Pet osoba optuženo je za aktivnu korupciju i pranje novca u istrazi protiv kineske kompanije Huavej (Huawei) zbog sumnje na korupciju u Evropskom parlamentu, saopštilo je danas belgijsko savezno tužilaštvo.
- Istražni sudija je do danas optužio četiri osobe za aktivnu korupciju i kriminalno organizovanje. Peta osoba je optužena za pranje novca. Za četiri osobe stavljena je potjernica, a peta osoba je pušteno uz kauciju - saopštilo je tužilaštvo i dodalo da su u ponedjeljak u uredu Evropskog parlamenta u Briselu sprovedeni novi pretresi.
Belgijske vlasti su 13. marta pretresle više od 20 adresa i zapečatile dvije kancelarije u Evropskom parlamentu, kao dio istrage o podmićivanju i lobističkim aktivnostima kineskog tehnološkog giganta Huaveja (Huawei) u Evropi.
Vlasti su navele da je u toku istraga o preliminarnim optužbama za „aktivnu korupciju, falsifikovanje dokumenata, pranje novca u Evropskom parlamentu“, rekao je nedavno neimenovani portparol belgijskog tužilaštva i dodao da je to „podmićivanje“ navodno bilo u korist Huaveju.
Prema navodima tužilaštva, korupcija se praktikovala „redovno i veoma diskretno“ od 2021. godine, „pod plaštom komercijalnog lobiranja“ i u raznim oblicima, kao što su naknade za zauzimanje nekog političkog stava ili prekomjerni pokloni, plaćanje putnih troškova, i redovni pozivi na fudbalske utakmice.
Sjedište EP se nalazi u Strazburu, ali se sastanci često održavaju u Briselu gdje je sjedište Evropske unije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Pet osoba optuženo u korupcionaškoj aferi Huavej u Evropskom parlamentu

Umjesto presude navodnom vođi kavačkog kriminalnog klana Radoju Zviceru kao i članovima te kriminalne grupe Slobodanu Kašćelanu i Igoru Božoviću, Milanu Vujotiću i Draganu Kneževiću, zbog krivičnog djela šverc kokokaina, sutkinja podgoričkog Višg suda, Sonja Keković, preotvorila je dokazni postupak.
Sutnkinja Keković, zahtijevala je od tužioca Specijalnog državnog tužilaštva , Zorana Vučinića, da sudu u roku od tri dana, dostavi originalnu dokumentaciju od državnih organa Holandije i Francuske, a među kojima je i dio dokumentacije koji se odnosi na SKY komunikaciju, a koji važan za postupjući predmet.
Advokat Marko Radović kazao je da je sud uvidio u toku vijećanja da dokumentacija u koju je izvršio uvid, a koja se odnosi na sky materijal i dokumentacija od holandskih nadležnih organa vezano za zapljenu droge, nije u originalu.&nbsp;
- Na zapisnicima o glavnom pretresu stoji konstatacija da se vrši uvid u dokumentaciju, što podrazumijeva da je ta dokumentacija originalna. Sada da vidimo kako će sud tehnički izaći iz ove situacije - rekao je Radović i dodao da se sudjenje nastavlja u ponedjeljak.&nbsp;
Iz istražnog zatvora na izricanje presude stigao je samo Igor Božović.
Podsjećamo, Viši sud u Podgorici potvrdilo je optužnicu protiv navodnih pripadnika kavačkog klana kojeg Specijalno državno tužilaštvo tereti da je učestvovao u švercu 743 kilograma kokaina, koji je otkriven i zaplijenjen u avgustu 2020. godine, u holandskoj luci Roterdam.
Za isto krivično djelo ranije su optuženi Radoje Zvicer, Slobodan Kaćelan, Milan Vujotić i Dragan Knežević.
- Specijalno državno tužilaštvo podiglo je, u decembru 2023. godine, optužnicu &nbsp;&nbsp;protiv R.Z, D.K, M.V. i S.K, za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, koja je, nakon što ju je sud potvrdio, stupila na pravnu snagu - saopšteno je prije iz tužilaštva.

