Hrvatski narod u Crnoj Gori živi u posebnim okolnostima zbog političkih turbulencija kroz koje zemlja prolazi. Često se javlja strah od vladajuće strukture koja promoviše velikosrpsku ideologiju – kroz podizanje spomenika Pavlu Đurišiću, sada i najavljenog Puniše Račića, kao i kroz ideje koje su zaostale u 19. vijeku. To čini autohtonog hrvatskog čovjeka nesigurnim, što je jedan od razloga zašto odlazi, povlači se ili postaje tiši, kazala je posebna savjetnica ministra vanjskih poslova Hrvatske, profesorica Vanda Babić-Galić u emisiji „Globalna Hrvatska“ na HRT-u.&nbsp; <h2>Odnos Hrvatske i Crne Gore u kontekstu političkih promjena&nbsp;</h2> Babić-Galić ističe da su odnosi ove dvije države sadržajni i složni, te da su promjene već postale konstanta jer je kontinuitet od 2020. godine donio određene pomake.&nbsp; - Ne možemo govoriti o nekim novim promjenama, već eventualno o nešto boljim ili nešto lošijim odnosima. Ono o čemu sigurno možemo govoriti jeste da postoje stalni razgovori o važnim, otvorenim pitanjima koja opterećuju dvije države, kao i o brizi za hrvatsku nacionalnu manjinu, koja u Boki Kotorskoj čuva više od 60 odsto hrvatske baštine. Tu baštinu smo dužni da čuvamo i mi u Hrvatskoj, ali i Crna Gora, koja tu baštinu ima na svojoj teritoriji - ukazala je Babić-Galić.&nbsp; Kada govorimo o otvorenim pitanjima, Babić-Galić smatra da je najvažnije krenuti od početka.&nbsp; - Vidjeli ste Hrvatski dom (Dom kulture "Josip Marković") - konačno mogu da kažem da je on u vlasništvu Republike Hrvatske. Nedavno je potvrđeno da je Republika Hrvatska upisana u katastar. To znači da više niko nikada neće moći da istjera hrvatsku zajednicu iz kuće koju je ta zajednica gradila još između 1920. i 1922. godine. Ostala pitanja se rješavaju i u fazi su „brušenja“ - pojasnila je ona.&nbsp; Babić-Galić je podvukla veoma važan sporazum o odšteti logorašima, za koji smatra i očekuje da će uskoro biti riješen.&nbsp; - Tu su i pitanja vlasništva školskog broda „Jadran“, zatim naziva bazena koji bi trebalo promijeniti, granice na moru, kao i pitanje oduzete imovine – tema koja je možda nedavno ponovo postala aktuelna, ali je u razgovorima prisutna već dugo, još od 2017. godine – dodala je Babić-Galić.&nbsp; <h2>Rješavanje imovinskih pitanja u fokusu hrvatske diplomatije</h2> Kako ukazuje, pedest i jedna porodica od 2014. godine čeka na upis u katastar, bez obzira na pravosnažne sudske odluke.&nbsp; - Porodice Dabinović i Tripković su devedesetih godina, blago rečeno, doživjele pljačku sopstvene imovine. Postoji i porodica u Perastu koja je ostala bez svoje imovine uprkos sudskim presudama. Takođe, u Budvi postoji Palata Medin, što je još jedno problematično pitanje kojim ćemo se baviti – navela je Babić-Galić.&nbsp; Babić-Galić dodaje da to nijesu jednostavna, a ni laka pitanja – već pitanja koja predstavljaju i moralnu obavezu Republike Hrvatske prema svojoj nacionalnoj manjini, ali i brigu da ta manjina ima pravo, kao i svaka druga osoba, na svoje vlasništvo.&nbsp; - Činimo sve što možemo. Kada sam pomenula 2017. godinu, htjela sam da kažem da je to bilo pitanje međuvladinog savjeta Republike Hrvatske i Vlade Crne Gore o manjinama – hrvatskoj manjini u Crnoj Gori i crnogorskoj u Hrvatskoj. Tada smo govorili o povraćaju crkvene i civilne imovine. Sada smo dobili svu dokumentaciju od 51 hrvatske porodice i imamo razloga i načina da učinimo sve kako bi tih 51 porodica dobilo svoju zemlju – zemlju svojih predaka. Svaka nepravda prema našem narodu na autohtonom prostoru Boke mora biti ispravljena. Na koji način će to Crna Gora učiniti, o tome se pregovara u različitim resorima i na različitim nivoima. Ministarstvo vanjskih poslova Republike Hrvatske učiniće sve da ovo pitanje bude riješeno na pozitivan način – poručila je ona.&nbsp; Prema riječima Babić-Galić, temelj evropskih vrijednosti jeste pravo na imovinu – pravo na vlasništvo, zemlju, dom i svoje ognjište. <h2>„Jadran” je oteti brod koji bi Crna Gora trebala vratiti pravim vlasnicima&nbsp;</h2> Kako je pojasnila Babić-Galić, Republika Hrvatska jasno ističe da je „Jadran“ hrvatski školski brod, a njegova luka baziranja je Split.&nbsp; - U svakom trenutku spremni smo da iznesemo nepobitne dokaze pred bilo koji sud – počev od Suda za prava mora u Hamburgu, ili bilo gdje drugo. O tom pitanju ćemo razgovarati - brod, kao i čovjek, može imati samo jednog vlasnika – naglasila je ona.&nbsp; S obzirom na to da su Crna Gora i Republika Hrvatska članice NATO saveza, vjeruje da postoje prijateljska i konstruktivna rješenja za pitanje broda „Jadran“ - „Jadran“ je uznik – to je brod koji je otet i koji bi Crna Gora trebalo da vrati svojim pravim vlasnicima, Republici Hrvatskoj – poručila je Babić-Galić.