Paralimpijske igre i medalja Filipa Radovića uljepšali su i postavili krunu na sjajan momenat crnogorskog sporta osoba sa invaliditetom u 2024. godini, kazao je predsjednik Paraolimpijskog komiteta Igor Tomić.
On je u intervjuu agenciji MINA rekao da je ponosan na rezultate sportista sa invaliditetom na međunarodnim takmičenjima, navodeći da je Radovićeva medalja u Parizu svrstala Crnu Goru među privilegovanih 85 država svijeta.
Prema njegovim riječima, godinu su uspješnom zaokružili rezultati i stonotenisera Luke Bakića, atletičarke Maje Rajković, strijelca Milana Đinovića, šahiste Predraga Nikača, golbal reprezentacije i ekipe Nikšića.
- Posebno sam ponosan na način na koji je ispraćen nastup i dočekana medalja iz Pariza. Čini mi se da nikada nije bio praćen nastup crnogorskih paraolimpijaca kao u Parizu. Medalja je došla u pravom momentu, ne samo u sportskom, nego i u društvenom kontekstu Crne Gore - rekao je Tomić.
On je naglasio da ništa ne može da ujedini i napravi atmosferu solidarnog timskog zajedništva kao dobar sportski rezultat.
- Igre u Parizu su u punom smislu pokazale temeljine vrijednosti parolimpizma - rekao je Tomić.
On je pohvalio organizaciju Paraolimpijskih igara, navodeći da je Pariz u inkluzivnom smislu poštovanja različitosti i ravnopravnosti napravio nevjerovatan momenat.
Tomić je podsjetio da crnogorski paraolimpijci u kontinuitetu od 2015. godine osvajaju medalje na najvećim međunarodnim takmičenjima i da su to veliki rezultati, ne samo za paraolimpijski, već crnogorski sport uopšte.
On je ponovio da u Crnoj Gori moraju biti svjesni koliko je teško crnogorskim sportistima da ostvare, a još teže da ponove, rezultat na međunarodnim takmičenjima.
- Treba svi kao društvo, a posebno ljudi odgovorni za sistem sporta u Crnoj Gori, da vrednujemo i njegujemo svaki i manji i veći crnogorski sportski rezultat - rekao je Tomić.
On smatra da je sistem sporta u Crnoj Gori na jako niskom nivou, navodeći da se sportski radnici ove i prošle godine raduju nešto značajnijem povećanju budžeta za sport koji je do prije dvije-tri godine iznosio 3,5-4 miliona eura.
- Govorim o ukupnom budžetu koji država izdvaja za crnogorski sport, a koji se raspodjeljuje na Olimpijski i Paraolimpijski komitet i sve nacionalne sportske saveze. To su simbolična sredstva. A koliko je crnogorski sport, ne samo u rezultatskom, nego i u smislu brenda, imena, promocije, donio Crnoj Gori - rekao je Tomić.
On je naglasio da je zadovoljan kako je prepoznat rezultat crnogorskih paraolimpijaca i zakonski pojedinačno vredovan, uz mogućnost da steknu status sportiste sa vrhunskim reprezentacijnim rezultatom.
Prema njegovim riječima, napravila je Crna Gora tu nekoliko ozbiljnih pomaka.
- Dobro je što pojedinci imaju mogućnost da to urade, ali ja ću biti srećan onda kada sistenski rješimo pitanje finansiranja crnogorskih sportskih saveza, COK-a i POK-a, da to ne zavisi od godine do godine, od komisije do komisije, od ministra do ministra - rekao je Tomić.
Prvi čovjek crnogorskog paraolimpijskog pokreta poručio je da rezultat Filipa Radovića, crnogorskih rukometašica i vaterpoliista ne može da zavisi od bilo koga.
- Iza toga treba da stane država sa sistemskim rješenjima finansiranja crnogorskog sporta - rekao je Tomić.
Govoreći o potencijalnim rješenjima, on je naveo da se neka već naziru kroz izmjene i dopune, a možda čak i pisanje novog Zakona o sportu.
- Konkretno je za COK, a nadam se da će biti i za POK, predloženo fiksno procentualno finansiranje dijela sredstava koja se djele namjenski za sufinansiranje programa sportskih asociacija. To je možda prvi korak da sistemski postavimo temelj, da to ne zavisi od atmosfere, raspoloženja, simpatija ili nesimpatija. To je prvi korak koji može država da uradi - rekao je Tomić.
On je kao dobru uvertiru naveo da je nedavno usvojena i Strategija razvoja sporta Crne Gore za period od 2024.do 2028. godine.
- U nacrtu te strategije bio sam razočaran kako je bio pozicioniran POK, ali sam u finalnom rješenju Strategije jako ponosan. Kad smo već napravili taj prvi veliki korak na izradi Strategije, računam da ćemo i sa izmjenama i dopunama Zakona, lakše i iskrenije, to pitanje rješiti i unaprijediti u sportskoj porodici - rekao je Tomić.
On je naglasio da mu je želja da to završe u sportskom krugu, među sobom, a ne da dođu u situaciju da možda amandmanski to za njih urade političari u crnogorskom parlamentu.
- Bio bih tužan kada bih morao sa timom Paraolimpiskog komiteta da idem tim putem. Da budem jasan, za našu kuću bar dok sam tu, boriću se do svih zakonskih instanci koje nam omogućuju da unapređujemo prostor u kojem radimo - rekao je Tomić.
On vjeruje da će svoj zakonski status dobiti i treneri sportista sa ostvarenim vrhunskim sportskim rezultatom.
- Dobro je što crnogorski sportisti imaju mogućnost da osvajanjem evropske, svjetske i olimpijske, odnosno parolimpijske medalje, u sportovima koji su na programu, olimpijskih i parolimpijskih igrara mogu riješiti svoj status. Moja je želja da to pravo imaju i njihovi treneri - rekao je Tomić.
On se zapitao šta je trener u Crnoj Gori i kolike su zasluge čovjeka koji stvori sportistu i dovede ga do trona.
Tomić je istakao da je mali broj trenera koji bi mogli da riješe taj status.
- Jesu li oni teret državi Crnoj Gori. To je toliko mali izdatak, to nije trošak, već investicija i motiv za sve potencijalne trenere da počnu da se bave tim teškim poslom kakav je trenerski u Crnoj Gori. Sa puno neuslova, improvizacija, diskontinuiteta. I vi iz toga napravite šampiona koji je konkurentan među 200 država svijeta. To mora da se vrednuje - rekao je Tomić.
On je naveo primjer da je nedavno čuo predlog da svaki poslanik u Skupštini Crne Gore ima svog savjetnika.
- E to nije teret državi Crnoj Gori, a jeste pet-šest trenera koji su mnogo uradili za njenu promociju na najvećoj sceni - rekao je Tomić.
On je podsjetio da je nekada u crnogorskom Zakonu o sportu postojao status i za trenere nacionalnih selekcija u kolektivnim sportovima i da je nekoliko selektora steklo zvanje trenera sportiste za vrhunskim reprezentativnim rezultatom.
Tomić je najavio da bi Crna Gora uskoro na međunarodnoj sceni mogla da dobije i svoje predstavnike u paratekvindou, kao i u još jednom ekipnom sportu - košarci u kolicima ili basketu 3x3.
On je kazao da mu je želja da crnogorski pokret konačno otvori svoju priču na Zimskim paraolimpijskim igrama.
Prema njegovim riječima, za razliku od ljetnjih Igara koje su prošlog ljeta u Parizu okupile 186 država svijeta, na zimskim učestvuje svega oko 40.
- Adrej Šibalić za sada je jedini naš klasifikovani sportista u parasnoubordu, koji se junački bori sa svim teškoćama i u stručnovom kadru i uslovima. Nadam se da će mu se već poslije Igara u Milanu i Kortini pridružiti Petar Kasom, talentovani alpski skijaš. On još nije dobio međunarnu klasifikaciju, ali je taj sad već izvijestan - rekao je Tomić.
On je najavio da crnogorske sportiste u 2025. godini očekuju nastupi na osam evropskih i svjetskih šampionata.
- Stonotenisere Radovića i Bakića u novembru čeka šampionat Evrope u Helsingborgu, iz kojeg su se 2019. godine vratili sa dvije medalje. Strijelac Milan Đinović pucaće na šampionatu Evrope, dok golbaliste očekuje evropsko i svjetsko klupsko prvenstvo i reprezentativni nastup na Evropskom šampionatu A divizije. Šahovska reprezentacija takmičiće se Olimpijadi za osobe bez i sa smetrnjama vida - rekao je Tomić.
Kalendarom su predviđeni i šampionati svijeta u atletici i plivanju.
- Učestvovaćemo i na Evropskim igrama mladih parolimpijaca. Brojne obaveze, ali tu smo - spremni. Trebaće nam malo i finansijske podrške, koju crnogorski paralimpijci vrate svojim rezultatima onako kako samo oni znaju - rekao je Tomić.
On je kazao da mu je žao što država nije prepoznala rezultate Predraga Nikača, brenda crnogorskog šaha koji je osvojio sve što se osvojiti može.
- Takav čovjek, sa toliko uspjeha u sportu koji je toliko popularan u svijetu, mora imati status vrhunskog sportiste Crne Gore - rekao je Tomić.
Komentarišući odluku da se nakon Igara u Los Anđelesu povuče sa mjesta predsjednika, on je kazao da treba imti mjeru i da je vrijeme da šansu pruži drugima.
- Nikada sebe nijesam doživljavao kao predsjednika, već kao dio tima koji je svih ovih godina pravio dobru paraolimpijsku priču. Ponosan sam na ovo što smo uradili kao prodica svih ovih godina, ali i što ćemo uraditi do Los Anđelesa - rekao je Tomić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Tomić: Paraolimpijska medalja kruna na sjajan momenat crnogorskog sporta OSI

Paraolimpijske igre u Parizu bile su istorijske za crnogorski paraolimpijski pokret, kazao je predsjednik Igor Tomić, navodeći da je ponosan na cijeli paaraolimpijski tim koji je Crnu Goru predstavljao na tom multi-sportskom takmičenju.

On je kazao da su, nakon Tokija 2021. godine i prve medalje, uspjeli da isti rezultat ponove i na Igrama u Parizu.

- Put od Tokija do Pariza bio je mnogo težak, a sistem kvalifikacija našim sportistima bio je nikada teži. Iz tog razloga mogu da kažem da sam ponosan na cijeli tim. Prije svega na stonotenisera Filipa Radovića koji je izdržao pritisak lidera tima i još jednom osvojio bronzanu medalju - rekao je Tomić agenciji MINA.

Govoreći o rezultatu Radovića, kazao je da su možda svi sanjali da će napraviti korak više, jer je u Pariz došao kao drugi igrač svijeta.

- Apsolutno nema nikakve zamjerke s obzirom da je u polufinalu imao nevjerovatnog Kineza Liana Haoa, koji je svoj puni kvalitet pokazao u finalnom meču, u kojem je imao tri meč lopte protiv prvog favorita, Poljaka Patrika Čojnovskog - rekao je Tomić.

On je istakao da ostaje žal što Radović u polufinalu nije iskoristio svoje šanse.

- Imao je priliku, kada je kod gotovo izgubljene situacije u četvrtom setu i rezultata 8:4 za rivala, stigao do preokreta (9:8). Imao je zicer za 10:8 i priliku da izbori peti set. To je sport i to su neke nijanse koje su ovog puta Radovića ostavile na bronzanom postolju, ali zlatnog sjaja -rekao je Radović.

On je ponovio da je Radović još jednom ispisao istoriju crnogorskog sporta.

- Ponosan sam i na strijelca Milana Đinovića, debitanta na Igrama u Parizu, iako je rezultatski bio ispod svog renomea i očekivanja. Imajući u vidu da je prvi put na Paraolimpijskim igrama „kapa dolje“ i siguran sam da je pred njim sjajan ciklus ka igrama u Los Anđelesu - rekao je Tomić.

On je podsjetio da su Igre u Parizu bile prve i za Maju Rajković i da je do francuske prijestonice u takmičarskom smislu došlo svega šest bacačica koplja.

- Rajković može biti zadovoljna tom privilegijom, punim Stadionom Francuska i više od 70 hiljada gledalaca u trenucima kada je bacala koplje - rekao je predsjednik POK-a.

On je istakao da je stonoteniser Luka Bakić na svojim drugim Igrama možda bio ispod takmičarskog rezultata, ali da to ne umanjuje njegovu vrijednost.

- Uspio je da se plasira među samo 14 stonotenisera svijeta koji su stigli do igara u Parizu. Nije imao sreće u žrijebu, u sistemu direktnog ispadanja, gdje je u osmini finala naletio na u Parizu sjajnog Japanca Mahira Funajamu - rekao je Tomić.

Komentarišući uspjeh paraolimpijskog tima, on je naglasio da je Crna Gora među 80 i nešto država koje su osvojile medalju u Parizu.

- Gotovo stotoinu država je ostalo bez odličja. To je najbolji pokazatelj ovog rezultata - rekao je Tomić.

On je kazao da rezultat crnogorskog paraolimpijskog tima nije samo medalja.

- Cio tim funkcionisao je kao jedna porodica. Veliko priznanje našim trenerima i kancelariji POK-a, na čelu sa generalnim sekretarom, u Parizu šefu paraolimpijske misije, Milošu Ranitoviću. On je perfektno do kraja doveo cio paraolimpijski proces, posebno uspješnog boravka crnogorskih sportista u paraolimpijskom selu gotovo 15 dana - rekao je Tomić.

Crnogorska delegacija u ponedjeljak ujutro, preko Beča, vraća se u Crnu Goru, a dolazak na podgorički aerodrom očekuje se oko 14 sati.

Tomić: Istorijske igre za crnogorski paraolimpijski pokret

Avio-kompanija Ryanair ukinuće 20 belgijskih ruta tokom predstojeće zime, nakon odluke savezne Vlade u Briselu o povećanju poreza na letove.
Odluka irskog niskotarifnog prevoznika da smanji broj sjedišta na linijama u Belgiji za oko milion uslijedila je nakon objavljivanja budžetskog plana belgijske Vlade, u kojem će se porez na ukrcavanje udvostručiti na deset EUR po putniku od 2027. godine.
Istovremeno, vijeće grada Šarlroa predložilo je uvođenje pomenutog "poreza na letove" od tri EUR po odlazećem putniku sa aerodroma u tom mjestu od naredne godine, prenosi Tanjug.
- Belgijska savezna Vlada je bizarno odlučila da dodatno poveća već vrtoglavi porez na usluge avionskog saobraćaja još 100 odsto od januara 2027. godine, pored 150 odsto u julu prošle godine- rekao je glavni operativni direktor Ryanair-a, Jason McGuinness.
On je istakao da je odluka donijeta jer nije bilo izbora zbog loše procijenjene ekonomske politike, koja će nanijeti neizmjernu štetu Belgiji, a posebno regionu Šarlroa.
- Iskreno, ovo je potpuno glupa odluka belgijske Vlade i Gradskog vijeća Šarlroa- rekao je McGuinness.

Nakon povećanja poreza na letove: Ryanair ukida 20 belgijskih ruta

Iz Kabinet predsjednika Crne Gore pozdravili izjavu njemačkog kancelara Fridriha Merca da Evropska unija sa Crnom Gorom može uskoro početi rad na Ugovoru o pristupanju, navodi se u saopštenju.
- Podsjećamo da je predsjednik Jakov Milatović na Samitu Evropske političke zajednice u Kopenhagenu, 2. oktobra 2025. godine, jasno pozvao kancelara Merca i ostale evropske lidere da se započne izrada nacrta Ugovora o pristupanju Crne Gore, ocijenivši da je krajnje vrijeme za taj iskorak i da bi on bio snažan podsticaj za završetak preostalih reformi, uz poruku da se rezultati u procesu proširenja prepoznaju i nagrađuju- kazali su iz Milatovićevogg kabineta.
Predsjednik Milatović je, kako ističu, ovu inicijativu u kontinuitetu zagovarao i na drugim relevantnim evropskim adresama, uključujući i sastanke u Briselu, gdje je pitanje nacrta Ugovora o pristupanju bilo dio agende razgovora sa predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Koštom.
- Ohrabruje činjenica da se predlozi predsjednika Milatovića čuju kod ključnih evropskih partnera. Predsjednik Milatović će nastaviti da u razgovorima sa evropskim liderima zagovara da se ova politička poruka pretoči u konkretan proces, uz jasne korake i rokove za izradu nacrta Ugovora o pristupanju, paralelno sa zatvaranjem pregovaračkih poglavlja u dinamici koja omogućava da Crna Gora do kraja 2028. godine postane 28. članica Evropske unije- saopšteno je iz kabineta.
Tokom posjete Briselu naredne sedmice, predsjednik Milatović će u institucijama Evropske unije imati razgovore posvećene konkretnim narednim koracima u završnici pregovora, a posebno na sastanku sa predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Koštom 17. decembra, na kojem će fokus biti i priprema Samita EU i Zapadnog Balkana u Crnoj Gori koji će se održati u junu 2026. godine.
Podjsjećaju da će Predsjednik tom prilikom pozvati da se već u narednim sedmicama pokrenu tehničke konsultacije sa Evropskom komisijom i državama članicama, kako bi do Samita u Crnoj Gori bio spreman okvir i struktura nacrta Ugovora o pristupanju, kao ključni korak da se političke poruke podrške pretoče u opipljiv institucionalni proces.
Kako je predsjednik više puta poručio, Evropska unija je naša radna akcija, svakog dana i na svakom poslu, a ova poruka iz Berlina dodatno obavezuje sve društvene aktere u Crnoj Gori da ostanu fokusirani na reforme i mjerljive rezultate.
- Crna Gora ostaje posvećena principu da svaka država kandidat napreduje na osnovu sopstvenih dostignuća, uz jasna pravila i jednaka mjerila za sve. Naš cilj je da, uz odgovornu unutrašnju politiku i snažan partnerski odnos sa državama članicama, Crna Gora postane 28. članica Evropske unije do kraja 2028. godine- zaključuje se u soapštenju.

Kabinet predsjednika: Poruka iz Berlina potvrđuje inicijativu Milatovića da je vrijeme za nacrt Ugovora o pristupanju

Odbornica DPS-a u Skupštini Glavnog grada Ksenija Aranitović oglasila se na mreži X povodom odluke gradske uprave da ne isplati zimnice zaposlenima, ocjenjujući da je riječ o politički motivisanom uskraćivanju prava radnicima. Aranitović ističe da je „posebno zabrinjavajuće“ što Glavni grad, uprkos činjenici da iz budžeta prenosi 38 miliona eura u 2026. godinu, tvrdi da nema sredstava za isplatu zimnica. - Djeluje da je u pitanju ‘kažnjavanje’ zaposlenih zbog njihove većinske političke opredijeljenosti - &nbsp;poručila je odbornica. Ona je uporedila situaciju Podgorice sa Budvom, navodeći da ta opština, „sa duplo manjim budžetom, uspijeva da obezbijedi sredstva za zimnice svojim zaposlenima“, dok Glavni grad to – kako tvrdi – ne čini, uprkos mnogo većoj finansijskoj osnovi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121210124_1d07d891c674c9214a512bc8bd20e33d352e0984710d1ea223f83dcf56f84fab.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121210124_1d07d891c674c9214a512bc8bd20e33d352e0984710d1ea223f83dcf56f84fab" data-rendition-name="original" width="750" height="801" loading="lazy" alt="objava"> </figure>  &nbsp;

Aranitović: Glavni grad prenosi 38 miliona u 2026, ali nema novca za zimnice – političko kažnjavanje zaposlenih?

