Predsjednice Međunarodne federacije novinara (IFJ) i Evropske federacije novinara (EFJ), Dominik Pradali i Maja Sever, reagovale su na navode generalnog direktora Radio-televizije Crne Gore Borisa Raonića, ocjenjujući da se njegov odgovor ne bavi suštinskim pitanjima koja su otvorili u ranijem dopisu, već da zaobilazi ozbiljne optužbe o kršenju sindikalnih prava.
U pismu upućenom Raoniću, IFJ i EFJ, zajedno sa svojom crnogorskom članicom, Sindikatom medija Crne Gore, navode da njihova komunikacija nije bila usmjerena na investicije niti na menadžerska dostignuća, već na kontinuirane i ozbiljne navode o antisindikalnoj diskriminaciji, pritiscima na zaposlene da se ispišu iz sindikata, kao i na sistematsko slabljenje i marginalizaciju Sindikata zaposlenih RTCG-a.
Kako se ističe, nabrajanje materijalnih poboljšanja, infrastrukturnih ulaganja ili internih upravljačkih mjera ne može predstavljati odgovor na zabrinutost u vezi sa slobodom udruživanja. Prema međunarodnim standardima rada i ljudskih prava, povećanje plata, ulaganja u opremu ili radne uslove ne mogu opravdati niti nadomjestiti obavezu potpunog poštovanja sindikalnih prava i omogućavanja zaposlenima da se organizuju bez straha od pritisaka, odmazde ili profesionalnih posljedica.
Predstavnice IFJ-a i EFJ-a ocjenjuju i da Raonićev odgovor dovodi u pitanje legitimitet i motive sindikalnih predstavnika i pojedinih zaposlenih, umjesto da se bavi ključnim pitanjem — da li je u RTCG-u bilo pritisaka, diskriminacije ili opstrukcije sindikalnog djelovanja. Takav pristup, kako navode, dodatno produbljuje zabrinutost u vezi sa stanjem socijalnog dijaloga u javnom servisu i nije u skladu sa dobrom praksom evropskih javnih medija, gdje se od menadžmenta očekuje konstruktivna saradnja sa sindikatima, čak i u situacijama neslaganja.
U pismu se posebno naglašava da se situacija u RTCG-u ne može posmatrati izolovano, već u kontekstu, kako navode, šireg i dobro dokumentovanog niza pravnih i upravljačkih problema. Među njima se ističu tvrdnje da Raonić nezakonito obavlja funkciju generalnog direktora, što je, prema navodima IFJ-a i EFJ-a, potvrđeno sa devet sudskih presuda, zatim krivični postupci protiv više članova Savjeta RTCG-a u vezi sa njegovim imenovanjem, kao i izviđajne radnje koje je pokrenulo Osnovno državno tužilaštvo nakon prijave Sindikata zaposlenih RTCG-a zbog navodnog netransparentnog trošenja javnih sredstava za varijabilne zarade i naknade spoljnim saradnicima.
Sve ove okolnosti, ocjenjuju međunarodne novinarske organizacije, dodatno ukazuju na potrebu za pojačanim nadzorom i potpunom transparentnošću kada je riječ o radnim odnosima, upravljanju i poštovanju vladavine prava u RTCG-u.
IFJ, EFJ i SMCG ponavljaju ozbiljnu zabrinutost zbog navoda o antisindikalnoj diskriminaciji i pritiscima na zaposlene u vezi sa njihovim sindikalnim članstvom, kao i zbog isključivanja i cenzure Sindikata zaposlenih RTCG-a iz programa javnog servisa, čime se, kako navode, sindikatu faktički uskraćuje pristup mediju u kojem djeluje i ograničava mogućnost komunikacije sa zaposlenima i širom javnošću.
Takve prakse, ukoliko se potvrde, ocjenjuju kao nespojive sa evropskim standardima rada, konvencijama Međunarodne organizacije rada i principima javnih servisa u demokratskim društvima.
Zbog toga IFJ, EFJ i SMCG zahtijevaju da se svi navodi hitno, nezavisno i vjerodostojno ispitaju, te da se bez odlaganja preduzmu konkretne mjere kako bi se obezbijedilo puno poštovanje slobode udruživanja, zaštita sindikalnih predstavnika i članova, kao i stvaran i dobronamjeran socijalni dijalog u RTCG-u.
Na kraju poručuju da ostaju otvoreni za dijalog, ali da on može biti smislen samo ukoliko se direktno bavi konkretnim navodima, poštuje legitimna uloga sindikata i zasniva na provjerljivim činjenicama, uz najavu da će nastaviti da pažljivo prate dešavanja u RTCG-u i o njima, po potrebi, obavještavaju relevantne nacionalne i međunarodne institucije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

IFJ i EFJ poručile Raoniću: Investicije ne mogu biti izgovor za kršenje sindikalnih prava

Bivši šef Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) i doskorašnji savjetnik predsjednika Crne Gore za bezbjednost Dejan Vukšić i bivša državna sekretarka u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava Mirjana Pajković juče su saslušani u podgoričkom Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT).
To je Portalu ETV potvrđeno iz ODT-a Podgorica.
Pajković i Vukšić su se izjasnili u odnosu na više međusobno podnijetih krivičnih prijava za zloupotrebu tuđeg snimka, ugrožavanje sigurnosti, krađu telefona...
U ODT-u nijesu precizirali što su juče tačno izjavili Vukšić i Pajković ali su naglasili da će nastaviti rad u ovim predmetima i provjeriti sve njihove navode.
Privatni sukob dvoje državnih službenika kulminirao je krajem prošle godine. Direktorica Direktorata za zaštitu i unapređenje ljudskih prava i sloboda optužila je tadašnjeg savjetnika predsjednika države da joj je prijetio i na društvenim mrežama objavila uvrjedljive i prijeteće poruke koje joj je slao. Policiji su podnijete tri krivične prijave, posljednja 5. januara zbog neovlašćene distribucije eksplicitnog sadržaja na kojem je Pajković.
Pajković se u jednoj prijavi pozvala i na Vukšićevu izjavu iz jula prošle godine za Televiziju Adria.
&nbsp;- ... Gdje se prikupljao taj kompromitujući materijal, to nije materijal koji je kompromitujući u smislu izvršenja krivičnog djela, možda neki ljudi ne bi prosto željeli da im se znaju neke lične stvari, znate kakva je javnost oni će to malo kritički, neće da kažu pusti to što je ovaj nezakonito pribavio nego daj da ja vidim što si ti tamo radio, iako ne pričamo o stvarima koji su predmet izvršenja krivičnog djela, nego su razne stvari bile i montirane - kazao je Vukšić za tu televiziju u julu prošle godine.
Pajković je ocijenila i da je očito da je dugogodišnji advokat, kasnije čelnik ANB-a i savjetnik predsjednika Jakova Milatovića, pokušao da nezakonito, a svjestan postupaka - iskoristi informacije koje je, po prirodi službe, dobijao kao čelnik Agencije.&nbsp;
Dejan Vukšić je od juna 2023. godine do kraja decembra 2025. godine, kada su objavljene kompromitirajuće poruke, obavljao funkciju savjetnika za bezbjednost i odbranu predsjednika države. Prethodno je od decembra 2020. godine do maja 2022. godine bio na čelu Agencije za nacionalnu bezbjednost.
- Dejan Vukšić raspolagao nezakonito prikupljenim kompromitujućim materijalom koji je pribavio dok je bio direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost, što i sam priznaje u emisiji, te da je istim prijetio meni kako bi izazvao ponašanje koje njemu odgovara. Prijetio mi je uništenjem karijere i gubitkom pozicije u državnoj instituciji. Sumnjam da je zloupotrebom autoriteta koji je imao među službenicima neovlašćeno pribavljao podatke o mom kretanju, dok su službenici Agencije za nacionalnu bezbjednost vršili nadzor nad drugim licem, i poruke koje sam razmenjivala sa tadašnjim ministrima i direktorima - navodi se u krivičnoj prijavi Pajković.
Da nije sve u uvrjedljivim i ponižavajućim ličnim porukama dvoje državnih službenika pokazuju i navodi iz prijave protiv Vukšića u kojima Pajković navodi da je u novembru prošle godine predala kandidaturu kod presjednika države za Zaštinicu ljudskih prava i sloboda.
- Služba Predsjednika države nije dala saopštenje ko su prijavljeni kandidati niti prilikom objavljivanja izabranog kandidata ko su još bili prijavljeni kandidati, čime je javnost neopravdano ostala uskraćena za informaciju i davanje podrške. Isto ukazuje da je presjednik države bio doveden u zabludu očigleno od strane svog savjetnika da nijesam dobar kandidat. Sumnje su potvđene njegovim nezakonitim, neovlašćenim izjavama u medijima - piše u krivičnoj prijavi.
No, Upravni sud odbacio je tužbu Pajković kojom je osporila raspisani javni poziv predsjednika države Jakova Milatovića za predlaganje kandidata za Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, kao i odluku o prijedlogu kandidata za ovu funkciju. Sud je bio stava da se protiv ovakvih odluka ne može podnijeti tužba jer predsjednik ima pravo da predlaže kandidata za Zaštitnika na osnovu Ustava. 27. decembra 2025. godine Siniša Bjeković je, na prijedlog predsjednika Milatovića, u Skupštini izabran za novi mandat na čelu Zaštitnika ljudskih prava i sloboda.
Sa druge strane, protiv doskorašnje čelnice Direktorata u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava Mirjane Pajković podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je izvršila krivično djelo prinuda na štetu Vukšića.
Vukšić je protiv Pajković prijavu podnio krajem marta 2025. godine.
- Naime, nakon preduzetih policijsko-tužilačkih mjera i radnji, sprovedene kriminalističke obrade, te izvršene analize svih prikupljenih dokaza, policijski službenici su, po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, podnijeli krivičnu prijavu protiv lica M. P. zbog sumnje da je počinila krivično djelo prinuda, na štetu lica D. V. - saopšteno je ranije iz Uprave policije.
Dodaje se da osnovano sumnja da je Pajković navedeno krivično djelo počinila na način što je 10. oktobra 2024. godine, bez saglasnosti oštećenog, uzela njegov mobilni telefon:
- Nakon čega je sa istog uređaja poslala više uvredljivih fotografija i poruka licima poznatim oštećenom, stvarajući lažan utisak da navedene poruke i fotografije šalje lično oštećeni D. V., čime je narušila njegov ugled i privatnost. Nakon navedenog događaja, oštećeni je telefonskim putem kontaktirao M. P. i tom prilikom joj uputio riječi uvredljivog sadržaja, koje je M. P., u namjeri da ih iskoristi kao sredstvo pritiska i prinude, tajno audio-snimila. M. P. je potom navedeni audio-snimak 20. 3. 2025. godine, putem aplikacije 'Signal', dostavila oštećenom, uz riječi prijeteće sadržine i izričit zahtjev da odustane od kandidature za poziciju sudije Ustavnog suda, čime je kod oštećenog izazvala osjećaj straha i pritiska - saopšteno je ranije iz policije.