&nbsp; <h2>Hrvata u Crnoj Gori sve manje - Boka Kotorska „zaliv svetaca“&nbsp;</h2> Babić-Galić smatra da brojevi obično nijesu mjerilo snage jednog naroda.&nbsp; - Kada bismo govorili šire, morali bismo da priznamo da nas ima manje i u Hrvatskoj, da je manje Evropljana uopšte, što nas dovodi do demografskih pitanja i migracija – ali to nije pravi odgovor – dodala je ona.&nbsp; Babić-Galić objašnjava da Hrvata u Crnoj Gori ima nešto manje od jedan odsto, te da su dobro su organizovani i imaju veliku kulturnu baštinu.&nbsp; - Radije bih da umjesto brojanja, svi postanemo svjesni da je Boka Kotorska „zaliv svetaca“, da tamo imamo ogromnu kulturnu baštinu koju treba obnoviti, obići, upoznati – jer je to dragulj hrvatske kulture, možda manje poznat u Hrvatskoj nego što bi trebalo – naglasila je ona.&nbsp; Prema njenim riječima, Hrvatska uvijek štiti i stoji iza svoje hrvatske manjine u Crnoj Gori – kao i svuda gdje Hrvati žive, u ukupno 12 evropskih zemalja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251101231128_8475eec2e3a213ca72b5c0efe29159475ee4bd6baf78884b15fcdd51928690c7.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251101231128_8475eec2e3a213ca72b5c0efe29159475ee4bd6baf78884b15fcdd51928690c7" data-rendition-name="original" width="1048" height="588" loading="lazy" alt="Popis Hrvata u CG "> </figure>  <h2>Crna Gora mora proći katarzu</h2> Kako je navela Babić-Galić, Republika Hrvatska mnogo pomaže i nastaviće da pomaže našoj državi.&nbsp; - Mi smo joj prijatelji i mentori. Hrvatska otvara Crnoj Gori puteve – kroz zakone, iskustva i sve ono što je sama prošla. Ali Crna Gora mora sama da pronađe snagu, da proživi katarzu i da prođe kroz procese sazrijevanja kako bi konačno stigla do željenog cilja – zaključila je Babić-Galić.&nbsp; <h2>Mnoga pitanja ostaju neriješena</h2> Predsjednik Hrvatske građanske alijanske (HGI) Adrijan Vuksanović je istakao da se stanje pogoršalo 2020. godine, dolaskom prosrpske koalicije na vlast.&nbsp; - To i ne čudi ako u sadašnjoj vlasti imamo one koji nose i diče se titulom četničkih vojvoda. Ako imamo one koji su bili protiv članstva Crne Gore u NATO-u, ako imamo one koji danas kažu da bi se isčlanili iz NATO-a, ili one koji veličaju ratne zločine iz devedesetih. Potpuno je očekivano da dođe do zaoštravanja – dodaje Vuksanović.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217081248_0fe7b2439f2f479517c5c75f37fb681bf2052d772c6698f13d2a0c543a595b87.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241217081248_0fe7b2439f2f479517c5c75f37fb681bf2052d772c6698f13d2a0c543a595b87" data-rendition-name="original" width="1046" height="592" loading="lazy" alt="Adrijan Vuksanović"> <figcaption>Adrijan Vuksanović(Photo: TV E/Youtube)</figcaption> </figure>  Hrvatska procjenjuje da joj Crna Gora samo za otetu imovinu duguje više od dva miliona dolar, ali, kako kaže ministar vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman, ovoj državi je zapravo najmanje važan taj iznos.&nbsp; - Važno je priznanje i satisfakcija za logoraše preživjele i njihove porodice. Svjedoci su živa stradanja dubrovačkog primorja, pljačkanja, bombardovanja, tako da o tim stvarima moramo otvoreno govoriti – istakao je Radman. Ministar vanjskih poslova Crne Gore, Ervin Ibrahimović, kada je u pitanju obeštećenje, ima svoje viđenje.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251015161024_de9136ab44df3d391ba9980034f9f6dae7a3760865cf6814e165601cc32f71c0.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251015161024_de9136ab44df3d391ba9980034f9f6dae7a3760865cf6814e165601cc32f71c0" data-rendition-name="original" width="4663" height="3260" loading="lazy" alt="Ervin Ibrahimović"> <figcaption>Ervin Ibrahimović(Photo: MVP)</figcaption> </figure>  - Kada je u pitanju obeštećenje, ja to gledam s druge strane – gledam da Crna Gora ima jasnu evropsku viziju, da postane sljedeća članica Evropske unije. Dio toga je i suočavanje s prošlošću – pojasnio je Ibrahimović. <h2>Nejednak tretman vjerskih objekata u Crnoj Gori</h2> Predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore Zvonimir Deković je naveo da samo u Kotoru postoji deset katoličkih crkava koje su danas u državnom vlasništvu, dodajući da ne postoji nijedna pravoslavna crkva u cijeloj Crnoj Gori da je državna institucija.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251101231136_b93d43fa30eacbc5cd7b3d8e4df81af39cdd7bb22d4ddbe3b2e566d01491ecb4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251101231136_b93d43fa30eacbc5cd7b3d8e4df81af39cdd7bb22d4ddbe3b2e566d01491ecb4" data-rendition-name="original" width="828" height="1472" loading="lazy" alt="Crkve "> <figcaption>Dvostruki aršini države: Katedrala SV.Tripuna i Crkva Svetog Nikole (Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Samo primjenom elementarne logike dolazimo do određenih zaključaka – poručio je Deković.&nbsp;

