Ozbiljan incident spriječen je prije dva dana ispred manastira Đurđevi stupovi u Beranama kada je nastojatelj tog vjerskog objekta Danilo Romanov uvrijedio Berance nazivajući ih "kriminalcima, kockarima i drogašima".
Revoltirani zato što su sveštenici Miloš Cicmil i Stefan Milovanović premješteni u druge parohije i što je nastojatelj manastira neko ko nije iz njihovog kraja, grupa Beranaca se okupila ispred Đurđevih stupova, što je poprilično razljutilo Romanova.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FuXQTZTXixoQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Umjesto da, kako mu položaj i vjera nalažu, poželi dobrodošlicu građanima i pruži priliku za razgovor i razumijevanje, Romanov se obrušio na okupljenje omalovažajući i njih i njihove sugrađane.
- Ja sam došao ovdje za igumana, da je valjao neko iz Berana, bio bi iz Berana. Beranci su kriminalci, kockari... - povikao je on u pravcu vjernika.
Sudeći prema daljoj izjavi, mjera pravovjernog Beranca po Romanovu je odricanje od ovozemaljskog i totalna posvećenost božanskom.
- Zašto zadnjih 20 godina niko iz Berana nije došao da se zamonaši ako mu je stalo do svetinje, pa da čuva svetinju? Ja ću ovdje biti do smrti koliko god se bunili - poručio je Romanov.
Atmosfera se zatim usijala, pa je umalo došlo do fizičkog sukoba.&nbsp;
- Vi ste krenuli na crkvu, barabe jedne! 'Ajde, napolje odavde - čuje se na jednom od snimaka muškarac koji pokušava da otjera okupljenje, dok se u gužve začulo: "Nećemo da pravimo nerede".
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FRvLlmWewIeE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Jedan od okupljenih je prišao nastojatelju, konstatujući da je manastir bio pun dok je tu bio mitropolit MCP Joanikije.
- Vi vrijeđate ovu svetinju - odgovorio je Romanov, na šta je uslijedila replika: "Vi i vladika ste je uvrijedili ovim što ste uradili".
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FT_9Y31pBvso&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Kad su se slegle strasti, Danilo Romanov je odlučio da se oglasi saopštenjem za javnost u kom se izvinio što su, kako je rekao, njegove riječi shvaćene pogrešno.
Ipak, na početku obraćanja je napomenuo da se pitanja uređenja crkve rješavaju unutar nje, a ne na protestima.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FZR3PIraM7qM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
- Kao iguman Manastira Đurđevi Stupovi namjeravao sam da se obratim prisutnima i objasnim stav crkve povodom nastale situacije, ali sam bio izložen verbalnim napadima dijela prisutnih koji su tražili da napustim manastir, jer nisam iz Berana, a u koji sam po božijem blagoslovu došao i gdje me je crkva poslala. Mislio sam da kažem, da kada toliko brinu za manastir, a smeta im što nisam iz Berana, zašto neko od njih ne dođe da se zamonaši i živi monaškim životom i upravlja manastirom, već u Beranama ima puno poroka kao što su narkomanija, kocka i lopovluk, a gotovo da nema onih koji bi da dođu u manastir i žive kao monasi - naveo je iguman u obraćanju.
Kaje se, ističe, što je reagovao na neprimjerene riječi koje su mu upućivane, ali se pravda da nije mogao ostati na strani.
- Jer su htjeli da se miješaju u ustrojstvo manastira. Da nije bilo takvih napada ne bih reagovao na način na koji sam to učinio, jer nisam imao namjeru da bilo koga uvrijedim, već da ukažem na probleme te vrste u Beranama. Tako da nisam mislio na sve građane Berana, već na takve krugove, koji bi uz to da se bave i crkvenim pitanjima - naveo je Romanov.
Istakao je da je prethodnih dana "bespotrebno širena u narodu netrpeljivost" prema episkopu i njemu kao igumanu.&nbsp;
- Crkvena pitanja rješavaju se kroz razgovor sa vladikom. Svu odgovornost za današnji nemili događaj snose oni koji se na necrkven način protive odlukama vladike, koji upravlja Eparhijom i nije neprijatelj crkve i naroda. Izvinjavam se ako su moje riječi protumačene na pogrešan način jer nisam mislio na sve građane Berana, već na one kojima je poročni život draži od monaškog života i posvećenosti Bogu - zaključio je Romanov.
Prema podacima sa zvaničnog sajta eparhije budimljansko-nikšićke kojoj pripada manastir Đurđevi stupovi kod Berana, nastojatelj &nbsp;manastira je Arhimandrit Danilo (Trpčevski).

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

VIDEO: Ko igumana protestom, on njega salvom uvreda

Alžirski parlament danas je jednoglasno usvojio zakon kojim se francuska kolonizacija te sjevernoafričke države proglašava zločinom, a od Pariza se zahtijeva izvinjenje i reparacije.
Zakonom je, takođe, glorifikacija kolonijalizma kvalifikovana kao krivično djelo, objavila je državna televizija, prenosi BiBiSi (BBC).
Glasanje u parlamentu je još jedna potvrda sve zategnutijih diplomatskih odnosa između dvije zemlje, a neki posmatrači kažu da su oni na najnižem nivou otkako je Alžir stekao nezavisnost prije 63 godine.
Francuska kolonizacija Alžira između 1830. i 1962. godine obilježena je masovnim ubistvima i velikim deportacijama, a završena je krvavim ratom za nezavisnost. Alžir zvanično vodi da je u ratu poginulo milion i po ljudi, dok francuski istoričari tvrde da je broj žrtava bio mnogo manji.
Francuski predsjednik Emanuel Makron je ranije priznao da je kolonizacija Alžira bila „zločin protiv čovječnosti“, ali se zbog toga nije izvinio.
Poslanici su danas nosili marame u bojama nacionalne zastave i skandirali „živio Alžir“, dok su aplaudirali usvajanju zakona u parlamentu.
U zakonu se navodi da Francuska ima „pravnu odgovornost“ za „tragedije koje je izazvala“, a „puna i pravedna“ nadoknada je „neotuđivo pravo alžirske države i naroda“.
Glasanje u Alžiru dolazi u vrijeme rastućeg pritiska na zapadne sile da ponude reparacije za ropstvo i kolonijalizam i da vrate opljačkane artefakte koje čuvaju u svojim muzejima.
Alžirski poslanici zahtijevaju da Francuska vrati bronzani top iz 16. vijeka, koji se smatra zaštitnikom Alžira.
Francuska vojska je iz trećeg pokušaja zauzela grad Alžir 1830. godine i tada je odnijela top, koji se sada nalazi u lučkom gradu Brestu na sjeverozapadu Francuske.
Diplomatski odnosi Alžira i Francuske pogoršani su prošle godine, kada je Makron objavio da Francuska priznaje suverenitet Maroka nad zapadnom Saharom i podržao plan za ograničavanje autonomiju sporne teritorije, dok Alžir podržava Polisario front koji se bori za nezavisnost zapadne Sahare i smatra se njegovim glavnim saveznikom.

Alžir proglasio francusku kolonizaciju zločinom, traži od Pariza izvinjenje i reparacije

Ministar unutrašnjih poslova Turske Ali Jerlikaja kazao je danas da su iz olupina privatnog aviona koji se srušio u blizini glavnog grada Ankare, a koji je prevozio libijskog generala i još pet članova njegovog tima, izvučeni uređaj za snimanje podataka o letu i uređaj za snimanje glasa iz kokpita.
Jerlikaja je rekao da se olupina aviona u kojem je poginuo general libijske vojske, Mohamed Ali Ahmed Al-Hadad, proteže na površini od oko tri kvadratna kilometra.
- Kao rezultat rada koji su na mjestu događaja obavili timovi iz Centra za istrage sigurnosti u transportu Ministarstva prometa i infrastrukture, uređaj za snimanje glasa aviona pronađen je u području olupine u 2:45 ujutro, a crna kutija je pronađena u 3:20 ujutro - rekao je Jerlikaja.
Proces ispitivanja i procjene ovih uređaja je započeo, dodao je ministar. Jerlikaja je rekao da je u operaciju potrage i izvlačenja uključeno 408 osoba, uz podršku 103 kopnena vozila i sedam aviona.
Takođe je potvrdio da je u Ankaru stigla libijska delegacija od 22 člana, uključujući rodbinu žrtava i zvaničnike libijskih ministarstava odbrane i unutrašnjih poslova.
Naveo je da je i on znatiželjan u vezi sa uzrokom pada aviona, ali da je neophodno pričekati analizu podataka.
Izrazio je saučešće porodicama žrtava i libijskoj vladi i narodu, opisujući incident kao tragičnu nesreću.
Poslovni avion "Falcon 50" poletio je s aerodroma Esenboga u Ankari prema Tripoliju. Njegova olupina pronađena je oko dva kilometra južno od sela Kesikavak u okrugu Hajmana u Ankari.
Libijska vlada nacionalnog jedinstva proglasila je trodnevnu nacionalnu žalost nakon smrti.

Pokreće se istraga: Pronađena crna kutija aviona u kojem je poginuo libijski general

U Crnoj Gori se ove godine dogodilo 27 ubistava, saopštio je funkcioner Građanskog pokreta URA Filip Adžić, navodeći da je, od sticanja crnogorske nezavisnosti, ovo najtragičnija godina po broju ubistava.
- Ove godine desilo se 27 ubistava u Crnoj Gori, imajući u vidu javno dostupne podatke, a bojim se da možda ima i više. Tu govorim ne samo o obračunima kriminalnih struktura, nego o svim ubistvima koja su se desila u Crnoj Gori- rekao je Adžić.
&nbsp;On je kazao da je 1993. ili 1994. godine bilo od 40 do 50 ubistava, a da od tog perioda do danas godišnje nije bilo zabilježeno ovoliko najtežih krivičnih djela.
&nbsp;- Kada je obračun kriminalnih struktura u pitanju, ove godine je stradalo devet državljana Crne Gore, sedam na teritoriji naše države, što je takođe ogromna brojka koja upozorava i govori da je situacija izmakla kontroli i da su, bez obzira na to koliko se napora ulagalo, brojke katastrofalne- naveo je Adžić.
&nbsp;On je kazao da je prošle godine bilo sedam likvidacija u obračunima kriminalnih struktura, ali da je 90 odsto njih bilo rasvijetljeno.
&nbsp;- Kada je u pitanju ova godina, imamo oko 60 odsto nerasvijetljenih krivičnih djela. U ovih sedam obračuna imamo četiri stradala, za koja još ne znamo ko su počinioci tih krivičnih djela- rekao je Adžić.
&nbsp;On je upozorio da je to veoma loša statistika.
&nbsp;- Iako ne volim i mnogo mi je teško da govorim o procentima, kada su u pitanju ljudski životi, ali to je alarm koji mora sve dobro da nas trgne- dodao je Adžić.
&nbsp;On je istakao da Crna Gora ne zaslužuje da bude najgore rangirana u Evropi po ovom pitanju, i da svi ljudi koji se bave bezbjednošću treba da daju doprinos i pomognu jer, kako je ocijenio, ukupna situacija ne ide u dobrom smjeru.

Adžić: Ovo je najtragičnija godina od sticanja nezavisnosti, u Crnoj Gori počinjeno 27 ubistava

Velika grupa uticajnih žena iz cijelog svijeta, zajedno sa stručnjacima UN-a, uputila je apel Iranu da odmah oslobodi Zahru Šahbaz Tabari, 67-godišnju inženjerku elektrotehnike kojoj prijeti pogubljenje.
Tabari je 25. oktobra osuđena na smrt na Revolucionarnom sudu u Raštu, proglašena krivom za oružanu pobunu protiv temelja Islamske republike. Osuda je zasnovana na komadu tkanine sa sloganom „Žene, otpor, sloboda“, koji je aluzija na moto „Žene, život, sloboda“, postao simbol protesta u Iranu 2022. godine. Vlasti tvrde da je planirala da tkaninu istakne kao javni transparent.
U žalbi koju je 23. decembra podnijela organizacija sa sjedištem u Velikoj Britaniji, više od 400 istaknutih žena, uključujući četiri dobitnice Nobelove nagrade i nekoliko bivših predsjednica i premijerki, opisalo je Iran kao „najvećeg dželata za žene po glavi stanovnika u svijetu“.
- Zahrin slučaj razotkriva ovaj teror: u Iranu, usuđivanje da se drži znak kojim se proglašava otpor žena ugnjetavanju sada je kažnjivo smrću- navodi se u pismu.
Organizacija „Pravda za žrtve masakra u Iranu 1988“ zastupa porodice hiljada političkih zatvorenika pogubljenih prije više od 30 godina.
Tabari, koja je studirala održivu energiju u Švedskoj, prvi put je uhapšena prije oko četiri godine zbog objava na društvenim mrežama, a puštena je nakon tri mjeseca uz elektronski uređaj za praćenje. U aprilu 2025. godine snage bezbjednosti su upale u njen dom u provinciji Gilan i ponovo je uhapsile.
Njen sin Soruš Samak, koji živi u Švedskoj, rekao je da je suđenje Tabari trajalo samo deset minuta. Osam stručnjaka UN je u saopštenju od 23. decembra istaklo da je suđenje sprovedeno putem video-konferencije i da joj je uskraćen pristup izabranom advokatu.
Stručnjaci UN-a traže obustavu pogubljenja, nazivajući slučaj „izrugivanjem pravdi“, i ukazuju na ozbiljne proceduralne prekršaje, uključujući nezakonito pritvaranje, uskraćivanje efikasnog pravnog zastupanja i korišćenje nedovoljnih dokaza za optužbu za oružanu pobunu.
- Kriminalizacija ženskog aktivizma za rodnu ravnopravnost i tretiranje takvog izražavanja kao dokaza oružane pobune predstavlja težak oblik rodne diskriminacije- naveli su stručnjaci UN.
Organizacija za ljudska prava Irana (IHR) sa sjedištem u Norveškoj saopštila je da je Iran do kraja novembra 2025. godine izvršio najmanje 1.426 pogubljenja, uključujući 41 ženu.

UN i svjetske Nobelovke traže oslobađanje aktivistkinje Zahre Šahbaz Tabari osuđene na smrt u Iranu

Specijalno državno tužilaštvo zatražilo je od vijeća Apelacionog suda da optužene u slučaju pokušaja terorizma na dan parlamentarniih izbora 16. oktobra 2016. godine oglasi krivim jer je, prema njihovom stavu, nesporno dokazana krivica agenata GRU -a - Eduarda Šišmakova, Vladimira Popova ali i lidera nekadašnjeg Demokratskog fronta Andrije Mandića, Milana Kneževića i još devet osoba. U ovom predmetu do sada su donesene tri presude. Prvu presudu donijela je sutkinja Višeg suda Suzana Mugoša i sve optužene osudila je na zatvorske kazne, ali je Apelacioni ukinuo tu odluku i naložio novo suđenje. U ponovljenom procesu, sudija Zoran Radović, oslobodio je sve optužene, ali se Specijalno državno tužilaštvo žalilo na tu presudu. U žalbi Specijalnog državnog tužilaštva, koju je pročitala, sudija izvjestilac Zorica Milanović, dokazano je "da su Šišmakov i Popov formirali kriminalnu organizaciju čiji je cilj bio da se nasilno promijeni vlast u Crnoj Gori na dan parlamentarnih izbora 2016. godine. Tužioci smatraju da je u kriminalnoj organizaciji nesporna uloga Mandića, Kneževića, Mihaila Čađenovića, penzionisanog generala srpske Žandarmerije Bratislava Dikića ali i sedam srpskih državljana - Predraga Bogićevića, Nemanje Ristića, Srboljuba Đorđevića, Kristine Hristić, Branke Milić, Milana Dušića i Dragana Maksića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251223131252_699eed33f7a8b670944431e610a1346a2ceeb6e985e8fe7478add4d22579ae14.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251223131252_699eed33f7a8b670944431e610a1346a2ceeb6e985e8fe7478add4d22579ae14" data-rendition-name="original" width="1600" height="1511" loading="lazy" alt="Bratislav Dikić"> </figure>  Iako u oslobađajućoj odluci sudija Zoran Radović navodi da je iskaz svjedoka saradnika Saše Sinđelića nelogičan i da mu se ne može vjerovati, Specijalno državno tužilaštvo je bilo drugačijeg stava. - Iskaz svjedoka saradnika potvrđen je materijalnim dokazima. Postoji trag novca da mu je uplaćeno 800 dolara pred dolazak u Moskvu na sastanak sa Eduardom Šišmakovim. Taj novac mu je uplatio Šišmakov. Sud tvrdi da nije došlo do njihovog susreta ali da je sudsko vijeće cijenilo sve činjenice prihvatilo bi iskaz Sinđelića kao istinit. Sinđelić je uveden preko pasoške kontrole da bi ostao neevidentiran i neprimijećen. To je završio Šišmakov jer je bio obavještajac - navodi se u žalbi SDT-a. Ukazali su i na 125.000 eura i opremu koje je Sinđelić predao. Iako je stav suda da nema dokaza da je novac od jednog od organizatora - Šišmakova, tužioci smatraju da je jasno da je novac dobio od ruskog državljanina i da je oprema koja je zaplijenjena bila pogodna za izazivanje nerede. Tužioci su u žalbi ukazali i na izjavu svjedoka Mirka Velimirovića koji je dan uoči planiranih nereda i napada došao u Crnu Goru i pred vlastima razotkrio namjere kriminalnog djeovanja. - Utvrđeno je da je Velimirović postupao po nalogu Siniđelića a on po nalogu Šišmakova - stav je tužioca. Oni smatraju da je Šišmakov predao dva telefona Sinđeliću i da je bilo "devet specijalnih brojeva koji počinju sa 44 ". Iz te serije, kako su objasnili, pet brojeva registrovano je na Zlatiboru i Čajetina. Telefoni su, prema nalazima vještaka, aktivirani 13. oktobra. Osim tih pet brojeva koje su registrovani na Zlatiboru, specijalne brojeve, prema stavu SDT-a, imali su Šišmakov, Sinđelić, a dva su, kako se osnovano sumnja, pripala Milanu Kneževiću. U žalbi Specijalnog državnog tužilaštva navodi se da je vještak za telekomunikacije Predrag Boljević ukazao u nalazu da se 15. oktobra 2016. godine poklapa kretanje okrivljenog Kneževića i ta dva specijalna broja&nbsp; Specijalno državno tužilaštvo se u žalbi osvrnulo i na iskaz Bratislava Dikića koji je u prvoj odbrani negirao krivicu da bi kasnije priznao krivična djela. Iz njegovog telefona ekstrakovani su podaci među kojima je bila i mapa Skupštine. Tužilaštvo smatra da je nesporno učešće i Andrije Mandića i da je njegova uloga bila da izdaje uputstva i vrbuje. Na sjutrašnjem ročištu pred vijećem sutkinje Vesne Moštrokol biće pročitani odgovori advokata na žalbu Specijnog državnog tužilaštva.

SDT: Mandić vrbovao i davao uputstva, a Kneževićevu ulogu razotkrili specijalni brojevi

Vrlo je ljekovita i znakovita odluka Višeg suda, rekao je za portal ETV advokat Zoran Piperović komentarišući rješenje kojim je odbijen predlog Specijalnog državnog tužilaštva za određivanje pritvora njegovom branjeniku, biznismenu Ranku Uboviću uz dodavanje pritvorskih osnova – mogućnost bjekstva i težina krivičnog djela. Takođe, Veselinu Kovačeviću pritvor je produžen za dva mjeseca, ali je odbačen predlog SDT-a da mu se doda nova tačka pritvorskog osnova.
Podsjetimo, nakon što je odlukom Apelacionog suda ukinuto rješenje o produženju pritvora Uboviću i Kovačeviću i predmet vraćen na ponovno odlučivanje, novo rješenje prošle nedjelje donio je Viši sud koji je ostao pri ranijem stavu da je nedozvoljen predlog SDT-a. &nbsp;Advokatu Piperoviću rješenje je dostavljeno juče.
„Viši sud odbacio je kao nedozvoljen predlog SDT-a da se Uboviću produži pritvor po pritvorskim osnovama 1 (opasnost od bjekstva),2 (uticaj na svjedoke) i 4 (težina krivičnog djela), kao i da se Kovačeviću produži pritvor i po pritvorskom osnovu tačka 4“, saopštili su ranije iz Višeg suda.
„Najvažnije izvući pouku - odredi kad treba i ne odredi kad ne treba“
Branilac Ubovića, advokat Piperović saopštio je da u pomenutom rješenju, a povodom predloga da se Uboviću produži pritvor po tačkama 1 i 4, stoji: "...razmatranje identičnih okolnosti iznova i iznova vodi nepotrebnom iscrpljivanje suda...". Zbog navedenog, Piperović smatra da je donijeta odluka suda „vrlo ljekovita i znakovita“.
„Zato sam htio javno da je pohvalim da to vide tužioci, advokati, sudije i da, što je najvažnije, izvuku pouku iz svega ovoga. Dakle, budi slobodan, budi sudija, budi tužilac, odredi kad treba i ne odredi kad ne treba. To je sva poenta i sva definicija da je neka država pravna država“, ističe on.
Prema njegovim riječima, sudija je na neobičan način obrazložio odluku.
„To je ono što stalno ističem – da se ne može ponavljanjem i upornošću ničega očekivati nešto. Njegov stil je toliko neobičan za današnje sudove, u dvije rečenice je rekao – aman ljudi, dosta više ovo ne može. To je po meni pozitivno frapantno. Rekao je – ne možete nešto da uradite što ne ide. I to je rekao na način koji je fantastičan“, kazao je za portal ETV advokat.&nbsp;
&nbsp;„Putokaz sudijama da budu slobodni ljudi“
Iako očekuje da SDT izjavi žalbu na rješenje, Piperović ocjenjuje da će ona biti bespredmetna.&nbsp;
„Ovo je dobar putokaz ostalim sudijama da budu slobodni ljudi. Znam da će ovo nekome da izgleda pregrubo, pretenciozno, jer će svi da kažu – mi smo slobodni, a znamo da nijesu. Znamo i kako se potvrđuju optužnice i kako se određuju pritvori, kako se produžavaju pritvori. To svi znamo i to svi vidimo“, dodao je.
Piperović pojašnjava da kada se produžava pritvor, podnosi se predlog za produženje pritvora i sud (Apelacioni) ga samo može produžiti.
„Taj sud koji produžava pritvor nema prava da cijeni nove okolnosti. Nove se okolnosti ne upućuju sudu koji produžava pritvor, nego sudu koji je odredio pritvor, pa će sud koji je odredio pritvor da cijeni da li su te okolnosti takvih kvalifikativa da zaslužuju novu tačku pritvora ili ne“, apostrofira Piperović.
„Tragično za svako društvo dodavanje pritvorskih osnova bez ikakvog zakonskog osnova“
Međutim, advokat ukazuje da je danas došlo vrijeme kada se strahuje od trenutka kada rješenje o pritvoru ode na produženje u Apelacioni sud i odluke hoće li ostati osnovi po kojima je pritvor određen od strane Višeg suda.
„To dotle ide da oni nemaju potrebe da navode nove okolnosti, samo zacementiraju osobu A, B, C u pritvor, bez navođenja zašto to rade bez ičega. To prolazi na Vrhovni sud, Ustavni sud se tome smije i došli smo u fazu kad više nikome ništa nije sigurno, kad pravosnažno rješenje o određivanju pritvora Višeg suda ništa ne znači, kad svi treba da drhtimo od trenutka kada rješenje o pritvoru ode na produženje u Apelacioni sud, hoće li onoga mučenika unutra da snađe da stoji tamo tri godine ili da stoji samo po osnovama po kojima mu je pritvor određen. A to je prosto frapantno. To da se dešava u državi koja treba za dvije godine da uđe u EU, to je nevjerovatno. Ne znam da li ambasadori Kvinte čitaju to. Da li oni vide o čemu se radi. Da li može takvo pravosuđe sa takvim sudom, sudom u dijelu kada produžava pritvor, da uđe u EU“, pita se Piperović.
Takođe, kada postoje zakonski razlozi da se odredi pritvor po određenim tačkama ZKP-a, advokat je jasan – nije problem, neka se odrede.
„Ali kada ne trebaju, kada se dodaju bez ikakvog zakonskog osnova, to je tragično za bilo koje društvo. To je pravna nesigurnost, ugrožavanja elementarnih ljudskih prava. To je sve samo ne zakonitost. I ko to radi – radi onaj koji čuva zakonitost i pravdu u jednoj državi, a to je sud bilo koje nadležnosti“, zaključio je Piperović.

Piperović: Ljekovita odluka, sudija u dvije rečenice rekao – aman ljudi, ovo ne može

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter pozvao je ministra pravde Bojana Božovića da svojim autoritetom posreduje i pomogne ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću kako bi dobio odgovor od Srbije koja se tiče pitanja državljanstva prvog čovjeka Skupštine Andrije Mandića.
- Sami znati koliko je ona Valtazara Bogišića ispravna: "Što se grbo rodi vrijeme ne ispravi". Sama situacija đe je neko izgubio državljanstvo Crne Gore nakon 2006. sticanjem državljanstva druge države bi, sve ono što je proisteklo iz takvog akta, učinila upitnim i, rekao bih, nelegitimnim. Molim Vas, baš zbog toga što se radi o državi gdje su naši zvaničnici persone grate... Tu možete da posredujete i da dobijete odgovor konačno - rekao je Huter danas u parlamentu.
On je na početku izlaganja poslao poruku koju su crnogorski navijači uputili sa tribina stadiona Pod Goricom u fudbalskoj utakmici sa Hrvatskom.
- U vrijeme eskalacije i povampirenja fašizma, kada bi trebalo da se bavimo anatomijom fašističkih ideologija, odavde želim poslati poruku koja postaje problematična u crnogorskom društvu: "Ustače, četnici zajedno ste bježalI". Pridružujem se našim navijačima i svima koji šalju takve poruke iz Crne Gore i pokazuju da država i dalje egzistira na tekovinama antifašizma - poručio je Huter.

Huter apelovao na Božovića: Pomozite Šaranoviću da dobije odgovor Srbije o državljanstvu Mandića

Uvođenje sveštenika Srpske crkve, kao volontera, u Državni arhiv na Cetinju, signalizira da se situacija otela kontroli i zvoni da trebamo ustati u odbrani državnih i nacionalnih interesa, saopšteno je iz Crnogorske stranke u osnivanju.
- Oni su avangarda opštega juriša na Crnu Goru, namjerni da jurišom na Državni arhiv, uklone śedočanstva crnogorske prošlosti i reinterpretiraju crnogorsku dokumentaciju u korist Srpskoga sveta. Mitskim instumentom guslama i epskom poezijom uparenim sa reinterpretiranim dokumentima iz Državnoga arhiva, beogradski popovi ciljaju da ratuju protiv činjenica, iako svaki kamen śedoči nas i našu Crnu Goru- kazali su iz ove stranke.
S ruke im je, dodaju, &nbsp;i režim koji legitimizira ekstremne stavove, fantazije i ideologije kao državni projekat lišenja Crne Gore od etničkih Crnogoraca.
- U tome koristi klir Srpske svetosavske crkve da narodu navuče zastore mraka i zamrači im razum i razumno rasuđivanje. Takva politika inspirisala je kult protiv Crne Gore i pobudila fašističke i šovinističke ideje, koje rukovodstvo proročki usmjerava ka stvaranju Velike Srbije. Pokrenut je i projekat nadzora i indetifkacije etničkih Crnogoraca, dok popovi potpiruju razne strahove i izruguju se sa svime što je sveto ovoj zemlji da bi lakše manipulisali narodom- upozoravaju iz ove stranke.
&nbsp;Poručuju da tako na Crnu Goru šire śenku tiranije.&nbsp;
- To je sukob ideja, etničkih Crnogoraca koji žele da žive na svoj način i čuvaju svoju tradiciju i kulturu, zbog čega i jesu Crnogorci, i onih koji žele da ih koriste kao oruđe za svoje imperijalne ciljeve- ističu,
Ali, naglašavaju iz CS, &nbsp;beogradski popovi griješe kad na cetinjsku pobunu protiv takve politike, umjesto reformom reaguje represijom.&nbsp;
- Naša sudbina će da bude primjer raskidanja ropskih lanaca, koje pokušava da nam zakatanči beogradska patrijaršija. Zato pozivamo domoljubivu javnost da javno i stvarno, peticijama, pismenom podrškom i svojim prisustvom, podrži grupu cetinjskih građana, koji apeluju da ustanemo protiv uvođenja beogradskih popova, kao volontera, da istražuju i tumače crnogorsku dokumentaciju u Državnom arhivu na Cetinju- poručili su iz Crnogorske stranke u osnivanju.

Tag: iguman

VIDEO: Ko igumana protestom, on njega salvom uvreda

Alžir proglasio francusku kolonizaciju zločinom, traži od Pariza izvinjenje i reparacije

Pokreće se istraga: Pronađena crna kutija aviona u kojem je poginuo libijski general

Adžić: Ovo je najtragičnija godina od sticanja nezavisnosti, u Crnoj Gori počinjeno 27 ubistava

UN i svjetske Nobelovke traže oslobađanje aktivistkinje Zahre Šahbaz Tabari osuđene na smrt u Iranu

PRATITE TVe UŽIVO