Vukšić i Pajković juče saslušani u podgoričkom ODT-u

Rukovodilac Službe za saradnju, poslove predsjednika i informisanje Opštine Nikšić ne odustaje od kršenja Zakona o SPI i od pokušaja da sakrije sopstvenu odgovornost u vezi sa uskraćivanjem informacija o svim ugovorima o djelu, ugovorima o privremenim i povremenim poslovima, ugovorima o pružanju usluga, kao i aneksa ugovora koje su sklopili organi i službe lokalne samouprave, saopštila je odbornica Demokratske partije socijalista u SO Nikšić Kristina Šćepanović.
Kako dodaje, ovo što radi je protivzakonito.&nbsp;
- Perućica i dalje ne postupa po rješenju Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama. Pokrenućemo postupak pred Upravnim sudom i kroz pravne procedure obezbijediti da sve informacije koje pripadaju građanima budu objavljene. Odgovori će morati da se daju, a pitanja će biti sve više i više- poručuje Šćepanović u objavi na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fkristina_scep%2Fstatus%2F2021895195659305107%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Šćepanović: Perućica odbija da dostavi podatke po zahtjevu za SPI, pokrenućemo postupak pred Upravnim sudom

Optuženi Goran Rakočević danas je pred Višim sudom u Podgorici bio kategoričan da ima dokaze kojim će "oboriti optužnicu".
On je to saopštio na suđenju grupi koja se tereti za napada na novinarku Oliveru Lakić i ubistvo Miodraga Kruščića u maju 2018. godine.
- Dokaze koje imam iznijeću u medije jer ovdje ne mogu. Ovo je sramota od suđenja, a ove glave nećete jeftino dobijati. Evo koliko im je stalo da se dođe do istine o napadu na vašu kolegenicu - kazao je Rakočević obraćajući se &nbsp;novinarima u sudnici.
Današnji proces je obilježila žustra rasprava između advokata i sudskog vijeća. Sudija Radovan Vlahović je udaljio sve optužene iz sudnice osim Aleksandra Ljumovića.&nbsp;
Suđenje je odgođeno na zahtjev odbrane za izuzeću sudskog vijeća kojim predsjedava sudija Vlaović ali i predsjednika Višeg Zorana Radovića.
Optužnicom Specijalnog državnog tužilaštva obuhvaćeni su Milan Vujotić, Aleksandar Ljumović, Mario Milošević, Goran Rakočević, Veselin Bubanja, Filip Bešović, Luka Bulatović, Dejan Vukašinović, Branislav Karadžić, Goran Vukčević, Mijajlo Stojanović, Darko Lalović i Sanja Božović.
Oni se terete za više teških krivičnih djela- stvaranje kriminalne organizacije, teško ubistvo, ubistvo putem podstrekavanja, nedozvoljeno držanje oružja i neovlašćenu proizvodnju i promet droga.
Pored optužbe za napad na novinarku Oliveru Lakić 8. maja 2018. godine i ubistvo Miodraga Kruščića 21. maja 2018. godine, ova grupa se tereti i za krijumčarenje 554 kilograma marihuane iz Albanije u Crnu Goru 26. januara 2021. godine.&nbsp;

Rakočević: Imam dokaze kojima ću oboriti optužnicu, ove glave nećete jeftino dobijati

Umjesto odgovornosti Šaranovića i Šćepanovića, sad se krivac traži u Jedinici za potrage CB Podgorica?!

Hronika

Jovanović i Tomović se brane obmanama

Društvo

Protest protiv nastavka progona; Šahmanović: Žele da nas mrcvare po hodnicima sudova, nećemo odustati

Tag: ifj-i-efj

IFJ i EFJ poručile Raoniću: Investicije ne mogu biti izgovor za kršenje sindikalnih prava

Vukšić i Pajković juče saslušani u podgoričkom ODT-u

Šćepanović: Perućica odbija da dostavi podatke po zahtjevu za SPI, pokrenućemo postupak pred Upravnim sudom

IFJ i EFJ poručile Raoniću: Investicije ne mogu biti izgovor za kršenje sindikalnih prava

Rakočević: Imam dokaze kojima ću oboriti optužnicu, ove glave nećete jeftino dobijati

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO