Međunarodna federacija novinara (IFJ) je objavila da je 2025. godine u svijetu ubijeno 128 novinara i drugih medijskih radnika, uključujući 10 žena.
Federacija je izrazila žaljenje zbog "još jedne smrtonosne godine za novinare'' i osudila "uporni propust vlasti da zaštite medijske radnike" pozivajući na "momentano i odlučno djelovanje da se okonča ciklus nasilja" i naglašava da i dalje prevladava nekažnjivost za te zločine.
U ukupnom broju poginulih novinara bilo je i devet nesrećnih smrtnih slučajeva.
U 2024. godini IFJ je zabilježio 122 smrtnih slučajeva novinara, uključujući 14 žena, i da je 516 novinara bilo u zatvorima, a 2025. su ;u zatvorima bila 533, po čemu prednjači Kina.
Ažuriran spisak poginulih medijskih radnika 2025. dokumentuje 17 dodatnih smrtnih slučajeva od 10. decembra, poslije objavljivanja prethodnog izveštaja. Na listi objavljenoj 31. decembra to su slučajevi u Palestini, Tanzaniji, Peruu i Gvatemali, kao i nesreća u kojoj je poginulo sedam medijskih radnika u Nigeriji, jedan takav slučaj u Burundiju i jedan u Iranu.
Bliski istok i arapski svijet sa 74 ubijena novinara, uključujuči 56 u Palestini, predstavljaju 58 odsto svih slučajeva ubijenih medijskih profesionalaca u svijetu 2025. godine, navodi IFJ. To je treća uzastopna godina da je to najteže pogođen region.
Na drugom mjestu je Jemen sa 13 poginulih, a zatim Ukrajina sa osam.
U Sudanu je prijavljeno šest poginulih novinara, u Indiji i Peruu četiri, a nekoliko drugih zemalja uključujući Filipine, Meksiko, Peru i Pakistan izgubilo je po tri novinara.
Ove cifre ukazuju na koncentraciju opasnosti u konfliktnim zonama i naglašavaju potrebu jačanja zaštite medijskih profesionalaca i kažnjavanja onih koji ubijaju novinare, piše u saopštenju.
- Svijet ne može više da čeka, vrijeme je za konvenciju Ujedinjenih nacija koja garantuje bezbjednost i nezavisnost novinara svuda- rekao je u saopštenju generalni sekretar IFJ-a Entoni Belanger.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

IFJ: 128 novinara ubijeno u svijetu u toku 2025. godine

Nejasnoće u planiranju finansija, nesigurne investicije, usporavanje turističe sezone, duplirana inflacija i usvajanje Budžeta za 2026. koji mnogi vide kao potrošački. Ovo su samo neki od najznačajnih momenata koji su obilježili godinu za nama u ekonomiji.
Počelo je optimistično. Iako je prvi mjesec prošao bez usvojenog Budžeta premijer Milojko Spajić, na društvenim mrežama, pohvalio se suficitom od dva miliona. Ipak, po usvajanju Budžeta za 2025, 7. februara, planirani deficit od 278 miliona eura zamijenio je novi, planiran na 391 milion eura, a onda je uslijedila i naknadno unešena otplata kredita - 507 miliona eura u aprilu 2025. godine. Nedostajućih 80 miliona za Fond zdravstva, nagovještavali su probleme na koje su ukazali iz Fidelity consatltinga. Kao so na ranu, došla je analiza Ekonomskog fakulteta o uzrocima inflacije koja je pokazala da je na rast cijena uticao program Evropa sad 1. Premijer Milojko Spajić nazvao je sramnom.
- Zar nije suštinski logičan zaključak, bez ekonometrike, ja sam završio ekonometriku i neću nikoga da opterećujem sa tim, bez ikakve duboke matematike, zar nije logično da su suštinski inputi najveći dio inflacije, ne suštinski nego jedini. I mi koristimo te podatke iz 2021. godine o jednoj mega laži, mega lažne podatke- kazao je tada premijer.
Sa druge strane, ekonomski analitičar Miloš Vuković upozoravao je da se, slagali se sa njima ili ne, ne mogu se analize koje je radila akademska zajednica nazivati sramnim.
- MMF u izvještaju za Crnu Goru za maj 2024. godine: ove politike, misli se na smanjenje doprinosa za Fond PIO, dovele bi do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije i povećanje plata bi takođe dovelo do veće inflacije. OECD u izvještaju za CG na strani 26 za 2024. godinu kaže veće plate i penzije doprinijele su brzorastućoj inflaciji- poručio je Vuković u martu
Inflacija je u Crnoj Gori rasla, od 2,8 odsto koliko je iznosila u januaru, do 4,2 odsto - u novembru. U Evropskoj uniji, samo Rumunija ima veću inflaciju od Crne Gore. Prosjek u eurozoni je 2,5 odsto.
- U Crnoj Gori su trenutno duplo veće cijene hrane nego u zemljama EU u posljednjih pet godina. Tri puta više farmaceutskih proizvoda. Četiri, do četiri ipo puta više medicinskih usluga, 15 puta više igračaka- upozorio je poslanik SD-a Boris Mugoša u novembru.
Na pitanje kako komentarišu cijene u Crnoj Gori građani su u anketi bili složni oko toga da je sve skupo i da se teško izdrži do kraja mjeseca sa ovim platama.
Nije, kako kažu, mnogo pomogla ni akcija limitirane cijene 2 koja je obuhvatala dvadesetsak proizvoda manje nego prethodna. A dok su građani pokušavali da sastave kraj sa krajem - neki predstavnici vlasti su vidjeli inflaciju kao način punjenja Budžeta.
S druge strane, potpredsjednica Skupštine Zdenka Popović vidi i dobre strane inflacije.
- Čim je inflacija – veći su prihodi budžeta. To je loše za građane, ali za državu I budžet inflacija je dobra- kazala je Popović.
Umjesto populističkih mjera, upozoravali su analitičari, Vlada bi trebalo da se fokusira na dugoročna rješenja, poput jačanja proizvodnje, odnosno stvaranja novih ekonomskih vrijednosti.
Pokušavao je premijer u 2025. da dovede investitore. 28. marta potpisao je ugovor sa Ujedinjenim Arapskim Emratima i najavio da će biznismen Mohamed Alabar investirati 25-30 milijardi eura u projekat na Velikoj plaži u Ulcinju.
- Posmatrano godišnje, imali bismo investicije od dvije do tri milijarde, godišnje, od jednog takvog projekta. Benefit za državu Crnu Goru od jednog takvog projekta bi bilo oko pola milijarde dodatnih prihoda, godišnje. Za opštinu u kojoj bi se radio projekat prihod bi bio 60-60 miliona prihoda- kazao je premijer Spajić u martu.
Mještane i predstavnike opštine Ulcinje nisu fascinirale ove cifre i nakon odlučnog protivljenja i protesta, bisnismen je odustao od projekta. Ali, podsjetimo, nije samo ovaj potez Vlade naljutio građane Ulcinja, ali i ostalih primorski opština. Da će odlukom da poveća cijene zakupa lježaljki, ali i PDV-a na smještaj sa 7 na 15 odsto, nanijeti veliku štetu turizmu – upozravali su turistički poslenici.
- Ja očekujem u narednom periodu da će još gore da bude jer ovo što smo doživjeli ove godine, sa ovim PDV-om, što nas čeka sad sa sedmočasovnim radnim vremenom, gdje ćemo tek da nastradamo, a sve prosto bilo, da bi oni sa tim riješili sve probleme Budžeta koje imaju, a ovdje rješavaju, znate kako, sa tim što podignu nama, mogu da kupe tabletu za bolove i da ga zub ne boli od osam ujutru do popodne, a popodne će ga ponovo boljeti- komentarisao je Žarko Radulović, predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja.
