Više od 1.000 američkih imigracionih agenata napustilo je područje Minesote, a stotine drugih će otići u danima koji dolaze, izjavio je u nedjelju Tom Homan, povjerenik za granicu američkog predsjednika Donalda Trampa, govoreći o povlačenju pojačanih snaga za provođenje imigracionih zakona.
- Mala bezbjednosna jedinica ostaće još kratko vrijeme kako bi štitila preostale imigracione agente i reagovala kada naši agenti izađu na teren i budu okruženi agitatorima i stvari izmaknu kontroli - rekao je Homan u emisiji "Face the Nation" na SiBiEsu (CBS). Nije precizirao šta podrazumijeva pod malom jedinicom.
Dodao je da će agenti nastaviti istraživati navode o prevarama, kao i protest protiv imigracione politike koji je prekinuo bogoslužje u jednoj crkvi.
- Već smo deportovali više od 1.000 ljudi, a u ponedjeljak, utorak, deportovaćemo još nekoliko stotina. Vratićemo se na prvobitni obim prisustva na terenu - naveo je Homan.
Hiljade službenika poslane su u područje Mineapolisa i St. Pola u okviru operacije američke službe za imigraciju i carinu (ICE) nazvane "Operation Metro Surge". Ministarstvo domovinske sigurnosti je saopštilo da je riječ o njihovoj najvećoj operaciji imigracionog provođenja zakona do sada i da je bila uspješna. No, akcija je bila suočena sa sve žešćim kritikama kako je situacija postajala sve napetija, a dvoje američkih državljana je ubijeno.
Protesti su postali česti. Mreža lokalnih stanovnika organizovala se kako bi pomagala imigrantima, upozoravala ih na dolazak agenata ili snimala postupanje službenika. Smrtni hici koje su savezni službenici ispalili na Rene Gud i Aleksa Pretija izazvali su osude i otvorili pitanja o postupanju agenata, što je dovelo do izmjena u samoj operaciji.
Homan je prošle sedmice objavio da će 700 federalnih službenika odmah napustiti Minesotu, ali je i dalje više od 2.000 njih ostalo u toj saveznoj državi. U četvrtak je rekao da je značajno povlačenje već u toku i da će se nastaviti tokom ove sedmice.
Naglasio je da sprovođenje imigracionih zakona u području Tvin sitisa neće prestati i da će masovne deportacije širom SAD-a biti nastavljene. Službenici koji napuste Minesotu vratiće se u svoje matične stanice ili će biti raspoređeni na druge lokacije.
Na pitanje može li neka buduća operacija dostići razmjere akcije na ovom području, Homan je odgovorio da to zavisi od situacije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Trampov povjerenik za granicu kaže da će mala bezbjednosna jedinica ostati u Minesoti nakon smanjenja operacije

Ministarstvo nacionalne bezbjednosti SAD ažuriralo je statistiku uhapšenih državljana drugih zemalja koji su u Americi optuženi za teška krivična djela, a među novim imenima na listi nalaze se i dvije osobe iz Bosne i Hercegovine, prenijeli su sarajevski mediji.
Navodi se da su u posljednjim akcijama Agencije za imigraciju (ICE) i Granične patrole SAD-a uhapšeni Brankica Janković i Armin Smajilović.
Janković je uhapšena u gradu Nešvilu, u saveznoj državi Tenesi, a sumnjiči se za posjedovanje narkotika i neodobreni boravak na tuđem posjedu.
Smajilović je takođe uhapšen u Nešvilu, a tereti se za ubistvo s predumišljajem.
Na listi, koju su nazvali „Najgori od najgorih“ (Worst of the worst), odranije se nalazi 11 osoba koje imaju pasoš BiH ili su porijeklom iz ove zemlje.
To su Jeton Bitići, Admir Vele, Safet Avdulahaj, Demir Kećo, Gordana Juhić, Mirdal Lipljanac, Adnan Sinanović, Kemal Dugalić, Ermin Šarić, Denisa Alimanović i Hata Šarić.
Oni se terete za brojna teška krivična djela, od napada, posjedovanja i prodaje narkotika do krađa i pranja novca.
Još nije poznato da li će ove uhapšene osobe biti deportovane u BiH i gdje se trenutno nalaze, naveli su sarajevski mediji.

SAD: U akciji ICE-a uhapšeno još dvoje državljana BiH

Donald Tramp izjavio je da su smrti Rene Gud i Aleksa Pretija u Mineapolisu tužni incidenti koji se „nijesu smjeli dogoditi“, ali je dodao da žrtve pucnjave u koju su bili uključeni agenti imigracione službe (ICE) „nijesu bili anđeli“. Tramp je to rekao u novom intervjuu za NBC News, ističući da se niko zbog tih događaja ne osjeća gore od samih agenata federalnih službi.&nbsp;
- On nije bio anđeo, a ni ona nije bila anđeo. Ipak, nisam sretan zbog onoga što se tamo dogodilo. Niko ne može biti srećan, pa tako ni ICE. Ali uvijek ću biti uz naše sjajne ljude iz redarstvenih snaga. Moramo ih podržati. Ako ih ne podržimo, nemamo državu- rekao je Tramp.
Tramp je u intervjuu takođe naznačio mogućnost primjene „blažeg pristupa“ u sprovođenju svoje stroge imigracione politike, što predstavlja umjereniji ton u odnosu na ranije stavove njegove administracije o prisilnim deportacijama i učešću federalnih agenata u gradskim operacijama.&nbsp;
Američki predsjednik je, pored podrške federalnim službama, rekao da želi da se obave „poštene i časne“ istrage o incidentima, uključujući smrt 37‑godišnjeg Aleksa Pretija, koji je ubijen u sukobu s federalnim agentima tokom imigracione racije u Minneapolisu.&nbsp;
Slučajevi smrti Gud i Pretija izazvali su snažne reakcije javnosti i političke kritike širom SAD‑a, sa zahtjevima za nezavisne istrage o upotrebi sile federalnih agencija i smanjenjem njihovog prisustva u zajednicama koje protestuju protiv takvih operacija.&nbsp;

Tramp o pucnjavama u Minesoti i odgovornosti agenata ICE-a: Nije se smjelo dogoditi, ali ni žrtve nijesu bili anđeli

Tom Homan, visoki zvaničnik američke granične službe, danas je saopštio da savezna vlada, s trenutnim učinkom, povlači 700 agenata Imigracione i carinske službe (ICE) s područja Minesote. Odluka dolazi nekoliko dana nakon što je patolog okruga Hennepin službeno klasifikovao smrt Aleksa Pretija kao ubistvo.
Homan je pojasnio da su agenti Carinske i granične zaštite (CBP) i Imigracione i carinske službe (ICE) u Minesoti sada objedinjeni pod jedinstvenim komandnim lancem.
&nbsp;- U svakoj velikoj operaciji u kojoj sam ikad učestvovao postojao je jedinstven komandni lanac i to je smjer kojim idemo naprijed- izjavio je.
Prema izvještaju patologa okruga Hennepin, objavljenom prije nekoliko dana, smrt 37-godišnjeg Aleksa Pretija zvanično je okarakterisana kao ubistvo. Kao uzrok smrti navedene su višestruke prostrelne rane. Prema nalazu, Pretija, koji je po zanimanju bio medicinski tehničar, ustrijelili su agenti ICE-a, a preminuo je u bolnici Hennepin Healthcare tokom hitnog prijema.

SAD povlači 700 agenata ICE-a iz Minesote

Američki medij ProPublica je identifikovala dvojicu službenika Granične službe Sjedinjenih Američkih Država koji su u Minesoti ispalili devet hitaca i ubili Aleksa Pretija sredinom januara.
Prema objavi ProPublice, Pretija su u Minesoti ubili 43-godišnji Hesus Očoa i 35-godišnji Rajmundo Gutjerez.
Njihov identitet je u službenim izvještajima o ovom ubistvu pokušao biti sakriven, ali se spominju u internim dokumentima koji su objavljeni.
Takođe, u svim informacijama koje su iz Granične službe slali u Kongres imena ova dva agenta nisu bila otkrivena.
Oba agenta su poslije smrtonosne pucnjave poslani na odmor, što je potvrdilo Ministarstvo za domovinsku sigurnost SAD-a pod čijom nadležnosti se nalazi ova služba.
Gregori Bovino, jedan od viših službenika Granične službe SAD-a koji je zbog svog izgleda dobio nadimak "Gestapo Gregori", ranije je rekao da se njihova imena neće objavljivati.
Očoa je agent Granične patrole koji se CBP-u pridružio 2018. godine. Gutjerez se pridružio 2014. i radi u CBP-ovom Uredu za terenske operacije.
Raspoređen je u specijalni interventni tim, koji provodi visokorizične operacije nalik onima koje izvode policijske SWAT jedinice. Evidencija pokazuje da su oba muškarca iz Južnog Teksasa.
Očoa, koji se predstavlja kao Džesi, diplomirao je na Univerzitetu Teksas–Pan American s diplomom iz krivičnog pravosuđa, prema riječima njegove bivše supruge Andželike Očoa.
Dugogodišnji stanovnik doline Rio Grande, Očoa je godinama sanjao da radi u Graničnoj patroli i konačno je dobio posao tamo, rekla je ona. Do trenutka kada se par razišao 2021. godine, postao je zaljubljenik u oružje, s oko 25 pušaka, pištolja i sačmarica, kazala je Andžlika Očoa.

Objavljena imena dvojice agenata koji su ubili Aleksa Pretija u Minesoti

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da je naložio sekretarki za nacionalnu bezbjednost Kristi Noem da federalne snage ne intervenišu u protestima koji se održavaju u gradovima kojima vladaju opozicione Demokrate, osim ako lokalne vlasti ne traže takvu pomoć.
Usred sve većih kritika zbog represije njegove administracije prema imigraciji, Tramp je na svojoj društvenoj mreži "Truth Social" objavio da ni pod kojim okolnostima neće "učestvovati u raznim loše vođenim demokratskim gradovima u vezi sa njihovim protestima i/ili neredima, osim ako i dok nas ne zatraže za pomoć".
Nije iznio kako će njegova naredba uticati na operacije američke carine i imigracione službe i osoblja Ministarstva unutrašnjih poslova, ili drugih federalnih agencija.
- Međutim, čuvaćemo, i to veoma strogo, sve federalne zgrade koje napadaju ovi visoko plaćeni ludaci, agitatori i pobunjenici - napisao je Tramp.
Dodaje da je pored svojih instrukcija Noem naložio da Imigracione i carinske službe "ICE i/ili Granična služba da budu veoma snažne u zaštiti imovine federalne vlade".
Trampova administracija je već rasporedila Nacionalnu gardu, odnosno savezne službenike za sprovođenje zakona, u mnogim oblastima gdje vladaju Demokrate, uključujući Vašington, Los Anđeles, Čikago i Portland, u Oregonu.
Trampova naredba dolazi u vrijeme kada je protivljenje toj taktici poraslo, posebno u regionu "Tvin Siti" u Minesoti.
Glavni tužilac Minesote Kit Elison i gradonačelnici Mineapolisa i Sent Pola - "Tvin Sitija" osporili su savezne akcije sprovođenja zakona u tim gradovima, tvrdeći da Ministarstvo unutrašnjih poslova krši ustavna ograničenja.
Državni i lokalni zvaničnici tražili su hitnu naredbu za obustavljanje te akcije sprovođenja zakona ili ograničavanje njenog obima. Advokati Ministarstva pravde nazvali su tužbu "pravno neosnovanom", a savezni sudija kaže da neće zaustaviti operacije sprovođenja zakona dok se tužba razmatra.
Država Minesota i posebno grad Mineapolis bili su na ivici haosa pošto su savezni policajci ubili dvije osobe u gradu: Rene Gud 7. januara i Aleksa Pretija 24. januara. Hiljade ljudi su na ulicama protestovale protiv savezne akcije u Minesoti i širom SAD.
Trampov "Car granica" - direktno u službi Bijele kuće, Tom Homan, bivši šef ICE, predložio je da savezna administracija smanji broj službenika za sprovođenje imigracionih zakona u Minesoti - ali samo ako državni i lokalni zvaničnici sarađuju. Tramp je poslao Homana u Mineapolis poslije ubistava Guda i Pretija, što je izgleda signalizovalo spremnost da se smiri napetost u Minesoti.

Tramp rekao da federalni agenti neće bez poziva intervenisati u gradovima koje predvodi opozicija

Ministarstvo pravde SAD otvorilo je danas federalnu istragu u vezi sa građanskim pravima povodom ubistva Aleksa Pretija, stanovnika Mineapolisa kojeg su prije šest dana usmrtili federalni agenti, rekli su zvaničnici savezne vlade.
- Tragamo za svime što bi moglo da baci svjetlost na ono što se desilo toga dana i u danima i sedmicama prije toga - rekao je novinarima zamjenik glavnog tužioca SAD Tod Blanš, koji nije objasnio zašto je ministarstvo odlučilo da sprovede ovakvu istragu u vezi sa ubistvom Pretija, ali ne i sa ubistvom Rene Gud koju je 7. januara takođe u Mineapolisu ubio pripadnik Službe za carine i imigracije (ICE).
Jedino je rekao da je odsjek za ljudska prava pri ministarstvu ne istražuje svako ubistvo koje počine pripadnici snaga reda i mira, i da moraju postojati okolnosti činjenice koje "opravdavaju istragu".
- Predsjednik Donald Tramp je više puta rekao: "Naravno, ovo je nešto što ćemo da istražimo" - rekao je Blanš u vezi sa ubistvom Pretija.
Ministarstvo unutrašnje bezbjednosti saopštilo je danas da će FBI voditi federalnu istragu Pretijevog ubistva.
Ministarka ovog resora Kristi Noem je sinoć najavila ovu promjenu, jer je prvobitno istragu, kako je ona govorila, trebalo da vodi njeno ministarstvo, to jest jedna njena agencija.
Portparolka ministarstva unutrašnje bezbjednosti Triša Meklaflin rekla je da će agencija za istrage unutrašnje bezbjednosti pomagati FBI-ju.
Još jedna agencija tog ministarstva, ona za carine i graničnu zaštitu, sprovodi svoju intentu istragu ubistva Pretija, u kojeg su pucala dva pripadnika Granične patrole.

Ministarstvo pravde SAD otvorilo civilnu istragu u vezi sa ubistvom Aleksa Pretija u Mineapolisu

Sjedinjene Američke Države (SAD), zahvatio je danas novi talas protesta, na kojima su studenti pozvali na generalni štrajk i masovne demonstracije, tražeći povlačenje federalnih agenata Službe za imigraciju i carine (ICE) iz Minesote.
&nbsp;Protesti su izbili nakon što su dva američka državljanina, Aleks Preti i Rene Gud, ubijeni u januaru tokom operacija ICE-a, izazivajući ogorčenje širom zemlje, prenosi Rojters.
&nbsp;Demonstracije, koje su počele prošlog petka u Mineapolisu, zahvatile su i druge velike gradove, uključujući Njujork, Los Anđeles, Čikago i Vašington, dok su studenti širom SAD-a organizovali šetnje i štrajkove u znak protesta zbog, kako tvrde, nasilnih taktika ICE-a.
&nbsp;Demonstranti su pozvali na opšti štrajk uz slogane „Ni na posao, ni u školu, ni u kupovinu“ i „Zaustavite finansiranje ICE-a“.
&nbsp;U Mineapolisu su demonstracije eskalirale nakon što je prošle sedmice ubijen 37-godišnji medicinski radnik Aleks Preti, što je izazvalo burne reakcije i pozive na smanjenje prisustva federalnih agenata u tom području.
&nbsp;Operacija „Metro Surge“, koja je u Minesotu poslala tri hiljade agenata, izazvala je eskalaciju sukoba sa demonstrantima.
&nbsp;Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa dala je mješovite signale u vezi s operacijom.&nbsp;
&nbsp;Tom Homan, „car za granicu“ američkog predsjednija, rekao je u četvrtak da će operacije biti ograničene na ciljana hapšenja, dok je kasnije uveče sam Tramp rekao da ne planira povlačenje agenata, nazvavši Pretija „provokatorom“.
&nbsp;Takođe, na društvenim mrežama objavljeno je da je Preti bio u sukobu s agentima sedmicu prije njegove smrti, što je izazvalo dodatnu kontroverzu.
&nbsp;Na protestima u Mineapolisu i drugim gradovima, organizatori su pozvali na direktnu akciju, s ciljem vršenja pritiska na administraciju da zaista sprovede smanjenje broja agenata i smanji upotrebu nasilja u operacijama ICE-a.
&nbsp;U Džordžiji je 90 srednjih škola organizovalo štrajk, dok su u Arizoni i Koloradu škole zatvorene zbog velikog broja izostanaka učitelja i učenika.
&nbsp;Demonstracije dolaze u trenutku kada je javna podrška Trampovoj imigracionoj politici pala na najniži nivo u njegovom drugom mandatu, prema nedavnom istraživanju Rojters/Ipsos.

Širom SAD-a protesti zbog djelovanja ICE-a

Članovi Senata SAD iz opozicione Demokratske stranke zaprijetili su da će danas izazvati djelimičnu blokadu finansiranja federalne vlade ako vladajući republikanci i Bijela kuća ne pristanu da ograniče mjere protiv imigranata koje sprovodi predsjednik Donald Tramp.
Demokrate u Senatu, gornjem domu Kongresa SAD, zaprijetile su da će danas blokirati usvajanje zakona o finansiranju Ministarstva unutrašnjih poslova i nekoliko vladinih agencija, što bi vladu dovelo korak bliže djelimičnoj blokadi finansiranja, navodi Asošiejted pres.
Dok atmosfera u zemlji ključa zbog nedavnih ubistava dvoje demonstranata u Mineapolisu, koje su počinili pripadnici Imigracione i carinske službe (ICE), gnjevni senatori demokrata traže da policajci budu bez maski i da moraju da se predstave i da imaju sudske naloge sa razlozima za hapšenje.
Ako ti zahtjevi ne budu ispunjeni, demokrate navode da su spremne da blokiraju usvajanje zakona o budžetu Ministarstva unutrašnjih poslova i nekoliko agencija, tako što neće dati glasove koji su republikancima potrebni, usljed čega bi sutra u ponoć počela djelimična blokada finansiranja federalne vlade.
Lider demokrata u Senatu Čak Šumer rekao je sinoć da demokrate neće dati neophodne glasove za usvajanje tog akta dok se Imigraciona i carinska služba „ne obuzda i ne reformiše“.
- Američki narod podržava sprovođenje zakona i podržava bezbjednost granica, ali ne podržava da ICE teroriše naše ulice i ubija američke građane - kazao je Šumer.

SAD: Demokrate prijete blokadom finansiranja vlade zbog ICE-a

Američka služba za carine i zaštitu granica saopštila je da su dva agenta, umiješana u ubistvo Aleksa Pretija u Mineapolisu, poslata na odsustvo.
Kako piše BiBiSi (BBC), ubistvo 37-godišnjeg Aleksa Pretija, medicinskog tehničara na intenzivnoj niezi u bolnici u Mineapolisu, koje se desilo u subotu podstaklo je nove proteste u državi Minesoti, javni gnjev širom SAD i pozive poslanika i Demokratske i Republikanske stranke za smjenu sekretara Ministarstva za unutrašnju bezbjednost.
Prema preliminarnom izvještaju tog ministarstva, poslatog Kongresu, dvojica agenata su pucala na Pretija tokom meteža. Prema prvobitnim izvještajima navodno je Preti bio naoružan.
Nije poznato kada su agenti poslati na odsustvo, niti koliko dugo će biti van posla.
Američka služba za carine i zaštitu granica rekla je BiBiSi da su agenti udaljeni s posla po standardnom protokolu.
Uobičajeno da je da agenti koji su učestvovali u pucnjavi ostanu van posla dok se incident istražuje.
Međutim, komandant Službe za carine i zaštitu granica rekao je novinarima u nedjelju da agenti i dalje rade, ali u drugom gradu.
Novi snimak koji je objavio News Movement i podijelio sa BiBiSi prikazuje sukob Pretija i saveznih oficira 11 dana prije njegove smrti.
I agent Službe za imigracije i carine (ICE), koji je 7. januara ubio 37-godišnju Rene Gud, takođe u Mineapolisu, poslat je na odsustvo dok čeka završetak istrage.

