Nedavna presuda Vrhovnog suda Španije mogla bi imati dalekosežan uticaj na regulaciju oglašavanja igara na sreću u cijeloj Evropskoj uniji, ali i u zemljama kandidatima za članstvo, uključujući Crnu Goru. Španski sud poništio je odluku kojom je 2020. uvedena potpuna zabrana reklamiranja priređivača igara na sreću, ocjenjujući je kao neustavnu i protivnu osnovnim principima prava EU, saopšteno je iz Montenegro Bet-a.
Kako navode u saopštenju, presuda jasno naglašava da:
- Komercijalno oglašavanje spada pod slobodu izražavanja, te zabrana direktno narušava ovo pravo.
- Potpuna zabrana je prekomjerna i ne predstavlja proporcionalnu mjeru u odnosu na ciljeve zaštite građana.
- Zabrane narušavaju konkurenciju, jer ograničavaju fer tržišnu utakmicu, koja je jedan od temelja funkcionisanja EU.
Ova odluka, kako navode, &nbsp;nosi značajnu pravnu i političku poruku za sve države koje teže članstvu u EU. Crna Gora, kao kandidat, dužna je da svoje zakonodavstvo uskladi sa evropskim vrijednostima i praksom.&nbsp;
To, kako kažu, &nbsp;konkretno znači:
-Zabrane poput španske iz 2020. godine ne mogu biti model, jer su sada i formalno proglašene nespojivim sa pravom EU.
-Regulacija mora biti uravnotežena, usmjerena na zaštitu ranjivih grupa, ali bez kršenja prava na oglašavanje i slobodu pružanja usluga.
- Fokus treba biti na odgovornom oglašavanju i edukaciji, ne na opštoj zabrani.
Dodaju da Evropska unija jasno poručuje da zaštita potrošača i ranjivih grupa ne smije ići nauštrb osnovnih demokratskih prava, kao što su sloboda izražavanja, pravo na informisanje i fer tržišno takmičenje. Za Crnu Goru to znači obavezu da kreira regulatorni okvir koji istovremeno poštuje evropske standarde i štiti građane.
Posebno je važno istaći da ova presuda ima i širi značaj za medijsku zajednicu: potvrđuje da oglašavanje i komercijalne informacije predstavljaju sastavni dio prava na slobodno informisanje u demokratskom društvu.
- Ukoliko Crna Gora želi da bude dio evropske zajednice do 2028. godine, kako je zacrtano, mora pokazati spremnost da primjenjuje upravo ovakve pravne standarde – koji štite građane, ali ne guše tržište i osnovna ljudska prava- zaključuju u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Presuda iz Španije važna i za Crnu Goru – sloboda izražavanja ispred zabrana

Vlada Crne Gore je na današnjoj telefonskoj sjednici donijela Odluku o dodjeli koncesije za priređivanje posebnih igara na sreću u kazinima u kazinu ''Merit Royal Budva'', koji se nalazi u hotelu Splendid u Bečićima.
Ovim putem koncesionar je postao DOO ''NET MONTENEGRO'', privredno društvo iz Podgorice, koji je dobio pravo priređivanja posebnih igara na sreću u kazinu ''Merit Royal Budva'' kuglicama, kockama i kartama do 29 stolova (ruletm, island texas hold'em poker, trio poker, novo poker, ruski poker, bakara, major poker, blekdžek i slično) i do 250 automata za igra na sreću, na period od deset godina, navodi se u saopštenju Vlade.
- Koncesionar je dužan da uplati jednokratnu naknadu za dodjelu licence za priređivanje igara na sreću u kazinu u iznosu od 2.000.000,00 eura, do zaključenja ugovora o koncesiji. Koncesija je neprenosiva, a koncesionar je dužan da koncesionu naknadu za priređivanje igara na sreću u kazinu plaća na način i u rokovima utvrđenim Zakonom o igrama na sreću- zaključuje se u saopštenju.

Vlada dala pod koncesiju kazino u hotelu Splendid

Ukupni prihodi od igara na sreću i nagradnih igara u prva dva mjeseca dostigli su iznos od 5,89 miliona eura, što je 55,13 odsto više u poređenju sa istim periodom prošle godine, saopšteno je iz Uprava za igre na sreću.
- U navedenom periodu zabilježen je porast prihoda u segmentu priređivanja igara na sreću putem interneta i drugih telekomunikacionih sredstava 226,59 odsto, čiji je iznos 2,51 milion eura - navodi se u saopštenju.
Ukupni prihodi od kazinskih igara iznose 553,15 hiljada eura, pa je i taj segment ostvario rast od 31,93 odsto.
- Takođe, po osnovu priređivanja igara na sreću u automat klubovima prihodovano je 1,17 miliona eura, čime se i u tom dijelu bilježi povećanje od 13,86 odsto - rekli su iz Uprave.
Pored toga, ukupni prihodi od kladioničkih igara iznose 1,65 miliona eura, što predstavlja povećanje od 4,93 odsto.
- Ovaj trend rasta ostvaren je, prije svega, zahvaljujući unapređenju nadzora kroz implementaciju novog informacionog sistema koji doprinosi efikasnijoj kontroli i suzbijanju sivog tržišta u oblasti igara na sreću - navodi se u saopštenju.
Uprava za igre na sreću svojim djelovanjem, kako su rekli, potvrđuje kontinuitet kvalitetnog rada, što se, pored ostalog, ogleda i kroz konstantan rast prihoda.
- Rad Uprave je u potpunosti usklađen sa zacrtanim ciljevima Vlade i Ministarstva finansija, naročito u pogledu stabilnog jačanja budžetskih prihoda - zaključuje se u saopštenju.