I zabolio je. U bijeloj knjizi za 2025., investitori su najniže ocijenili sektor turizma. Ono što nedostaje Crnoj Gori je, kako su naveli, infrastruktura, avio povezanost. Zbog cjenovne politike Aerodroma Podgorice, mnoge niskobudžetne avio kompanije ukinule su letove ka Crnoj Gori. Optimizam uliva najava Wiz aira da će od marta 2026. otvoriti bazu u Podgorici. Međutim, da bi se ozbiljnije pozabavila ovim problemom i privukli veći broj avio kompanija, Vlada mora završiti proces koncesije Aerodroma, čija realizacija kasni. Koliko je to važno kako bi se privukao veći broj investitora, za TV E je govorio šef kancelarije EBRD-ja u Crnoj Gori Remon Zakaria, koji je ukazao i na značaj drugih infrastrukturnih projekata.
- Vidimo da je koncesija Aerodroma ekstremno važna za Crnu Goru da poboljša povezivanje u regionu. Mi u EBRD-u, takođe finansiramo nastavak izgradnje autoputa Bar-Boljare. U julu smo sa Vladom I EU potpisali dodjeljivanje granta od 100 miliona eura I zajma od 200 miliona eura, kako bi se pomogao ovaj veoma važan infrastrukturni razvojni projekat- kazao je Zakaria.
Ovaj aranžman sa EBRD-jom, poručuju iz vlasti, prolongirao je rok izgradnje auto-puta. U 2025. nije počela ni izgradnja kompleksa Velje brdo, iako je premijer obećao da će se prvi stanari useliti početkom 2026. U 2025. nije bilo grandioznih obećanja, na koja smo navikli, ali nisu realizovana ni neka iz ranijih godina.
- Ja sam uspio da nekako saberem vrijednosti investicija, svega što je on obećao od početka svog mandata i to teži nekih 60-70 milijardi eura. Ja ću vas podsjetiti da je premijer kazao da je koncesija i Elektroprivrede i Aerodroma, vidjeli ste kako je završen taj posao...vidjeli smo i obećanje za novi most na Tari koji je trebalo da bude izgrađen u okviru nove brze ceste, podsjetiću vas koliko kilometara smo trebali da imamo brzih cesti i auto puteva i što imamo danas, evo kraj 2025. godine. Imali smo, naravno, završen auto-put od Kolašina do Andrijevice, novu fabriku i milijardu investicije u Pljevljima i novu fabriku koja je obećana iz kapitalnog budžeta. Imali smo osnivanje kripto industrije i blok čejn zajednice- govorio je u decembru poslanik DPS-a Mihailo Anđušić na skupštinskom Odboru za ekonomiju,
Pitao je nadležne i šta se dešava sa obećanjem da ćemo imati potpuni otkup poljoprivrednih proizvoda.
- Znate li šta se desilo sa tim obećanjem? Desilo vam se da su vam juče traktorom blokirali grad poljoprivredni proizvođači jer nemaju elementarne uslove, a ne potpuni otkup poljoprivrednih proizvoda. Što nam se desilo sa državnim glovom, što nam se desilo sa onlajn supermarketima, što nam se desiloo u situaciji krize sa inflacijom sa robnim rezervama. Montenegro biznis distrikt sam svakako zaboravio. E, realizovala se jedna stvar, to pozdravljam, što je formalno realizovana. To je rekonstrukcije TE Pljevlja- poručio je Anđušić.
Infrastrukturni i razvojni projekti srž su, kako uvjeravaju u Vladi, i Budžeta za 2026. Za njihovu realizaciju, iz Budžeta koji je projektovan na 3,79 milijardi eura, predviđeno je do 2 milijarde. Kapitalni budžet iznosi 305 miliona i obuhvata 396 projekta ukupne vrijednosti 9,7 milijardi EUR. Međutim, stručna javnost uvjerava da Budžet za narednu godinu nije razvojni nego potrošački.
- Usporavanje turizma, investicije i domaće potrošnje usljed odlaska jednog broja nerezidenata, slabljenje kredidnog ciklusa zbog dostizanja kreditnog limita za zaduženja i kod privrede i kod stanovništva, i dalje prisutni međunarodni izazovi koji mogu usporiti ekonomiju, slabija dinamika planiranih investicija, javnih i privatnih, smanjenje priliva stranih direktnih investicija, što sve može uticati na ostvarenje rasta na kom je baziran budžet. Fleksibilnost fiskalne politike je ograničen visokim mandatornim troškovima što u izazovnim vremenima postaje rizik, imajući u vidu da struktura budžeta ukazuje na to da on ipak nije dovoljno razvojno orijentisan jer značajan dio resursa ide na obaveze koje ne donose direktan ekonomski rast- upozorila je Marijana Mitrović Mijatović, direktorica Sektora za istraživanja i statistiku Centralne banke Crne Gore.
Takav Budžet usvojen je nakon kratke rasprave u Parlamentu, u subotu veče, 27. decembra.

Ekonomija u 2025.

Novi češki premijer Andrej Babiš danas je u izjavi za domaće medije kritikovao Evropsku uniju što još nije dogovoren mir u Ukrajini, a istovremeno je odbio da se Češka angažuje jer smatra da je ona „suviše mala i mora da misli na svoje građane“.
- Tu temu je imala vlada (Petra) Fijale četiri godine, a mi to u programu nemamo jer na to nemamo uticaj. Ako bi funkcionisala Višegradska grupa, možda bi nešto mogao da dogovara Viktor Orban, koji ima vanserijski dobre odnose sa Trampom. Mi takve ambicije nemamo- kazao je Babiš za list Denjik o nastojanjima da se završi rat u Ukrajini.
Babiš je rekao da je na posljednjem samitu EU u Briselu od francuskog predsjednika Emanuela Makrona dobio odgovor da EU radi sve što je u njenoj moći da se rat završi i dogovori mir, a da je on sam na tom samitu tražio da bude primirje na Badnje veče i da se rat završi do 24. februara.
- Neka to veliki lideri nekako već konačno srede jer tamo svakog mjeseca umire pedeset hiljada vojnika. Potpuno je jasno da će, kada se rat završi, Rusija kao agresor morati da plaća reparacije. Ali to se radi kada se rat završi- rekao je Babiš u intervjuu.
Babiš je u intervjuu odbio prvu verziju posljednjeg mirovnog plana koji su u decembru dogovarale SAD i Rusija, po kojoj bi Rusiji pripale teritorije Ukrajine koje nije u stanju da osvoji oružjem, a uslovi bi u stvari značili kapitulaciju Ukrajine.
- Taj plan je odbijen. Pregovara se o drugoj verziji. Ali moramo da budemo realni: ako neko tvrdi da ćemo pobijediti Rusiju, eksperti kažu: ‘Ne!’- &nbsp;rekao je Babiš.

Česki premijer kritikovao EU zbog Ukrajine

U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno oblačno, povremeno sa kišom, a mjestimično i sa pljuskovima i grmljavinom.
&nbsp;Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, u višim planinskim predjelima na sjeveru očekuju se snijeg i susnježica.
&nbsp;U većem dijelu zemlje očekuju se intenzivnije padavine krajem dana i tokom noći.
&nbsp;Vjetar će biti umjeren do jak, na udare ponegdje veoma jak, južnih smjerova.
&nbsp;Jutarnja temperatura vazduha od jedan do devet, najviša dnevna od tri do 15 stepeni.

Sjutra oblačno, na sjeveru susnježica i snijeg, do 15 stepeni

Njemački kancelar Fridrih Merc održao je svoj prvi novogodišnji govor, jedini u kojem nema potpitanja. Govorio je o ruskom ratu protiv Ukrajine i prelomnom trenutku u Njemačkoj, pozivajući građane da vjeruju u demokratiju.
Novogodišnji govori su se u Saveznoj Republici Nemačkoj – kao i u DDR-u – praktikovali od osnivanja tih država 1949. godine.
- Danas se završava godina s kojom svako od nas povezuje jednu sasvim ličnu priču- rekao je Merc ozbiljnog pogleda, verovatno misleći na sopstveni izbor za njemačkog kancelara u vremenu globalnih preokreta i ekonomskih izazova i problema.
Kao radni zadatak vlade u narednim godinama Merc vidi prije svega obnovu „temelja slobode“. To se, kako kaže, može postići samo ako konačno prestane ruski rat protiv Ukrajine i Evrope.
- Međutim, Rusija vodi agresorski rat protiv Ukrajine nesmanjenom žestinom. Ukrajinke i Ukrajinci će četvrti put zaredom dočekati Novu godinu u najtežim okolnostima – mnogi od njih bez struje, pod kišom raketa, u strahu za prijatelje i članove porodice- rekao je on.
I to nije neki daleki rat koji nas se ne tiče. Jer sve jasnije vidimo da je ruski napad bio i ostao dio plana koji je uperen i protiv cijele Evrope. Svakodnevno je i Njemačka izložena sabotaži, špijunaži i sajber-napadima, dodao je kancelar.
Uvjerava da će se učiniti sve kako bi Nemačka postala bezbjednija. I pored toga što se Sjedinjene Države okreću od Evrope. „Moramo sopstvenim snagama mnogo snažnije braniti i zastupati naše interese.“
Rat u Evropi, globalni izazovi, posustala privreda i predstojeće reforme sistema socijalne sigurnosti za kancelara pokazuju „da živimo u epohi preokreta“.
- Ali iz dubokog unutrašnjeg uvjerenja želim da vam kažem: svaki od ovih izazova možemo savladati sopstvenim snagama. Nijesmo žrtve spoljašnjih okolnosti. Nismo loptica u igri velikih sila. Naše ruke nisu vezane- kazao je.
Fridrih Merc apeluje na „sugrađanke i sugrađane“ da imaju povjerenja u demokratske procese u Njemačkoj.&nbsp;
- Da, oni su ponekad spori i kontroverzni. Ali samo tako dolazimo do rezultata koje prihvata velika većina u našoj zemlji.- rekao je Merc.
&nbsp;Najpoznatiji od svih novogodišnjih govora, međutim, zapravo je bio omaška. Godine 1986. za Novu godinu greškom je ponovljen govor kancelara Helmuta Kola iz 1985. godine.
„Bila je to greška“, izvinio se tada njemačkim gledaocima Prvi program njemačke televizije ARD. Konzervativni političari su, međutim, sumnjali da to nije bilo slučajno i da je riječ o ciljanoj sabotaži protiv Helmuta Kola.
Kancelarka Angela Merkel, koja je posle Helmuta Kola bila šefica vlade i koja je održala najveći broj novogodišnjih govora u Njemačkoj, najviše se pamti po skromnoj izjavi iz 2013. godine, koja u cjelini glasi:
- Ja sebi uvek dam kao novogodišnji zadatak da češće izlazim na svjež vazduh– i to spada u klasike kada je riječ o planovima i željama za Novu godinu.

Merc: Sve jasnije da je ruski napad na Ukrajinu dio plana uperen i protiv cijele Evrope