Umjesto presude sud preotvorio postupak protiv kavčana za šverc 743 kilograma kokaina

Prepoznavanje inicijative Omladinski parlament u Izvještaju Evropske komisije (EK), dodatna je potvrda da su mladi u Crnoj Gori postali vidljiviji akteri u društvu, i da napori Mreže za mlade Crne Gore (MMCG) i partnerskih institucija doprinose evropskom putu države i razvoju participativne demokratije, saopšteno je iz MMCG-a.
Navodi se da je EK je u ovogodišnjem izvještaju prepoznala Omladinski parlament, koji &nbsp;organizuje MMCG, kao primjer dobre prakse u jačanju omladinskog učešća i podsticanju mladih na aktivnije uključivanje u procese donošenja &nbsp;odluka.
Iz MMCG-a kazali su da se u izvještaju navodi da je Mreža za mlade Crne Gore organizacijom Omladinskog &nbsp;parlamenta doprinijela unapređenju dijaloga između mladih, institucija i donosilaca &nbsp;odluka i da je ta inicijativa važan korak ka većem uključivanju mladih u oblikovanje javnih politika.
Podsjeća se da omladinski parlament, koji se tradicionalno održava u Skupštini Crne Gore, okuplja mlade iz svih krajeva zemlje – srednjoškolce, studente, predstavnike omladinskih &nbsp;organizacija i Savjeta omladine političkih partija, kako bi zajednički razgovarali o najvažnijim temama i predložili rješenja za unapređenje položaja mladih.
- Prepoznavanje ove inicijative od strane Evropske komisije dodatna je potvrda da su mladi u Crnoj Gori postali vidljiviji akteri u društvu, te da napori Mreže za mlade i partnerskih &nbsp;institucija doprinose evropskom putu zemlje i razvoju participativne demokratije - ističe se u saopštenju.
Iz Mreže za mlade Crne Gore poručili su da će nastaviti da kroz svoje aktivnosti stvaraju prilike za mlade da budu &nbsp;aktivan glas promjena i učesnici u kreiranju budućnosti Crne Gore — što potvrđuje i održavanje Trećeg Omladinskog parlamenta, planiranog za prvi decembar.

MMCG: Prepoznavanje Omladinskog parlamenta potvrda da su mladi postali vidljiviji akteri

Najnoviji Izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori potvrđuje ono na čemu Ministarstvo finansija predano radi a to je konkretan, mjerljiv i sveobuhvatan napredak u procesu pristupanja Evropskoj uniji, saopštili su iz tog resora.
Evropska komisija je prepoznala Ministarstvo finansija kao jedan od ključnih generatora evropskih reformi, sa zapaženim rezultatima u gotovo svim poglavljima za koja je ovaj resor nadležan.
- Ovaj Izvještaj je potvrda da su reforme koje sprovodimo sistemske, održive i strateški usmjerene ka stvaranju moderne, stabilne i konkurentne ekonomije, ekonomije koja je spremna za članstvo u Evropskoj uniji - naveli su.
Ministarstvo finansija ima jednu od najznačajnijih uloga u pregovaračkom procesu, sa direktnom nadležnošću u čak 11 poglavlja, i sa aktivnim učešćem u gotovo svim ostalima. Ističu da je u većini poglavlja evidentiran dobar ili veoma dobar napredak, što jasno potvrđuje da je ekonomski stub evropske integracije Crne Gore čvrsto postavljen.
- Evropska komisija je prepoznala napredak u ispunjavanju ekonomskih kriterijuma za članstvo, naročito u dijelu unapređenja fiskalne discipline i reforme sistema javnih finansija. Ministarstvo finansija ostaje posvećeno jačanju fiskalne odgovornosti, funkcionalnosti Fiskalnog savjeta i daljem usklađivanju sa najboljim praksama Evropske unije - stoji u saopštenju MF.
U proteklih godinu dana, Ministarstvo finansija je sprovelo jednu od najsveobuhvatnijih reformskih faza u novijoj istoriji. Usvojeno je 16 novih zakona koji se odnose na poglavlja 4 – Sloboda kretanja kapitala i 9 – Finansijske usluge.
- Ove reforme ne predstavljaju samo formalno ispunjavanje obaveza prema EU, već su suštinski reformski iskorak koji postavlja temelje za konkurentnije, sigurnije i atraktivnije tržište kapitala i finansijskih usluga.
Veliki iskorak ostvaren je i pristupanjem Crne Gore Jedinstvenom tržištu za plaćanja u eurima (SEPA), čime su crnogorski građani i privreda dobili mogućnost bržih, sigurnijih i jeftinijih transakcija u eurima, u potpunosti ravnopravno sa članicama EU. Ovaj potez dodatno jača konkurentnost i integraciju crnogorskog finansijskog sistema u evropski ekonomski prostor - kazali su iz tog resora.
Evropska komisija je posebno pohvalila poglavlje 32 – Finansijski nadzor, gdje je Crna Gora ostvarila veoma dobar napredak.
- Ministarstvo finansija je u proteklih šest mjeseci sprovelo niz mjera u tom pravcu, izmeðu ostalog usvojen je Zakon o unutrašnjoj kontroli i unutrašnjoj reviziji u javnom sektoru, pripremljena je i usvojena nova Metodologija unutrašnje revizije, definisana &nbsp;je mapa puta za jačanje upravljačke odgovornosti i sprovedene su obuke za jačanje kapaciteta u državnim preduzećima - navodi se.
Ove aktivnosti stvaraju temelje za transparentnije upravljanje javnim sredstvima i povećavaju povjerenje građana i investitora.
Ministarstvo finansija bilježi i značajan uspjeh u okviru poglavlja 29 – Carinska unija, gdje je Crna Gora pristupila Konvenciji o zajedničkom tranzitnom postupku. Od 1. novembra 2025. godine, tranzit robe sa članicama EU biće brži, jeftiniji i sigurniji zahvaljujući uvođenju Novog kompjuterizovanog tranzitnog sistema (NCTS).
- Ovim potezom, Crna Gora postaje dio velike evropske mreže koja povezuje njenu privredu sa tržištem od preko 450 miliona potrošača - precizirali su.
Ministarstvo finansija nastavlja da predvodi reformske procese koji jačaju ekonomsku stabilnost, fiskalnu odgovornost i otpornost crnogorskih finansija.
- Svaki novi korak u procesu evropskih integracija potvrđuje da Crna Gora ne ide putem reformi samo zato što je to dio agende, već zato što zna da je to put ka sigurnijoj, pravednijoj i prosperitetnijoj budućnosti.
Uspjeh Ministarstva finansija je uspjeh cijele države. Naš evropski put nije samo politička odluka, to je ekonomska strategija koja vodi ka većem standardu građana i boljoj budućnosti za sve - zaključili su iz MF.

Ministarstvo finansija: Prepoznati smo kao jedan od ključnih generatora evropskih reformi

Povodom Evropskog dana laboratorijske medicine Centar za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) organizovaće danas, na promotivnom pultu Poliklinike KCCG, besplatnu kontrolu lipidnog statusa za više od 50 pacijenata koji tog dana budu dolazili na preglede kod kardiologa ili endokrinologa.
Iz KCCG su saopštili da će besplatna kontrola biti organizovana od deset do 13 sati i 30 minuta.
Oni su naveli da, povodom Evropskog dana laboratorijske medicine, Centar za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku organizuje društveno korisnu akciju za promociju zdravlja i laboratorijske medicine.
Iz KCCG su kazali da je Evropski dan laboratorijske medicine, koji se obilježava 5. novembra, ustanovila 2022. godine Evropska federacija za laboratorijsku medicinu (EFLM).
Taj dan, kako su rekli, posvećen je važnosti laboratorijskih istraživanja u dijagnostici, prevenciji i praćenju bolesti.
Iz KCCG su dodali da se od tada obilježava u svim državama članicama EFLM-a, kao i da se Centar za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku i ove godine pridružuje toj značajnoj inicijativi.
- Centar za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku će sjutra, od deset do 13 sati i 30 minuta, na promotivnom pultu Poliklinike KCCG organizovati besplatnu kontrolu lipidnog statusa (holesterol, trigliceridi, HDL i LDL holesterol), kao i analizu Lp(a) za više od 50 pacijenata koji tog dana budu dolazili na preglede kod kardiologa ili endokrinologa - kaže se u saopštenju.
Navodi se da prema vodičima EFLM i Evropskog društva za aterosklerozu iz 2019. godine, određivanje lipidnog statusa nije potrebno uraditi natašte, osim u slučaju kada su trigliceridi veći od 5 mmol/L.
Iz KCCG su rekli da je Centar za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku odlučio da u okviru te akcije uključi i analizu Lp(a), jer je taj biomarker postao sve značajniji u procjeni kardiovaskularnog rizika.
Lp(a) je, kako su pojasnili, genetski predisponirani faktor rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti, a do sada nije postojala terapija koja bi značajno smanjivala njegovu koncentraciju u krvi.
- Međutim, kako se trenutno u kliničkim istraživanjima nalaze ljekovi koji mogu značajno sniziti nivo Lp(a), njegovu analizu kod pacijenata sa visokim rizikom od kardiovaskularnih bolesti i rekurentnim kardiovaskularnim događajima u budućnosti će biti sve važnija - kaže se u saopštenju.
Iz Centra za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku pozvali su zainteresovane pacijente koji sjutra dođu na pregled kod kardiologa ili endokrinologa da iskoriste akciju i provjere lipidni status.
- Uvjereni smo da će ova akcija doprinijeti podizanju svijesti o važnosti redovnih pregleda, prevenciji i ranom otkrivanju kardiovaskularnih bolesti - navodi se u saopštenju.

KCCG: Danas besplatna kontrola lipidnog statusa

Ne želim da iznosim odbranu i neću odgovarati na pitanja suda i tužilaštva, to je pred podgoričkim Osnovnim sudom istako Danilo Mandić, inače sinovac predsjednika Skupšine Andrije Mandića. On se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Predmet je spojen sa postupkom koji je protiv njega formiran i zbog krivičnog djela oduzimanje vozila.
Optuženi Mandić se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću.&nbsp;
Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima, a u &nbsp;pucnjavi je ranjen Perović.
Postupak vodi sutkinja podgoričkog Osnovnog suda, Ivana Becić, dok optužnicu zastupa tužilac Ivan Bojović.
Optuženi Mandić je odbio da pred sudom istako da će odgovarati samo pitanja samo svog advokata.
PEROVIĆ: NIJESAM PSIHIČKI DOBRO
Svjedok oštećeni Darko Perović istakao je da za današnje ročište nije dobio poziv &nbsp;i da nije, kako kaže, sposoban psihički da iznosi odbranu, tr da ima psihičkih problema i ne može danas da iznosi ništa.
Na pitanje sudije kakavih psihičkih problema ima i da li je to medicinski evidentirano, oštećeni je rekao da nije medicinski evidentirano i da ima “psihičke probleme sam sa sobom.”
Sutkinja Becić zbog toga pozvala vještaka medicinske struke Željka Golubovića, kako bi utvrdio psihičko stanje oštećenog.
“Ja neću da me vještači niko i neću mu odgovarati na pitanja”, istakao je Perović, nakon odluke suda.
SASLUŠANJE SVJEDOKA
Tokom ročišta saslušan je svjedok Uroš Radusinović.
“Uglavnom ja i drug smo se kretali tom ulicom, gdje smo vidjeli dva zaustavljena vozila i mislili smo da je udes. Prošli smo tu još jednom i vidjeli smo gužvu nakon čega smo čuli nešto nalik na pucanj. Kada smo prolazili tu vidjeli smo da su na jednoj strani tri lica i to na strani napadača, a drugoj strani više lica. Primijetio sam da jedno lice u šarenoj trenerci kleči, nijesam vidio pištolj. Ne bih mogao da opišem ta lica jedino što je jedno lice bilo proćelavo, imao je crni duks i oko 30 ili 40 godina. Od vozila sam vidio džip Rendž Rover kafene boje i narandžastu Škoda Fabiu čini mi se da je bio i jedan Megan ali u prolazu”, rekao je pred sudom Radusinović.
Nakon što ga sutkinja Becić svjedoka upozorila na velike razlike u kazivanju kod tužioca i danas pred sudom, Radusinović je rekao da je dosta vremena prošlo i da je zbog toga zaboravio detalje, a da je pištolj vidio.
Na glavnom pretresu nije pristupio drugi oštećeni Turković.
U svojstvu svjedoka saslušani su i Stefan Kalja i Aleksandar Boričić koji je sa Mandićem u kumovskim odnosima. Oba svjedoka ostala su &nbsp;pri izjavi koju su dali pred tužiocem.
Sljedeće ročište zakazano je za 12. decembar kada je planiran nastavak saslušanja svjedoka među kojima i saslušanje predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, strica optuženog.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

Mandić: Neću iznositi odbranu; Perović: Psihički nisam dobro; Na idućem ročištu planirano saslušanje predsjednika Skupštine

Ovo više nije samo moj slučaj, ovo je pitanje kako se u Crnoj Gori tretiraju žene koje prijave nasilje i djeca koja kažu: „Tata me je tukao“ - kaže mlada Podgoričanka u izjavi za Portal ETV, koja je po nalogu suda završila u zatvoru u Spužu, iako je u sedmom mjesecu rizične trudnoće, a zato što odbija da bivšem suprugu omogući kontakt sa njihovom petogodišnjom djevojčicom bez nadzora, jer je on, kako tvrdi, tuče. Sutkinja Osnovnog suda u Podgorici Ina Hrković, međutim, još u maju je presudila da ne postoji bojazan za bezbjednost đeteta i naložila je da majka mora omogućiti kontakt djevojčice sa ocem, odnosno boravak kod njega, kako je to naložio sud. &nbsp;OGORČENA NA SUTKINJU - Dana 24. oktobra pozvana sam „radi izjave“, ali umjesto uzimanja izjave, bez prethodno uručenog pisanog rješenja i bez upoznavanja sa bilo kakvim formalnim nalogom, ja sam lišena slobode i sprovedena u Spuž. Bila sam u sedmom mjesecu trudnoće koja je zvanično označena kao trudnoća visokog rizika (dijagnoza Z35). Ljekarski nalazi su već postojali i bili dostavljeni nadležnima. Sutkinja Ina Hrković je, preko više podnesaka, bila obaviještena da je trudnoća rizična i da mi je propisan strogi režim mirovanja i izbjegavanja stresa. Uprkos tome, sprovođenje je nastavljeno – podsjeća ona za naš portal. Poslije nekoliko dana Ministarstvo pravde je naložilo da se izvršenje kazne mora prekinuti zbog toga što je zatvorenica trudna.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251105061152_63bba7e7c59d2ac9ccc15d07cccbb2b2c411723f6a678612f84069e877894a0e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251105061152_63bba7e7c59d2ac9ccc15d07cccbb2b2c411723f6a678612f84069e877894a0e" data-rendition-name="original" width="750" height="1334" loading="lazy" alt="objava 1"> <figcaption>Objava Podgoričanke na društvenim mrežamaetv</figcaption> </figure>  - To je urađeno tek nakon što sam lišena slobode i držana, iako je prekid morao da se obezbijedi unaprijed. Konkretno: ja sam držana pod mjerom koja ugrožava moj i život i nerođene bebe – pa tek onda je naknadno „papir ispravio stvar“. To nije zakonito postupanje. To je prvo protivpravno lišenje slobode, pa onda naknadno traženje papira da se opravda ono što je već urađeno. Prema crnogorskom Zakonu o izvršenju kazni jasno postoji institut prekida izvršenja kazne za trudnice i u slučaju zdravstvenog rizika. Prema Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima (član 3 i član 5), država ne smije da te liši slobode bez zakonske osnove i ne smije da te izlaže ponižavajućem i nehumanom postupanju. U mom slučaju, oba standarda su prekršena – kategorična je naša sagovornica. Ogorčena je na postupanje sutkinje Ine Hrković, uz konstataciju da je postupala protivno zakonu i protivno dužnoj pažnji. - Postupano je prema meni kao da sam kriminalac, iako sam u tom trenutku bila trudnica sa visokim rizikom i lice koje prijavljuje nasilje nad djetetom. Ignorisala je moje zdravstveno stanje. Dala je zeleno svjetlo da se sprovođenje nastavi iako nije bilo zakonite, prethodno uručene naredbe meni, što otvara ozbiljnu sumnju na nezakonito lišenje slobode – kaže ona. Posebno je zapanjena stavom sutkinje da nastavi sa „postupanjem koje je vodilo ka zatvaranju“ iako je bila upoznata sa kompletnom dokumentacijom koja je potvrdila visokorizičnu trudnoću. - Umjesto da zaštiti trudnicu i dijete ona me zatvorila. Nakon mog hapšenja, umjesto da se sve hitno zaustavi dok se ne provjeri stanje djeteta i moje stanje, nastavljena je radnja izvršenja i pritisak preko Centra za socijalni rad - ogorčena je sagovornica Portala ETV. &nbsp;INSTITUCIONALNI PRITISAK&nbsp; Podsjetila je i na snimak koji je njena porodica dostavila Portalu ETV dok je ona bila u zatvoru, a na kojem se vidi da sutkinja Hrković, kada je u pratnji policije i izvršitelja stigla pred vrata njenog porodičnog doma, prišla sigurnosnoj kameri u hodniku i okrenula je kako ne bi, smatra mlada Podgoričanka, bilo snimljeno njihovo postupanje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251105061152_09c1bab645544cf9984cf886c441890c9073495fd2dd14d137fb7c7ebc48d567.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251105061152_09c1bab645544cf9984cf886c441890c9073495fd2dd14d137fb7c7ebc48d567" data-rendition-name="original" width="750" height="1334" loading="lazy" alt="objava 2"> <figcaption>Objava Podgoričanke na društvenim mrežamaetv</figcaption> </figure>  - Ako je sve rađeno po zakonu i transparentno, zašto se kamera sklanja? Zašto se prekida dokumentovanje onoga što se dešava ženi u zatvoru koja je u sedmom mjesecu rizične trudnoće? To je pitanje na koje moraju da odgovore i Sudski savjet i Ministarstvo pravde. Ovo nije lični sukob sa jednim sudijom. Ovo je pitanje da li je sudija upotrijebila sudsku moć da zastraši žrtvu i da pokrije trag institucionalnog nasilja – naglašava ona. Institucionalni obračun sa njom i njenom porodicom nastavljen je, dodaje, i dok je bila zatvorena. - Službeno lice Dragoljub Kaluđerović je, prema onome što imamo zapisano, komunicirao sa mojom majkom uz prijetnje tipa: „To će joj doći glave“. Umjesto da zaštite dijete i majku trudnicu, nastavlja se sa pritiskom na moju porodicu i pokušajem da se isposluje izvršenje sudske odluke, u trenutku kad mene fizički drže, izoluju i slabe. To je klasičan obrazac zloupotrebe moći: slomi majku, odvoji je, pa onda guraj kontakt djeteta sa osobom koju je dijete već označilo kao nasilnu. I sve to pod etiketom „zakonskog postupanja“ – naglašava mlada Podgoričanka. Zapanjena je da se institucije oglušuju na činjenicu da djevojčica ne želi da ide kod oca.&nbsp; - Dana 24. jula 2025. u zapisnicima iz postupka izvršenja (I.br. 70/24) jasno stoji da je moje dijete reklo da ne želi kontakt sa ocem i da ga se plaši, jer ju je tukao. To je zabilježeno u prisustvu državnih službenika. Postoje medicinski nalazi i sudsko-medicinska dokumentacija iz februara 2025. koji opisuju povrede kod djeteta, uključujući povrede mekih tkiva stomaka i tijela. Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kategorična je naša sagovornica.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251105061152_ad5e8c562cca1bcf18327a194489bf78cd0038236d93bdd60fe609392de9cbb4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251105061152_ad5e8c562cca1bcf18327a194489bf78cd0038236d93bdd60fe609392de9cbb4" data-rendition-name="original" width="750" height="1334" loading="lazy" alt="objava3"> <figcaption>Objava Podgoričanke na društvenim mrežamaetv</figcaption> </figure>  To znači, kaže ona, da u Crnoj Gori njeno dijete nema gdje da se obrati za zaštitu. - Skandal je da je, dok su mene držali u zatvoru, nastavljen pokušaj „izvršenja kontakta moga djeteta, bez mene i protiv djetetove volje“. Dakle, ne samo da je sud znao da sam trudnica sa visokim rizikom, nego je znao i da sam fizički spriječena da branim dijete – i baš tad su nastavili „izvršenje“. To je direktno suprotno obavezi države da postupa u najboljem interesu djeteta. Prema Konvenciji o pravima djeteta, član 3 i član 19, dijete ima pravo da bude zaštićeno od nasilja i prisile, i interes djeteta mora biti prioritet u svakoj odluci. Ovdje interes djeteta nije tretiran ni sekundu – ogorčena je ona. &nbsp;KRIVIČNE PRIJAVE Od institucija zahtijeva „hitnu i nezavisnu provjeru postupanja sutkinje Ine Hrković“. - Sa punom provjerom zakonitosti lišenja moje slobode od 24.10.2025. i toga kako je bilo moguće da se trudnica u sedmom mjesecu rizične trudnoće sprovodi bez prethodno uručenog naloga. Očekujem pokretanje postupka pred Sudskim savjetom i Ministarstvom pravde zbog mogućeg prekoračenja ovlašćenja i uskraćivanja zaštite trudnici i djetetu. Tražim istragu u slučaju prijetnji mojoj majci, uz provjeru službenih komunikacija službenih lica uključenih u „izvršenje“. Zahtijevam privremenu zabranu bilo kakvog kontakta između moje maloljetne kćerke i lica koje je ona u službenom zapisniku označila kao nasilno, sve dok nezavisni psiholozi i nezavisni sudski vještaci (koji nijesu do sada radili u predmetu) ne daju nalaz da je kontakt bezbjedan za dijete – poručuje mlada Podgoričanka. Ona je juče na svojim nalozima na društvenim mrežama objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju njene optužbe na račun bivšeg supruga da je tukao njihovu djevojčicu kada je boravila kod njega, zbog čega ona od početka ove godine kategorično odbija da mu preda dijete. Objavila je i više dokumenata. - Sve ovo iznosim javno, jer više nemam povjerenje u domaće institucije. Imamo odbijene prijave nasilja nad djetetom. To je strašno – zaključuje naša sagovornica. Ona je juče Specijalnom državnom tužilaštvu podnijela krivičnu prijavu protiv sutkinje Ine Hrković i Osnovnom tužilaštvu u Podgorici protiv Dragoljuba Kaluđerovića. Po nalogu suda, dok je Podgoričanka bila u zatvoru, kako smo pisali, njena porodica je bila obavezana da djevojčicu preda ocu, ali dva pokušaja su ostala bezuspješna, jer je petogidišnjakinja odbijala da ide sa njim. - ...ona (je) vrištala i plakala i nije htjela sa njim – rekla nam je prošle sedmice familija Podgoričnake. Tada su nam kazali i kako su im izvršitelj i socijalna radnica predlagali da je ostave, odnosno „da joj baba pobjegne“, što je ona kategorično odbila. - Izvršitelj je danas, poslije neuspješne primopredaje, zaprijetio babi da će nam se „ovo obiti o glavu“ – kazali su oni prošle sedmice za naš portal. Sutkinja Hrković je još u maju naložila Podgoričanki da petogodišnju kćerku mora da predaje ocu svake druge sedmice utorkom i četvrtkom od 16 do 19 sati, kao i svake druge sedmice utorkom, takođe od 16 do 19 sati, a te sedmice i vikendom – od petka do neđelje veče. Ona je to, međutim, odbijala i zahtijeva da se djevojčica sa ocem sastaje isključivo pod nadzorom.&nbsp;

"Klasičan obrazac zloupotrebe moći: slomi majku, odvoji je, pa onda guraj kontakt djeteta“

Apelacioni sud Crne Gore ukinuo je i vratio Višem sudu na ponovno odlučivanje oslobađajuću presudu protiv Mitra Kneževića, Stojana Albijanića, Nemanje Miljkovića, Petra Zolaka, Srđana Svjetlanovića, Davida Banjca i Stefana Regojevića za pljačku Pošte u Nikšiću 20. oktobra 2021. godine u kojoj je ubijen radnik obezbjeđenja Ljubiša Mrdak.
- Apelacioni sud je, nakon sjednice vijeća, donio rješenje kojim je uvažio žalbe Višeg državnog tužilaštva u Podgorici, punomoćnika oštećene porodice Mrdak i ovlašćenog predstavnika oštećene Pošte Crne Gore AD Podgorica i povodom tih žalbi i po službenoj dužnosti ukinuo presudu Višeg suda u Podgorici i vratio predmet prvostepenom sudu na ponovno suđenje - saopšteno je iz Apelacionog suda. 
Prvostepenom presudom optuženi Mitar Knežević, Stojan Albijanić, Nemanja Kaurin Miljković, Petar Zolak, Srđan Svjetlanović, David Banjac i Stefan Regojević oslobođeni od optužbe da su izvršili krivično djelo razbojništvo u saizvršilaštvu jer nije dokazano da su učinili djelo za koje su optuženi.
Oštećena porodica Mrdak i Pošta Crne Gore AD Podgorica upućeni su na redovnu građansku parnicu radi ostvarivanja imovinsko pravnog zahtjeva. Kako su ukazali u Apelacionom sudu, žalbe protiv prvostepene presude izjavili su u zakonskom roku Više državno tužilaštvo u Podgorici, punomoćnik oštećene porodice Mrdak i ovlašćeni predstavnik oštećene Pošte Crne Gore AD Podgorica.
- U postupku odlučivanja o žalbama, Apelacioni sud je utvrdio da se osnovano žalbama Višeg državnog tužilaštva, punomoćnika oštećene porodice Mrdak i ovlašćenog predstavnika oštećene Pošte Crne Gore AD Podgorica ukazuje da su prilikom donošenja prvostepene presude i u samoj presudi, počinjene bitne povrede odredaba krivičnog postupka, koje je utvrdio i ovaj sud, pazeći na iste po službenoj dužnosti - naveli su u Apelacionom sudu.
Bitne povrede se, prema njihovim riječima, odnose na to da u prvostepenoj presudi nijesu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, a oni koji su navedeni su u potpunosti nejasni i u znatnoj mjeri protivrječni. 
- Pored navedenog zaključak je Apelacionog suda da se izjavljenim žalbama osnovano ukazuje i da je činjenično stanje nepotpuno utvrđeno. Iz navedenih razloga prvostepena presuda je ukinuta i predmet vraćen prvostepenom sudu na ponovno suđenje - naveli su u Apelacionom sudu.

Apelacioni sud ukinuo oslobađajuću presudu za pljačku Pošte 2021. godine

Još jedan slučaj nasilja nad ženom potresao je crnogorsku javnost. Nadzorne kamere ugostiteljskog objekta u Beranama zabilježile su napad u kojem je 25. oktobra teško povrijeđena 22-godišnja Dajana Ćujić, državljanka Srbije zaposlena u lokalu.
Za napad je osumnjičen 43-godišnji Beranac Vaso Raičević, višestruki povratnik u izvršenju krivičnih djela sa elementima nasilja, koji je uhapšen tek osam dana nakon incidenta. Sudija mu je odredio pritvor u trajanju od 30 dana.
Ćujić je za Televiziju E ispričala da napadača poznaje kao gosta, te da pretpostavlja da je motiv napada bio to što je promijenila lokal u kojem radi i poslodavca.
- Sjećam se kako je ulazio u kafić, ja mu kažem najnormalnije ‘dobar dan’, on mi odgovara ‘dobar dan’. Sljedeći momenat čega se sjećam jeste kako se budim u Urgentnom, sestra stoji pored mene i govori mi: ‘Zašili su ti glavu" - kazala je Ćujić.
Nakon napada, mlada žena je zadobila teške povrede glave, brojne modrice, posjekotine, ogrebotine i podlive, uz gubitak svijesti i privremenog pamćenja.
Policija se, nakon incidenta, nije oglašavala, ali su snimci nadzornih kamera izazvali burne reakcije javnosti.
Napad je osudila potpredsjednica Skupštine Crne Gore Zdenka Popović, poručivši da državni organi moraju poslati jasnu poruku da Crna Gora ne smije biti društvo u kojem se nasilje nad ženama olako tretira, ocijenivši slučaj kao pokušaj ubistva.
Međutim, koliko je brza i efikasna bila beranska policija, govori činjenica da je osumnjičeni uhapšen tek nakon 8 dana bjekstva.
Ćujić je otkrila da je napadač, iako u bjekstvu, dva puta dolazio na njenu kućnu adresu, dok policija nije reagovala uprkos prijavama.
- Rekli su nam da je u bjekstvu, a on mi je poslije dvije noći došao na kućnu adresu. Ja sam i to prijavila. Policija je rekla ‘otići ćemo da vidimo da li je on tamo’. Drugu noć sam ga vidjela u gradu, prijavila sam im gdje je, ali niko nije reagovao. Tek kada sam uključila Sigurnu kuću, žena koja tamo radi pozvala je policiju i rekla mi: ‘Biće uhapšen za 15 minuta’. I tada su ga stvarno uhapsili - ispričala je Ćujić.
Sličan stav iznijela je i poslanica Aleksandra Vuković Kuč, koja je istakla da je nedopustivo da prođe deset dana da se pronađe osumnjičeni kojeg su snimile kamere.
- Momak koji ponavlja ovo svoje djelo, koji pokazuje nasilničko ponašanje, uhapšen je tek nakon deset dana - to je previše. Naš bezbjednosni sektor mora biti efikasniji. Policija i bezbjednosne službe moraju reagovati kako bismo spriječili eskalaciju nasilja koja sve više obilježava Crnu Goru - kazala je Vuković Kuč.
Osumnjičeni Vaso Raičević prvo je zadržavan 72 sata, a potom mu je, kako saznaje TV E, sudija za istragu Osnovnog suda u Beranama odredio jednomjesečni pritvor — zbog opasnosti od bjekstva i mogućnosti da ponovi krivično djelo. Dajana Ćujić kaže da sada živi sa strahom i da ne zna što će se desiti nakon isteka pritvora.

Tag: huavei

Pet osoba optuženo u korupcionaškoj aferi Huavej u Evropskom parlamentu

Umjesto presude sud preotvorio postupak protiv kavčana za šverc 743 kilograma kokaina

MMCG: Prepoznavanje Omladinskog parlamenta potvrda da su mladi postali vidljiviji akteri

Ministarstvo finansija: Prepoznati smo kao jedan od ključnih generatora evropskih reformi

KCCG: Danas besplatna kontrola lipidnog statusa

PRATITE TVe UŽIVO