Predsjednik Upravnog odbora FCJK, prof.dr &nbsp;Boban Batrićević, uputio je otvoreno pismo ambasadorima EU, Velike Britanije i SAD.
Pismo prenosimo integralno:&nbsp;
Pišem Vam duboko zabrinut posljednjim gestom Uprave policije Crne Gore koja je odlučila procesuirati 35 građana i građanki koji su u julu tekuće godine protestovali zbog načina na koji je dodijeljena najviše crnogorsko državno priznanje – Trinaestojulska nagrada.
Tada je, kao što vam je poznato, crnogorska policija primijenila prekomjernu silu što je rezultiralo time da je nekoliko građana završilo u Urgentnom centru, o čemu postoji obimna medicinska dokumentacija. Među povrijeđenima se tada našao i dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, prof. dr Aleksandar Radoman, kojemu je tom prilikom oštećena rožnjača budući da ga je dok je stajao ispred policije – što se jasno vidi i na dostupnim snimcima – policija dvaput prskala biber sprejom, bez ikakva osnova.
Sada je, zajedno s još 34-oro građana, naš dekan procesuiran zbog navodnog ometanja policije u vršenju službene dužnosti i napada na policijske službenike.
Takav čin Uprave policije smatramo ogavnim i zabrinjavajućim, budući da na ovaj način nastoji kriminalizovati kritičare vlasti, a da posljedica ovog čina može biti dodatan udar na slobodu riječi i stanje demokratije u državi.
Molim vas da se informišete o biografijama ljudi koji će biti procesuirani – u pitanju su gotovo sve javne ličnosti – umjetnici, filmski i pozornici režiseri, glumci, pisci, novinari, komunikolozi, arhitekte, poslanici, civilni i mirovni aktivisti. Među njima ima nagrađivanih stvaralaca, ljudi čiji je rad međunarodno prepoznat ili pojedinaca čija se naučna i umjetnička djela izučavaju na brojnim svjetskim univerzitetima.
Vjerujem da ponekad možete pomisliti kako javna kritika vlasti od strane tih ljudi, čijem krugu i sam pripadam, nekada nadilazi granice akademskog djelovanja, ali vjerujte mi, pritisci vlasti pojedinačno na svakog od nas su svakodnevni i jedino što nam preostaje jeste pružanje aktivnog otpora u granicama Ustava Crne Gore i njenih zakona. Procrnogorski građani koji su izloženi političkom i kulturnom pritisku, koji se na momente graniči s aparthejdom jer se iz državnih institucija uklanjaju samo zato što pripadaju crnogorskoj naciji i što ne pristaju na asimilaciju i miješanje stranih država i vjerskih institucija u pitanja svog ličnog identiteta i poimanja multivjerske i multietničke Crne Gore, danas nemaju nikakvu političku i sistemsku zaštitu. Da bi lakše razumjeli kontekst o kojem govorim, dovoljno je da pogledate i analizirate gestove i narative koje u javnom prostoru, ali i političkoj akciji poduzimaju sljedbenici Andrije Mandića, Alekse Bečića, Crkve Srbije (zvaničan naziv za Srpsku pravoslavnu crkvu koji koristi Vaseljenska patrijaršija), i djelova partije Pokret Evropa sad. Upravo njihovo otvoreno negiranje crnogorskoga identiteta i favorizovanje anticrnogorskih ideja i ideologija dovode procrnogorske građane u situaciju da svoje stavove sve češće izražavaju na protestima. I toga će biti sve više, ubijeđen sam, ukoliko nosioci vlasti ne prestanu s degradacijom crnogorskoga identiteta koji iz popisa u popis pokazuje ranjivost i matematički pokazuje koliko je crnogorska nacija izložena asimilaciji.
Sve ovo navodim jer govorimo o sveukupnoj bezbjednosnoj situaciji u državi i regiji koja je prije 3 decenije zapala u ratno stanje baš zbog identitetskih negacija i velikodržavnih projekata. Kao multietnička država Crna Gora ne može biti država favorizovanja samo jednog nacionalnog i samo jednog vjerskog identiteta jer takvi postupci dijele društvo i narušavaju zajednički život.
U procesu evropskih integracija, kojima svi zajedno težimo, treba tražiti načine i sredstva koja mogu pomoći rješavanju pomenutih problema, budući da je pitanje identiteta jedno od osnovnih demokratskih prava. Ljudi koji su protestovali zbog Trinaestojulske nagrade nijesu tamo išli da bi se sukobili s policijom, već zbog činjenice da su povrijeđena njihova nacionalna ośećanja i da su nagrađeni oni koji negiraju crnogorsku naciju na način na koji su to radili nacisti – primitivno, varvarski i vašarski, kako je taj modus operandi u prošlom vijeku slikovito opisao veliki Thomas Mann. Da ne govorimo o tome da se među nagrađenima našao i čovjek koji je protivzakonito nagrađen za knjigu koju ni žiri ni publika nijesu imali priliku da vide u tome momentu, što je potvrđeno i iz Nacionalne biblioteke, kao krovne ustanove za knjigu u Crnoj Gori, koja je potvrdila da nema dokaza da je u momentu dodjele nagrade knjiga uopšte bila objavljena.
Šef delegacije EU u CG, gospodin Satler, nedavno je lansirao vrlo znakovitu izjavu: da u Crnoj Gori želi što manje debata o identitetu. I tu se s njim apsolutno slažem. Ako danas pogledamo ko najviše potencira identitetske raspre i čiji politički repertoar izaziva podjele, krivca je lako naći - to su upravo radikalni djelovi Vlade i njihove produžene vjerske i kulturne organizacije. Tome zaista treba stati na kraj. A mi ga ne naziremo – jedino što vidimo jeste da asimilatorne politike iz regiona, koje ljubomorno mjerkaju crnogorsku teritoriju i geostratešku poziciju, gotovo otvoreno osporavaju njene rezultate u evropskim integracijama. Jedino što vidimo jeste da su upravo te politike danas uzele silu kao jedino sredstvo protiv svojih kritičara i da će zbog toga 35 uglednih građana vjerovatno završiti na sudu.
Uzdam se u vašu pomoć, uzdam se u vas kao u čuvare evropskih vrijednosti koje su izgradile ozbiljna društva tolerancije i ljudskih prava i koja danas kao svjetionik služe zemljama kandidatima za članstvo.
Trideset pet ljudi koji će biti procesuirani, mi kao akademska zajednica i civilni aktivisti, moraćemo da branimo. Na njihovim sudbinama se prelama i sudbina Crne Gore jer će krajnji ishod pokazati da li je naša država spremna biti dio porodice kojom upravlja Brisel ili će ostati "svet" kojim upravlja Beograd, u kojem se studenti, novinari, profesori, režiseri, umjetnici i civilni aktivisti pritvaraju i premlaćuju jer su protiv vlasti.
Molim vas da ovaj posljednji čin Uprave policije uzmete za ozbiljno i da se u skladu sa svojim pozicijama ovim slučajem pozabavite.

Batrićević: 35 ljudi koji će biti procesuirani moraćemo da branimo, na njima se prelama i sudbina Crne Gore

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Alen Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, juče se oglasio na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.5144%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvideo-dario-u-sarajevu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Portal ETV objavio je informaciju nakon što nam se obratilo više Pljevljaka, ogorčeni Vranešovim prisustvom na svečanoj večeri, zbog njegove nacionalističke, šovinističke politike koju propagira, a dostavljen nam je i snimak sa tog druženja. - Udruženje Pljevljaka u Sarajevu postoji više od trideset godina i okuplja ljude rođene u Pljevljima koji danas žive u Sarajevu, kao i naše sugrađane koji su porijeklom iz Pljevalja. Naš cilj je isključivo njegovanje tradicije i međusobnih veza. Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9" data-rendition-name="original" width="728" height="1599" loading="lazy" alt="Objava Alena Sulejmanovića"> <figcaption>Objava Alena Sulejmanovića(Photo: Fejsbuk - stop kadar)</figcaption> </figure>  Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je Sulejmanović. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu na društvenoj mređi Instagram pohvalio se sam Vraneš objavom 6. decembra. Objavio je fotografiju i napisao da je u Sarajevu na poziv Sulejmanovića. A na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša, kako smo objavili, potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“. Vraneš je, podsjetili smo u tekstu 8. decembra, prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. kada je bio zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Aktuelni predsjednik Opštine Pljevlja nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. Podsjetili smo da Vraneš predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.&nbsp; Opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja nedavno je finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...&nbsp; Od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića. Na Instagramu je imao i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“, a u jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...

Sulejmanović: Vraneš nije pozvan lično, njegov dolazak moguća najava promjene političkih stavova

Demokratska partija socijalista (DPS) organizovala je u Herceg Novom skup za, kako su saopštili, slobodarsku, antifašističku, građansku, evropsku i modernu Crnu Goru.
Riječ je o trećem od četiri stranačka okupljanja koje je predsjednik najjače opozicione stranke Danijel Živković najavio sredinom septembra u državnom parlamentu, navodeći kako se „za građansku Crnu Goru neće boriti samo na institucionalan način“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fe-2HTB0TNCM%3Ffeature%3Dshare&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>