Slovenac Domen Prevc pobijedio je danas u Garmiš-Partenkirhenu, na drugoj stanici novogodišnje turneje Četiri skakaonice.
Prevc, koji je prije tri dana slavio i u Oberstdorfu, do pobjede došao je skokovima od 143 i 141 metar, za koje je dobio 303,1 bod.
Kao drugoplasirani završio je Austrijanac Jan Erl skokovima dužine 141 i 131,5 metara i zbirom od 287,7 bodova.
Mjesto na podijumu izborio je i trećeplasirani Austrijanac Stefan Embašer skokovima od 134 i 141,5 metara, za koje je sakupio 287,1 bod.
Na četvrtom mjesto završio je Japanac Ren Nikaido &nbsp;(137,5/138), peti je bio njegov sunarodnik Rjoju Kobajaši (130,5/141), a šesti Njemac Feliks Hofman (134/136).
Takmičenje u Garmiš-Partenkirhenu ostaće u sjenci nove diskvalifikacije Slovenca Timija Zajca zbog "nepropisne dužine odijela".
Iz istog razloga diskavlifikovan je i u Obersdofru.
Prevc je, nakon dvije startne pobjede, vodeći u plasmanu novogodišnje turnrje sa 619,8 bodova.
Erl zauzima zauzima drugo mjeesto sa 584,8, dok je treći Embašer sa 578,3 boda.
Prevc zauzima čelnu poziciju i u generalnom poretku Svjetskog kupa sa 1.050 bodova.
Kobajaši je drugi sa 736, dok treće mjesto zauzima Njemac Filip Rajmund sa 581 bodom.
Takmičenje se seli u Austriju, a biće nastavljeno 4. januara u Insbruku.

Prevc nastavio dominaciju, Zajc ponovo suspendovan

Budvani i brojni gosti novu, 2026. godinu dočekali su na trgu ispred Starog grada uz izuzetne nastupe Teodore Šćepanović, Emine Jahović i Ace Pejovića, kao i spektakularni višeminutni vatromet. Ovim veličanstvenim dočekom Opština Budva i Turistička organizacija Budva pokazale su spremnost da na visokom nivou organizuju događaje koji privlače veliki broj gostiju u crnogorsku metropolu turizma. Direktorica Turističke organizacije Budva, Ana Vujošević, istakla je da je organizacija sedmodnevnog novogodišnjeg programa i samog dočeka bila zahtjevna za cijelu Opštinu, te da su sve službe učestvovale. Posljednja dva i po mjeseca pripreme su se odvijale gotovo svakodnevno. Tokom sedam dana programa okupljeno je 24 muzička sastava sa preko 300 učesnika. Budva je u prazničnim danima bila prepuna gostiju, a svi anketirani posjetioci istakli su oduševljenje programom i atmosferom. Posebno su naglasili grandioznu binu, svjetlosne i zvučne efekte, spektakularni vatromet, energiju publike i toplu čaroliju božićnih kućica. Grad je još jednom potvrdio da je metropola turizma i zabave, pružajući nezaboravan doživljaj svima koji su odlučili da praznike provedu u Budvi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260101170152_7dd128316ee315e69f158f88e29c3dc5cb6dabe00295986614df3602148835b9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260101170152_7dd128316ee315e69f158f88e29c3dc5cb6dabe00295986614df3602148835b9" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="budva"> <figcaption>Foto: MediabiroMediabiro</figcaption> </figure>  Čast da Budvane uvede u novu godinu pripala je muzičaru Aci Pejoviću. Uz taktove njegovog hita „Ponoć“ iz filma Toma odbrojani su posljednji trenuci 2025. godine, nakon čega je nebo iznad Budve obasjao spektakularni vatromet. Pejović je potom energičnim nastupom, prepoznatljivim vokalom i emotivnim interpretacijama učinio da početak 2026. bude nezaboravan za publiku. Prije njega, budvansku publiku je zagrijala pop pjevačica Emina Jahović, koja je raznovrsnim repertoarom pokazala da se odlično snalazi i u emotivnim baladama i u bržim plesnim pjesmama. Ona je istakla da je presrećna što je ponovo nastupila u Budvi, gdje je već ranije imala nezaboravne nastupe, te je ovom prilikom izvela i pjesmu „Nije više tvoja stvar“ kao poseban poklon publici. Jahović je najavila i novu pjesmu „Kruna“, koja će biti objavljena 15. januara, na njen rođendan, uz prateći spot čije je snimanje zakazano za 4. januar u Beogradu. Odgovoran zadatak da otvori doček Nove godine u Budvi sjajno je ispunila mlada crnogorska pjevačica Teodora Šćepanović. Ona je nastupom potvrdila da je dorasla velikim binama i masovnoj publici, te je uzbuđeno istakla da je ovo njen najveći koncert do sada. Publiku je obradovala i izvođenjem svoje nove pjesme „Mokra bluza“. Nezaboravan provod u Budvi nastavljen je i 1. januara, kada je u podne na trgu održan Novogodišnji koncert Bokeljskog simfonijskog orkestra, dok će večeras od 20 časova na bini ispred Starog grada nastupiti CHEGI bend, Perper i Bijelo dugme. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DackNPDByZoA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(FOTO/VIDEO)Veličanstven doček Nove godine uz Aca Pejovića, Eminu Jahović, Teodoru Šćepanović i spektakularni vatromet u Budvi

Bokeljski simfonijski orkestar održao je novogodišnji koncert na punom trgu ispred Starog grada u Budvi, te je najfinijim notama klasične muzike uveličao prvi dan 2026. godine.
Svečani novogodišnji koncert realizovan je pod pokroviteljstvom Turističke organizacije Budva.
- Kako smo i najavljivali prvi januar 2026. smo započeli u visokom stilu koncertom klasične muzike u izvođenju Bokeljskog simfonijskog orkestra tako da smo svi mi prisutni imali priliku da uživamo u brojnim operskim arijama i strastvenim duetima. Klasična muzika se ovim koncertom približila širem društvu, te je naš trud da afirmišemo klasičnu muziku prilično urodio plodom. Na naše veliko oduševljenje svjedočili smo velikom broju ljudi koji su uživali u kompozicijama čuvenih kompozitora kakvi su Mocart, Pučini, Verdi i brojni drugi - istakla je predstavnica TO Budva, Ljubica Pribilović.
Veliku zahvalnost TO Budva na ukazanoj podršci izrazila je Milena Rajković, violinistkinja i PR Bokeljskog simfonijaskog orkestra.
„Izuzetnu zahvalnost dugujemo TO Budva na pozivu i nadamo se da će ovo postati tradicija na obostrano zadovoljstvo. Izveli smo vrhunske klasike kada je operska muzika u pitanju. Bila je zaista sjajna atmosfera i ja se nadam da smo prenijeli lijepu emociju budvanskoj publici,” navela je Rajković.
Koncert je održan pod sigurnom i autoritativnom dirigentskom palicom maestra Roberta Homena, renomiranog operskog i simfonijskog dirigenta, koji je napravio sinergiju između talenata solista i Bokeljskog simfonijskog orkestra.
- Dužnost dirigenta je da poveže sve elemente jedne muzičke priče kao što je ova. Izuzetno sam zadovoljan jer mislim da smo uspjeli da spojimo sinergiju između solista i orkestra. Kako je sunce dolazilo tako je energija između nas i publike bila sve veća. Drago mi je da smo imali tako dobar prijem i da se priča Bokeljskog simfonijskog orkestra zahuktava - istakao je Homen.
Publici se predstavila impozantna postava proslavljenih solista: Milica Zdravković (sopran), Ileš Bečei (tenor) i Amanda Stojović (mezzosopran).
Sopran Milica Zdravković ukazala je na važnost ovakvih koncerata koji širim masama približavaju klasičnu muziku.
- Vrlo je bitno raditi što više ovakvih koncerata da bi se što više promovisala klasična muzika. Jako sam zadovoljna što je posjećenost bila odlična. To me je obradovalo i dalo neku posebnu energiju da što bolje prođe koncert - &nbsp;ispričala je Zdravković.
Tenor Ileš Bečei izrazio je zadovoljstvo zbog uspostavljanja saradnje sa Bokeljskim simfonijskim orkestrom.
- Stvarno su me pozitivno iznenadili što se tiče kvaliteta sviranja. Uvijek kada ovako bude uspješan koncert, tada zaista počinje saradnja. Nadam se da ću ponovo sa njima nastupiti u Budvi jer je grad odličan i zahvalan sam TO Budva na pozivu - poručio je Bečei.
Kao posebne gošće koncerta, pridružile su se i talentovane Petra Lekić (flauta) i Lana-Asija Dabović (sopran).
- Ova saradnja je bila predivna. Zahvalna sam svim divnim kolegama i mislim da je koncert protekao u najboljem redu. Mislim da ovakvi događaji treba da budu češća pojava u Crnoj Gori, a pogotovo u Budvi, u ovakvom ambijentu - &nbsp;kazala je flautistkinja Petra Lekić.
Ovaj koncert je imao posebnu važnost za Budvanku Lanu-Asiju Dabović jer imala priliku da svojim sugrađanima prikaže svoj raskošni talenat.
- Volim da se vratim u svoj grad i da svake godine pjevam ovdje i da komšijama i prijateljima ponudim po mom mišljenju najbolji izbor muzike. Drago mi je što smo i ove godine uspjeli da privučemo publiku koja je ispunila cijeli trg - saopštila je Dabović.
Koncert Bokeljskog simfonijskog orkestra dio je bogatog sedmodnevnog novogodišnjeg programa u organizaciji TO Budva i Opštine Budva koji privlači veliki broj gostiju u crnogorsku metropolu turizma.
Novogodišnji program biće nastavljen večeras sa početkom od 20 časova kada će na trgu ispred Starog grada nastupiti CHEGI bend, Perper i kultno Bijelo dugme.

Koncert Bokeljskog simfonijskog orkestra oduševio brojnu publiku u Budvi

Nagrada me dodatno motiviše da nastavim da radim još jače i da se svakog dana trudim da budem bolja - poručila je kapitenka ekipe Budućnost Bemaks Zorana Radonjić koja je izabrana za najbolju košarkašicu u Crnoj Gori za 2025. godinu.
Ona je u intervjuu za Primorski.me poručila da je ova nagrada za nju ima posebnu vrijednost.
- Jer dolazi nakon godine koja je bila puna izazova, rada i velikih emocija. Doživljavam je kao krunu svega što sam prošla tokom sezone, ali i kao priznanje svima koji su bili uz mene na tom putu, trenerima, saigračicama, porodici i ljudima koji su vjerovali u mene i naš zajednički cilj - kaže Zorana.
Ona ističe da je godina bila veoma zahtjevna, ali i izuzetno bogata iskustvom.
- U reprezentaciji je svaka utakmica posebna, jer nositi dres Crne Gore znači igrati sa velikom odgovornošću i ponosom. Imale smo važne mečeve koji su tražili maksimum, i vjerujem da smo pokazale karakter, zajedništvo i napredak kao ekipa. Na klupskom nivou, sezona je bila duga i fizički zahtjevna, ali ispunjena dobrim rezultatima i velikim zalaganjem cijelog tima. Ponosna sam na način na koji smo se borile tokom cijele godine, bez obzira na prepreke, jer smo pokazale stabilnost, odgovornost i timski duh, i tako došli do pobjede i osvajanja WABA lige - navela je ona.
Finalne utakmice ostale su joj u sjećanju.
- Najviše će mi ostati u sjećanju emocije nakon teških pobjeda i trenuci kada vidiš da se sav rad sa treninga prenese na teren. Posebno mjesto zauzimaju utakmice u finalu, jer taj osjećaj pun ponosa i odgovornosti je nešto što se ne može opisati riječima. Takođe, pamtiću i podršku saigračica i ljudi oko mene, jer je upravo to zajedništvo ono što ovu godinu čini posebnom i nezaboravnom - istakla je Radonjić.

Tag: ifj

IFJ: 128 novinara ubijeno u svijetu u toku 2025. godine

Ekonomija u 2025.

Česki premijer kritikovao EU zbog Ukrajine

Sjutra oblačno, na sjeveru susnježica i snijeg, do 15 stepeni

Merc: Sve jasnije da je ruski napad na Ukrajinu dio plana uperen i protiv cijele Evrope

PRATITE TVe UŽIVO