&nbsp;Skijanje je među Hrvatima sve popularniji oblik zimskog odmora, ali i sve skuplji, pokazuje analiza RTL-a.
Uprkos tome, iz Hrvatske je prethodne zimske sezone na skijanje otišlo oko 200 hiljada ljudi, a slične brojke i ove sezone očekuje Branko Lelas iz Sektora za turizam Hrvatske privredne komore.
- MasterIndex anketa za ovu zimu navodi da je prosječna planirana potrošnja za skijaško putovanje oko 1,63 hiljade EUR za tri osobe. Kod dijela putnika jača interes za bliže i jeftinije destinacije kao što su Slovenija i BiH, posebno za kraće boravke ili jednodnevne odlaske - rekao je Lelas.
Prema njegovim riječima, MasterIndex za ovu sezonu navodi da skijaška putovanja najčešće traju četiri do sedam dana, što se uklapa u praznične periode, prenose Nezavisne novine.&nbsp;
- To su najtraženiji termini i cijene smještaja i ski pasa najviše. Povoljnije je van pika, naročito u martu, kada su česti popusti i akcije, te niže cijene smještaja, a ponegdje i promotivni modeli ski pasa - rekao je Lelas.
Ali, rast potražnje prati i rast troškova, a Lelas navodi da skijaši u prosjeku troše između 80 i 120 eura dnevno. Sve zavisi o destinaciji i načinu organizacije putovanja.
Cijene aranžmana ove godine su porasle oko pet odsto, a najveći rast zabilježen je kod ski-karata, smještaja, škola skijanja i iznajmljivanja opreme. Prema evropskim poređenjima, sedmični trošak skijanja za jednu odraslu osobu, bez prevoza i smještaja, veći je oko deset odsto u odnosu na prošlu godinu.&nbsp;
Ove sezone, prosječne cijene jednodnevnih ski-karata kreću se od oko 45 eura u Sloveniji, do više od 80 eura u Francuskoj, dok šestodnevni ski pas u Austriji može dostići i 450 eura. Nešto povoljnija ostaje BiH, gdje šestodnevna karta na Jahorini u vrhuncu sezone košta oko 191 eura za odrasle.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Skijanje među Hrvatima sve popularniji oblik zimskog odmora

Očekujemo dalji napredak crnogorskih vlasti u vezi sa nestalim osobama, obeštećenjem hrvatskih logoraša, sukcesijskim pitanjima, oduzetim školskim brodom Jadran, graničnim pitanjima, oduzetom imovinom i upisom vlasništva Hrvatima Boke kotorske, kao i drugim otvorenim bilateralnim temama koje želimo da rješavamo u duhu dobrosusjedskih odnosa - poručio je premijer Hrvatske Andrej Plenković.
On je, u autorskom tekstu objavljenom Hrvatskom glasniku, naveo da vodi redovan politički dijalog sa predsjednikom Jakovom Milatovićem i premijerom Milojkom Spajićem, kao i na ministarskom nivou, „otvarajući pitanja koja godinama ostaju neriješena“.
Ustvrdio je i da Hrvatska snažno zagovara proces proširenja Evropske unije, naročito na države jugoistočne Evrope.
Ipak, dodaje, preduslov za članstvo ostaje „ispunjavanje kriterijuma, iskazivanje stvarne političke volje za poštovanje evropskih vrijednosti, kao i principa dobrosusjedskih odnosa“.
- Uvjereni smo da će Hrvati u Crnoj Gori, kao i do sada, biti snažna poveznica i most ka Evropskoj uniji, kao i u daljem razvoju odnosa između Hrvatske i Crne Gore - naglasio je on.
Drago mu je, kako je istakao, što je i Dom kulture „Josipa Marković“ u Donjoj Lastvi poslije višegodišnjih pregovora vraćen hrvatskoj zajednici u junu ove godine.
- Ugovorom između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Crne Gore o poklanjanju i povratu nepokretnosti Doma kulture u Donjoj Lastvi, Hrvati u Crnoj Gori dobili su primjeren prostor u kojem se nalaze sjedišta ključnih hrvatskih organizacija: HKU Dux Croatorum, Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore, Radio Duxa, Hrvatske biblioteke Ljudevita Gaja i klape Jadran - podsjetio je Plenković.
Napomenuo je i da njegova Vlada redovno komunicira sa predstavnicima Hrvata u Crnoj Gori.
- Nedavno sam u Vladi primio gospodina Adrijana Vuksanovića, predsjednika Hrvatske građanske inicijative i poslanika u Skupštini Crne Gore, a odličnu saradnju ostvarujemo i sa Hrvatskim nacionalnim vijećem Crne Gore, na čijem je čelu gospodin Zvonimir Deković - zaključio je, u autorskom tekstu objavljenom za Hrvatski glasnik, Plenković.
Hrvatska zajednica u Crnoj Gori i ubuduće će, poručio je on, imati podršku hrvatske Vlade kroz brojne projekte usmjerene na očuvanje i promociju hrvatske kulture, jezika i identiteta, kao i zaštitu prava i interesa Hrvata kao manjinskog i autohtonog naroda u Crnoj Gori.

Plenković: Očekujemo dalji napredak crnogorskih vlasti sa brodom Jadran i upisom vlasništva Hrvatima Boke kotorske

Hrvati znaju da je ovo posljednji momenat: ostvarili su cilj ulaska u NATO, EU, razarali su Srbiju, uvijek su tu kada treba pomoći Prištini, Sarajevu, ali to ne znači da oni njih poštuju. Oni će njih da ponižavaju. Zauzeće im glavne pabove u Podgorici, pjevati im ustaške pjesme, znajući da svi njihovi političari moraju da ćute - izjavio je srpski predsjednik Aleksandar Vučić.
Gostujući na TV Informer je prokomentarisao i Crnu Goru u svjetlu proteklih ispada navijača Hrvatske na utakmici pod Goricom.
- A znaju da svi njihovi političari moraju da ćute. Izuzetak je Milan Knežević. Svi su izdali saopštenje, ali uopšteno. Sem Milana Kneževića ili nevažnih političara, niko važan nije ih kritikovao jer se plaše sopstvene sjenke - rekao je Vučić.&nbsp;

Vučić: Političari u Crnoj Gori moraju da ćute, samo je Milan Knežević izuzetak

Više državno tužilaštvo (VDT) još nije formiralo predmete povodom izjava generalnog sekretara Udruženja novinara Crne Gore i vlasnika i glavnog i odgovornog urednika portala „Srpska24“ Ivana Miloševića i sveštenika Srpske pravoslavne crkve (SPC) Mijajla Backovića koje je šira javnost u Crnoj Gori ocijenila neprihvatljivim, rasističkim i govorom mržnje.
VDT, kako su kazali Portalu ETV, u okviru svoje nadležnosti prati i ocjenjuje da li u izjavama, kao i radnjama bilo kojeg lica postoje bitna obilježja krivičnog djela iz njihove nadležnosti.
- Tako da ukoliko ocijeni da je potrebno formirati predmet povodom bilo kojeg slučaja, javnost će biti blagovremeno obaviještena - poručili su u VDT-u u odgovoru na naša pitanja.
<h2>OD NERMINA DO ERVINA</h2>
Milošević je u gostovanju na Gradskoj Televiziji od 24. marta ocijenio da Ervin Ibrahimović ne može da vodi spoljnu politiku jer je predstavnik nacionalne manjine „u državi sa 74 odsto pravoslavnog stanovništva“.
U Zaštitniku ljudskih prava (Ombudsman) su konstatovali da je njegova izjava rasistička, te da odudara od svih vrijednosti koje čine Crnu Goru kao savremeno, multietničko i multikonfesionalno društvo.
- Institucija Zaštitnika naravno osuđuje ovakav vid „slobode govora“ i podsjeća da bi Crna Gora trebala biti država u kojoj pripadnost vjeri i naciji ne smije biti protivpravni kriterijum za određivanje ko može biti nosilac javnih funkcija, već da bi znanje, kompetencije i iskustvo morali biti prvenstveni i odlučujući kriterijum za bilo koju, a posebno ovako značajnu državnu funkciju - istakli su u Ombudsmanu.
I u crnogorskom parlamentu juče se pominjala Miloševićeva skaredna izjava. U tom kontekstu je ministarki kulture i medija Tamari Vujović poslaničko pitanje postavio Jasmin Ćorović iz Bošnjačke stranke ukazujući da se niko iz Gradske Televizije nije oglasio ili ogradio od Miloševićevog očiglednog govora mržnje, niti da je iko od nadležnih institucija reagovao i osudio ovu vrstu javnog nastupa koji direktno udara na prava pripadnika manje brojnih naroda, multikulturalnost Cme Gore i njen građanski karakter.
Vujović je u odgovoru poručila da je nadležnost za ovaj slučaj u rukama tužilaštva i Agencije za audiovizuelne medijske usluge.
- Agencija za audiovizuelne medijske usluge ima zadatak da ocijeni da li postoje osnove za pokretanje postupka protiv emitera u čijem je programu iznesena sporna izjava. Druga institucija je tužilaštvo - koje treba da procijeni da li takva izjava sadrži elemente govora mržnje i da, shodno tome, preduzme odgovarajuće pravne korake. U slučaju pokretanja postupka, nadležnost bi dalje imao sud, koji bi donio konačnu odluku u skladu sa zakonom - navela je Vujović.
Ovo, svakako, nije prva i jedina fašistička izjava Miloševića. On je tako uoči podgoričkih izbora prošle godine ocijenio i da Nermin Abdić iz Demokratske partije socijalista (DPS) ne može da bude gradonačelnik jer je musliman.
- Nermin Abdić ipak pripada religioznoj i nacionalnoj manjini i teško može da pod svoje skute objedini ono što je Podgorica bila, a i danas je. Ipak, ovaj grad je naselje pravoslavnih stanovnika i njihova tradicija... - napisao je Milošević, između ostalog, u uratku koji je objavljen na prosrpkim portalima poput „Borbe“ i „Srpska24“, a onda i uklonjen nakon oštrih reakcija u javnosti.
<h2>PREBROJAVANJE KRVNIH ZRNACA</h2>
Sa druge strane, pop SPC Mijajlo Backović je, gostujući na Prvoj TV, negirao identitet Hrvata u Boki kotorskoj nazivajući ih „projektom“ i prebrojavajući krvna zrnca pojedinaca.
- Moram se vratiti malo unazad i kazati da do Drugog svjetskog rata u Boki rimokatolici uvijek govore da su Bokelji ili Srbi. Ivo Andrić i Meša Selimović o tome svjedoče. Onda je u ovom projektu nastupila kroatizacija bokeljskih rimokatolika i oni su se nasilno gurali da postanu Hrvati. Kad bi Adrijan Vuksanović i ostali pogledali ko su im bili prađedovi: znali bi da nikako nijesu bili Hrvati... - izgovorio je Backović tokom izlaganja o logoru Lora.
Uz to je naglasio da „ne osporava“ pravo da se izjašnjavaju kako žele, ali ponavljajući da govori o „projektu“.
- Zato se pominje Morinj, a ćuti o Lori - dodao je on.
Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava osudilo je njegovu izjavu poručujući da je neprihvatljivo da od „nekoga ko je zadužen da ličnim primjerom i ulogom podstiče toleranciju i suživot“ dolaze izjave usmjerene prema bilo kojoj zajednici.
- Manjinskoj ili ne, a sadrže elemente govora mržnje i netolerancije i/ili podsticanje na iste - dodali su u resoru ljudskih i manjinskih prava u izjavi za RSE.
Za razliku od VDT-a, kancelarija Zaštitnika ljudskih prava već je formirala predmet povodom Backovićeve izjave, ali su napomenuli da do okončanja postupka i donošenja mišljenja ne mogu komentarisati pojedinosti.
<h2>BRISANJE I NEGIRANJE IDENTITETA</h2>
Hrvatsko nacionalno vijeće u Crnoj Gori je ocijenilo da je ovo otvoreni pokušaj brisanja i negiranja identiteta jedne zajednice koja je od davnina prisutna na tom prostoru. Zato su i zatražili da se povodom Backovićeve izjave oglasi SPC - ali je njihov odgovor izostao.
- Vrijeme je da se ovakvi pojedinci pozovu na odgovornost i da se jasno stavi do znanja da vjerske institucije ne smiju biti platforma za ekstremizam i revizionizam, već mjesto duhovnog rasta, oprosta i pomirenja - poručili su oni.&nbsp;
I predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović, koji je inače blizak SPC, je osporio Backovićevu izjavu poručujući da to nikako nije stav lokalne vlasti.
On je reagovao nakon što je to zatražio poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Tonći Janović koji je ocijenio da je Backovićev stav zlonamjeran, te da duboko vrijeđa pripadnike hrvatske manjine koju je na ovaj način pokušao direktno da negira.
Andrija Petković, predsjednik tivatskog Bokeškog foruma, poručio je da se radi o tendecioznom pokušaju dobijanja političkih poena preko mantije.
Backović je kasnije ocijenio da mu je izjava izvučena iz konteksta.

Anja Ivanović

VDT još nije formiralo predmete zbog izjava Miloševića i Backovića

Zemlje u regionu imaju manji broj dana za očeve nakon rođenja djeteta, osim Hrvatske koja je tu normu već uskladila sa EU zakonodavstvom, dok se pretpostavlja da će u skorijoj budućnosti to uraditi i ostale zemlje iz okruženja poštujući EU direktivu o ravnoteži između privatnog i poslovnog života - rekao je predstavnik Unije poslodavaca Crne Gore Filip Lazović.
On je, gostujući u jutarnjem programu na Televiziji E, ukazao da se izmjenama Zakona o radu uvodi obaveznih deset dana očinskog odsustva nakon rođenja djeteta, što je dio usklađivanja nacionalnog zakonodavstva sa direktivama EU. Zbog zatvaranja poglavlja 19, kaže Lazović, utvrđen je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o radu i sa setom sličnih normi biće, dodaje on, usvojen u Skupštini Crne Gore do kraja marta.
Podsjeća da trenutno u Crnoj Gori shodno Opštem kolektivnom ugovoru &nbsp;svaki zaposleni ima pravo na tri dana odsustva kada dobije prinovu, dok je nekima kolektivnim ugovorima taj broj dana povećan.
- Ova izmjena koja se predviđa drastično uvećava broj dana, tri puta uvećava taj minimalni broj i vidjećemo kako će se to odraziti. Ne očekujemo da će izazvati neke stašne potrese u smislu otežavanja poslovanja poslodavcima. Moglo se polemisati da li je postojao neki drugi model, međutim, svjesni smo da je ovo jedno od pravila koje nam donosi naša želja da postanemo kao država članica Evropske unije. Ovo je nešto što je na neki način prepisano odnosno implementirano iz odgovarajuće direktive o ravnoteži privatnog i poslovnog života. Jeste, tačno je da zemlje u regionu imaju manji broj dana, Hrvatska nema, ona je kao članica EU morala da uvede ovo pravilo, a ostale države regiona, pretpostavlja se, u narednih godinu, dvije, pet, će isto morati da uvedu to pravilo - istakao je Lazović.
To je, kaže, jedna od novina novog Zakona o radu.
- I tiče se te ravnoteže između poslovnog i privatnog života, a osim toga imamo i ovo obavezno odsustvo roditeljsko od strane oca djeteta, odnosno zaposlenog muškarca i to će biti jedna novina, malo je u suprotnosti sa našim mentalitetom, sa nekim običajima u Crnoj Gori - rekao je Lazović.
Podsjeća da je izmjenama i dopunama Zakona o radu iz 2020. godine uvedena izmjena da i muškarac može koristiti roditeljsko odsustvo, što se nije, kako kaže, previše primjenjivalo u praksi.
Kaže da u Zakonu o radu postoji norma kojom se propisuje da za rad iste vrijednosti zaposleni mora biti jednako plaćeni i ne samo u kontekstu rodne komponente, već se to odnosi na sve zaposlene.
- U praksi to vrlo često izaziva neke dileme i sporove. Kao neko ko dolazi iz Unije poslodavaca moram kazati da su ta pravila nedovljno tržišna, dakle svaki funkcionište na nekom tržištu, a tržište rada je takođe tržište i tim pravilima da za rad iste vrijednosti vi morate nekoga jednako da platite na papiru zvuči u redu. Međutim u praksi vrlo teško da ćete pronaći dva zaposlena čiji rad ima istu vrijednost za poslodavca, jer dva čovjeka nijesu ista pa ni dva zaposlena ne mogu biti ista i zbog toga su uvedeni neki kriterijumi koji će &nbsp;razlikovati nekoga zaposlenoga koji ima određenu radnu performansu i nekoga ko ima bolju ili lošiju - zaključio je Lazović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E

Lazović: Obavezno roditeljsko odsustvo od 10 dana za muškarce je malo u suprotnosti sa našim mentalitetom

Danas su u Budvi v. d. direktorice JU ,,Grad teatar" Ivana Lazović i direktor Kraljevskog pozorišta ,,Zetski dom" Luka Radović potpisali sporazum o saradnji, potvrđujući partnerstvo dvije značajne kulturne institucije, saopšteno je iz Teskog doma, a kako ističu, saradnja podrazumijeva koprodukcionu realizaciju predstave ,,Kjara Zorzi" po tekstu Ljubomira Đurkovića, a u režiji Ane Vukotić.
&nbsp;,,Kjara Zorzi" je drama o pretpostavljenim počecima pozorišnog života u Budvi koju je Ljubomir Đurković pisao sa idejom da bude izvedena na sceni između crkava u Starom gradu.
. Ovim projektom potvrđuje se zajednička opredijeljenost i JU ,,Grad teatar" i Kralįevskog pozorišta ,,Zetski dom" ka afirmaciji domaćeg dramskog stvaralaštva i njegovo snažnijoj institucionalnoj podršci- navodi se u saopštenju.
Premijerno izvođenje predstave ,,Kjara Zorzi" planirano je za 23. jul, na Četrdesetom jubilarnom festivalu ,,Grad teatar", dok će na sceni ,,Zetskog doma" predstava biti premijerno izvedena krajem septembra ove godine.

Zetski dom: Potpisan sporazum o koprodukciji predstave ,,Kjara Zorzi" sa ,,Grad teatrom" Budva

STEGA, neformalna asocijacija građana, dostavila je Sudu za prekršaje u Podgorici više podneska 13.02.2026. godine koja su potpisali preko 20 građana, sa zahtjevom da im se omogući, prisustvo na zakazanim ročištima i postupcima protiv 35 građana koji su iskazali nezadovoljstvo postupkom i načinom dodjele Trinaestojulske nagrade, saopšteno je iz ove organizacije.
Oni to traže saglasno procesnom zakonu kojim se uređuje vođenje sudskog postupka i članu 120 Ustava Crne Gore koji jamči javnost rasprava pred sudom, da prisustvuju zakazanim ročištima i postupcima protiv 35 građana koji su iskazali nezadovoljstvo postupkom i načinom dodjele Trinaestojulske nagrade.
- Pravo javnosti da bude informisana o toku i sadržaju sudskog postupaka je pored činjenice da ju ustavno zagarantovano i od izuzetnog društvenog značaja jer čini temelj demokratskog poretka i pravne sigurnosti- poručili su iz STEGE.
I pored činjenice da transparentnost sudskih procesa doprinosi jačanju povjerenja građana u institucije, prevashodno sudsku vlast i vladavinu prava, iz STEGE ističu da do danas nijesu obavješteni da li je dozvoljen pristup javnosti naznačenim ročištima.
- Takođe, želimo da obavijestimo javnost da je prvi sledeći postupak zakazan za srijedu u 11:30. pred sudom za prekršaje i zbog toga će STEGA podnijeti nove zahtjeve za obezbjeđenje javnosti naznačenih postupaka- poručili su iz ove organizacije.

STEGA: Sud za prekršaje da dozvoli zainteresovanima prisustvo na ročištima i postupcima protiv 35 građana

Cetinjska policija uhapsila je ruskog državljanina V.Z. (32) zbog sumnje da je počinio krivično djelo vanbračna zajednica sa maloljetnikom, u sticaju sa krivičnim djelom nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, kao i krivično djelo protivpravno lišenje slobode, na štetu maloljetne ruske državljanke.
V.Z. se sumnjiči da je, u kontinuiranom vremenskom periodu dužem od šest mjeseci, na teritoriji Cetinja, živio u zajednici sa maloljetnicom. Kontrolom ostvarivanja njenih kontakata, kretanja i komunikacije, te primjenom nasilja, narušio je njen duševni i tjelesni integritet.
Takođe se sumnja da je u jednom navratu oštećenu protivpravno držao zaključanu u prostoriji stana u kojem su prethodno boravili.
- Osumnjičeni je, nakon sprovedene kriminalističke obrade, po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Cetinju, lišen slobode zbog osnovane sumnje da je izvršio navedena krivična djela, nakon čega mu je određeno zadržavanje u zakonom propisanom roku - navedeno je u saopštenju Uprave policije.

Tag: hrvati