Prihodi od igara na sreću 5,89 miliona eura

Neophodno je dodatno razmotriti izmjene i dopune zakonske regulative Nacrta zakona o igrama na sreću, kako bi se osigurala pravna sigurnost i ekonomska održivost priređivača igara na sreću, s obzirom na to da je javna rasprava o predmetnom tekstu zakona organizovana netransparentno i u kratkom periodu, bez konsultacija sa preduzećima koja se bave tom specifičnom privrednom djelatnošću.&nbsp;
Ovo je poručeno na sjednici Grupacije priređivača igara na sreću Privredne komore održanoj 4. novembra, koju je vodila zamjenica predsjednika Grupacije Marijana Zec.
Tokom sjednice su, zajedno sa predstavnicamama Uprave igara na sreću Milenom Đuričić i Natašom Mijatović, kako se navodi u saopštenju Privredne komore, razmotrene sve odredbe Nacrta zakona kako bi se zajednički došlo do održivih rješenja koja će zadovoljiti interese svih strana, a posebno zaštitu maloljetnika i očuvanje javnog interesa.
Zec je istakla da će novi zakon izazvati ozbiljne negativne posljedice kako za državu, tako i za industriju igara na sreću. Smatra da je posebno zabrinjavajuće to što nije prethodno sprovedena analiza uticaja na stabilnost tržišta igara na sreću, kao ni na naplatu varijabilnih naknada koje država ostvaruje.
Đuričić je istakla da je zakonodavni proces otvoren i transparentan, te da je glavni cilj ažurirati i prilagoditi regulativu kako bi se omogućio bolji rad sektora. Ona je takođe apostrofirala kompleksnost implementacije novog informacionog sistema, koji je ključan za rad svih koncesionara.&nbsp;
-Mi, kao Uprava igara na sreću, imamo obavezu da budemo podrška poslovanju, a ne prepreka, naravno unutar okvira zakona – kazala je ona, istakavši važnost koordinacionog tijela koje bi trebalo uskoro da se sastane i nastavi dalji rad na zakonodavnom okviru.
S obzirom na značaj članova zakona, posebno člana 3a, Đuričić je upozorila na potrebu za preciznijim definicijama i tumačenjima koja će obezbijediti pravnu sigurnost.&nbsp;
– Iako je zakon star i neodređen, naš cilj je da ga prilagodimo aktuelnim potrebama tržišta i obezbjedimo zaštitu maloljetnika – istakla je ona, dodajući da se ova djelatnost želi osnažiti, ali na opštu dobrobit cjelokupnog društva.
Jedna od glavnih primjedbi priređivača odnosila se na član koji predviđa da se pravo priređivanja igara na sreću prenosi upravnim postupkom. Ova promjena predstavlja značajnu promjenu u odnosu na dosadašnji koncesioni model, čime se postavlja pitanje transparentnosti i jednakosti u procesu dodjele koncesija.
- Učesnici smatraju da je važno osigurati da se koncesije dodjeljuju pod jedinstvenim uslovima i da svi privrednici imaju jednake šanse. Takođe, prijedlog je da se član 106 izmijeni kako bi se osiguralo da koncesioni ugovori ostaju na snazi do njihovog isteka, omogućavajući privrednim društvima da usklade svoje poslovanje s novim zakonom. Takođe, naglašeno je da bi privredna društva mogla imati poteškoća u prikupljanju opsežne dokumentacije potrebne za odobrenje u predviđenom roku od 90 dana, te apeluju da se ovaj rok smanji - navodi se u saopštenju.
Druga značajna primjedba odnosila se na član 4 Nacrta zakona, koji definiše način raspodjele prihoda od igara na sreću.&nbsp;
- Učesnici su ukazali na potrebu jasnog definisanja javnog interesa, koji uključuje socijalno-humanitarne potrebe, i naglasili da sredstva iz igara na sreću moraju biti raspoređena transparentno i efikasno. Smatraju da izostavljanje člana 15 postojećeg zakona, koji detaljno razrađuje kako se sredstva raspodjeljuju, može dovesti do nedostatka jasnoće i potencijalnih zloupotreba - rekli su iz Privredne komore.
U vezi sa definicijama u članu 6, Nacrta zakona učesnici su predložili doradu kako bi se osiguralo da su primjenjive na sve oblike priređivanja igara.&nbsp;
- Precizne definicije "igrača" i "stvarnog vlasnika" su od ključnog značaja kako bi se izbjegle pravne nejasnoće. Takođe, ukazano je na diskriminatornu odredbu u članu 16, koja se odnosi na ograničenja u oglašavanju, a koja ne bi trebala favorizovati jedan oblik priređivanja igara nad drugim, te smatraju da, priređivači igara na sreću koji nisu registrovani u Crnoj Gori, ne bi smjeli da imaju pravo oglašavanja - navodi se u saopštenju.
Jedna od centralnih tema diskusije bio je i član 25, Nacrta zakona gdje je predloženo da se udaljenost objekata za igre na sreću od obrazovnih ustanova mjeri najkraćim pješačkim putem, a ne vazdušnom linijom.&nbsp;
- Osim toga, odredba iz člana 26, koja zahtijeva potvrdu od nadležnog organa za vođenje krivične evidencije za direktore i članove društava, predstavlja kršenje prezumpcije nevinosti. Učesnici su predložili skraćenje roka za rješavanje zahtjeva iz člana 27 sa 90 na 30 dana kako bi se osigurala efikasnost postupka. Takođe, sugestije su upućene i na odredbe člana 36 Nacrta zakona, koje se odnose na oporezivanje i određivanje osnovice za izračunavanje naknada, koje su neprimjenjive i dovode do duplog oporezivanja. Povećanje fiksne naknade po kladionici takođe je osporeno, a predloženo je da se smanji na 500 eura, uzimajući u obzir ekonomsku održivost i trenutno stanje na tržištu - naveli su iz Privredne komore.
Shodno navedenom, Grupacija priređivača igara predlaže da se produži rok trajanja javne rasprave po ovom pitanju, te još jednom razmotre svi ključni aspekti novog zakona, kako bi se izbjegle pravne nejasnoće i osigurala zaštita interesa svih učesnika na tržištu.
Đuričić je naglasila da, iako postoje brojni izazovi, Uprava igara na sreću ostaje otvorena za saradnju i spremna da razmatra sve predloge koji će doprinijeti unapređenju zakonskog okvira.&nbsp;
- Ova industrija se brzo mijenja, i zato je važno da se svi zajedno uključimo u proces izrade novih rješenja koja će biti na obostranu korist - poručila je ona.

Brojne sugestije privrednika na Nacrt zakona o igrama na sreću

Crna Gora je od nagradnih i igara na sreću u prvih sedam mjeseci po osnovu koncesionih naknada zaradila oko 18 miliona eura, što je preko 80 odsto veći prihod nego u istom periodu prošle godine.

Direktor Uprave za igre na sreću Spasoje Papić kazao je za Radio Crne Gore da je država samo u julu prihodovala 3,2 miliona eura.

On je kazao da je ovo jako ozbiljan rezultat koji je potvrda ispravnih politika i mehanizama države u kontekstu stvaranja neophodnih preduslova za snažnije budžetske prihode od oblasti igara na sreću.

- Smatram da je potrebno dalje unapređivati ambijent za odgovoran rad priređivača igara na sreću, ali se tako na bazi objektivnih parametara u kontinuitetu snažiti segment naplate prihoda od ove oblasti, jer prostora za to svakako ima. Takođe sam i uvjeren da će se vrlo brzo stvoriti neophodni normativni preduslovi da ponovo dio tih sredstava bude usmjeren za razvoj oblasti od javnog interesa poput sporta, mladih, obrazovanja, socijalne zaštite i osoba sa invaliditetom - rekao je Papić.

On je ocijenio da je država svjesna potencijalnih opasnosti koje donose igre na sreću. Zato prihode od igara na sreću želi da usmjeri na opšte dobro zajednice.

Papić je naveo i da su u prethodnoj godini uključili veliki broj resora i formirali Vladino koordinaciono tijelo da bi se unaprijedila situacija u toj oblasti.

- U realizaciji treba da učestvuje dosta različitih aktera, ne samo vladine institucije, već i NVO sektor i sami priređivači. Uprava kao jedan od svojih ciljeva osim redovnog zakonskog djelovanja, ako i unapređenja nadzora koji je u toku planira da u saradnji sa drugim resornim organima širi svoje aktivnosti i kampanje koje informišu javnost o štetnosti kockanja i znakovima zavisnosti, tako da nas do nove godine očekuju nove aktivnosti u ovom pravcu koje su i uvrštene u naš polugodišnji plan - rekao je Papić.

On je naveo i da samo priređivači treba da promovišu odgovorno kockanje kroz jasne poruke i alate za samokontrolu, ali i mehanizme pomoći za one koji osjećaju da imaju problem sa kockanjem.

Papić je ukazao i na to da treba dalje unapređivati ambijent za odgovoran rad priređivača igara na sreću, ali i isto tako u kontinuitetu snažiti segment naplate prihoda, jer prostora, kako kaže, za to svakako ima.

On je ocijenio da će se kroz novi zakon o igrama na sreću značajno unaprijediti ambijent za funkcionisanje tog sistema.