Agenti koji su ubili Aleksa Pretija u Mineapolisu poslati na odsustvo

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović izjavio je danas da Izrael nije pouzdan partner i ponovio da ne treba kupovati vojnu opremu od te države, istakavši da Izrael vojno sarađuje i sa Srbijom.
- Treba jako pametno kupovati, paziti od koga se kupuje, paziti na dalje korake i šta će biti u budućnosti. Srbija kupuje oružje naveliko, a ko im integriše sve te sisteme? Izrael. Izraelska vojna industrija, izraelske sigurnosne službe - rekao je Milanović, saopštila je njegova pres služba.
On je naglasio da Hrvatska treba vojnu opremu da kupuje od članica NATO, prije svega SAD, uz učešće hrvatske industrije.
- Da li mi želimo da Izrael bude gospodar najintimnijih informacija nacionalne bezbjednosti i Srbije i Hrvatske? To se trenutno događa - rekao je Milanović.

Milanović: Srbija naveliko kupuje oružje, Izrael vojno sarađuje i sa Beogradom

Beranci Dušan Petrić, Drago Labović i Vuko Došljak usljed nedostatka dokaza pravosnažno su oslobođeni optužbi da su 8. avgusta prošle godine napali i prijetili fotorepoterima Vijesti i Pobjede Stevu Vasiljeviću i Borisu Pejoviću kao i novinaru Vijesti Balši Rudoviću u Gornjem Zaostru prilikom podizanja spomenika četničkom vojvodi Pavlu Đurišiću.
Istim rješenjem Viši sud za prekršaje Crne Gore potvrdio je i dio prvostepene presude bjelopoljskog Suda za prekršaje – Odjeljenja u Beranama kojim je dvojici maloljetnika iz Berana, starosti 15 i 17 godina izrečena vaspitna mjera pojačanog nadzora roditelja u trajanju od najmanje mjesec, a najviše šest mjeseci zbog vrijeđanja Pejovića.
- Žalbe tužilaštva i branioca maloljetnika su odbijene kao neosnovane, a prvostepeno rješenje potvrđeno kao pravilno i zakonito – navodi se rješenju Višeg suda za prekršaje, piše <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/sudovima-nedovoljni-dokazi-za-vrijedanje-i-fizicke-nasrtaje">Pobjeda.&nbsp;</a>
Fotoreporteri i novinar su napadnuti dok su profesionalno obavljali svoj posao.
Vasiljević, Pejović i Rudović su tom prilikom bili izloženi uvredama, prijetnjama i fizičkom nasrtaju, dok su dokumentovali događaj na javnom prostoru.
Ipak, prvostepenom presudom, Petrić i Labović oslobođeni su optužbi da su prijetili napadom na život i tijelo fotoreportera Vijesti Borisa Pejovića.
Sudija prekršajnog odjeljenja u Beranama Petar Varagić prihvatio je njihove odbrane, jer ih oštećeni novinari tokom pretresa nijesu prepoznali kao lica koja su se neprimjereno ponašala.
Vuko Došljak oslobođen je optužbe za fizički napad na fotoreportere Borisa Pejovića, Steva Vasiljevića i novinara Balšu Rudovića iako su oštećeni potvrdili da je bio dio grupe koja je opkolila novinare.
Ali, prvostepeni sud je ocijenio da nije sa sigurnošću utvrđeno da je Došljak fizički nasrnuo na njih na način opisan u zahtjevu.
U obrazloženju prvostepene presude navodi se i da je Došljak oduzeo telefon reporteru Pobjede Stevu Vasiljeviću, ali je sud zauzeo stav da u tim radnjama nema elemenata prekršaja fizički napad, jer nije bilo kontakta tijelo o tijelo, već da bi se eventualno moglo raditi o drskom ponašanju.
Kako sud nije mogao prekvalifikovati djelo zbog ograničenja objektivnim identitetom optužbe, Došljak je oslobođen.
Osnovno državno tužilaštvo u Beranama žalilo se na ovu odluku, navodeći da je sud počinio bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, da je izreka rješenja nerazumljiva i protivrječna, te da je činjenično stanje pogrešno i nepotpuno utvrđeno.
Tužilaštvo je tvrdilo da su oštećeni svjedoci jasno i nedvosmisleno naveli da su okrivljeni fizički i verbalno nasrtali na njih i upućivali prijetnje i uvrede, te da su djelovali organizovano i grupno.
Međutim, kao i prvostepeni sud, ni Viši sud nije prihvatio navode tužilaštva.
- Ovo iz razloga, što svjedoci oštećeni u iskazima datim pred prvostepenim sudom, nijesu potvrdili navode iz zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, čak iste su u bitnom demantovali – navodi se u rješenju Višeg suda za prekršaje.
Sud je ocijenio da iz izvedenih dokaza ne proizilazi nesumnjiv zaključak o krivici okrivljenih, te da je pravilno primjenjena odredba Zakona o prekršajima, kojom se predviđa oslobađanje kada nema dokaza da je prekršaj učinjen.
Viši sud saglasan je sa stavom da su dvojica maloljetnika počinili prekšaj kada su
Na javnom mjestu vrijeđali fotoreportera Vijesti Borisa Pejovića, nazivajući ga „izdajnikom“, „ustašom“ i drugim pogrdnim imenima, tražeći od njega da izbriše fotografije uklanjanja spomenika.
Jedan od maloljetnika tada je istrgao telefon iz ruke oštećenog kako bi provjerio galeriju slika.
- Sud je utvrdio da su maloljetnici počinili prekršaj koji im je stavljen na teret. Prvostepeni sud je pravilno ocijenio je da je njihova odbrana bila usmjerena na izbjegavanje odgovornosti, dok je punu vjeru dao iskazima oštećenih svjedoka Borisa Pejovića i Balše Radunovića – navodi se u rješenju Višeg suda.
Viši sud navodi i da je prvostepeni sud dao jasne i argumentovane razloge za svoje zaključke, te da činjenično stanje nije pogrešno ni nepotpuno utvrđeno.
Prilikom odmjeravanja sankcije, sud se pozvao na nalaze i mišljenje Centra za socijalni rad za opštine Berane, Andrijevica i Petnjica, kao i činjenicu da maloljetnici ranije nijesu bili prekršajno kažnjavani.
- U odsustvu otežavajućih okolnosti, ocijenjeno je da je mjera pojačanog nadzora roditelja srazmjerna i svrsishodna, te dovoljna da se postigne cilj vaspitnih mjera – zaštita, nadzor, pomoć i jačanje odgovornosti maloljetnika – navodi se u obrazloženju Višeg suda za prekršaje.
Branilac maloljetnika u žalbi je tvrdio da sud nije dao dovoljno konkretne razloge zašto je izrečena upravo ova mjera, niti je razmotrio blaže mjere poput ukora ili posebnih obaveza.
Međutim, Viši sud je ocijenio da je prvostepeni sud pravilno cijenio sve relevantne okolnosti i da nije povrijeđeno načelo srazmjernosti ni individualizacije sankcije.
Fotoreporter Balša Pejović i novinar Balša Radović upućeni su na parnični postupak radi ostvarivanja eventualne naknade štete.
Fotoreporter Vasiljević takav zahtjev nije podnosio.

Potvrđena oslobađajuća presuda za napadače na fotoreportere i novinara Vijesti i Pobjede: Sudovima nedovoljni dokazi za vrijeđanje i fizičke nasrtaje

Direktorica JU Narodna biblioteka "Stevan Samardžić" Bojana Đačić je nezakonito donijela rješenje o sopstvenoj zaradi, dok je otklonila nepravilnost koja se odnosi na rješenja o platama zaposlenih, konstatovano je u nalazu glavne budžetske inpektorke u Ministarstvu finansija Jelene Perućice.
Glavni inspekcijski nadzor sproveden je od 5. do 9. februara, s ciljem utvrđivanja da li je Đačić postupila po mjerama naloženim nakon vanrednog inspekcijskog nadzora od 23. oktobra 2025. godine.
Tada su konstantovane nepravilnosti u primjeni propisa koji se odnose na obračun i isplatu zarada zaposlenih u javnom sektoru. Inspekcija je tada utvrdila da je Đačić primala zaradu bez pravnog osnova, kao i da je zaposlenima vršeno umanjenje plata do 30 odsto.
Direktorici je, kao odgovornom licu, naloženo da otkloni nepravilnost koja se odnosila na nedonošenje rješenja u skladu sa članom 31 stav 4 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru. Tim članom je propisano da rješenje o zaradi zaposlenog donosi rukovodilac.
Glavna budžetska inspektorka u najnovijem zapisniku konstatuje da je tražena rješenja u međuvremenu donijela direktorica, čime je otklonjena nepravilnost.
Kako se konstatuje u zapisniku, direktorica je 14. januara 2026. godine donijela rješenje o zaradi za sebe, iako je članom 31 stav 6 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru propisano da rješenje o zaradi za lica koja su izabrana, imenovana ili postavljena donosi organ, odnosno radno tijelo koje ih je izabralo, imenovalo ili postavilo.
Na osnovu utvrđenog činjeničnog stanja i u skladu sa članom 23 stav 1 Zakona o budžetskoj inspekciji, glavna budžetska inspektorka naložila je Bojani Đačić da sporno rješenje stavi van snage. Istovremeno je ukazano da je nadležno radno tijelo dužno da donese novo rješenje u skladu sa zakonom.
Rok za otklanjanje nepravilnosti je 15 dana od dana prijema zapisnika.
Đačić 30. juna 2023. godine imenovana za v. d. direktoricu Narodne biblioteke “Stevan Samardžić”, a od maja 2024. obavlja funkciju u punom mandatu.

Ispravila staru grešku, napravila novu: Đačić nezakonito odlučila o sopstvenoj plati

Nadležne službe će koordinisanim akcijama u narednim danima sprovoditi nadzor nad mjerama iz nove Odluke o načinu držanja kućnih ljubimaca na teritoriji Podgorice, kao i sankcionisanje svakog oblika nesavjesnog ponašanja prema psima i mačkama, navedeno je u saopštenju.&nbsp;
To je danas dogovoreno na sastanku kojem su prisustvovali predstavnici Uprave za inspekcijske poslove, Komunalne policije, gradskog preduzeća “Čistoća”, NVO sektora, predstavnici Glavnog grada, kao i gradonačelnik Podgoric Saša Mujović.
- Ovakva saradnja je neophodna kako bi se zaštitila dobrobit životinja, ali indirektno omogućila i veća bezbjednost građana i očuvalo javno zdravlje. Sve preduzete mjere imaće za cilj podizanje svijesti građana o adekvatnom odnosu prema kućnim ljubimcima, kao i oštro kažnjavanje u slučaju nepostupanja po mjerama naloženim od strane ovlašćenih lica - dodaje se u saopštenju Glavnog grada.
Na ovaj način, kako ističu, Glavni grad je odlučio da djeluje i preventivno kada je u pitanju decenijski problem sa napuštenim psima, jer će se kroz stroge postupke nadzora jasnije utvrđivati vlasništvo nad kućnim ljubimcima &nbsp;i stvoriti uslovi za humano i efikasno rješavanje problema napuštenih ppasa. &nbsp;
- Uz pomoć nadležnih lokalnih službi, entuzijazma NVO sektora, ali i savjesnih građana, nakon godina ignorisanja ovog problema, odlučno se kreće u omogućavanje funkcionalnog i održivog suživota na teritoriji Podgorice - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Tag: ice