Košarkaški klubovi osoba sa invaliditetom Paramont i Ibar odigraće sjutra u Podgorici revijalnu utakmicu u formatu 3x3 basket u kolicima, saopšteno je iz Paraolimpijskog komiteta. 
 
Meč će biti odigran na Trgu Vektre, u okviru završnog turnira sezone. 
 
Za podgorički sastav nastupiće Radmilo Baranin, Nikola Mišurović, Andrej Šibalić i Igor Minevski, dok će boje rožajskog kluba braniti Jasminko Nokić, Nedžad Pepić, Vladan Nikolić i Mersad Murić. 
 
- Taj duel nije samo sportsko nadmetanje, već i prilika da se istakne značaj košarke u kolicima kao sporta jednakih šansi, inspiracije i borbenosti - ističu u saopštenju.
Početak meča planiran je za 22 sata.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Paramont i Ibar na finalu sezone 3x3 u Podgorici

Kako Vlada formalno Milojka Spajića, a suštinski Andrije Mandića upravalja procesima nakon IBAR jasno piše u Non pejperu Evropske komisije - koji do sada najupečatljivije pokazuje da ova Vlada neće ispuniti zadatak i zatvoriti sva poglavlja - poručili su u Evropskom savezu Crne Gore.
Diplomatske pres konferencije i, kako su kazali, kurtoazije nakon sastanaka i posjeta na visokom nivou i samozavaranje Vlade i varanje građana sa "ambicioznim, ali ostvarivim ciljevima" su jedno, a papir je taj koji nam jasno kaže đe smo.
- Uporno smo govorili da je usvajanje Izvještaja o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila, famoznog IBAR-a, važan momenat na putu Crne Gore prema EU, ali da su ta mjerila upravo ono što im ime kaže - privremena - ukazali su u Evropskom savezu.
Oni, kako su ustvrdili, predstavljaju potvrdu da smo nešto formalno ispunili i otvaraju vrata faza koje su puno ozbiljnije i traže konkretne, vidljive rezultate čije nedostizanje nije moguće zamagliti ili sakriti uobičajenim eufemizmima, frazama i floskulama.&nbsp;
- Uostalom i iz ove Vlade su priznali da je gotovo 80 odsto mjerila dostignuto prije 2020. &nbsp;U "principu regate" Albanija nam diše za vratom i ubrzava, izvan zvaničnih sastanaka se sve češće govori da je atmosfera oko napretka i potencijalnog ulaska Albanije u EU puno pozitivnija, dok entuzijazam po pitanju Crne Gore splašnjava - naveli su oni.
Imamo, cijene, još šansu da budemo "prva naredna članica", ali upozoravaju da je potreban radikalan zaokret - i kod nas i u Briselu.
- I naravno nova istinski proevropska, građanska i patriotska Vlada stopostotno posvećena reformama i integraciji u EU - dodali su u Evropskom savezu.
Nema, poručuju oni, potrebe sa neuspjelim projektima poput prethodne tri vlade trošiti godine još jedne generacije građanki i građana Crne Gore koji žele biti građani EU.
- Nadamo se da i naši zapadni prijatelji konačno to uviđaju - zaključili su u saopštenju.

Evropski savez: U Non pejperu Evropske komisije jasno piše kako Vlada upravlja procesima nakon IBAR-a

Građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić u razgovoru za Antenu M kaže da je tempo približavanja Crne Gore ka EU nakon dobijanja IBAR-a usporen zbog, kako navodi, prevelikog angažovanja ministara na lokalnim izborima.
Bajramspahić ukazuje da se to najbolje vidi po tome šta je na dnevnom redu sjednice Vlade jer, dodaje, više nemamo intenzivnu zakonodavnu inicijativu.
- Prilika postoji, mapa puta koja je sačinjena i plan za stvaranje pogleda koji je vrlo širok i veoma veliki broj problema može da iskrsne na tom putu, to ne znači nikakvu izvjesnost, već neku dinamiku i zamisao kako bi u idealnim uslovima stvari mogle da funkcionišu. Ne samo da nisam sigurna da se držimo tog plana, već nažalost se ne ulažu dovoljni napori da ne iskočimo iz šina i da ne dođemo u naše standardne konflikte zbog kojih institucije neće imati dovoljno fokusa u onome što su naše evropske obaveze - smatra Bajramspahić.
Bajramspahić navodi da ukoliko bi Vlada ispunjavala sve obaveze postoji mogućnost da do kraja decembra zatvori još četiri poglavlja ali pod uslovom, kako napominje, da se ne prave uporedo problemi u oblasti vladavine prava.
Smatra da su poruke, da će Crna Gora postati članica EU do 2028, jedino realne u domenu teorije.
- Da bismo to uspjeli, potrebno je da u kontinuitet uvjeravamo svih 27 članica, da dajemo sve od sebe, da ispunimo sve direktive, da sprovedemo novo zakonodavstvo, da sprovedemo sve moguće reforme u svim pogledima i da ne proizvodimo nove probleme zbog kojih bi taj put bio zaustavljen. A to je vrlo, vrlo teško jer u Vladi ali i u društvu, iako se svi deklarativno zalažu za evropski put, imamo oni koji ne prihvataju reforme, već kad god imaju priliku sprovode aktivnosti koje su suprotne reformskim ciljevima i principima vladavine prava i jednog demokratskog društva - smatra Bajramspahić.
Na pitanje da li je IBAR bio poklon Crnoj Gori od Evropske unije, Bajramspahić odgovara: "Kada pažljivo pogledate obaveze koje smo imali, odnosno onih 83 mjerila, od kojih jedna trećina nije bila ispunjena u trenutku kada je ova aktualna vlada preuzela odgovornost za ispunjenje obaveza iz poglavlja 23-24 i kada uporedite ono što je realizovano i ono što nije realizovano, vidite da značajan broj mjerila nije ispunjen. Nema dileme da je dobijanje IBAR-a bio određeni izraz dobre volje od strane EU".
Davanjem IBAR-a, smatra Bajramspahić, Brisel je ohrabrio Crnu Goru da se vrati evropskom putu poslije dužeg zastoja. 
- Pitanje je da li smo tu poruku Brisela razumjeli - zaključuje Bajramspahić.

1250x600

1084x550

Bajramspahić: Usporen tempo približavanja Crne Gore EU nakon IBAR-a

Vlada Crne Gore iskoristila je usvajanje Strategije za borbu protiv korupcije isključivo u svrhu sticanja IBAR-a, dok je istinske reforme u borbi protiv korupcije brzo ostavila po strani zarad uskopartijskih interesa, ocijenjeno je iz Centra za monitoring i istraživanje (CeMI).
Šef Pravnog odjeljenja CeMI-ja i član Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije Vladimir Simonović ukazao je da nije prošlo ni pola godine od usvajanja Strategije za borbu protiv korupcije, a da taj dokument već djeluje kao mrtvo slovo na papiru.
- Vlada Crne Gore iskoristila je usvajanje Strategije isključivo u svrhu sticanja IBAR-a, dok je istinske reforme u borbi protiv korupcije brzo ostavila po strani zarad uskopartijskih interesa. Potvrdu ovoj tezi predstavlja nedavno usvojeni Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima, kojima je gotovo u potpunosti narušen prvi strateški cilj Strategije za borbu protiv korupcije - naveo je Simonović u saopštenju.
Podsjetio je da prvi cilj Strategije jasno prepoznaje potrebu za jačanjem nezavisnosti, nepristrasnosti i odgovornosti svih ključnih institucija u borbi protiv korupcije.
- Ispunjenje ovog cilja zavisi od usklađivanja zakonskog okvira koji reguliše rad institucija, uključujući i policiju, kao i osiguravanje da napredovanje i zapošljavanje budu u skladu sa standardima Savjeta Evrope i preporukama Evropske komisije. Izmjene i dopune Zakona o unutrašnjim poslovima potpuno su suprotne proklamovanom cilju - istakao je Simonović.
Prema njegovim riječima, umjesto unapređenja profesionalizma, ove izmjene omogućavaju nastavak partijskog zapošljavanja.
- Nadležnost za kadriranje prelazi sa nezavisnih komisija na ministra unutrašnjih poslova. Ministar sada ima ovlašćenje da formira komisiju za provjeru znanja kompetencija i da postavlja kriterijume koje će komisija primjenjivati u postupku zapošljavanja policijskih službenika - rekao je Simonović.
Ukazao je da izmjene Zakona omogućavaju zapošljavanje policijskih službenika bez javnog oglašavanja i kadrovskog plana, dok istovremeno otvaraju vrata nagrađivanju lojalnih partijskih kadrova kroz institut „vanrednog napredovanja“.
- Ovaj sistem, umjesto da nagrađuje zaista zaslužne službenike, zahtijeva samo odsustvo negativne evidencije poput disciplinskih kazni ili prekršaja Kodeksa etike. Drugim riječima, uslovi za „vanredno napredovanje“ su svedeni na minimum: dovoljno je da policijski službenik izbjegava prekršaje, bez obzira na stvarne zasluge. Ovakve izmjene ne smanjuju korupcijske rizike – njihov efekat je dijametralno suprotan - kazao je Simonović.
Ocijenio je da Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima ne jača policiju kao jednu od ključnih institucija za borbu protiv korupcije, već produbljuje političku kontrolu nad njenim radom.
- Podsjećamo Vladu i Skupštinu Crne Gore da naš Evropski put podrazumijeva ispunjavanje visokih standarda vladavine prava, jačanje nezavisnih institucija i odlučnu borbu protiv korupcije - poručio je Simonović.
Kazao je da se usvajanje ovakvih zakonskih rješenja, koja nastavljaju praksu zarobljavanja institucija i jačanja političkog uticaja nad njima, direktno kosi sa proklamovanom težnjom 44. Vlade da Crna Gora postane članica EU do kraja 2028. godine, i dodatno produbljuje sumnju u istinsku evropsku orijentaciju vladajuće strukture.

Vlada Strategije za borbu protiv korupcije iskoristila za dobijanje IBAR-a, dokument već kao mrtvo slovo na papiru

Poslanica CIVIS-a Maja Vučelić reagovala je nakon što su iz DNP-a danas usvojili niz zaključaka kojima traže od Vlade podršku za izmjene Ustava u dijelu srpskog jezika, kao i podršku zakonu o dvojnom državljanstvu, normiranje trobojke kao državne zastave, promjenu lokacije kolektora...
Ona je podsjetila da je vladina platforma „Barometar 26“, usvojena bez ijednog glasa protiv, pa i uz podršku DNP-a.
- Barometar jasno obavezuje sve potpisnike da se fokusiraju na jedinstvo i EU integracije, uz izbjegavanje identitetskih i drugih polarizujućih pitanja. Današnji zahtjevi DNP-a, uz njihovo otvoreno priznanje da se ta platforma kosi sa njihovim programom, direktno obesmišljavaju „Barometar 26“ i otvaraju rizik političke krize već u prvim danima 2026. godine koja je presudna za evropsku budućnost države, napisala je Vučelić na mreži “X”
Kako je kazala, u trenutku kada EU pokazuje spremnost za proširenje, Crna Gora nema luksuz da gubi fokus.
-Evropske integracije, vladavina prava i stabilnost moraju ostati iznad partijskih ultimatuma i političkih performansa koji proizvode podjele i blokade. Crnoj Gori je potrebno jedinstvo svih koji se istinski bore za vitalne državne ciljeve, a prema onima koji blefiraju i svjesno usporavaju evropski put mora se na vrijeme jasno odrediti u skladu sa državnim interesima - poručuje poslanica.
Kako je kazala, "Vlada nije poligon za lične frustracije, a Crna Gora je veća od bilo čijih političkih igara."

Vučelić: DNP obesmišljava platformu "Barometar 26", Crnoj Gori treba jedinstvo a ne blokada

Predsjednica francuske skupštine Jael Braun Pive sastala se u četvrtak ispred zgrade parlamenta sa poljoprivrednicima koji protestuju u Parizu, koji su je glasno izviždali.
Oni su dobacivali "ostavka, ostavka", prenosi Figaro.
Oko 100 poljoprivrednika okupilo se rano u Parizu uprkos zabranama, protestujući protiv sporazuma o slobodnoj trgovini sa Merkosurom i tražeći administrativna pojednostavljenja.
Demonstranti su blokirali Trijumfalnu kapiju i Ajfelov toranj, a djelimično je zatvoren auto-put A13 u zapadnom dijelu prijestonice, saopštila je pariska policija, preniose Nezavisne novine.
Poljoprivrednici iz sindikata Ruralne koordinacije takođe su blokirali pristup skladištu nafte DPA u Basensu, u blizini Bordoa.
Na licu mjesta je prisutna policija, a vlasti su apelovale na vozače da izbjegavaju pogođena područja.

Francuski poljoprivrednici izviždali predsjednicu skupštine

Sada je i zvanično. Na božićnoj proslavi televizije Informer pjevao je osuđeni ubica. Da je Dragan Ašanin počinio ubistvo 1992. godine za N1 potvrdio je i Viši sud u Beogradu, navodeći da je zbog toga osuđen na 11 godina zatvora. Ali kako je moguće da se takav čovjek našao u društvu štićenih ličnosti - predsjednika države, predsjednice Skupštine i gotovo pola Vlade? Da li je sistem obezbeđenja zakazao ili je jedini dosije koji se računa – partijski?
Zar nijeste oduvijek željeli da znate kako izgleda privatna zabava gotovo cijele Vlade Srbije, skupa s predsjednicom Skupštine i predsjednikom države. Ko se napio, ko posvađao, šta su jeli i uz koje su se pjesme veselili?
Kako piše N1, do pojave televizije Informer na medijskom nebu Srbije, bilo je nezamislivo ovakve scene gledati uživo. U uređenoj zemlji, nezamislivo je i da se u društvu štićenih ličnosti, a prije svega predsjednika države, pojavi osuđeni ubica.
Jer čovjek koji se fotografisao s predsjednikom Aleksandrom Vučićem, koji se više puta našao u zagrljaju ministra Darka Glišića, koji je predsjednici Skupštine pjevao na uvce i koji je dijelio mikrofon s ministrom policije Ivicom Dačićem - e taj čovek izvršio je ubistvo 1992.
Dragan Ašanin, umjetničkog imena Aške, tada harmonikaš, oktobra '92. u Novom Beogradu ubio je svoju bivšu partnerku, tada 18-godišnjakinju u koju je iz pištolja pucao pred njenim maloljetnim bratom.
Tu informaciju prvi je objavio Nemanja Šarović, za N1 to je potvrdio i Viši sud u Beogradu.
„Presudom Okružnog suda u Beogradu od 26.05.1993. koja je preinačena odlukom Vrhovnog suda Srbije od 19.05.1994. okrivljeni Dragan Ašanin oglašen je krivim zbog izvršenja krivičnog djela ubistvo, pa je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 11 godina u koju mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru“, stoji u odgovoru Suda.
„Samo da objasnim, ja to nisam znao! Istina je da je gospodin Ašanin 1992. godine počinio to ubistvo koje je u presudi okarakterisano kao ubistvo bez predumišljaja. Ja da sam znao, ili da je bilo ko iz Informera znao, na našoj Božićnoj proslavi gospodin Ašanin ne bi pjevao, ali ne zato što to nije po zakonu jer je, pošto je odslužio zatvorsku kaznu, po zakonu on slobodan čovjek. Ja ga ne bi pozvao da pjeva da sam to znao iz moralnih razloga“, rekao je Dragan J. Vučićević, glavni urednik TV Informera.
Glavni urednik Informera nije morao da zna, ali je morala služba obezbjeđenja predsjednika države.
„Ko bi tamo mogao da bude, sa kojom namjerom, zašto - pojednostavljeno, to je zanat kojim se ti ljudi bave i bezbjednjaci moraju da saznaju ko su ta lica koja bi mogla neposredno da ugroze štićeno lice ili da ga kompromituju svojim prisustvom“, kaže Aleksandar Radić, vojni analitičar.
Kako je onda pripadnicima Vučićevog obezbjeđenja promakao ni manje ni više nego - osuđeni ubica?
„Mislim da službi bezbjednosti nije promakao osuđeni ubica, ne mogu vjerovati da nisu znali ko je i šta je tamo, nego je jednostavno sistem vrednosti promijenjen. Društvo je podijeljeno na vas i nas. Postoje dvije grupe ljudi, oni koji vole predsjednika Republike i to su dobri ljudi, nezavisno od toga da li su ležali zbog ubistva 18-godišnjakinje u zatvoru ili za silovanje muškaraca - jednostavno oni su politički podobni“, kaže Radić.
U kratkom telefonskom razgovoru za N1, bivši predsjednik Srbije Boris Tadić kaže da je napravljen strašan propust, pa konstatuje - da smo mi normalna zemlja, ovdje bi morala biti pokrenuta istraga.

Srbija: Osuđeni ubica pjeva državnom vrhu - propust službe ili su sada takvi ljudi politički podobni

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović večeras je odgovarao na pitanja medija uoči svečane akademije "Veče međimurskog identiteta", a jedna od onih zanimljivih odnosila se na američke pretenzije na Grenland.
- To je danska teritorija, ne možete nego biti na strani Danske. Stvari su potpuno jasne... Možda tu priču s Grenlandom treba demistifikovati - kazao je Milanović novinarima.
U nastavku je ocijenio da "Grenland za američku sigurnost ne predstavlja ništa, a ako jednog dana bude nešto predstavljao, tada više neće biti ni Evrope ni Amerike jer to znači da će se arktički led do te mjere otopiti da će Amerika, ako opstane, imati glavni grad u Denveru, a ne Vašingtonu".
- Postoje, samo ne znam jesu li u američkoj administraciji to još vidjeli na karti, Svalbardska ostrva. Ona pripadaju u principu Norveškoj. Ona su malo istočnije od Grenlanda i tamo završava golfska struja i more nije zaleđeno. To je interesantno. Evo, dao sam im temu za razmišljanje. Možda su vidjeli na karti da postoje i ta ostrva. Grenland je beskoristan - tvrdi Milanović.
Dodao je da "nije na njemu da se miješa u poteze Trumpa" i kazao da u hrvatskom interesu nije da kaže baš sve što misli o tom njegovom potezu.
- Ovo je dokaz da međunarodno pravo ne postoji ni kao fikcija - zaključio je Milanović prenosi Index.hr.&nbsp;

Tag: ibar