medijske usluge.
- Agencija za audiovizuelne medijske usluge ima zadatak da ocijeni da li postoje osnove za pokretanje postupka protiv emitera u čijem je programu iznesena sporna izjava. Druga institucija je tužilaštvo - koje treba da procijeni da li takva izjava sadrži elemente govora mržnje i da, shodno tome, preduzme odgovarajuće pravne korake. U slučaju pokretanja postupka, nadležnost bi dalje imao sud, koji bi donio konačnu odluku u skladu sa zakonom - navela je Vujović.
Ovo, svakako, nije prva i jedina fašistička izjava Miloševića. On je tako uoči podgoričkih izbora prošle godine ocijenio i da Nermin Abdić iz Demokratske partije socijalista (DPS) ne može da bude gradonačelnik jer je musliman.
- Nermin Abdić ipak pripada religioznoj i nacionalnoj manjini i teško može da pod svoje skute objedini ono što je Podgorica bila, a i danas je. Ipak, ovaj grad je naselje pravoslavnih stanovnika i njihova tradicija... - napisao je Milošević, između ostalog, u uratku koji je objavljen na prosrpkim portalima poput „Borbe“ i „Srpska24“, a onda i uklonjen nakon oštrih reakcija u javnosti.
<h2>PREBROJAVANJE KRVNIH ZRNACA</h2>
Sa druge strane, pop SPC Mijajlo Backović je, gostujući na Prvoj TV, negirao identitet Hrvata u Boki kotorskoj nazivajući ih „projektom“ i prebrojavajući krvna zrnca pojedinaca.
- Moram se vratiti malo unazad i kazati da do Drugog svjetskog rata u Boki rimokatolici uvijek govore da su Bokelji ili Srbi. Ivo Andrić i Meša Selimović o tome svjedoče. Onda je u ovom projektu nastupila kroatizacija bokeljskih rimokatolika i oni su se nasilno gurali da postanu Hrvati. Kad bi Adrijan Vuksanović i ostali pogledali ko su im bili prađedovi: znali bi da nikako nijesu bili Hrvati... - izgovorio je Backović tokom izlaganja o logoru Lora.
Uz to je naglasio da „ne osporava“ pravo da se izjašnjavaju kako žele, ali ponavljajući da govori o „projektu“.
- Zato se pominje Morinj, a ćuti o Lori - dodao je on.
Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava osudilo je njegovu izjavu poručujući da je neprihvatljivo da od „nekoga ko je zadužen da ličnim primjerom i ulogom podstiče toleranciju i suživot“ dolaze izjave usmjerene prema bilo kojoj zajednici.
- Manjinskoj ili ne, a sadrže elemente govora mržnje i netolerancije i/ili podsticanje na iste - dodali su u resoru ljudskih i manjinskih prava u izjavi za RSE.
Za razliku od VDT-a, kancelarija Zaštitnika ljudskih prava već je formirala predmet povodom Backovićeve izjave, ali su napomenuli da do okončanja postupka i donošenja mišljenja ne mogu komentarisati pojedinosti.
<h2>BRISANJE I NEGIRANJE IDENTITETA</h2>
Hrvatsko nacionalno vijeće u Crnoj Gori je ocijenilo da je ovo otvoreni pokušaj brisanja i negiranja identiteta jedne zajednice koja je od davnina prisutna na tom prostoru. Zato su i zatražili da se povodom Backovićeve izjave oglasi SPC - ali je njihov odgovor izostao.
- Vrijeme je da se ovakvi pojedinci pozovu na odgovornost i da se jasno stavi do znanja da vjerske institucije ne smiju biti platforma za ekstremizam i revizionizam, već mjesto duhovnog rasta, oprosta i pomirenja - poručili su oni.&nbsp;
I predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović, koji je inače blizak SPC, je osporio Backovićevu izjavu poručujući da to nikako nije stav lokalne vlasti.
On je reagovao nakon što je to zatražio poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Tonći Janović koji je ocijenio da je Backovićev stav zlonamjeran, te da duboko vrijeđa pripadnike hrvatske manjine koju je na ovaj način pokušao direktno da negira.
Andrija Petković, predsjednik tivatskog Bokeškog foruma, poručio je da se radi o tendecioznom pokušaju dobijanja političkih poena preko mantije.
Backović je kasnije ocijenio da mu je izjava izvučena iz konteksta.

Anja Ivanović

VDT još nije formiralo predmete zbog izjava Miloševića i Backovića

Primjena posebne takse za izvoz električne energije koja je proizvedena na ugalj počela je 1. januara ove godine, saopštio je ministar ekologije, odrzivog i razvoja sjevera Damjan Ćulafić.
- Pokušaji da Crna Gora bude oslobođena ove obaveze, odnosno da primjena iste bude odgođena, nijesu urodili plodom, i to će za naš elektroenergetski sistem biti veliki izazov, sa kojim se borimo, zajedno, i mislim da smo na putu da se izborimo - naveo je Ćulafić u saopštenju.
Naime, nova Uredba, koju je pripremilo Ministarstvo, tretiraće ovo pitanje na način da se nacionalni sistem trgovanja emisijama usaglasi sa evropskim, što će svakako biti izazov za našu najveću nacionalnu energetsku kompaniju, Elektropriredu (EPCG).
- I pored toga, siguran sam da uz strateški koncipiran održivi razvojni put možemo zajedno ovaj udarac na privredu da prevaziđemo - rekao je Ćulafić.
&nbsp;Naime, kako je objasnio, ideja je da se novac, koji će od početka ove godine Fond za zaštitu životne sredine (Eko fond) prikupljati od EPCG, kroz formiranje novih programa na osnovu jasno definisanog plana razvoja elektroenergetskog sektora, vraća u sistem putem zelenih novih projekata, na kojima će Ministarstvo, EPCG i Eko fond, dominantno raditi.
- Model koji smo pripremili će najveći izazov za naš elektroenergetski sistem, a time i za našu ekonomiju, a to su usklađivanje nacionalnog ETS-a (nacionalni sistem trgovanja emisijama) sa EU ETS-om (evropski sistem trgovanja emisijama), kao i CBAM (Carbon Border Adjustment Mechanism), odnosno porez na izvezenu električnu energiju proizvedenu iz uglja, pretvoriti u novi snažan ekonomski impuls u okvirima Crne Gore, i ubrzaće investiranje u zelene tehonologije, odnosno u projekte koji će značiti konkretnu zelenu tranziciju - kazao je Ćulafić.
Pojednostavljeno rečeno - desetine miliona EUR, koje bi EPCG gubila neusklađivanjem nacionalne cijene emisionih kredita sa cijenom u EU, odnosno koje bi država Crna Gora gubila primjenom CBAM-a, što bi ugrozilo našu konkurentnost na tržištu, slivaće se u Eko fond, koji će, uz prethodno odobrenje od Ministarstva, tim istim novcem finansirati nove, održive, zelene projekte.
Dakle, zaokružen sistem na dobro životne sredine, zdravlja i ekonomije.
&nbsp;- Uredba koja je pripremljena je još jedan, vrlo krupan, korak ispunjavanja naših obaveza iz Poglavlja 27, i potvrda da ovu godinu počinjemo radno i pozitivno. Ovo je tačka spajanja energetike i ekologije, balansa između očuvanja životne sredine i korišćenja prirodnih resursa, ali i potencijal našeg zajedničkog truda - zaključio je Ćulafić.

Počela primjena posebne takse za izvoz električne energije koja je proizvedena na ugalj

Vijetnamska ekonomija porasla je osam odsto u prošloj godini, oslonjena na snažan izvoz, pokazali su u preliminarni Vladini podaci.
Vlada je za prošlu godinu bila odredila ciljanu stopu rasta veću od osam odsto. U četvrtom tromjesečju privreda je porasla 8,46 odsto, neznatno snažnije nego u periodu od jula do septembra.
Za period od naredne do 2030. godine, Hanoj je zacrtao godišnju stopu rasta od najmanje deset odsto, prema preliminarnom dokumentu koji bi trebalo da bude usvojen u drugoj polovini januara, prenosi Hina.
Vijetnam je ključna karika u globalnim nabavnim lancima industrije elektronike, tekstila, cipela i druge robe. Multinacionalne kompanije poput Samsunga, Applea i Nikea, sastavljaju svoje proizvode u Vijetnamu, često od dijelova i sirovina iz Kine, i potom ih izvoze na druga tržišta, u prvom redu u SAD.
Ukupni vijetnamski izvoz porastao je prošle godine 17 odsto, na oko 475 milijardi USD.
Isporuke u SAD dostigle su u prošloj godini novu najveću vrijednost otkada Vlada objavljuje podatke, od 153 milijarde USD. U 2024. godini je njihova vrijednost iznosila 119,5 milijardi USD.
Vijetnam je prošle godine zabilježio i novi rekordni višak u robnoj razmjeni sa SAD-om, od gotovo 134 milijarde USD.&nbsp;
Vijetnamski uvoz kineske robe dostigao je prošle godine vrijednost od 186 milijardi USD. U 2024. iznosila je 144,2 milijarde USD.
&nbsp;Vašington i Hanoj još pregovaraju o trgovinskom sporazumu. SAD trenutno naplaćuje na uvoz robe iz Vijetnama carinu od 20 odsto.

Vijetnamska ekonomija porasla osam odsto u prošloj godini

Danas je molitva za mir i razum među narodima od posebnog značaja u vremenu kada brojna područja istočne Evrope i svijeta, nažalost, potresaju ratna stradanja, a srpski narod se posebno moli za svoje sunarodnike na Kosovu i Metohiji - poručio je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić u čestitki povodom Badnjeg dana i predstojećeg Božića.
On je čestitku uputio patrijarhu Srpske pravoslavne crkve Porfiriju, mitropolitu Mitropolije crnogorsko-primorske Joanikiju, mitropolitu budimljansko-nikšićkom Metodiju, mitropolitu mileševskom Atanasiju, &nbsp;mitropolitu zahumsko-hercegovačkom i primorskom Dimitriju i svim pravoslavnim vjernicima uz želju da im Božić donese blagoslov i mir.
- Najradosniji hrišćanski praznik vječno nas podsjeća na suštinske vrijednosti naše vjere - ljubav prema bližnjima, opraštanje i zajedništvo. Rođenje Spasitelja svijetu donosi nadu i podsticaj za duhovno obnavljanje, moralno sazrijevanje i stremljenje ka jedinstvu i pomirenju među ljudima, kako bi čovječanstvo koračalo putem istinskog mira i bratstva - naveo je Mandić.
Dodaje da pomirenje, dijalog i zajednički život nemaju alternativu.
- Upravo nas praznik Hristovog rođenja neprestano poziva da tim vrijednostima budemo dosljedni i da činimo sve što je u našoj moći da ljubav, vjera i nada preovladaju nad mržnjom, mrakom i bezumljem - kazao je Mandić.

Mandić: Molitva za mir i razum od posebnog značaja danas, srpski narod se posebno moli za svoje sunarodnike na Kosovu i Metohiji

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 16 saobraćajnih nezgoda u kojima je jedna osoba teže povrijeđena.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da je u Podgorici evidentirano osam saobraćajnih nezgoda, Beranama i Nikšiću po dvije.&nbsp;
U Danilovgradu, Tivtu, Budvi i Pljevljima evidentirana je po jedna saobraćajna nezgoda.&nbsp;
Izdato je 226 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijete 32 prekršajne prijave.
Policija je oduzela dva para registarskih tablica.

Tag: hrvati