Vjera Ljuljđuraj

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Političke turbulencije i velikosrpska ideologija čine autohtone Hrvate nesigurnim

Nesposobnost lokalne vlasti da se nosi sa problemima s kojima su suočeni građani Danilovgrada, manifestovana je i na jučerašnjoj sjednici kroz nonšalantan i paušalan odnos prema Informaciji o stanju životne sredine za tri privredna subjekta: Primato P, Naša Farma, Mondal industrija - saopšteno je iz danilovgradskog odbora Demokratske partije socijalista (DPS).
Naglasili su nepripremljenost materijala i nedostatak planova za dalje aktivnosti od strane lokalnih službi.
- Te očigledan nedostatak autoriteta predstavnika lokalne vlasti da im, ako ništa drugo, iz Vlade makar odgovore na pitanja u vezi sa alarmantnom situacijom u Spužu, pokazuju svu neozbiljnost i neodgovornost aktuelnih vlastodržaca - dodali su u saopštenju.
Zaključci koji su juče prezentovani nijesu, cijene oni, početak rješavanja probelma, već put u pogoršanje stanja, koje je već sad takvo da u Spužu postaje nepodnošljivo za svakodnevni život.
- Tome doprinosi i izostanak utvrđivanja jasnih rokova, što ponovo ukazuje na to da vlast nema hrabrosti da se uhvati u koštac sa konkretnim problemima na teritoriji našeg grada. Sad je već i više nego poznat obrazac ponašanja onih koji upravljaju gradom, a taj obrazac podrazumijeva - kad god ne znaju kako da se ozbiljno i odgovorno suoče sa nekom gorućom situacijom na terenu, oni formiraju komisiju, koju ne obavezuju nikakvim rokovima u čijim okvirima bi trebalo da postupa i isporuči konkretne rezultate - naveli su oni.
Ističu da je, shodno tome, jasno da će komisija vratiti stvari na početak i anulirati sav trud s pravom nezadovoljnih građana.&nbsp;
- Dakle, i ovog puta priređuju farsu gradu i građanima, a posebno Spužu i Spužanima u kojoj mi ne želimo i nećemo da učestvujemo. Na kraju, razumijući složenost ovog ekološkog problema, koji direktno ugrožava život građana i poslovanje privrednih subjekata, zahtijevamo od lokalne samouprave, nadležnih ministarstava i Vlade da prestanu da zamajavaju javnost i da u najkraćem mogućem roku utvrde plan aktivnosti za rješavanje situacije u Spužu - zaključili su u danilovgradskom DPS-u.

DPS Danilovgrad: Neozbiljnost, nesposobnost i neodgovornost lokalne vlasti se vidi i na primjeru odnosa prema alarmantnoj situaciji u Spužu

Odbor udruženja trgovine Privredne komore Crne Gore iznenađen je prijedlogom predstavnika privrede koji participiraju u Socijalnom savjetu, a kojim se afirmiše normativno rješenje koje nije interes privrede i crnogorske ekonomije u cjelini - ocijenjeno je na sjednici ovog tijela.
Pozivaju predstavnike Unije poslodavaca u Socijalnom savjetu da već sjutra organizuju sastanak sa članovima Odbora udruženja trgovine iz reda veleprodaja, maloprodaja, predstavnika tržnih centara i malih trgovaca, prije slanja Prijedloga izmjena i dopuna zakona o unutrašnjoj trgovini u skupštinsku proceduru.
- Cijenimo da je značajno da se čuju stavovi trgovaca, kao pojedinačno najveće grane privrede, a spremni smo i da predložimo konkretna rješenja koja u velikoj mjeri doprinose principima nediskriminacije i jednakog tržišnog tretmana svih privrednih društava iz oblasti trgovine. Za poslovdavce, u čijim kompanijama je zaposleno 20 hiljada zaposlenih, nisu prihvatljivi principi rada nedjeljom kako se nudi u rješenjima u koja su imali uvid, jer su ista suprostavljena načelima jednakosti, slobodi preduzetništva i ekonomskom napretku - navodi se u saopštenju.
S druge strane, takva rješenja ne osiguravaju zaštitu i jednak tretman svih radnika, iako se kao takva žele predstaviti zaposlenima i privrednicima čiji rad uređuju.
- Zbog svega toga, Socijalni savjet nema podršku privrede po ovom pitanju, i zato insistiramo na otvaranju dijaloga radi iznalaženja pravednog, održivog i poštenog rješenja za rad nedjeljom - kazali su iz Odbora udruženja trgovina PKCG.

Poslodavci traže dijalog za iznalaženje pravednog i održivog rješenja za rad nedjeljom

As of 4 February 2026, a total of 525 yachts have been registered in Montenegro, which is 45 more than last year, according to data from the Maritime Safety and Port Management Authority.
Yachts sailing under the Montenegrin flag are owned by citizens and companies from more than 40 countries, with the largest number coming from Serbia - 162 in total, which is 13 more than last year.
A total of 114 vessels are owned by citizens or companies from Russia, while yachts from the United States of America, Italy, Ukraine, the Czech Republic, Belarus, the United Kingdom, Austria, Croatia, Estonia, and other countries are also registered in the Montenegrin registry. In addition, yacht owners along the Montenegrin coast include nationals of the Marshall Islands and the Virgin Islands.
The number of yachts owned by Montenegrin citizens has also increased, reaching 71 at the beginning of this year.
According to the type of ownership of registered vessels, individuals dominate. They have registered as many as 425 yachts, while companies have registered 100. Among them are numerous businessmen from Montenegro and the wider region.
In Montenegro, the registration of vessels in the Yacht Register is regulated by laws and regulations governing maritime transport and the registration of watercraft.
Vessels may be entered into the Yacht Register by Montenegrin citizens, as well as by foreign nationals, provided that they meet the legal requirements and have permanent or temporary residence in Montenegro, as well as by foreign companies that have a representative office or a registered business activity in Montenegro.

Increase in the number of yachts sailing under the Montenegrin flag, Serbian citizens as the most numerous owners

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u prethodna 24 sata, obavljeno je 2.248 ambulantnih pregleda, od čega 386 u Institutu za bolesti djece (IBD).&nbsp;
Kako su kazali iz KCCG, u Urgentnom centru zbrinuto je 200 pacijenata, a u dnevnim bolnicama 299.
- U istom periodu obavljena su 83 operativna zahvata. Na bolničko liječenje primljena su 142 pacijenta, od čega 13 u IBD-u - navodi se u saopštenju.
Dodaje se da je u Centru za radiološku dijagnostiku odrađeno 576 dijagnostičkih procedura, od čega 121 CT i 39 MR pregleda.
&nbsp;- U Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađene su 132 dijagnostičke procedure, od toga dva CT i devet MR pregleda - rekli su iz KCCG.
Iz te zdravstvene ustanove naveli su da su u Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovana 1.372 pacijenta i odrađeno 38.675 analiza.
U Porodilištu KCCG-a, u prethodna 24 sata, rođeno je šest beba.

Tag: hrvatska-diplomatija

Političke turbulencije i velikosrpska ideologija čine autohtone Hrvate nesigurnim

DPS Danilovgrad: Neozbiljnost, nesposobnost i neodgovornost lokalne vlasti se vidi i na primjeru odnosa prema alarmantnoj situaciji u Spužu

Poslodavci traže dijalog za iznalaženje pravednog i održivog rješenja za rad nedjeljom

Increase in the number of yachts sailing under the Montenegrin flag, Serbian citizens as the most numerous owners

U KCCG za dan obavljeno preko 2,2 hiljade pregleda

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO