Naša participacija u izvršnoj vlasti bila bi protiv državnih interesa Crne Gore i protiv nacionalnih hrvatskih interesa u Crnoj Gori. Mislim da ne moram nabrajati sve što ide u prilog činjenici da je dobro što smo van takvog društva - kazao je predsjednik Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vukasnović u razgovoru za portal Standard.
Na pitanje zbog čega Hrvati nijesu glas dali za sadašnju skupštinsku većinu, dok Bošnjaci i Albanci jesu, odgovara da svi vode autonomnu politiku i kao takvi donose odluke.&nbsp;
- Nije na meni da govorim, u tom pogledu, o drugima, već o nama i našim postupcima. Što bi Hrvati radili u ovakvoj Vladi? Znamo da bi bili vrijedan dekorativ za loše politike koje nas svađaju s prijateljima i usporavaju na integracionom putu - ističe Vuksanović.
Hrvatska je spustila rampu za neka poglavlja zbog usvajanja Rezolucije o Jasenovcu. Na pitanje da li će nam Hrvatska "oprostiti" skretanje u revizonizam koji predvodi četnički vojvoda i predsjednik Skupštine Andrija Mandić odgovara da je Hrvatska ozbiljna država koja je pametnom i državničkom politikom ostvarila brojne uspjehe na ekonomskom, socijalnom i drugim poljima.&nbsp;
- Pored toga Hrvatska se snažno zalagala za našu EU integraciju. Sadašnja vlast u Podgorici uspjela je da, nažalost, poremeti dobre odnose sa Zagrebom. Republika Hrvatska se i sada zalaže za naše članstvu u Europsku uniju, jasno pokazujući što u ponašanju vlasti u Crnoj Gori nije europski, a svakako to nije da remetite odnose s prijateljima i susjedima od kojih imate samo korist, a nikada štetu - rekao je Vuksanović.
Odgovarajući na pitanje ima li proevropska Crna Gora snage da se odupre klerikalizaciji i revizionizmu kaže da ne vjeruje da ima ne bi bio tu gdje jeste.&nbsp;
- Pokazali smo da se znamo nositi s teškim vremenima i okolnostima. Zamislite da ste devedestih godina pitali – ima li Crna Gora snage da bude svoja i nezavisna? Oni koji su vjerovali u Crnu Goru doveli su je do 2006. i do nezavisnosti. Jednako tako dovest ćemo je do Evropske unije, emancipovanu od svih sedimenata koji je žele prikovati tamo gdje joj nije mjesto - ističe Vuksanović.
Na pitanje kolika je šansa da se četnički pokret i idelogija, koji kroz političke i crkvene predstavnike stremi ka izvrtanju istorije, dobije priznanja kao druge antifašističke snage, kao što je to slučaj u Srbiji, odgovaraja da glorifikacijom dokazanih zločinaca iz Drugog svjetskog rata, koji su se hvalili svojim nedjelima a za što postoji autentična dokumentacija, i posljednim nevjernim tomama je stavljeno do znanja o kojoj i kakvoj se ideologiji radi.&nbsp;
- Njeni propagatori su dominantan dio sadašnje vlasti, dok onaj drugi dio aktivno ćuti i pravi se kao da se ništa ne dešava, a zapravo je jednako odgovoran. Intenzivna je kampanja koja od kukavica i koljača iz II svjetskog rata treba da napravi junake i heroje. U tu prljavu rabotu uključili su se i službeni predstavnici metafizike u Crnoj Gori, pa je vjerni narod izložen dodatnoj kontaminiciji. Ipak, ne mislim da će se u Crnoj Gori desiti ono što se desilo u Srbiji, koliko god ta kampanja bila intenzivna, jer za razliku od Srbije kod nas ipak postoji opozicija takvom djelovanju - ističe Vuksanović.
Komentarišući slogan "Hrvatsko srce za Crnu Goru", te koliko se hrvatsko srce osjeća lagodno u ovakvoj klerikalizovanoj državi navodi da je to trajna poruka i misija, te da je prirodno da Hrvati Crnu Goru doživljavaju kao svoju državu i da se u njoj osjećaju kao svoji na svome.&nbsp;
- Tako će i ostati i neće nas pokolebati medijski istupi propalih duhovnosti opterećeni kompleksima i frustacijama, koji nas žele svesti na, kako kažu, “projekat”. Velike bitke se dobijaju velikim srcem. Pokazali smo dostojni takve borbe i pored nelagode, siguran sam u pobjedu emancipovane i prosperitetne Crne Gore - poručio je Vuksanović.
Uvjeren je da će Crna Gora biti tamo gdje joj je i mjesto, tamo gdje je i rođena - u zapadnom civilizacijskom krugu. On smatra da je sve što nam se događa posljednih godina dio procesa, koji je mučan, ali očigledno neizbježan
- To je process u kojem nas duhovi prošlosti žele vratiti nazad u podređenost gdje bi bili instrumentalizovani i svedeni na dio nekakvih “svetova”. Uvjeren sam da ćemo odoljeti takvim nasrtajima i sačuvati državno dostojanstvo i samosvijest. Dakle, Crna Gora će biti svoja i u miru sa svima koji je cijene i uvažavaju - rekao je Vuksanović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vuksanović: Participacija HGI u izvršnoj vlasti bila bi protiv državnih interesa CG i protiv nacionalnih hrvatskih interesa u CG

Presjednik Skupštine Andrija Mandić drži sve konce u svojim rukama, a koga pomjera sa tim koncima to je već potpuno jasno - poručio je lider Hrvatske građanske inicijative (HGI) Adrijan Vuksanović.
To je, kaže on, percepcija koja se ne može izbjeći.
- A ti kojima su puna usta zapadnih vrijednosti i EU integracija najviše na to ćutljivo trpe. Lako ih je prepoznati - rekao je Vuksanović u emisiji “Tamo i natrag” na Aplus televiziji.
Vuksanović je kazao da ima informaciju da je dio jedne od vladajućih partija za distancu sa Mandićem.
- Jedan dio te stranke želi aktivnu saradnju sa njim, a drugi dio distancu - rekao je Vuksanović.
Vuksanović smatra da je Mandić minirao dogovor oko Ustavnog suda izricanjem mjere udaljavanja opozicinim poslanicima.
- To nije bila poruka nama već poruka Milojku Spajiću. Nije prvi put da Mandić minira dogovor. Ali, mi iz opozicije nismo nastrojeni da čupamo mikrofone i uništavamo skupštinski namještaj, ali smo ušli u fazu legitimne destrukcije - dodao je Vuksanović.
Prema njegovim riječima, Pokret Evropa sad još nije ideološki kristalizovan.
- Jasno je da su oni došli na vlast na račun ekonomskog i socijalnog nezadovoljstva. Uveli su neku novinu, ali politika je ta koja vam daje na subjektivitetu. Ako nema toga, onda često djelujete kao vojska bez vojskovođe. Kako vrijeme bude prolazilo, moraće da se politički odrede, a to će im donijeti i određene gubitke. To je prosto tako prirodno - ocijenio je Vuksanović.
Dodao je i da razumije reakciju Hrvatske da proglasi Milana Kneževića i Aleksu Bečića za persone non grada.
- To je urađeno nakon niza provokacija i gestova koje je službena Podgorica imala prema Zagrebu - rekao je Vuksanović.
Smatra da HGI nije htjela da pristane na ponude koje su im nuđene kako bi participirali u vlasti.
- Percipiram da se od drugih partija manjinskih naroda razlikujemo po tom pitanju. Nisam neko ko želi da im drži lekcije, a principijelnost nam je važnija od bilo kojih funkcija - zaključio je Vuksanović.

1250x600

1084x550

Vuksanović: Dio jedne od vladajućih stranaka je za distancu sa Mandićem

Nakon nezatvaranja poglavlja 31 žele da kažu sad nam Hrvatska nije prijatelj, niti nam je ikad bila, i žele da u određenim političkim pojavama izjednače Republiku Srbiju i nastojanja njihove vlasti i svih onih ogranaka, u odnosu prema Crnoj Gori, a od Republike Hrvatske Crnoj Gori nikad nije bilo loše, nego naprotiv, bilo joj je dobro - kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, predsjednik Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović.
Sadašnje vlasti su generisale probleme sa Hrvatskom, kaže Vuksanović, ali u vlasti postoje i oni, ističe on, koji su ćutali i govorili da tako mora i, kako kaže, pravdali se po briselskim hodnicima, ako bi uhvatili nekoga, naglašava, kome bi se trebalo pravdati.
Bilo je otvorenih pitanja između Crne Gore i Hrvatske i prije 2020.godine, prisjeća se Vuksanović i podsjeća da se pametnom politikom došlo do situacije gdje otvorena pitanja, kako navodi, nijesu bila problemi.
- Nakon 2020.godine dolazi do dinamizacije u otvaranju određenih problematika, s tim što imamo kulminaciju, nažalost, u ovoj godini, sa vrhuncem u Rezoluciji o Jasenovcu, koju iniciraju i donose oni koji ne priznaju genocid u Srebrenici, koji ne priznaju agresiju Rusije nad Ukrajinom. Nažalost, i nakon te Rezolucije provokacije nijesu obustavljene, već grad Nikšić finansira snimanje nekakvog serijala RTS-a, i to potpomaže sa izdašnim materijalnim sredstvima svih poreskih obveznika grada Nikšića, valjda, koliko sam shvatio, nikšićki bedemi treba da glume kninsku tvrđavu, i da dođe do reinterpretacije činjenica da je izvršena brutalna agresija nad Hrvatskom, i sad će ti, kojima se ne sviđa prošlost takva kakva jeste, a da im se ne sviđa takva prošlost vidimo i po spomen ploči u ratnom logoru Morinj, koju bi oni mijenjali, sadržaj na toj ploči im se ne sviđa. Provokacije se nastavljaju…Imamo jedno glasilo, ne znam kako bih ga nazvao, zove se IN4S, nedavno, baš sam bio u Republici Hrvatskoj, kad sam pročitao, na tom istom glasilu, a poslali su mi građani iz Crne Gore, uznemireni takvim sadržajima, gdje se kaže nešto sačuvaj me bože kuge, rata, gladi i Hrvata. Prije godinu i po, ili dvije, smo takođe imali isto, na paramedijskom glasilu gdje je neki kvazi intelektualac, čini mi se da se preziva Medenica napisao da Hrvat nije nacija, nego dijagnoza. Ni u jednom, ni u drugom slučaju država Crna Gora nije imala nikakvu reakciju, i na taj način se kreira ambijent koji je stimulativan za takve fenomene, i, nažalost, država Crna Gora ne vidi u tome nikakvo raspirivanje vjerske, nacionalne i svake druge mržnje…Zamislite da namjerno upirete prstom onima koji su vam besplatno ustupili prevode akija, koji su vam.sa stručnog aspekta slali svoje timove, da vam pomažu, onima koji su se snažno zalagali i lobirali za vaš evropski put, i onda imate novi fenomen, nakon ne zatvaranja poglavlja 31 žele da kažu sad nam Hrvatska nije prijatelj, niti nam je ikad bila, i žele da u određenim politički8m pojavama izjednače Republiku Srbiju i nastojanja njihove vlasti i svih onih ogranaka, u odnosu prema Crnoj Gori, a od Republike Hrvatske Crnoj Gori nikad nije bilo loše, nego naprotiv, bilo joj je dobro - poručio je Vuksanović.
U Crnoj Gori vlada antihrvatska histerija, kaže Vuksanović, a uveliko vlada sindrom kuvane žabe, kako kaže, i tako nenormalno se pokušava normalizovati, poput, navodi on, Doma kulture Josip Marković kojeg su pokušali ustupiti Hrvatskoj tik pred, kako navodi, zatvaranje poglavlja, iako je taj prostor podignut prije više od sto godina za potrebe hrvatske nacionalne zajednice. 
Ukoliko sjutra troje sudija Ustavnog suda, poručuje Vuksanović, ode u penziju dovešće Crnu Goru u velike, dodaje on, institucionalne probleme, te će se stvoriti jasna aluzija da nekome, kako kaže, odgovara da se izborni procesi ne ponove.
- Stvoriće se, takođe, aluzija da oni redovni izbori, u pojedinim lokalnim samoupravama se prolongiraju, i stvoriće se utisak da je vladajuća većina svjesna svojih slabosti, da je svjesna svoga pada u rejtingu, i da po svaku cijenu želi zadržati vlast. To je ono što manje više i očigledno! Mogu se zavaravati beranskim izborima, ali podgorički izbori, budvanski izbori, jasno ukazuju na ovo o čemu mi sada govorimo, jer sama činjenica da ste otišli u Podgoricu na izbore sa pozicija vlasti, koju nakaon izborne utakmice ne možete formirati, dovoljno govori da su vaše pozicije u biračkom tijelu i javnom mnjenju, a to nije čudo, obzirom na toliko široki dijapazon problematike, sa kojom se suočavaju naši građani, a vidimo to na brojnim primjerima i po brojnim institucijama - istakao je Vuksanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DG5Jv3-w1S_E&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vuksanović: Nikšićki bedemi treba da glume kninsku tvrđavu i da dođe do reinterpretacije istorijskih činjenica

Podrška premijera Hrvatske Andreja Plenkovića Hrvatskoj građanskoj inicijativi daje doprinos u opstojnosti hrvatske nacionalne zajednice, ali jača i prozapadne strukture u samoj Crnoj Gori, saopšteno je iz ove partije nakon što je predsjednik stranke Adrijan Vuksanović učestvovao na XXi Opštem saboru Hrvatske demokratske zajednice (HDZ).
Vuksanović je, kako je precizirano, učestvovao na ovom skupu na poziv Plenkovića, koji je predsjednik HDZ-a.
Vuksanović je naglasio da nije prvi puta na ovakvom događaju koji, prema njegovim riječima, predstavlja blagdan zajedništva.&nbsp;
Lider Hrvatske građanske inicijative razgovarao je s Plenkovićem oko važnih pitanja vezanih za Hrvate u Crnoj Gori, kao i procesa integracije Crne Gore u Evropsku uniju, te mu zahvalio na pomoći koja je kontinuirana i temeljna.
- Vuksanović je upoznao premijera Plenkovića s uspjesima HGI-ja na izborima u Kotoru, kao i na prethodno održanim izbornim ciklusima za tivatski parlament i za Skupštinu Crne Gore. Na sastanku je dogovoren ponovni susret u Zagrebu, na Banskim dvorima - najavljeno je iz ove partije.

Vuksanović: Podrška Plenkovića Hrvatskoj građanskoj inicijativi jača prozapadne strukture u CG

Lista “HGI na bedemu mediteranske Crne Gore” sinoć je održala centralnu konvenciju u sali Kina Boka u Kotoru sa koje je poručeno da se Hrvati vraćaju "tamo gdje im je i mjesto" - u kotorsku Skupštinu, te da će nastaviti da čuvaju svoju povijest, svoj jezik, svoju tradiciju i svoju kulturu.
Predsjednik stranke Adrijan Vuksanović zahvalio se svim prisutnima i rekao da je HGI blizu cilja da se vrati gdje mu je mjesto te podsjetio da su četiri godine van kotorske Skupštine.
- Više se nikada neće desiti da se hrvatski glas ne čuje u kotorskom Parlamentu, jer dok zvone zvona katedrale sv Tripuna do tada ćemo mi biti ovdje i naš glas će se čuti u kotorskom Parlamentu, glas koji je za dobro i Hrvata i svih dobronamjernih građana i Kotora i Crne Gore - naveo je on.
Dodao je da je ponosan na to što tako mala zajednica pokazuje takav vitalitet te da ima povjerenje u HGI i politiku koju sprovode jer je ona za opće dobro.
- HGI na bedemu mediteranske Crne Gore. Nema bedema bez kamena, a naš kamen je kamen katedrale sv Tripuna, naš kamen je kamen Gospe od Škrpjela, naš kamen je kamen zidina starog grada,naš kamen je ovdje od stoljeća sedmog. I nema bedema bez ljudi, a Hrvatska građanska inicijativa je izraz čežnje nebrojenih generacija koje su podnosile žrtvu zbog hrvatskog imena. I mi danas glasno govorimo ono što su drugi morali šutjet i zbog čega su trpjeli. Ali ne čini svaki kamen bedem, samo postojan i čvrst kamen može biti dio bedema. Mi smo pokazali da imamo i snagu i postojanost - poručio je Vuksanović.
Istakao je da nema toga što im se može ponuditi da prihvate, a da će pogaziti temeljne vrijednosti hrvatskog naroda i države Crne Gore.
- Naša politika je inkluzivna. Ona je široka. Mi nastupamo iz svoje hrvatske perspektive ali smo pokazali da politika koju mi predstavljamo je ona najbolja za državu u kojoj živimo i zbog toga smo to sabrali kroz jednu misao da ćemo se zalagati za očuvanje nacionalnog imena i jačanje državnog subjektiviteta Crne Gore - dodao je Vuksanović.
Naglasio je da je u nedjelju izbor lak, broj 5 za Hrvatsku građansku inicijativu, da Hrvati u Kotoru imaju svog predstavnika, da se čuje hrvatski glas, glas za Kotor i za Crnu Goru.&nbsp;
Prisutnima se obratila i predsjednica OO Kotor i članica Predsjedništva HGI Ljiljana Velić.
- Pred nama su izuzetno značajni lokalni izbori u Kotoru na kojima se bira vlast za četvorogodišnje razdoblje - navela je ona.
Sigurna je, kaže, da će Kotorani prepoznati ko što nudi.
- Hrvatska građanska inicijativa ima doslijedan politički pravac i s nama znate što možete očekivati - istakla je Ljiljana Velić.
Književnik i publicista Božidar Proročić je poručio da je na bedemu mediteranske Crne Gore ispisana poruka ljubavi, mira i suživota.
- Ali i odlučne borbe za očuvanje hrvatskog imena, jezika, običaja, tradicije i kulture, pomorci, vlastela, slikari, kipari, svještenici svi su oni utkali dio svoje hrvatske duše u ovaj najljepši dio Jadrana, u Boku Kotorsku, ostavivši neizbrisiv trag u hrvatskoj baštini - naveo je Proročić.
Petra Petrović, članica Foruma mladih HGI, pozvala je sve mlade da se vrate u svoj Kotor i da u nedjelju glas mladih mora biti jasan, da zaokruže broj 5, jer mladi stoje na bedemu mediteranske Crne Gore.
- Hrvati Kotora su stoljećima bili graditelji ovog grada i čuvari njegove kulture - poručuje Irena Grandis, članica Središnjeg odbora HGI.
Ovi su izbori , dodaje, trenutak da pokažu snagu hrvatske zajednice i jedinstvo.&nbsp;
- Vjerujemo da naš doprinos Kotoru nije samo stvar prošlosti. Na ovim izborima birajmo tako da naš glas bude prisutan tamo gdje se odlučuje. Vrijeme je da se u kotorskom Parlamentu ponovo čuje glas hrvatske zajednice - navela je Grandis.
Antonija Bijelić, studentkinja, je istakla važnost predstojećih lokalnih izbora u Kotoru, naglašavajući da je HGI jedina stranka sa hrvatskim predznakom u Kotoru te da rezultat utakmice zavisi od svih njih, njihovih obitelji i prijatelja.&nbsp;
HGI će se, kaže Antonija, zalagati za rješavanje problema mladih, ali i svih stanovnika Kotora. Od očuvanja hrvatskog identiteta do zalaganja da Kotor bude autentična turistička destinacija. Poziva sve da pokažu zrelost i zajedništvo, poziva sve mlade da u nedjelju zaokruže broj 5!&nbsp;
- Imamo rješenje kako preći, kako doći do našeg cilja. A to je, vjerujte mi, zajedno, samo zajedno i opet zajedno! &nbsp;- &nbsp;istakao je Mirko Vičević, predsjednik HGD-a, admiral Bokeljske mornarice i član Kuće slavnih.&nbsp;
Biće hrvatski glas, poručuje on, ponovo onamo gdje mu je mjesto. On je pozvao sve porodice da pozovu sve svoje članove i da podrže Hrvatsku građansku inicijativu kako bi došli do svog cilja.&nbsp;
Dijana Milošević, nositeljka liste, na samom početku obraćanja podsjetila je da je Crna Gora njihova zemlja, da je Kotor njihov dom, ali da je Kotor danas ranjen, izmučen i preobražen.
- Kotor se pretvorio u mašineriju za stjecanje novca. Kotor mora bolje, a Kotor može bolje jedino ako njegovi građani uzdignu glavu i donesu mu to “bolje”. Samo pruženim rukama u zajedništvu možemo nastaviti graditi naše fortece u jedan snažan osnov opstanka ovog grada i njegovih građana. Tradicija je snaga jednog naroda i uvijet njegovog opstanka. Kad kultura naroda pada u zaborav tada i narod nestaje. Ne smijemo dozvoliti da se to desi i našem gradu - navela je ona.
Pozvala je građane da ponovo učvrste stoljetni kamen i da opstanu na svojim ognjištima koja su stvarali njihovi stari, da zaokruže broj 5 u nedjelju i pokažu da je hrvatski narod velika petica.

Vuksanović: Zalagaćemo se za očuvanje nacionalnog imena i jačanje državnog subjektiviteta Crne Gore

Islamski sveti mjesec Ramazan počeće danas, a vjernici će ga provesti u postu, molitvi i praštanju.
&nbsp;Ramazan je deveti mjesec muslimanskog kalendara, a njegov početak obilježava se pojavom polumjeseca.
&nbsp;To je mjesec u kome je, kako se vjeruje, počelo objavljivanje Kurana.
&nbsp;Vjernici su, tokom mjeseca Ramazana, na strogom postu i uzdržavaju se od hrane i vode, a zabranjeno je pušenje i svako ponašanje koje nije u skladu sa religijskim propisima.
&nbsp;Ramazanski post počinje u zoru i traje čitav dan do zalaska sunca, kada se priprema iftar, nakon čega su jelo i piće dopušteni tokom cijele noći.
&nbsp;Tokom Ramazana vjernici bi trebalo da posjećuju rodbinu, komšije, braću po vjeri, kao i da obilaze bolesne i pomažu siromašnima i nemoćnima.
&nbsp;Nakon ramazanskog posta, 20. marta, nastupa Ramazanski Bajram.

Danas počinje Ramazan

Dekan Fakulteta Političkih nauka u Sarajevu Sead Turčalo gost je današnjeg podkasta Antene M "Drugačija radio veza."
Govoriće o tome kako se sve jasnija globalna podjela između EU i SAD-a, može odraziti na Zapadni Balkan, čiji lideri zvanično ponavljaju da su za EU, ali su vrijednosno mnogo bliže aktuelnoj administraciji američkog predsjednika Donalda Trampa. Uz konstantnu i decenijsku borbu protiv malignog ruskog, ali i drugih autoritarnih uticaja - igrača zainteresovanih za prostor Zapadnog Balkana, pitanje je i da li će i ko iz regiona uspjeti da se priključi EU. Ali i kako - kao Trojanski konj ili država čiji će lideri i građani zaista težiti vrijednostima zapadne demokratije, ili onome što je ostalo od njih, posebno nakon otkrića iz Epstin fajlova.
Početak DRV je u 11:10 sati na Anteni M, a na Televiziji E ovaj podkast možete pratiti od 15.05 sati.
Autorka emisije je Biljana Jovićević.

Turčalo u DRV: Zapadni Balkan i zapadna civilizacija između EU i SAD

Predsjednik Socijaldemokrata i jedan od lidera Evropskog saveza Damir Šehović kazao je u intervjuu za <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/sehovic-za-pobjedu-da-smo-htjeli-mogli-smo-biti-u-vladi-posle-izbora-ce-biti-bitno-drugacija-politicka-scena">Pobjedu</a> da je, „da su htjeli, SD mogao biti dio i ove, baš kao i prethodne Vlade koju su srušili“.
- To nije politička pretpostavka, već činjenica. Postojali su razni nivoi komunikacije tim povodom – rekao je Šehović.
Dodaje da, ipak, njihov cilj nikada nije bio da budu „dekor ili politički flaster u konstrukciji koja suštinski nema evropski karakter“.
Sagovornik Pobjede smatra da su rezultati Vlade Milojka Spajića „ponižavajući“, kao i da se ekonomska politika zasniva na „populističko-potrošačkom modelu koji kratkoročno može da proizvodi aplauz“.
Šehović ističe da će nakon narednih izbora Evropski savez (ES) sigurno biti dio nove vlasti, dodajući kako će sa dvocifrenim procentom podrške biti najprijatnije političko iznenađenje. 

Kako gledate sveobuhvatno na dosadašnje rezultate 43. vlade i vjerujete li da će ona mandat izgurati do kraja, ispunjavajući glavni cilj – završetak pregovora sa EU?
ŠEHOVIĆ: Rezultati rada ove vlasti su poražavajući u gotovo svakom segmentu. Institucije slabe, profesionalizam ustupa mjesto partijskim interesima, sistem je dezorijentisan, a država faktički „u leru“. Umjesto jasne strategije razvoja, gledamo improvizaciju; umjesto državničke vizije, politički marketing; umjesto suštinskih reformi, dobijamo jeftini populizam.&nbsp;
Evidentan je paradoks da smo formalno bliže zatvaranju pregovaračkih poglavlja, a suštinski nikad dalje od vrijednosnog okvira na kojem počiva sama Evropska unija. A znamo da evropske integracije nijesu statistika, niti birokratska evidencija, nego civilizacijsko opredjeljenje.&nbsp;
Te vrijednosti ne mogu autentično zastupati oni koji su decenijama gradili politički identitet na antievropskoj matrici. Ne možete govoriti o Briselu, a tolerisati veličanje ratnih zločinaca. Ne možete pregovarati o poglavljima, a relativizovati genocid. Ne možete se pozivati na Evropu, a potkopavati antifašističke temelje države. To nije evropska politika.&nbsp;
Evropska budućnost nije pitanje administrativnih štrikova, već karaktera politike i jasne vrijednosne suštine. A kada je (predsjednik Skupštine Crne Gore – prim.a.) Andrija Mandić ključni politički stub vlasti, prosto ne možete govoriti o evropskom pravcu. Evropa podrazumijeva nedvosmislenu osudu ratnih zločina, građanski koncept države i jasnu distancu od ideologija koje su region gurnule u tragediju. Četništvo i Evropa ne mogu stajati u istoj rečenici. Stoga, evropski put Crne Gore neće zavisiti od toga koliko smo poglavlja formalno zatvorili, već da li smo zatvorili vrata politikama koje su nas decenijama držale podalje od Evrope. A taj izbor je suštinski, a ne tehnički. To ova vlast ne razumije.&nbsp;
Smatrate li da je niz događaja - od „bjekstva“ spomenika Pavlu Đurišiću, preko Botuna i krize vlasti, pa do najnovijih dešavanja koja se tiču bjekstva osuđenih lica - ogolio slabosti Crne Gore i urušio, među partnerima, ugled države koja se diči time kako će biti naredna članica EU?&nbsp;
ŠEHOVIĆ: Da. To nije niz slučajnosti nego dijagnoza sistema. Kada vam uporno bježi i misteriozno „nestaje“ spomenik ratnom zločincu, kada lokalni infrastrukturni projekat u vidu jednog kolektora preraste u ozbiljnu državnu političku krizu, onda to više nije pitanje percepcije, već raspada autoriteta države. Takva situacija pokazuje da sistem ne upravlja krizama, već krize upravljaju sistemom. 
Evropska unija nije nagrada za lijepu retoriku, već potvrda da ste uređena država. A dok nam sistem liči na improvizovanu pozornicu na kojoj se krize smjenjuju brže od odgovora, a odgovornost ostaje bez adrese i potpisa, teško možemo govoriti o kredibilnoj kandidaturi. Prvo moramo pokazati da znamo upravljati sopstvenom državom, pa tek onda tražiti mjesto za evropskim stolom. 
 
Imate li utisak da ekonomska politika Vlade vodi ka prosperitetu, ili se pod njom ipak urušavaju javne finansije i ekonomska stabilnost zemlje? 
 
ŠEHOVIĆ: Kao univerzitetski profesor ekonomije, ne mogu sebi dozvoliti luksuz političke impresije. Gledam brojke. A brojke definitivno nijesu na strani ove vlade. Konkurentnost opada, fiskalno opterećenje raste, investiciona dinamika slabi, a javne finansije postaju sve osjetljivije. To nijesu opozicione floskule nego makroekonomski pokazatelji. Ono čemu svjedočimo jeste populističko-potrošački model koji kratkoročno može da proizvodi aplauz, ali dugoročno proizvodi rizik. 
Ekonomija se ne vodi sa bilborda. Ne možete povećavati potrošnju bez stvaranja nove vrijednosti i očekivati stabilnost. Ne možete širiti obećanja, a sužavati fiskalni prostor. Takav pristup izgleda atraktivno dok traje, ali je izrazito ranjiv na prvi ozbiljniji eksterni šok. Ovo iz razloga što je Crna Gora mala i otvorena ekonomija. Jedan ozbiljniji poremećaj u turizmu, energetici ili na međunarodnim finansijskim tržištima bio bi dovoljan da pokaže koliko je sistem zapravo ranjiv. Dakle, pitanje nije da li država sa ovakvom ekonomskom politikom može kratkoročno preživjeti. Pitanje je koliki će račun ostaviti iza sebe. A u ekonomiji, za razliku od politike, račun uvijek stiže na naplatu. 
 
Vjerujete li u mudre buduće poteze, poput pitanja aerodroma i koncesije? 
 
ŠEHOVIĆ: Model koncesije je u osnovi pogrešan, jer podrazumijeva odricanje države od dugoročnih prihoda i upravljačke kontrole nad profitabilnim sistemom, da bi zauzvrat dobila jednokratni finansijski efekat. A govorimo o preduzeću koje u kontinuitetu ostvaruje dobit i ima kapacitet da iz sopstvenog profita finansira modernizaciju.
Prijedlog koji zagovaramo podrazumijeva ulaganje iz postojećeg profita uz partnerstvo sa evropskim finansijskim institucijama koje su spremne da finansijski i na svaki drugi način podrže takav model modernizacije bez odricanja od vlasništva i kontrole. Zato je jedini odgovoran potez da se od ovog štetnog modela odustane i da se konačno otvori ozbiljna, stručna rasprava. A alternativa ima mnogo, i svaka je dugoročno racionalnija od trajnog odustajanja od kontrole nad strateškim resursom države. 
 
Kazali ste ranije da relevantnost opozicije najbolje pokazuje činjenica da su srušene dvije vlade nakon 2020. godine. Pod pretpostavkom da ćete ponoviti ranije izrečene teze o nesposobnosti i neznanju trenutne vlasti, želim Vas pitati da li se i dalje možete smatrati relevantnim ako ona, kao takva, uspijeva da se održi, ili je onda ipak riječ o Vladi koja „odrađuje posao“? 
 
ŠEHOVIĆ: Činjenica je da su nakon 2020. godine pale dvije vlade. I aktuelna se suštinski već raspala. Nastaviće da politički vegetira još neko vrijeme. Da li će u toj hibernaciji formalno izdržati do kraja mandata ili ne, vrijeme će pokazati. Ali je jasno da takva vlast ne „odrađuje posao“, već odrađuje vrijeme koje joj ubrzano ističe.
Izvjesno je da će politička scena nakon prvih narednih izbora, bilo redovnih ili vanrednih, izgledati bitno drugačije. Jer sam siguran da građani prepoznaju razliku između vlasti koja vodi državu i vlasti koja samo pokušava da preživi.&nbsp;
&nbsp;Zadržimo se na opozicionom djelovanju ES. Utisak mnogih je da Vaša partija, zajedno sa DPS čini anemičnu opoziciju koja ne uspijeva da kapitalizuje sve autogolove koje vlasti prave od 2020. do danas. Vi očigledno smatrate drugačije, na čemu temeljite taj stav? 
 
ŠEHOVIĆ: Mišljenja svakog ko je dobronamjeran poštujemo i ozbiljno ih razmatramo. Opozicija mora imati kapacitet za samopropitivanje, jer bez toga nema političke zrelosti. Ali postoji jasna razlika između komentarisanja politike i njenog oblikovanja. Jedno je davati savjete sa strane, a sasvim drugo izaći iz zone komfora, stati pred građane, okupiti ljude, ponuditi program i preuzeti odgovornost za ishod. 
Kritika je lakši dio politike. Alternativa je znatno teži dio. Mi smo izabrali teži put. Ne da budemo glasni posmatrači, već ozbiljna alternativa. I uvjeren sam da građani jasno vide tu razliku. I zato vrata ES nijesu zatvorena ni za koga ko dijeli iste vrijednosti. Posebno su otvorena za one koji, iz dobre namjere, imaju sugestije prema opoziciji. 
Pozivamo sve koji imaju energiju, ideju i hrabrost da sa tribina siđu na teren i zajedno sa nama preuzmu dio odgovornosti. Jer prava odgovornost počinje tek kada uđete u igru. 
 
Što ćete konkretno uraditi da se i oni koji trenutno nijesu u politici, a ideološki su možda bliski ES, osjete dobrodošlim? 
 
ŠEHOVIĆ: Evropski savez nije nastao kao marketinški projekat, već kao odgovor na potrebu da se okupi širi, vrijednosno jasan i proevropski blok. Sada ulazimo u narednu fazu. Naš cilj nije samo da širimo Savez među manjim opozicionim političkim grupacijama, sa kojima inače već razgovaramo, već da otvorimo prostor za ljude koji do sada nijesu bili u politici, a dijele isti evropski i građanski okvir. To znači saradnju sa udruženjima koja okupljaju takve ljude, ali i uključivanje pojedinaca iz reda univerzitetskih profesora, preduzetnika, civilnog sektora i svih koji žele da daju konkretan doprinos, bez obaveze partijskog članstva. Tokom ove godine pokrenućemo tematske forume i programske platforme na kojima će se oblikovati rješenja za ekonomiju, kulturu, obrazovanje, evropske integracije i druga ključna pitanja. Želimo da Evropski savez bude politički okvir, ali i društveni prostor u kojem se ozbiljno radi. 
Drugim riječima, ne tražimo samo podršku, već partnerstvo. Crnoj Gori je potrebna široka, odgovorna i suštinski proevropska platforma, a ne zatvoreni partijski krugovi. Upravo to gradimo. 
 
Tvrdite da ste, da vas je zanimalo, mogli biti dio aktuelne vlasti. Možete li precizirati da li se ta ponuda odnosi na period tokom pregovora o formiranju Spajićeve Vlade, ili ste možda imali ponudu da istu naknadno ojačate, poput nekih stranaka manje brojnih naroda? 
 
ŠEHOVIĆ: Da smo htjeli, mogli smo biti dio i ove, baš kao i prethodne vlade koju smo srušili. To nije politička pretpostavka, već činjenica. Postojale su razni nivoi komunikacije tim povodom, ali naš cilj nikada nije bio da budemo dekor ili politički flaster u konstrukciji koja suštinski nema evropski karakter. Naš cilj je da takvu vlast promijenimo, a ne da je krpimo.
Možemo biti samo dio autentično evropske vlade, zasnovane na jasnom građanskom i vrijednosnom okviru. Takve vlade danas nema, niti je može biti bez snažne, dosljedne i autentične evropske političke strukture kakvu predstavlja ES. Ne pristajemo da budemo perači političkih biografija onima koji su čitav politički život gradili na antievropskom djelovanju, a danas bi da preko noći postanu evropski reformatori. Zato smo birali princip, a ne poziciju. I uvjeren sam da će se ta odluka dugoročno pokazati kao ispravna. 
 
O narednim parlamentarnim izborima se uveliko govori. Na posljednjim ste bili dio koalicije okupljene oko DPS. Ovoga puta, 
izvjesno će biti drugačije, a SD je okosnica Evropskog saveza. Da li mislite da i dalje ostajete u sjenci DPS kada je u pitanju suverenističko biračko tijelo? 
 
ŠEHOVIĆ: ES nije bio, niti će biti u bilo čijoj sjenci. Ne gradimo politiku na tuđem imenu, već na sopstvenim vrijednostima i jasnom identitetu. Na narednim, nadamo se - vrlo skorim parlamentarnim izborima, naša platforma će okupiti najprogresivniji i najemancipovaniji dio crnogorskog društva. Ne pretendujemo da budemo najglasniji, već najdosljedniji. I uvjeren sam da ćemo sa dvocifrenim procentom podrške biti ne samo najprijatnije političko iznenađenje tih izbora, već i suštinska alternativa ovoj „frankenštajn vlasti“ koju na okupu ne drži zajednička vizija, već isključivo strah od gubitka fotelja koje im već izmiču. 
U politici, baš kao i u životu, nekad je manje zaista više. Devedesetih su snage koje su nosile reformsku i evropsku ideju bile u manjini. Danas je ta ideja dominantna. Ista stvar će se desiti i sada. Kvalitet, dosljednost i jasna vrijednosna linija na kraju uvijek nadvladaju trenutnu brojnost bez principa. 
 
U Budvi je ES navodno bio uzdržan prilikom glasanja za budžet i kontroverznu stavku o dodjeli milion eura za SPC. Bez obzira na to, podjednako kao i DPS ste na meti kritika biračkog tijela. Kakav je Vaš komentar, smatrate li da je postupak bio ispravan i je li ovo pobjeda crkve nad najljućim rivalima? 
 
ŠEHOVIĆ: Nijesmo glasali za budžet. Ne smatramo da je milion eura iz opštinske kase trebalo da završi na toj adresi. To smo rekli jasno, bez uvijanja i bez političkog kalkulisanja čim smo saznali za tu stavku u budžetu. Nijesmo izašli iz lokalne vlasti nakon što je bez naših glasova ipak usvojen budžet, jer bi i bez nas ta vlast opstala.
Brojevi su neumoljivi. Naš izlazak ne bi oborio vlast, ne bi poništio tu stavku, ne bi promijenio budžet. Promijenio bi samo jedno: širom bi otvorio vrata Andriji Mandiću da preuzme upravljanje Budvom. A to, budite sigurni, ne bismo dozvolili ni u političkom ludilu.&nbsp;
Dakle, nijesmo ni podržali ono sa čim se ne slažemo, niti smo napravili politički potez koji bi proizveo mnogo veću štetu. Neko će reći da je trebalo dramatičnije. Mi smo, međutim, odlučili da budemo principijelni u stavu i racionalni u potezima. Jer, ako vaš potez ne mijenja ishod, već samo pogoršava situaciju, onda to nije principijelnost, već nepromišljenost. A na istu, sa ovolikim političkim iskustvom, nemamo pravo.&nbsp;
Legitimno je, naravno, da neko misli i drugačije. 
 
Zašto ste podnijeli inicijativu za skraćenje mandata parlamentu Glavnog grada i kakav ishod očekujete? 
 
ŠEHOVIĆ: Inicijativa za skraćenje mandata je politički lakmus-papir. Ogoliće stvari do kraja. Pomoći će nam da vidimo da li su oni koji su formalno izašli iz gradske vlasti zaista postali opozicija, ili će ipak tražiti način da očuvaju većinu koju su, navodno, napustili. Ali isto tako da se konačno stavi tačka na neutemeljene spekulacije da neko iz opozicionih klupa ima ambiciju da produži mandat onima koje javno kritikuje.
Ova inicijativa jasno razdvaja principe od političkih kalkulacija. Stvar je jednostavna: ili smijete pred građane, ili izmišljate razloge da to odložite. Sve između je politička improvizacija koja će se, vrlo brzo, sama razotkriti.
<h2>Evropa je civilizacijski izbor, a ne tehnička većina od 41 poslanika</h2>
 
 Vjerujete li u mogućnost prekompozicije trenutne vlasti zarad završetka pregovora sa EU, ili makar formiranje neke proevropske vlade i da li bi hipotetički bili njen dio bez ostatka opozicije - preciznije DPS - ukoliko bi on i dalje bio percipiran kao nepoželjan? 
 
ŠEHOVIĆ: Prekompozicija će se desiti, ali ne kroz famozne rekonstrukcije i krpljenja prije izbora. Takvi aranžmani bi produžili život ovoj vladi bez vizije, ali bi produžili i agoniju države. Dakle, problem se ne rješava preslaganjem fotelja, već jasnom političkom odlukom građana. Prava promjena može doći samo nakon izbora.
Evropski savez će sigurno biti dio nove vlasti, ali ne kao dekor, već kao njena najevropskija i vrijednosno najčvršća karika. Što se tiče sastava, za nas je ključno da u vlasti ne može biti mjesta za „trojanske konje“ zvaničnog Beograda, na koje nas danas već otvoreno upozoravaju i evropski partneri. Ne možete voditi državu ka Briselu, a suštinski i vrijednosno gravitirati ka Moskvi i Beogradu. Za nas je to crvena linija. Sve ostalo su kombinatorike i matematičke igre. Evropa je civilizacijski izbor, a ne tehnička većina od 41 poslanika.

Šehović: Da smo htjeli, mogli smo biti u vladi, poslije izbora će biti bitno drugačija politička scena