Od nagradnih i igara na sreću 18 miliona eura

Turistička sezona u Herceg Novom je dosta dobra, a prema najavama grad očekuje i odlična postsezona, kazao je predsjednika Opštine Stevan Katić. Katić podsjeća da je Herceg Novi uveliko prepoznat kao grad kulture i grad festivala.&nbsp; On je najavio da intenzivna festivalska dešavanja neće jenjavati ni u postsezoni, odnosno u septembru i oktobru. - Trudimo se da imamo sadržaje za sve generacije. U avgustu smo organizovali preko 80 dogđaja. Ljudi su definitivno ljudi zadovoljni. Očekuje nas Filmskik festival koji počinje 23. avgusta, u toku je Trg od ćirilice, a nakon toga i Džez festival, a Herceg novi ima kvalitetan, i u regiou prepoznatljiv strip festival, festival klapa i festival horova - naveo je Katić za Mediabiro.&nbsp; Prvi čovjek Herceg Novog kaže da očekuju i dobru postsezonu ističući da su turistički radnici i hotelijeri zadovoljni bukingom za septembar i oktobar. On je, međutim, ukazao da je tokom jula bila slabija poTrošnju kada su posrijedi ugostgiljski objekti, plaže. Katić, takođe, naglašava da je Herceg Novi prva opština koja je već izašla i sa novogodišnjim programom, najavljujući da će ubrzo izaći i sa programom za naredni Praznik mimoze.&nbsp; On naglašava da će sve to hotelijerima omogućiti da na vrijeme pripreme kvalitetne paket aranžmane.&nbsp; Predsjednik Opštine Herceg Novi kaže da je najviše gostiju iz regiona, ali ukazuje da je registrovan blagi pad broja gostiju iz Srbije, zbog političke situacije u toj zemlji. On ističe da je sve više gostiju iz Zapadne Evope. Herceg Novij je, s ponosom ističe prvi čovjek grada, &nbsp;napravio veliki &nbsp;iskorak i kada su posrijedi hotelski kapacatiteti. - Možemo gostima da ponudimo kvalitetan smještaj u hotelima kategorije četiri, pet zvjezdica - rekao je Katić. On, takođe, kaže da postoji veliko interesovanje i za obilazak zaleđa, te da uveliko rade na revitalizaciji pješačkih staza, kulturno istorijskih objekata... - Radimo revavitalizaciju tvrđave Forte Mare, Kanli kula. Prvi put se sada, nakon Drugog svjetskog rata, radi i Španjola, a radimo i jednu panoramsku gondolu. Tako da nudimo lijepe i kvalitetne sadržaje - kazao je Katić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250824140844_a3cde1f006a0ff2caf579475d544635e496e41bcd52c8cd6bbf800b0fc83054f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250824140844_a3cde1f006a0ff2caf579475d544635e496e41bcd52c8cd6bbf800b0fc83054f" data-rendition-name="original" width="1000" height="686" loading="lazy" alt="Stevan Katić"> <figcaption>Stevan Katić(Photo: Media biro)</figcaption> </figure>  On, takođe, podsjeća da postoji i veliki potencijal na prostoru Luštice, resursa koji je ostao netaknut. - Tu postoji puno projekata. Tamo radimo velike projekte kada je u pitanju putna infrastruktura, takođe dovodimo i vodu tamo. Radimo sve ono što je do Opštine kako bi sve bilo spreno za doček zainteresovanih investitora za gradnu rizorta na poluostrvu Luštica. Tu postoji velika šansa - navodi Katić. On, međutim, ukazuje da bi moguća barijera, ne samo Herceg Novom, već i Kotoru u Tivtu, moglo da bude stanovište UNESCO-a po pitanju zabrane izgradje, odnosno stavljanja moratorijuma. - Tako da moramo da vidimo kako će se odvijati taj segment priče. Moramo da vidimo kako će da se zaštite sve prirodne ljepote i da se sve radi u skladu sa uslovima koji nam dolaze. Nije poenta ni da se sve izgradi, već da vodimo računa o životnoj sredini i ambijentu u kojem živimo - poručio je Katić.

U Herceg Novom zadovoljni, očekuju odličnu i sadržajnu postsezonu

Demokrate su se u nedostatku argumenata ponovo odlučile za novi, besprizoran lični napad. Da nije opasno, s obzirom na to da se radi o grupi koja kontroliše sistem bezbjednosti, bilo bi tužno, kazala je izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević.
Gorjanc Prelević je reagovala na uvrede te stranke na njen račun zbog stava da ta partija, prijetnjama i diskvalifikacijama pokušava da spriječe procesuiranje masovnih otkaza i suspenzija u policiji i vojsci. Demokrate su je, pored ostalog, optužile da je sa advokatom Veselinom Radulovićem formirala grupu koja treba da se suprotstavi vetingu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fdemokrate-se-obrusile-i-na-gorjanc-prelevic-optuzuju-je-da-je-sa-radulovicem-formirala-grupu-koja-treba-da-se-suprodstavi-vetingu&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
U reagovanju dostavljenom medijima, Gorjanc Prelević kaže da joj nije cilj da se, kako to navode Demokrate, "sačuvaju kadrovi koji su služili mafiji", već ponovo upozorava da svaki veting mora da se sprovodi nepristrasno, na osnovu zakona i dokaza i uz poštovanje prava na odbranu, a ne proizvoljno, po volji bilo koje političke stranke na vlasti. 
Negira da podržava saradnike organizovanih kriminalnih grupa, a ni takve grupe, kao što Demokrate, kao kaže, sumanuto tvrde.
- Ništa od onoga što sam ikad uradila ili napisala nikog znavenog nije moglo da navede na takve zaključke. Sve teme kojima se Akcija za ljudska prava bavila, i o Milivoju Katniću i Temeljnom ugovoru i masovnim ubistvima na Cetinju, argumentovano su obrazložene na našem sajtu i nema nikakve potrebe za ponavljanjem - naglasila je Gorjanc Prelević.
Ona tvrdi da je izuzetno zabrinjavajuće po opšti interes to što je mozak bezbjednosnih i odbrambenih operacija ove države o njoj mogao da izvede tako pogrešne zaključke i još i da ih javno objavi.
- Podržala sam, podržavam i podržavaću uvijek pravo advokata koji zastupaju suspendovane službenike policije da podnose krivične prijave protiv MUP-a, a da im zbog toga vrh vlasti ne prijeti da će zaplakati i da se zbog toga automatski ne nazivaju, bez dokaza, pripadnicima škaljarskog i kavačkog klana - istakla je Gorjanc Prelević.
Ona je ponovila da svako, a posebno advokat, kome je to i posao, ima pravo da podnosi prijave protiv svake vlasti, a da su nosioci te vlasti dužni da se od prijava argumentovano brane, umjesto da prijete, ponižavaju i lažno optužuju i na taj način utiču kako na podnosioce prijava, tako i na državno tužilaštvo i sudove.
- Očekujem da i međunarodni partneri oko toga posavjetuju Vladu koja, nažalost, sama to ne uviđa, dok navodno želi da poštuje međunarodne standarde i uvede državu u EU - zaključila je Gorjanc Prelević.

Gorjanc Prelević: Besprizoran napad Demokrata u nedostatku argumenata, da nije opasno bilo bi tužno

Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović posjetiće naredne sedmice Estoniju i Letoniju, gdje će razgovarati sa visokim zvaničnicima tih država.
Ivanović će, kako se navodi u platformi za posjetu, u Estoniji boraviti od ponedjeljka do srijede, a nakon toga će otputovati u glavni grad Letonije, Rigu.
Dodaje se da će posjeta biti realizovana u okviru napora usmjerenih na inteziviranje političkog dijaloga i jačanje sveukupne saradnje sa državama članicama Evropske unije (EU), sa posebnim fokusom na unapredenje bilateralnih odnose sa baltičkim državama.
- Estonija i Letonija su dosljedno podržavale politiku proširenja EU i evropsku perspektivu Zapadnog Balkana, što predstavlja važan okvir za dodatno približavanje i unapredenje odnose sa Crnom Gorom - kaže se u platformi.
Navodi se da se zbog toga posjeta vidi kao prilika za otvaranje novog prostora za sadržajniji politički dijalog i uspostavljanje čvršće međudržavne komunukacije i saradnje u kontekstu zajedničkih evropskih vrijednosti.
- Tokom zvanične posjete, potpredsjednik Ivanović će se sastati sa visokim zvaničnicima Estonije i Letonije, uključujući ministre vanjskih poslova, kao i druge predstavnike zakonodavne i izvršne vlasti, relevantnih institucija i ekspertskih organizacija koja se bave specifičnim temama od zajedničkog interesa, poput digitalna transformacija i transparentno upravljanje - piše u platformi.
Ističe se da je cilj posjete otvaranje novih kanala političke i stručne komunikacije, kao i ohrabrivanje snažnije podrške Crnoj Gori u procesu pristupanja EU.
- Ona će ujedno poslužiti kao platforma za predstavljanje postignutih rezultata i reformskih napora, kao i za reafirmaciju posvećenosti Crne Gore evropskim vrijednostima, uz ambiciju da se odnosi sa Estonijom i Letonijom podignu na viši i strateški usmjeren nivo - dodaje se u platformi.

Ivanović naredne sedmice u posjeti Estoniji i Letoniji

Maloljetnik iz Berana (17) uhapšen je zbog sumnje da je izvršio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.
Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Berane kontrolisali vozilo i sedamnaestogodišnjaka i M.B. (24).
Kod M.B. su ovom prilikom pronađena dva manja pakovanja sa marihuanom, dok su kod maloljetnika pronašli određeni iznos novca za koji se sumnja da je stečen kriminalnom aktivnošću.
Tačnije, policija je nakon niza preduzetih radnji došla do sumnje da je M.B. od maloljetnika kupio drogu.
Izvršen je i pretres stana i drugih prostorija koje koristi ovaj sedamnaestogodišnjak gdje je pronađeno pakovanje sapreko 23 grama marihuane.
Maloljetnik je uhapšen i on će uz krivičnu prijavu biti priveden postupajućem tužiocu u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju na dalju nadležnost, dok će protiv M.B. biti podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka zbog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga.
- Sprečavanje, otkrivanje i procesuiranje svih oblika zloupotrebe opojnih droga će i u narednom periodu biti jedna od prioritetnih aktvinosti službenika Regionalnog centra bezbjednosti “Sjever" - navedeno je u saopštenju Uprave policije.

Berane: Maloljetnik uhapšen zbog prodaje droge

Svjestan da njegovo „ministrovanje“ broji potonje dane, odlazeći ministar odbrane Dragan Krapović obrušio se sinoć nesojski na „glasnika“ da će biti smijenjen – Portal i Televiziju E, „prišivajući“ nam razne etikete, od toga da je tekst naručila mafija, Demokratska partija socijalista, „inostrani elementi“... Da bi na kraju uputio direktnu prijetnju - da će njegove Demokrate u procesu „pročišćenja sistema“ doći ne samo do (po) nas, nego i do svih drugih medija koji, kako reče, prenose ovakve spinove.&nbsp; Što je to u radu Televizije E i Portala ETV tako drastično poremetilo duševni mir ministra odbrane, da je zaprijetio – ne samo metaforično – već vrlo direktno? Poremetile su ga informacije objavljene nakon našeg novinarskog istraživanja.&nbsp; <h2>OBJAVE BEZ DEMANTIJA</h2> Tako su Portal ETV i Televizija E objavili 5. avgusta da će premijer Milojko Spajić smijeniti ministra odbrane Krapovića, nakon skandala koji je priredio državi Crnoj Gori izradom znački specijalno za posadu Školskog broda „Jadran“ zbog kojeg se Crna Gora spori sa Hrvatskom koja polaže pravo na njega. Odmah je stigla protestna nota Hrvatske, novo ozbiljno upozorenje našoj zemlji da ova članica Evropske unije ponovo može blokirati zatvaranje Poglavlja 31 – Vanjska, sigurnosna i odbrambena politika. Kao što su to učinili i prošle godine nakon što je crnogorski parlament usvojio, za Hrvatsku neprihvatljivu Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu. Prethodno su nepoželjnima u svojoj zemlji proglasili – predsjednika Skupštine Crne Gore Andriju Mandića, poslanika Milana Kneževića i lidera Krapovićeve partije, potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića. Postoje ozbiljne indicije da će se ove godine i Krapović pridružiti ovom proruskom i prosrpskom trojcu. Portal ETV i Televizija E objavili su 7. avgusta da premijer Spajić planira da novi ministar odbrane bude Mirsad Nurković, funkcioner Bošnjačke stranke, aktuelni potpredsjednik Skupštine Crne Gore. Portal ETV i Televizija E objavili su 20. avgusta da premijer Spajić priprema plan rekonstrukcije Vlade, a prema završnom dokumentu u koji smo imali uvid, koji je dostavio svojoj partiji Pokretu Evropa sad, primarno bi na udaru bili ministri koje su kandidovale Demokrate.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_72f42e6fca2709170160fc1dc4f3819684573754df997dff4357523fc897a3d9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250816160848_72f42e6fca2709170160fc1dc4f3819684573754df997dff4357523fc897a3d9" data-rendition-name="original" width="800" height="783" loading="lazy" alt="krapović"> <figcaption>DEMOKRATE SMETNJA EVROPSKOM PUTU CRNE GORE: Šaranović, Bečić i Krapovićetv</figcaption> </figure>  Nijedna od tri informacije koje smo objavili nije demantovana. Ono što je posebno upečatljivo - Demokrate su ćutale čitavih 18 dana.&nbsp; <h2>KAD PARTIJA BIRA ,,MANJE ZLO“</h2> A ćutali su, jer su pokušavali da „saniraju štetu“, kako bi u partiji opravdali Bečićev ostanak u Vladi, bez obzira na najavljenu čistku njihovih funkcionera iz izvršne vlasti, jer u Demokratama već neko vrijeme postoji više frakcija, ali ih fotelje koje su zakučili u Vladi, još drže na okupu.&nbsp; Ipak, nakon brojnih konsultacija u vrhu stranke, svjesni su da za Krapovića više ne može biti mjesta u Vladi koja, navodno, teži evropskom putu Crne Gore, a nakon diplomatskog skandala koji je izazvao. Međutim, u tom slučaju lider Demokrata Aleksa Bečić ulazi u problem: kako da objasni unutar partije da on može ostati na istaknutoj poziciji u Vladi Milojka Spajića, dok će, gotovo svi ostali iz Demokrata biti zamijenjeni?&nbsp; Vjerovatno bijesan da je partija spremna da ga ,,proda“ da bi zadržala poziciju u izvršnoj vlasti, Krapović je sinoć odlučio da „ubije glasnika“, medije koji su objavili informacije. Istinite informacije. Latinska izreka kaže „ne nuntium necare“ – „ne ubij glasnika“. Neka Dragan Krapović istraži zašto.&nbsp; <h2>BUKA I BIJES</h2> Nazvao nas je sinoć „digitalnim pamfletom organizovanog kriminala“ koji, kako je rekao, „finansiraju šverceri akciznih roba, šverceri narkotika, narko klanovi“. - I to želim iz punih usta da kažem – precizirao je Krapović okvir za potencijalnu tužbu gostujući na Televiziji A plus.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250802140816_ae9aa8a4b61a5ff02c37ccffa43206433a12ddf099eac6bbf010e13253e4c482.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250802140816_ae9aa8a4b61a5ff02c37ccffa43206433a12ddf099eac6bbf010e13253e4c482" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="vojne značke "> <figcaption>OZBILJNA PROVOKACIJA: Značke za Školski brod „Jadran“(Photo: MO)</figcaption> </figure>  I nije se zaustavljao, pa je rekao i kako ga sve što rade ETV, M portal „upućuje na zaključak da rade i da ih finansira organizovani kriminal u Crnoj Gori, eto tako to otvoreno da vam kažem“. Nemoć proizvodi bijes, a Krapović je očigledno nemoćan da zadrži ministarsku funkciju. Kako su Demokrate prepoznate po opsjednutošću funkcionerskim foteljama sada iz ove partije, prema nezvaničnim informacijama Portala ETV, mole premijera Spajića, preko posrednika, da mu se da direktorska funkcija u nekom „velikom državnom preduzeću“. Ali, Krapović bi još da „ministruje“ i još se nada, pa je sinoć imao poruku i za premijera, kojem je, između ostalog, poručio da nije on taj koji bira ministre?!&nbsp; - Niko nema mogućnost da odlučuje o ministrima, osim parlamenta Crne Gore – bio je kategoričan, što mu je posljednja šansa da još malo ostane ministar. Ako poslanici ne bi podržali njegovo razrješenje, pala bi Vlada. Takav scenario je, međutim, gotovo nemoguć. Jer, teško je povjerovati da poslanici opozicije ne bi glasali za Krapovićevu smjenu.&nbsp; <h2>MASAKR NA CETINJU I LJETOVANJE U ITALIJI...&nbsp;</h2> I prije godinu i po Demokrate su „krizirale“ u Vladi Milojka Spajića, kada je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović čak i tužio Vladu, a Krapović prijetio Spajiću da „ukoliko bi Demokratska Crna Gora odlučila ... da izađe iz ove Vlade, to bi bio njen kraj“. Za razliku od marta 2024. sinoć je bio manje bučan u odnosu na premijera, ali se zato razgoropadio na naš portal i televiziju. I jasno je otkuda njegov bijes na „glasnika“. Jer, Televizija E i Portal ETV bili su „glasnik“ ili među „glasnicima“ raznih njegovih sumnjivih poslova, imenovanja, razrješenja, razobličavajući ih. Vjerovatno ga je posebno zaboljelo kada smo otkrili da je u danima kada je Crna Gora tugovala zbog masovnog zločina na Cetinju, kada je ubijeno 13 osoba, on sa porodicom otputovao u italijansko mondensko odmaralište. U pratnji četiri vojna policajca u civilu, koristeći dva vozila Ministarstva odbrane - mercedes E klase i tojotu land cruiser – otisnuo se u Alta Badiu u Dolomitima pozirajući pred kamerom mobilnog telefona sa širokim osmijehom na licu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082313084_56b9733e3996986a21457ab95f5210da752b2f4e5a2d8680d4bf77a1e793d138.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025082313084_56b9733e3996986a21457ab95f5210da752b2f4e5a2d8680d4bf77a1e793d138" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Krapović sa prijateljima u mondenskom italijanskom odmaralištu u januaru ove godine"> <figcaption>SKUPI PROVOD DOK JE CRNA GORA TUGOVALA: Krapović sa prijateljima u mondenskom italijanskom odmaralištu u januaru ove godine</figcaption> </figure>  <h2>...POŽARI I MINISTROVO BRČKANJE U MORU&nbsp;</h2> Isto tako, u jeku borbe sa požarima u okolini Podgorici, dok je vatra „gutala“ i kuće, a vatrogasci na izmaku snaga pokušavali da je obuzdaju, u danima tuge zbog smrti pripadnika Vojske Crne Gore koji je poginuo na putu ka Piperima đe se zaputio da pomogne vatrogascima, mještanima i volonterima, ministar odbrane Krapović se, kako su mediji razotkrili, baškario na plaži.&nbsp; I onda on sinoć govori o vrijednostima i kako je misija Demokrata da „Crna Gora ide u Evropsku uniju, ali ne tako što će ići klečeći i saginjući se“, ne „ispunjavajući štrikove“, nego ispunjavajući vrijednosti... A vrijednosti, onako kako ih vide Demokrate, Crna Gora živi već pet godina. I postala je vrijednosno duboko posrnulo društvo. Sve što govore i urade Demokrate isključivo je vezano za njihove partijske i lične interese. Progon neistomišljenika, političke čistke, nepotizam, partijsko zapošljavanje, korupcija, sumnjive diplome, neznanje... Sve to u jednom političkom subjektu – Demokratama.&nbsp; I bestidna beskrupuloznost. Koju je odlazeći ministar odbrane i sinoć demonstrirao. Pred kamerama se pojavio sa značkom na reveru sakoa – onom specijalno rađenom za posadu broda „Jadran“ zbog koje je Crna Gora dobila novu diplomatsku notu od Hrvatske u kojoj je konstatovano da ovakvi „potezi i poruke nijesu u duhu dobrosusjedskih odnosa, te kriterijuma i vrijednosti Evropske unije koje je Hrvatska dužna da poštuje“.&nbsp; Ministar Krapović u jeku pregovora Crne Gore za ubrzano pristupanje Evropskoj uniji stao je – umjesto da bude most - kao opasna prepreka, jer sve ukazuje da će Hrvatska opet blokirati zatvaranje Poglavlja 31.&nbsp; Jedini koji bi ostali bez benefita ulaskom Crne Gore u EU su Rusija i Srbija, koje predano rade na usporavanju našeg evropskog puta preko svojih ovdašnjih političkih partnera predvođenih Crkvom Srbije. Demokrate su, naravno i ministar Dragan Krapović, dokazale da su njihove vjerne sluge.&nbsp; Portal ETV i Televizija E će, bez obzira na prijetnje i pritiske ministarstava sile, ali i svih drugih, nastaviti da budu „glasnici“ vijesti koje upozoravaju na one koji ruše građansku, sekularnu, antifašističku Crnu Goru i njen evropski put. Crna Gora nema i ne smije da ima drugi put.&nbsp; A ministar Dragan Krapović, umjesto da prijeti medijima, valjalo bi da, osim što se trudi da omete crnogorski put ka EU, malo pogleda u papire koje je svojevremeno potpisivao. Ima za to 1.560.000 razloga.&nbsp; Da, Državna revizorska institucija je dala negativno mišljenje jer je utvrdila da je minsitar odbrane Krapović krajem 2023. godine nezakonito isplatio 1.560.000 eura varijabila za 700 vojnika, i sve to – bez uplate poreza i doprinosa.&nbsp; Ko zna, ako sjutra ne bude ministar Specijalno državno tužilaštvo moglo bi da, osim što je formiralo predmet, počne i da preduzima radnje za koje je i osnovano?&nbsp; To može da bude veća opasnost za Dragana Krapovića, nego mediji koji objavljuju istine.&nbsp;

Ministre, ne ubijajte glasnika

Da, naslov ove kolumne je provokativan. Da, prejudicira da je stanje u Srbiji veoma loše, čak kritično, i da je zemlja takoreći na aparatima, čije je isključivanje sasvim realna i očekivana opcija.
Srbija će - da odmah rešimo zabrinutost onih koji političke i opštedruštvene procese gledaju kroz maksimu "u se, na se i poda se" - opstati kao država. Pitanje iz naslova se, u stvari, više odnosi na pravac kojim će država - po geografskom i političkom položaju "viđena" da bude zamajac i lider Balkana - ići sutra. Odnosno, ne da li će države biti, već kakva će država biti.
I koliko god se taj put ka "sutra" činio maglovit prethodnih godina, pa i prvih meseci velikog narodnog bunta zbog smrtonosne korupcije i neodgovornosti današnjeg režima, čini se da se u poslednje vreme koprena diže i da slika nije baš idealna.
Ako govorimo činjenicama i ako gledamo stvarnost, a zanemarimo izuzetke i lepe želje, Srbija danas je, baš kao i Srbija 1990, okovana mitom, isfantaziranom istorijom, lažno izgrađenim osećajem sopstvenog nužnog hegemonizma i šovinizmom. Ovako pljusnuto direktno u lice čitaoca deluje baš grubo i poražavajuće. Ali, to je zato što istina jeste gruba i poražavajuća, a njeno zanemarivanje, lakiranje, ublažavanje... ni dosad nije donelo ničega dobrog. I nema razloga za očekivanje da će ubuduće biti drugačije.
Prosečan čovek, a takvih je većina svuda, više voli život bez trzavica, zameranja, bolnih tema, makar i u sopstvenom mehuru nerealnosti - nego suočavanje sa istinom koja je najčešće teška za prihvatiti i nimalo povoljna za verovanja i ubeđenja tog prosečnog čoveka. A upravo u tome se čovek razlikuje od životinje, koja bez obzira koliko manji mozak ima, ipak ne uleti dva puta u istu klopku.
Vlažni srpski san o posebnoj vrednosti, istorijskim granicama, izvornoj dominaciji i natprirodnim pravima nije od juče, ali se tačno može odrediti vreme njegovog nastanka. Nastao je sa nastankom srpske države 1878, kao odgovor Petrograda zapadnim silama koje su Rusiji pokvarile planove.&nbsp;
Za one koji su preskakali časove u školi (a uvek se iznova zaprepastimo koliko mnogo takvih ima): ruski plan za jutro posle ratova 1875-1878. bila je Velika Bugarska, znatno uvećana Crna Gora, i Srbijica, tek malo veća od Crne Gore. Da zapadne sile Berlinskim kongresom nisu pokvarile (ruski) Sanstefanski mir, Pirot, Vranje i cela današnja Makedonija bili bi Bugarska.
Uglavnom, Berlinski kongres je umnogome izmenio tu mapu dirljive ruske ljubavi i upravo je Zapad Srbiji podario granice koje su joj posle omogućile osvajanje Kosova i Makedonije, pa sledstveno i stvaranje prve Jugoslavije. Dosledna onome što je istorijski uvek najbolje radila, Rusija se brzo prilagodila, te je njen vojni logor na Balkanu umesto Bugarske postala Srbija. Jeftino. Uz malo dizanja ega, epova o bratstvu, nežnih pravoslavnih tonova i brižljivo plasiranih mitova i izmišljotina.
Da se razumemo, a i da bi se izbegla stigma: nisu Srbija i srpski narod usamljeni u raznim fantazijama i nerealnim viđenjima sebe, svojih kvaliteta, prava i granica. Samo su, za razliku od većine, ostali zakovani u prošlosti i mitovima, umesto da su - što većina jeste uradila - istoriju ostavili za pijana kafanska busanja, a realnost za svakodnevicu i planove kako da sutra bude još bolje. U tome Srbija ima uzor - Rusiju, takođe nerealnu u sagledavanju istorijske pozicije, kvaliteta, svoje moći i prava ruskog naroda.
Istorija kao nauka je neumoljiva. Ona veli da Srbija mnogo duže nije postojala kao država, nego što je postojala. To, naravno, ne sme da bude nikakav argument protiv Srbije, kao što neke druge činjenice ne smeju da čine argumentaciju "za" činjenje nekakve nepravde Srbiji. Ali je zato uvek zgodno podsetiti nacional-šoviniste da su i drugi narodi imali srednjevekovne države i da se neko posebno pravo ne može i ne sme tražiti iz izabrane idealne vremenske pozicije ("sve što smo ikad držali je naše i sve što sad držimo je naše"), jer onda neko drugi može da "podseti" na drugu krajnost (kada recimo države nije ni bilo, pa otud nema ni prava), već je jedina polazna tačka za svako zahtevanje i obavezu sadašnjost i realnost. I tu se stavlja tačka na neka izmaštana istorijska prava i poseban položaj.
Vraćamo se na naslov. Ima li, dakle, Srbiji spasa?&nbsp;
Stanje, rekosmo, danas nije ružičasto. Ne u smislu državnih granica, one će opstati, već moralno, civilizacijski, biološki. Jer danas čak i oni koji se mesecima bore protiv odnarođenog režima ogrezlog u kriminalu i korupciji, zvuče poput ideoloških predaka tog režima, zaslužnih za katastrofalni raspad SFR Jugoslavije.&nbsp;
Duže od sedam meseci od početka masovnih protesta zbog tragedije koju karakterišu obrasci istočnjačkih uzora srpske vlasti - na ulicama je nemoguće videti zastavu EU. Zato se slobodno viju neki "nedavački" barjaci koje je kreirala BIA za potrebe bezbednog nacionalizma u pravcu Kosova, i zastave s ruskim svecem koji je pod "vagnerovcima" postao simbol agresorskog, genocidnog rata protiv suverene Ukrajine.
Dok Evropska unija sve glasnije kritikuje i osuđuje srpski režim, zbog korupcije i sadističkog nasilja prema demonstrantima, Rusija to otvoreno podržava, a njen ambasador u Beogradu čak javno "crta" smernice srpskim vlastima za nasilno suzbijanje protesta. Sinhrono, predstavnici studenata i najvećeg dela opozicije, građanskih i intelektualnih organizacija i kružoka, kao guje otrovnice skaču kada EU ne ispuni neko njihovo, najčešće nerealno očekivanje, "dokazujući" time da "EU nas ne želi". Na rusko gubernadurstvo, međutim, uočljivo niko ne reaguje i teško je reći da je razlog izostanku osuda i distanciranja samo strah od nekog čaja, davljenja u praznom bazenu ili ispadanja kroz prozor.
U tom smislu, Srbija trpi posledice jednoipovekovne otrovanosti, pa ćete tako i od teško prebijenog studenta iz bolesničkog kreveta čuti salve protiv "mrskog Zapada". Iako su ga prebili upravo oni koji, vrlo osnovano se veruje, rade po direktnim direktivama "voljenog Istoka". Najzad, Moskva i Beograd su javno obelodanili zajedničku borbu protiv "obojenih revolucija", a kad govore o studentskom i građanskom protestu u Srbiji, i jedni i drugi ga "krste" kao obojenu revoluciju. Reklo bi se - pametnom dovoljno. U praksi: ili nije dovoljno - ili nema pametnih.
Ovako gledano, mogla bi da se uvede neka psihološka kategorija pod nazivom "srpski apsurd". Srpski apsurd je, recimo, kada onaj koji do puštanja krvi bije studente ima na rukavu sliku istog ruskog sveca, koji je i na zastavama prebijenih studenata. Ili kada za događaje u Srbiji obe strane optužuju Zapad: on je istovremeno kreirao "obojenu revoluciju" i podržava Vučića zbog iskopavanja litijuma. Ako neko primeti da su to pomalo šizofreni stavovi, u redu je. Jesu.
Stiče se utisak da su sadašnjem srpskom režimu odbrojani dani. On jednostavno ide iz greške u grešku, leluja kao bokser u nokdaunu, a pošto sudija ne prekida borbu, jedino je pitanje da li će bokser na nogama ostati još dva-tri meseca ili godinu.&nbsp;
Sada je prava nepoznanica, u stvari, kako će doći do smene režima, a ne kada. I da li će upražnjene fotelje zauzeti trudbenici sa platnog spiska Moskve, koji su sada u ofanzivi, i koji bi bili "ruskiji" od sadašnjih vlastodržaca, ili će šansu dobiti ljudi koji bi Srbiju najzad i nedvosmisleno u spoljnopolitičkom kursu okrenuli Zapadu i njegovim vrednostima, a na domaćem planu - samoj sebi i problemima koji kipe bukvalno iz svake sfere života.
I kada to budemo znali, znaćemo i odgovor na pitanje iz naslova: ima li Srbiji spasa?

Ima li Srbiji spasa?

Spomenik zlikovcu Pavlu Đurišiću prenijet je u Đurđeve stupove, objavila je Radio-televizija Srbije u TV magazinu „Oko“, emitovanom u srijedu na programu te televizije. Novinar u reportaži navodi da je „ono što je poznato da neće biti ovih dana vraćen u Zaostro, selo koje je u Crnoj Gori za Đurišića predstavljalo isto što i Ravna Gora za Dragoljuba Mihailovića u Srbiji – komandni štab“. RTS je emitovao i kadrove iz manastira Đurđevi Stupovi u Beranama koji pripada Eparhiji budmiljansko-nikšićkoj kojom komanduje novoproizvedeni mitropolit Crkve Srbije Metodije Ostojić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250822100832_7e202620-eba7-4345-9da7-7779ddd01bee.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250822100832_7e202620-eba7-4345-9da7-7779ddd01bee" data-rendition-name="original" width="1270" height="720" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić Đurđevi Stupovi"> <figcaption>Crkva Srbije još jednom pokazala da državne institucije ne kontrolišu djelove teritorije Crne Gore(Photo: RTS/Screenshot)</figcaption> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250822100832_d18c98d2-9383-4da6-ba76-6aeea2f30dd3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250822100832_d18c98d2-9383-4da6-ba76-6aeea2f30dd3" data-rendition-name="original" width="1273" height="720" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić Đurđevi Stupovi"> <figcaption>Crkva Srbije još jednom pokazala da državne institucije ne kontrolišu djelove teritorije Crne Gore(Photo: RTS/Screenshot)</figcaption> </figure>  U reportaži se ne otkriva tačan datum prenošenja spomenika iz crkve Svete Mati Paraskeve u Gornjem Zaostru gdje je Metodije sklonio totem Pavla Đurišića 8. avgusta kada je poručio crnogorskim vlastima „pa neka dođu da ruše crkvu“. - Ne bojimo se mi sile njihove, koja ne može ni red na ulice ove zemlje da uvede – poručio je Metodije. I, očigledno je bio u pravu.&nbsp; Činjenica da je ovaj transfer dvometarskog bronzanog totema, dug preko sedam kilometara, ponovo prošao ispod radara (ili možda baš nije) crnogorskih državnih institucija, prije svega bezbjednosnog sektora, govori dovoljno sama za sebe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250822100836_2e3c84539f087520212cda41f3538ef6de136f32f87eb9045040a23b0d217589.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250822100836_2e3c84539f087520212cda41f3538ef6de136f32f87eb9045040a23b0d217589" data-rendition-name="original" width="1143" height="742" loading="lazy" alt="Transfer Pavle Đurišić "> <figcaption>Transfer dvometarskog bronzanog totema, dug preko sedam kilometara, prošao ispod radara državnih institucija?</figcaption> </figure>  Crkva Srbije još jednom je pokazala da je jača od države. Dok su se institucije prethodnih dana u javnosti preganjale je li takozvani Temeljni ugovor iznad Zakona o krivičnom postupku, a tužilaštva i policija prebacivali odgovornost jedni na druge zbog čega spomenik zlikovcu i četničkom koljaču Đurišiću nije izuzet kao sredstvo izvršenja krivičnog djela, „institucija“ koja očigledno ima kontrolu nad dijelom teritorije Crne Gore organizovala je njegov transport na „sigurnije“ mjesto. U manastir u kojem stoluje iguman Danilo Romanov koji je prošle godine Berance nazvao „kriminalcima, kockarima i drogašima“, ali i koji se nedvosmileno pozicionirao kao još jedan glasnogovornik četničke ideologije pod plaštom crkvenog autoriteta. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 72.9622%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-instagram-performans-igumana-iz-berana-cetnicka-himna-uz-durdeve-stupove-amfilohija-i-svetog-savu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Spomenik zlikovca Đurišića premješten u Đurđeve Stupove

Pošto su iz Pokreta Evropa sad odali zahvalnost molebanima Crkve Srbije, koji su po njima donijeli kišu, zašto bi se zaustavili samo na tome? Zašto ne molebani da padne novac sa neba? Recimo po dvije milijarde eura godišnje, kako bi se pokrio godišnji platni deficit države od dvije milijarde. Dalje sami zamišljajte, samo nebo je granica razloga za molebane. Jedino za što molebani garant ne mogu dati uspjeha, to je da sadašnja vlada uvede Crnu Goru u članstvo u EU. Možete li zamisliti Vojislava Šešelja kako pjeva Give peace a chance, sa dva uzdignuta prsta, dok pripadnicima LGBT populacije u prolazu dobacuje peace brothers? E, ni ja da ZBCG, Demokrate i dobar dio PES-a imaju mrve demokratskog potencijala, evropskih vrijednosti i pojma što je pravno uređena država, sa striktnom podjelom vlasti. Erih From u svom djelu „Bjekstvo od slobode“ govori o dvije različite vrste slobode: „sloboda od“, koja podrazumijeva slobodu od društvenih ograničenja, religioznih dogmi ili društvenih konvencija koje institucije i drugi pojedinci nameću pojedincu i „sloboda za“, za koju su se ljudi oduvjek borili kroz istoriju kao ideal. Obično, kad se ljudi oslobode od autoriteta, odnosno osvoje „slobodu od“, ośećaju se kao da su izgubili oslonac, sigurnost. Taj ośećaj bespomoćnosti može se otkloniti samo „slobodom za“ i transformacijom društva u društvo slobodnih ljudi, u kojem država poštuje pravila i zakone i radi u korist građana. Međutim, From kaže, umjesto toga, najčešće se bježi u autoritarni sistem, vjerujući da donosi sigurnost. I to, u različitoj mjeri, važi za sve države bivše Jugoslavije. Bez „slobode od“ i pogotovu bez „slobode za“. <h2>OPSESIJA ZAVJEROM</h2> Srbija je na trenutak zaličila na zemlju koja se bori za „slobodu za“ studentskim blokadama univerziteta i borbom za slobodne institucije, koje bi radile posao zbog kojih su formirane. U zemlji u kojoj su sve vrste poslova, investicija, međudržavnih ugovora prekriveni neprozirnim velom i koja se zbog toga smatra simbolom korupcije i pljačke u svjetskim razmjerama, u kojoj je državna moć skoncentrisana u rukama najbogatijih, dok je većina stanovništva izgubila sva prava, u državi u kojoj se strahovito manipuliše putem zarobljenih medija i institucija, u kojoj vlada plutokratija na čelu sa vrhovnim vođom, građani su u tim studentskim protestima viđeli potonju šansu za normalno društvo. Međutim, protok vremena sve više pokazuje da studenti nijesu osvojili ni „slobodu od“, a tek su daleko od ostvarenja „slobode za“ srpsko društvo, sve više bježeći u etnocentrizam, svetosavlje, konzervativnost, naglašavanje tradicije i tradicionalnih vrijednosti. U korijenu svake desno-ekstremne ideologije leži opsesija zavjerom, posebno međunarodnom. Autokratska vlast Aleksandra Vučića, koja lagano pokazuje i potonjem nevjernom Tomi u svijetu svoje pravo lice, trenutno opstaje na nasilju policije i paramilitarnih grupa. Policija ne radi po zakonu, već po naredbama jednog čovjeka, jer se radi o partijskoj, a ne državnoj policiji. Nešto što Demokrate pokušavaju da stvore u Crnoj Gori. Emotivno - svako slobodouman je na strani onih koji se prebijaju, hapse nezakonito i maltretiraju, odnosno na strani pobunjenih građana koji se bore protiv nedemokratske, autokratske, represivne države. Politički - studentski protesti su velika nepoznanica i zato još postoji rezerva prema njihovom utemeljenju u vrijednostima koje donose standardi zapadne demokratije. Ponekad je vrlo teško razumjeti prema kojem dijelu svijeta idu njihove simpatije, posebno kad su upućene prema zemljama koje su predvodnice autokratije i represije prema svojim građanima.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250823220856_d542fb972ca7472b0c9d2b82c26153f31973b9a6bd018334b74c4c3f3e647826.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250823220856_d542fb972ca7472b0c9d2b82c26153f31973b9a6bd018334b74c4c3f3e647826" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="DIKTATOR: Aleksandar Vučić"> <figcaption>DIKTATOR: Aleksandar Vučić(Photo: Darko Vojinović)</figcaption> </figure>  Ako postoji vrijeme za katarzu pobunjenih studenata i građana, nema boljeg trenutka od sadašnjeg. Ista vrsta ljudi koja njih prebija, zatvara, proglašava ustašama, teroristima ... ista politika, ista tehnologija je devedesetih od ljudi koji su branili kućne pragove od paravojnih hulja pravile su koljače, monstrume, ustaše, talibane ... dok je ubijala obične građane, silovala, zatvarala ljude po logorima, prebijala, mučila... To su one gume što su gorjele u Dubrovniku, ustaška kuća Tereze Kesovije, đečje lobanje u rukama sveštenika Crkve Srbije, dijete na majčinom grobu Uroša Predića i gomila sličnih obmana i laži. Ako postoji vrijeme da shvate ko je izazivao sukobe po suśednim državama, ko je prouzrokovao ratove, stradanja, etnička čišćenja... to je ovo u kojem su oni njihove žrtve. Da se uvjere u tu radikalsku svijest, pokvarenu do srži, lažljivu, prevarantsku, koja ne preza ni od čega. To je „pamet“ koja nema svijest da će im se opstanak na vlasti sve većom represijom vratiti kao bumerang nakon pada sa vlasti. Za njih je nasilje, dok raspolažu mnogo većom silom, habitus.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250823220856_882c2875160a026664d988880ea3573e1f095cb424d52dc488eb8c370e71423f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250823220856_882c2875160a026664d988880ea3573e1f095cb424d52dc488eb8c370e71423f" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="POKUŠAVAJU DA STVORE PARTIJSKU POLICIJU: Aleksa Bečić i Danilo Šaranović"> <figcaption>POKUŠAVAJU DA STVORE PARTIJSKU POLICIJU: Aleksa Bečić i Danilo Šaranović(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  <h2>MANIPULACIJE</h2> Prave li studenti povampirenje iste svijesti koja je posvađala Srbe sa svim narodima bivše Jugoslavije, dovodeći prikaze iz prošlosti na svoje mitinge, naśedajući ponovo na izanđale priče o ugroženosti i zaštiti Srba u okruženju, umjesto da nude Novi Pazar i poruku svim Srbima u okruženju – živite u miru sa svojim komšijama, poštujte zemlju u kojoj živite i u kojoj stičete egzistenciju, ne idite za topovima i popovima da osvajate i pravite nekakve „svetove“ ... manite se kolektivnih ludila i naučite da svako društvo čine pojedinci sa svojim ljudskim pravima i slobodama.&nbsp; Na djelu je u Srbiji slična politika koja je 1933. godina palila Rajstag, za što je optužila komunistu Marinusa van der Lubea, politika koja sve medije drži pod kontrolom, kao nekad pod komandom Gebelsa, u kojoj maskirane falange u crnoj odjeći prebijaju svakog ko se usudi da se suprotstavi autokratskoj vladavini vođe, kao što su nekad smeđekošuljaške uniforme, paravojna batinaška organizacija zvana SA (Sturmabteilung), neka vrsta jurišnog partijskog odreda, bili lična zaštita Firera i služila razbijanju svih pokreta koji su se bunili protiv njegove vlasti. S tim što nijesu skrivali lica, kao što ih danas paravojni batinaški crnokošuljaši skrivaju.&nbsp; Oni koji danas prebijaju studente i građane, skriveni iza maski, uključujući i policiju bez ikakvih personalnih obilježja, zakonom obaveznih, to su isti oni koji su svoju „hrabrost“ dokazivali na nejači, đeci, ženama, starcima, masovnim grobnicama u Batajnici, Srebrnici i diljem nam bivše velike države, dok su kukavički i bezglavo bježali pred onima koji su se u međuvremenu naoružali da bi branili svoju zemlju. To su ti „aperisani“, nekad strah i trepet đece u kolijevkama, njihovih majki, đedova i baba, što se danas klanjaju statui jednog ratnog zločinca, fašističkog kolaboranta.&nbsp; Pobjeda NOB-a je bio trijumf pokreta koji je sebe vrlo jasno etablirao kao antifašistički i oslobodilački. Njihov antifašizam je postao zajednički imenitelj za vrijednosti kao što su sloboda, bratstvo, jedinstvo, ravnopravnost ljudi, nacija, polova, za humane vrijednosti. Druga je priča kakve su bile karakteristike poslijeratnog političkog sistema, jer je teško reći da je bio prihvatljiv bez ostatka. Pokušaji da se izjadnače NOB i poslijeratno političko uređenje je duboko manipulativno, posebno što to ni u primisli ne može promjeniti sliku o karakteru kvinslinških pokreta i fašističkih kolaboranata, kojima je pripadao i ratni zločinac Pavle Đurišić.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250823220856_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250823220856_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="NE MOŽE SE PROMJENITI SLIKA O KARAKTERU FAŠISTIČKIH KOLABORANATA: Pavle Đurišić i Draža Mihailović"> <figcaption>NE MOŽE SE PROMJENITI SLIKA O KARAKTERU FAŠISTIČKIH KOLABORANATA: Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Protosinđel Crkve Srbije Nikodim Bogosavljević je 28.03.2011. godine na radio Svetigora, izjavio: „Pravoslavna crkva nikada ne može da blagosilja ono što nije stvorio Bog, a definitivno crnogorsku naciju nije stvorio Bog, nego je ona plod ljudskih sujeta i slabosti. A generalno je tvorac crnogorske nacije zapravo đavo u suštini stvari“. Ovakve fašističke izjave odavno diskredituju Crkvu Srbije kao vjersku ustanovu i kao partnera sa kojim treba da pobunjeni studenti i građani u Srbiji grade „slobodu za“, jer je tako nikada neće izgraditi. Nacije su pravili ljudi, ne bogovi, niti se Hrist bavio nacijama, niti je svetosavlje kao nacionalistička ideologija, koja se krije iza tobožnjeg nacionalizma Sv. Save, hrišćanska dogma, već se radi o jeresi. Sa svetosavljem nema građanske države, to je aksiom! U Crnoj Gori proteste za slobodnu i demokratsku Srbiju upravo podržavaju oni koje ovaj pop bezuspješno pokušava da povrijedi, dok oni koji mu ljube ruku iz sve snage navijaju da Vučić, sa svojim policijskim i paravojnim falangama, prebije i pohapsi što više demostranata, ubijeđeni da je u pitanju međunarodna antisrpska zavjera. Ili, građanska Crna Gora podržava i želi građansku Srbiju, pravno uređenu, sa nezavisnim institucijama, koja poštuje zemlje regiona i ne miješa se u njihova unutrašnja pitanja, dok partije vlasti u Crnoj Gori, izrasle iz Šešeljevog i Vučićevog šinjela devedesetih prošlog stoljeća, podržavaju taj šinjel. Da se to nikad ne zaboravi i da nova Srbija ponovo ne zapjeva „ne može nam niko ništa“, sa Dodikom, Mandićem, Kneževićem, Ljaljom, Dajkovićem i sličnima na TV Pink, kod Jovane Jeremić ili na TV Happy kod Milomira Marića.

Tag: igre-na-srecu