Samo na jednom mjestu, nezakonitom sječom šume i uzurpacijom šumskog zemljišta napravljena je šteta više od deset miliona eura – upozorila je grupa građana Rožaja koja se novim dopisom obratila Portalu ETV. Nakon što su, kažu oni, opustošili rožajske privredne šume, šumarska mafija sada „još jačim intenzitetom devastira zaštićene šume u urbanoj zoni Rožaja gdje u potpunosti nestaju čitava odjeljenja“. - Nestala su čistom sječom. Pretvaraju se u poljoprivredno ili građevinsko zemljište – ističu oni.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260219070212_1b816745bb8e2be0cc7f2da59ece70642f39ca7a51c5ea23c9218179cdda87b0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260219070212_1b816745bb8e2be0cc7f2da59ece70642f39ca7a51c5ea23c9218179cdda87b0" data-rendition-name="original" width="250" height="296" loading="lazy" alt="šume"> <figcaption>Odjeljenje br. 1 u Lovničkim šumama u staroj karti bilo je jasno označeno</figcaption> </figure>  POZIV MINISTRU DA PROGOVORI Kategorični su da iza uništavanja rožajskih šuma stoje rukovodioci Područne jedinice Rožaje - Uprave za šume. U nekim ranijim vremenima, kažu, institucija koja gazduje šumama često je apelovala na građane da čuvaju šumsko bogatstvo, da ne sijeku šume, ne uzurpiraju ih i ne podmeću požare. - Danas živimo u vremenu kada građani pokušavaju sačuvati šume od pojedinaca koji rukovode ustanovama za zaštitu šuma?! Rožajskim šumama upravljala je nezajažljiva interesna, porodično vezana grupa službenika koja je organizovano pustošila šume, radi ličnih interesa, ne mareći za zakone, planove i programe gazdovanja, ne prezajući na upozorenja građana, ali i visokih državnih službenika koji su se odvažili da po cijenu života odbrane crnogorske šume od totalnog nestajanja – naglasili su u pismu. Imaju poruku i za ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimira Jokovića, kojeg podsjećaju da su ga prvi saradnici, kako kažu, borci za očuvanje crnogorskih šuma od devastacije i potpunog nestajanja, upoznali, a građani Crne Gore ga svakodnevno upozoravaju na kriminal i korupciju u šumarstvu, na što on ćuti. - Protiv v.d. direktora četvrti put podnešeno je nekoliko krivičnih prijava, uz nepobitne dokaze o zloupotrebama službenog položaja i nekoliko službenika u Rožajama koji i dalje rade, a neki su unaprijeđeni, voze službene automobile... Vi i dalje ćutite. Prozivaju Vas poslanici zbog pohare crnogorskih šuma - Vi ćutite. To Vaše ćutanje dovelo je do toga da nam sada nestaju šume i šumsko zemljište u urbanoj zoni koje se nakon čiste sječe zaštićene šume, i to od strane onih koji upravljaju šumama u PJ Rožaje, pretvara u poljoprivredno i građevinsko zemljište – upozoravaju oni. Tvrde i da je po nalogu bivšeg šefa PJ Rožaje urađena „čista sječa u Gazdinskoj jedinici 'Lovničke šume', odjeljenje br.1, naočigled građana, uz pomoć njemu bliskih korumpiranih službenika“. - Doznaka je vršena u više navrata, posljednje četiri godine i tako nezakonitom sječom devastirano je čitavo odjeljenje. Doznačena stabla nijesu evidentirana u doznačnim knjigama u skladu sa zakonom, nema ih u „papirima“ i prodata su poznatim kupcima. Novac od posječenih drvnih sortimenata otišao je, naravno, u privatne džepove – tvrde Rožajci koji su se obratili Portalu ETV. ODJELJENJE NESTALO SA KARTE Objašnjavaju da je posječeno nekoliko stotina metara kubnih i da to odjeljenje više ne postoji na novoj šumskoj karti. - To ukazuje da osim izvršene čiste sječe i brisanja odjeljenja sa karte, površina od 29 hektara je uzurpirana i privatizovana – kategorični su oni. Šteta nanijeta državi Crnoj Gori, dodaju, iznosi više od deset miliona eura. - O svemu ovome svjedoče komšije koje su prijavljivale sječu, izlazila je policija na lice mjesta, ali su predstavnici iz PJ Rožaje kazali da se radi o privatoj šumi i da je sve u redu – ističu u dopisu. Pitaju ministra Jokovića hoće li i dalje ćutati nakon svega što se desilo i dešava se u rožajskim šumama. - Zarobljene su institucije od strane ministra Jokovića, direktora Uprave za šume i interesne grupe koja organizovano devastira šume na sjeveru Crne Gore. Ministar i prvi čovjek Uprave za šume nemaju kredibilitet da upravljaju crogorskim šumama. Nanijeta šteta državnom budžetu se mjeri desetinama miliona eura – naglašavaju oni. Prokomentarisali su i ocjenu ministra Jokovića da su bespravne sječe u Crnoj Gori manje nego u zemljama Evropske unije. - To je tačno, ali se ovdje radi o mnogo opasnijim i po šumu i državu štetnim nezakonitim doznakama i sječama, mimo zakona, planova i programa gazdovanja koje se ne evidentiraju kroz poslovne knjige i sav novac završava u privatnim džepovima. A sve te nezakonitosti se dešavaju pod okriljem menadžmenta Uprave za šume i njihovim podanicima koji izvršavaju kriminalne radnje naočigled građana i crnogorske javnosti – kategorični su Rožajci.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260219070232_d57b3037c360540ebbb2457125d137fe3bfd8a4df01769402b092cbfecd5e39d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260219070232_d57b3037c360540ebbb2457125d137fe3bfd8a4df01769402b092cbfecd5e39d" data-rendition-name="original" width="890" height="1366" loading="lazy" alt="Odjeljenje br. 1 u Lovničkim šumama na novoj karti ne postoji"> <figcaption>Odjeljenje br. 1 u Lovničkim šumama na novoj karti ne postoji</figcaption> </figure>  Oni pozivaju Vladu Crne Gore, sudstvo, tužilastvo, Upravu policije, narodne poslanike, predsjednike opština, stručnu javnost i medije da se uključe u borbu za sprječavanje daljeg pustošenja šuma na sjeveru države. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FA2jnbI1QvTw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Šume sijeku i u takozvanoj, zaštićenoj, urbanoj zoni u Rožajama</div> HAOS U RESORU ŠUMARSTVA Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković izbjegao je prije desetak dana u Skupštini Crne Gore da odgovori na pitanja poslanika ko je odgovoran za poharu crnogorskih šuma, pravdajući se kako je loša situacija i u drugim državama. - ...zamislite, u dvije velike evropske zemlje, članice EU, je neuporedivio veća nelegalna šumska sječa nego što je u Crnoj Gori – kazao je on, negodujući što se u parlamentu toliko priča o uništavanju šuma.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260219070212_87a6149d929a7801eee9e27f9e5d1ca17845470c9fcaf6cf974db2739e1521a9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260219070212_87a6149d929a7801eee9e27f9e5d1ca17845470c9fcaf6cf974db2739e1521a9" data-rendition-name="original" width="555" height="250" loading="lazy" alt="šume"> <figcaption>Rožajske šume poharane</figcaption> </figure>  Nije želio da komentariše ni uzajamne teške optužbe državnog sekretara u njegovom resoru Andrije Delića i načelnika Direkcije za šumarstvo Ranka Kankaraša, s jedne strane i direktora Uprave za gazdovanje šumama i lovištima Miloša Rajkovića, s druge strane. Delić i Kankaraš su protiv Rajkovića podnijeli i krivične prijave zbog zloupotreba u upravljanju crnogorskim šumama. Njih dvojica pozvali su nadležne organe, uključujući i Vijeće za nacionalnu bezbjednost, za hitno djelovanje i dužnu pažnju, jer, naglasili su, već postoji dovoljno dokaza i upozorenja da šume u Crnoj Gori kontinuirano nestaju usljed bespravnih sječa. Delić i Kankaraš su kadrovi Pokreta Evropa sad, partije na čijem je čelu premijer Milojko Spajić, dok je Rajković kadar Jokovićeve Socijalističke narodne partije. Delić je nedavno saopštio da su milioni kubika drvne mase nestali i stotine miliona eura (280 miliona) završili u nečijim džepovima. Podsjetio je i da su sateliti Evropske svemirske agencije zabilježili da je za četiri godine posječeno oko 600 km² šume. Delić, Kankaraš i grupa građana iz Rožaja podnijeli su krivičnu prijavu protiv direktora Uprave za šume Miloša Rajkovića, njegovog pomoćnika Danka Popovića, bivšeg direktora rožajske jedinice Uprave za šume Alena Kalača i glavnog inžinjera za zaštitu šuma u Rožajama Rifata Kalača. Terete ih „zbog bespravnih sječa koje imaju karakter pustošenja i krčenja šuma, u vidu sječa velikog intenziteta koje nijesu planirane kao redovan vid obnavljanja šuma i doznake stabala za sječu koja nije u skladu sa osnovom gazdovanja šumama“. Rajković i Alen Kalač u izjavama za Televiziju E kategorično su odbacili bilo kakvu povezanost sa nezakonitim radnjama, optužujući da se nezakonitim poslovima bave oni koji njih optužuju, te da su i žrtve političkog progona. Premijer je, za sada, nezainteresovan za stanje crnogorskih šuma i ne miješa se u sukob čelnih ljudi u sektoru šumarstva.

Tag: hrvatska-gradanska-inicijativa