Hiljade Poljaka protestovale su u Varšavi protiv ilegalne imigracije i evropske migrantske politike, odazvavši se na poziv glavne opozicione stranke, Pravo i pravda (PiS), koja podupire nacionalističkog predsjednika države Karola Navrockog, piše AFP.
&nbsp;Protestanti iz cijele Poljske okupili su se u 14.00 sati na Dvorskome trgu u Starom gradu, popularnom odredištu turista, uprkos obilnoj i upornoj kiši.
Poljska izvršna vlast ovog je ljeta ušla u kohabitaciju nakon što je Navrocki izabran za predsjednika. Rival mu je bio Rafal Tšaskovski, gradonačelnik glavnog grada i kandidat proevropske koalicijske vlade koju predvodi Donald Tusk.
Predsjednik države i vlada u sukobu su u pogledu diplomatije, podrške Ukrajini, migracijske politike i reformi koje Brisel smatra neliberalnima, a pokrenula ih je stranka PiS koja je bila na vlasti između 2015. i 2023.
Navrocki i PiS posebno osuđuju Evropski pakt o migracijama, usvojen prošle godine, kojim je predviđeno da se deseci hiljada ljudi iz takozvanih zemalja EU-a "s prve linije", kroz koje ulazi većina migranata, presele u druge države koje bi trebale pokazati svoju solidarnost.
<h3>Podržao Orban</h3>
Poljski predsjednik ove je nedjelje o tom problemu pisao predsjednici Evropske komisije Ursuli Fon der Lajen. U njemu stoji kako Navrocki smatra da je njegova zemlja, u kojoj trenutno živi otprilike milion ukrajinskih izbjeglica koje su pobjegle pred ruskom invazijom 2022. godine, odigrala svoju ulogu.
- Velika većina Poljaka, u svim političkim aspektima protivi se prisilnom preseljenju migranata u Poljsku. Neću pristati na provedbu Pakta o migracijama i azilu u Poljskoj- upozorio je Navrocki.
Sadržaj pisma pozdravio je mađarski predsjednik Viktor Orban, vrlo blizak Kremlju i protivnik bilo kakve vojne pomoći Ukrajini, a istovremeno je u otvorenom sukobu s Briselom u pogledu vladavine prava.&nbsp;
- Evropa se kreće: predsjednik Nawrocki odbija sprovesti Migracijski pakt u Poljskoj. I mi odbijamo. Sada nas je dvoje. Ako nam se pridruži treći, to će već biti pobuna- napisao je na platformi X.
<h3>Rekordan broj migranata</h3>
Poljski premijer Donald Tusk, koji se i sam protivi dolasku u zemlju novih izbjeglica, u subotu se na svom X nalogu našalio, napisavši kako je Poljska dodijelila rekordan broj dozvola boravka pod vladama koje je predvodio PiS između 2015. i 2023. godine.
Za takve je brojke okrivio Jaroslava Kačinskog, vođu stranke od 2003. koji je organizirao subotnje demonstracije.
&nbsp;- Samo je Jaroslav Kačinski sposoban privući rekordan broj migranata u Poljsku, a potom pozvati na proteste protiv imigranata- napisao je.
Po podacima Eurostata Poljska je između 2015. i 2023. izdala šest miliona dozvola boravka, Njemačka 4,3 miliona a Francuska 2,4 miliona. U 2024. Varšava ih je izdala gotovo 489.000, što je treći najveći broj u EU-u nakon Španije i Njemačke, ali najniži od 2014. kada je riječ o Poljskoj.
U objavi na X-u koja je izašla neposredno prije početka demonstracija Tusk je napisao kako Poljska neće biti pogođena preseljenjima predviđenim sporazumom o migracijama. Briselska komisija bi svoje planove trebala detaljno predstaviti 15. oktobra.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Poljska: Veliki protest protiv ilegalnih migranata

Ujedinjeno Kraljevstvo će pojačati svoje napore u borbi protiv kriminalnih mreža širom Zapadnog Balkana koje olakšavaju ilegalne migracije, rekao je juče premijer UK Kir Starmer, nekoliko dana nakon što je najavio velik niz reformi koje će pomoći u smanjenju migracija.
Gubeći u anketama od Najdžela Faraža i njegove antiimigracijske Reformističke stranke, Starmer je pod pritiskom da pokaže da može kontrolisati i legalnu i ilegalnu imigraciju te da kod ilegalnih ulazaka u Ujedinjeno Kraljevstvo njegov plan protiv bandi krijumčara ljudi funkcioniše.
U svojoj prvoj službenoj posjeti Albaniji Starmer će najaviti mjere za sprečavanje povratka albanskih državljana u Ujedinjeno Kraljevstvo nakon što su deportovani i učiniti više kako bi se iskorijenilo pranje novca između dvije zemlje.&nbsp;
Doniraće i dva uređaja za otkrivanje krivotvorenja kako bi se lakše prepoznalo one koji koriste lažne pasoše.
Takođe će, piše Rojters, najaviti proširenje zajedničke radne grupe za migracije kako bi se dodale Sjeverna Makedonija i Crna Gora. Grupa inače već uključuje Albaniju i Kosovo.
U 2022. godini Albanci su činili najveću grupu koja se uputila u Ujedinjene Kraljevstvo malim brodovima, ali broj je od tada naglo pao, dijelom zbog sporazuma o deportaciji koji je dogovorila prethodna konzervativna vlada.
Što se tiče legalnih migracija, koje čine veliku većinu onih koji dolaze u Ujedinjeno Kraljevstvo, Starmer je ranije ove sedmice obećao značajno smanjenje neto dolazaka, istakavši da zemlja bez strožih pravila rizikuje da postane ostrvo stranaca.

Starmer želi da se Crna Gora uključi u suzbijanje ilegalne migracije sa Zapadnog Balkana

Bivša visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost Federika Mogerini i još dvije osobe formalno su optužene za prevaru i korupciju u nabavkama, sukob interesa i kršenje profesionalne tajne, saopštilo je danas Evropsko javno tužilaštvo (EPPO).
EPPO je naveo da su Mogerini i još dvije osobe, koje su uhapšene juče, puštene na slobodu nakon što su privedeni juče u okviru istrage EU o prevari.
EPPO je drugu dvojicu osumnjičenih naveo kao višeg člana osoblja na Koledžu Evrope u Brugesu i višeg zvaničnika Evropske komisije. Tri izvora su rekla Rojtersu da je jedan od uhapšenih i nekadašnji predstavnik Evropske službe za vanjsko djelovanje (EEAS) Stefano Sanino.
Njihova hapšenja uslijedila su nakon racija u diplomatskoj službi EU u Briselu, na Koledžu Evrope i u njihovim kućama.
Mogerini je bila visoka predstavnica EU za vanjsku i sigurnosnu politiku i šefica diplomatske službe od 2014. do 2019. godine. Postala je rektorka Evropskog koledža 2020. godine.
Prema EPPO-u, istraga se odnosi na "sumnju na prevaru povezanu s obukom mlađih diplomata koju finansira EU".
Mogerini i Sanino, oboje italijanski državljani, dobro su poznati u diplomatskim krugovima Brisela, a vijest o njihovom pritvaranju izazvala je šok u zajednici EU.

Sa Mogerini uhapšen i visoki diplomata EU Stefano Sanino: Optuženi za prevaru i korupciju u nabavkama, sukob interesa...

Predstava“Filomena Marturano”, koprodukcija Centra za kulturu Tivat i Gradskog pozorišta Podgorica, u režiji Jagoša Markovića, biće izvedena u četvrtak, 4. decembra, u Kazalištu Marina Držića u Dubrovniku.
Ljubavna i komična melodrama bivše prostitutke Filomene i bogatog hedoniste Domenika, govori o lukavstvu kojim se služila glavna junakinja, da bi svojim vanbračnim sinovima osigurala budućnost, ali i prezime Soriano. Predstava otvara pitanja statusa vanbračne djece, ženske emancipacije, individualne pravde i porodice. Radnja se iz žestokih svađa, Filomenine neodustajuće borbe i inata, pretvara u ljubav, strast, i njenu pobjedu.
U predstavi igraju: Anita Mančić, Branimir Popović, Nebojša Kundačina, Kristina Obradović, Andrea Mugoša, Emir Ćatović, Božidar Zuber, Momčilo Otašević, Simo Trebješanin.
Nakon premijernog gostovanja pozorišne produkcije Centra za kulturu Tivat u Dubrovniku u martu ove godine sa predstavom ”Ćelava pjevačica”, ovo je njihovo drugo gostovanje u Dubrovniku.
Naredne godine očekuje se produbljivanje saradnje ove dvije ustanove kulture, radom na zajedničkom pozorišnom projektu.

"Filomena Marturano" Jagoša Markovića sjutra u Dubrovniku

Novoimenovana vršiteljka dužnosti direktorice Javne ustanove Muzeji i galerije Budve Ivana Ćupić onemogućena je jutros da uđe u kancelariju, jer je bivša direktorka ove institucije Lucija Đurašković zaključala vrata i odbila da preda ključ. - Jutros sam se pojavila na poslu i kancelarija je bila zaključlana. Ona traži da joj uručim rješenje o razrješenju i odlku Savjeta ustanove o njenom razrješenju da bi se obavila primopredaja. Ja, naravno, nemam ta dokumenta. Sjedim u hodniku i čekam razrješenje situacije. Pozvali smo policiju, ali oni su tražili da dođemo kod njih da podnesemo prijavu – kazala je Portalu ETV Ćupić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_cc70532819af1fe361d3815aa5288e7b1f589d5ca8f1668bf7c0fdf78d161625.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_cc70532819af1fe361d3815aa5288e7b1f589d5ca8f1668bf7c0fdf78d161625" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Ivana Ćupić (Foto Đ.Cmiljanić)"> <figcaption>Ivana Ćupić(Photo: Đ.Cmiljanić)</figcaption> </figure>  Ona očekuje da će situacija biti riješena i da će već sjutra početi da obavlja dužnost. Objavili smo jutros da je Ćupić imenovana za novu direktoricu Muzeja i galerija Budve umjesto Lucije Đurašković kojoj je mandat istekao još 2021. godine, ali je ona, bez obzira na tu činjenicu sve to vrijeme rukovodila institucijom. - Sa radošću vas obavještavam da danas preuzimam dužnost direktorke JU Muzeji i galerije Budve. Velika mi je jednako i čast i odgovornost voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju, te iskreno zahvaljujem na ukazanom povjerenju. Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve – kazala je Ćupić za Portal ETV.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Ističe da će se posebno posvetiti modernizaciji sadržaja i prostora institucije, većoj otvorenosti i snažnijem povezivanju sa zajednicom, značajnom povećanju broja posjetilaca, te digitalizaciji fonda i primjeni savremenih pristupa u svim segmentima rada. - Želim da zajedno izgradimo snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji. I te kako vjerujem u potencijal ove ustanove i pozivam mlade ljude, kao i sve građane, da se aktivno uključe u inicijative, programe i aktivnosti koje pripremamo. Cijeneći stručnost i predanost zaposlenih, kao i temelje koje su postavili svi moji prethodnici, odlučno vjerujem da s današnjim danom započinje nova faza dinamičnog razvoja Muzeja i galerija Budve – poručila je ona. Najavili smo da primopredaja dužnosti između bivše i nove direktorice neće proteći „u miru“, ukazujući da se Đurašković nije „pomirila“ sa tim da se mora povući i da je početkom novembra najavila da će podnijeti krivičnu prijavu zbog „falsifikovanja pečata“ te javne ustanove, odbijajući da prihvati da bude razriješena. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko ona dugo želi. Imenovana je u avgustu 2017. na period od četiri godine, ali nakon što joj je istekao mandat u avgustu 2021. nije pokrenut postupak izbora novog direktora?! Podršku Luciji Đurašković u novembru je dao budvanski odbor Nove srpske demokratije, partije na čijem je čelu predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić. Iz Opštine Budva u avgustu je saopšteno da Đurašković i njeni bliski saradnici zloupotrebom i mahinacijama koriste sindikat u privatne svrhe i onemogućavaju kompletiranje Savjeta ustanove, jer odbijaju da predlože člana iz reda zapošljenih. - ...Lucija Đurašković nije preuzela nijednu radnju kako bi se iz reda zaposlenih imenovao član Savjeta, nakon čega bi osnivač predložio i ostale članove. Svjesna činjenice da bi je novoimenovani Savjet mogao zbog brojnih propusta u radu razriješiti, nastavlja sa opstrukcijama, posebno koristeći političku krizu i činjenicu da lokalni parlament nije funkcionisao – saopštili su u avgustu iz Opštine Budva.

Lucija Đurašković zaključala kancelariju, Ćupić u hodniku čeka policiju

Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori organizovaće u četvrtak, 4. decembra, svečano otvaranje Evropske kuće u Bijelom Polju, trećeg centra ove vrste u zemlji, namijenjenog jačanju komunikacije, informisanja i povezivanja građana s evropskim vrijednostima, politikama i programima.
Program će započeti na Glavnoj željezničkoj stanici u Podgorici u 9:30 sati, gdje će medijima izjave dati ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler, potpredsjednik Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Milun Zogović i izvršna direktorka Željezničkog prevoza Crne Gore Dragana Lukšić.&nbsp;
Nakon obraćanja, planiran je polazak specijalnog voza koji će nositi poruke nacionalne ekološke kampanje „Čuvaj da te čuva“, u cilju promovisanja održive mobilnosti i zaštite životne sredine. Ova aktivnost ima za cilj podizanje svijesti o značaju očuvanja životne sredine i važnosti usklađivanja sa evropskim standardima iz oblasti zaštite prirode, posebno u kontekstu obaveza iz Poglavlja 27 – Životna sredina i klimatske promjene, i evropske ambicije Crne Gore da okonča pristupne pregovore do kraja 2026. godine.
- Evropska kuća u Bijelom Polju biće dinamičan prostor za dijalog, učenje i povezivanje građana sa Evropskom unijom – upravo tamo gdje se evropske integracije zaista dešavaju: u našim gradovima, školama, univerzitetima i zajednicama - rekao je ambasador EU Johan Satler.
Dodao je da je vožnja vozom do Bijelog Polja izabrana u cilju promocije ekološki održivog putovanja, kao i zdravije i čistije životne sredine.
Svečano otvaranje Evropske kuće na adresi Ulica Slobode br. 3 u Bijelom Polju počeće u 14:30 sati presijecanjem vrpce, nakon čega će od 14:35 do 15 sati uslijediti izjave za medije u ulaznom prostoru Evropske kuće, koje će dati ambasador Johan Satler, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović i ambasadorka Kraljevine Danske, kao predsjedavajuće Savjetom Evropske unije, Dahler Kardel.&nbsp;
Zvanična ceremonija otvaranja trajaće od 15 do 16 sati u prostorijama Evropske kuće, i obuhvatiće obraćanja ambasadora Johana Satlera, predsjednika Jakova Milatovića, ministarke evropskih poslova Maide Gorčević, viceguvernerke Centralne banke Crne Gore Gordane Kalezić i predsjednika Opštine Bijelo Polje Petra Smolovića.&nbsp;
Tokom koktela koji će uslijediti svi gosti će biti u prilici da obiđu novi prostor i bliže se upoznaju sa aktivnostima Evropske kuće.
Evropska kuća Bijelo Polje biće platforma za informisanje, javne debate, radionice, aktivnosti mladih, kulturne događaje i programe namijenjene javnosti, sa posebnim fokusom na jačanje angažmana građana i podršku procesu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.
Povodom otvaranja Evropske kuće, Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori poklanja građanima Bijelog Polja i svim gostima koncert Amire Medunjanin koji će biti održan 4. decembra u Kulturnom centru „Vojislav Bulatović Strunjo” sa početkom u 19 sati.

Ekološkim vozom na otvaranje Evropske kuće u Bijelom Polju

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić danas je u Višem sudu predložio da kao svjedok bude saslušan Zoran Brđanin - nekadašnji direktor Uprave policije.
On je to obrazložio da Brđanin treba da saopšti sudskom vijeću da li su mu rekli i postavili uslov da će njega i njegov pomoćnika Dejana Kneževića smijeniti "ukoliko se ne ograde od njega" zbog predmeta koji je otvorio protiv budvanske grupe, jer su pojedinci iz vlasti smatrali da je taj postupak politički motivisan.
Osim Katnića na optužnici su bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i suspendovani tužilac Saša Čađenović.
Odgovarajući na pitanja Katnića bivši šef Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić kazao je da je Brđanin tražio od nekadašnjeg glavnog specijalnog tužioca da ne procesuiraju osobe iz budvanske grupe koji su bliski škaljarskom klanu.
Katnić je pitao Radonjića da li se sjeća što je zatraženo na sastanku koji je sazvao tadašnji potpredsjednik Vlade Dritan Abazović a kojem je prisustvovao Luka Rakčević i pomoćnik direktora policije &nbsp;Dejan Knežević i čime je Abazović zaprijetio?
Svjedok je rekao da je nakon tog sastanka traženo je da se ne procesuira budvanska grupa.
- Sjećam se da je kod vas dolazio Brđanin da traži da ne procesuirate jedan predmet, a odnosi se na budvanaku grupu. Tužilac Čađenović je vodio taj predmet. Brđanin je došao kod vas a prethodno je mene pozvao Kneževića, da ne procesuiramo taj predmet i da će se policija ograditi od nas ako procesuiramo i reći da nema dokaza - ispričao je Radonjić.
On je dodao da nije prisustvovao tim sastancima.
Katnić je objasnio da je u pitanju budvanska grupa ogranka škaljarskog klana, čiji su članovi su bili, kako je rekao, braća Kažanegra, Marko Ljubiša Kan i drugi.
- Sudija za istragu je uveo mjere tajnog nadzora. Na njima je bio Blažo Rađenović, član URA-e - ukazao je Katnić.
I to, bio glavni motiv, zbog čega je taj "predmet" bio "sporan".
Međutim, on je nastavio rad na tom predmetu ali je penzionisan.

Katnić tvrdi da je nakon sastanka sa Abazovićem traženo da se ne "dira" budvanski predmet, jer je na mjerama evidentirana i komunikacija Rađenovića

Za Pljevlja važan infrastrukturni projekat, put Mijakovići – Vrulja, koji će znatno uticati na povezanost ovoga grada sa ostalim crnogorskim gradovima, kako na sjeveru, tako i na jugu države, juče je svečano otvoren, ali ceremoniji, u organizaciji Vlade Crne Gore, nije prisustvovao predsjednik pljevaljske opštine Dario Vraneš. Nije bio pozvan. Ni on, niti predsjednica Skupštine Opštine Jovana Tošić. Ali, jeste potpredsjednik lokalnog parlamenta – Darko Gazdić iz Pokreta Evropa sad, kao i čelnici Rudnika uglja Pljevlja – Nemanja Laković, Jadranko Lončar i Miroslav Đurišić, takođe kadrovi PES-a. Put su juče otvorili premijer Milojko Spajić, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fspajic-put-vrulja-mijakovici-smanjuje-vrijeme-putovanja-od-pljevalja-do-podgorice-za-oko-pola-sata&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Vraneš, kadar Nove srpske demokratije Andrije Mandića (predsjednika Skupštine Crne Gore) i Tošić, kadrovkinja Demokrata Alekse Bečića (potpredsjednika Vlade), iako „prvi domaćini“ grada pod Golubinjom, za Spajića, očito, nijesu bili poželjni. - Nijesmo dobili zvaničan poziv, ni ja ni predsjednica Skupštine – kratko je za Portal ETV kazao Vraneš. Na našu opasku da je svečanoj ceremoniji prisustvovao potpredsjednik Skupštine Opštine, kadar PES-a, Darko Gazdić, komentar Vraneša je bio: „Da. Cio PES je bio“. - Svi iz Rudnika uglja – dodao je.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja"><figcaption>Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Vraneš je negirao tvrdnje da obezbjeđenje nije dozvolilo njemu i Tošić da prođu, sve dok ceremonija nije okončana. Ono što je upadljivo je da njega i nje nema na Vladinim fotografijama i snimcima sa otvaranja puta. Vraneš je za Portal ETV još kazao da ekipi Televizije Pljevlja nije dozvoljeno da izvještavaju sa ovog događaja. - Prvi put od osnivanja TV Pljevlja da im se nije dalo da prisustvuju – rekao je on. Zašto Spajiću, rođenom Pljevljaku, Vraneš nije bio poželjan, ali ni Tošić, može se samo nagađati. Politika vlasti u Pljevljima je, od kada je na čelu grada Vraneš, bukvalno „saoizacija“ ove Opštine, međutim premijer nijednim gestom do sada nije pokazao da mu to smeta. Vraneš prilježno radi na velikodržavnom projektu susjedne Srbije – nazvanom „srpski svijet“, a koji podrazumijeva prisajedinjenje ovoj zemlji, ne samo Crne Gore koju oni tretiraju kao srpsku teritoriju, već i dijelova drugih država u okruženju, poput entiteta Bosne i Hercegovine – Republika Srpska. Vraneš slavi nacistički četnički pokret, blizak je Crkvi Srbije, a maticom smatra susjednu Srbiju. Obilježava državne praznike Srbije, ali ne i Crne Gore. Ove godine čak je odbio da prisustvuje svečanoj sjednici Skupštine Opštine povodom Dana Pljevlja – 20. novembra. Pljevlja su 20. novembra 1945. godine oslobođena od fašističkog okupatora, međutim, Vraneš smatra da je to najtragičniji dan XX vijeka za ovaj grad. Građanski aktivista iz Pljevalja Pavle Čolović juče je na svom Fejsbuk profilu ocijenio da je „sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja, dr Dario Vraneš“. - Otvorena je dionica puta Pljevlja – Mijakovići - Vrulja, dio puta ka Bijelom Polju. To je projekat koji nije ni PES-ov, ni DPS-ov, ni DF-ov – to je put građana Pljevalja i Bijelog Polja, plaćen novcem svih nas. I upravo zato je sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja dr Dario Vraneš. Sviđalo se to nekome ili ne, predsjednik Opštine je simbol grada i morao je biti tu. Isto tako, morao je biti prisutan i predsjednik opštine Bijelo Polje. To je normalna, civilizovana i državnički odgovorna praksa – napisao je on. Konstatovao je i da „to nije bio državni događaj“, već „stranački skup članova i simpatizera PES-a, na kojem nije bilo mjesta za nikoga ko ne odgovara propagandi, pa čak ni za građane Pljevalja“. - Put koji treba da spaja ljude, oni su pretvorili u političku tribinu koja dijeli građane. Država se ne gradi mitinzima i podjelama, već zajedništvom, odgovornošću i poštovanjem funkcije koju obavljaš, a ne stranke za koju navijaš. Pljevljima treba razvoj, ne partijska priredba za fotografisanje. Pljevljima trebaju putevi do Čajniča, Foče, Priboja, Mojkovca i Bobova – poručio je Čolović. Izvođač radova na putu Mijakovići - Vrulja je kompanija „Bemax“.

Vraneš nepoželjan za Spajića

Bivši šef Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić kazao je danas da nijedan podatak u taj odsjek nije došao a da se odnosio da bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić eventualno rade za jednog od vođa kavačkog kriminalnog klana Radoja Zvicera. Te informacije nijesu imali ni od Agencije za nacionalnu bezbjednost, niti od partnerskih službi.
Radonjić je to saopštio odgovarajući na pitanje advokata Zorana Piperovića a u postupku koji je SDT pokrenulo protiv Lazovića, Katnića i suspendovanog tužioca Saše Čađenovića optužujući ih da rade za kavačku kriminalnu grupu. Na današnjem ročištu osim Radonjića saslušana su tri svjedoka - policajaci Nikola Janičić i Goran Krstonijević ali i Ivica Ulićević koji je mjesec radio na objektima u Barjamovici.
- Mene je lično iznenadilo kada sam čuo da se Lazoviću i Katniću stavlja na teret da su sarađivali sa Zvicerom. Ponavljam te podatke nijesmo imali ni od jedne službe - decidan je bio Radonjić.
On je na pitanje Katnića kazao &nbsp;da su prema Zviceru i članovima kavačkog klana u "kontinuitetu preduzimane mjere pogotovo nakon saznanja da vođa kavčana prijeti da će ga ubiti".
Na pitanje Čađenovića, svjedok Radonjić je objasnio da je Zvicer u Crnu Goru stigao nakon što je ranjen u Ukrajini.
- Ja se ne mogu sjetiti da li je tada "pao" skaj - naveo je Radonjić.
Nakon toga Čađenović je objasnio da je Zvicer u Crnu Goru došao prije nego što je skaj stigao.
Nekadašnji šef Specijalnog policijskog odjeljenja kazao je i da mu je Vladan Lazović saopštio više informacija koje je dobio od, sada suspendovanog policajca Petra Lazovića, a odnosile su se na šverc cigareta.
Te informacije koje su dobili od Petra Lazovića, ispostavile su se tačne i potvrdile su se i njihovim provjerama, mjerama tajnog nadzora... Zapljijenjene su velike količine cigareta.
- Sjećam se da smo Katnić, Čađenović i ja išli u London da primimo nagradu zbog velike zapljene cigareta. Na sastanku gdje smo dobili nagradu bilo je 100 obavještajaca iz Velike Britanije - kazao je Radonjić.
Svjedok Ivica Ulićević ispričao je da je radio manje popravke na Katnićevom imanju - postavljao lajsne, popravljao šamot, stavljao stiropor.
To je, kako je objasnio, bilo u martu 2020. godine i potvrdio Katnićevu konstatciju da su objekti u Barjamovici bili tada izgrađeni.&nbsp;
Ulićević je u ovom postupku svjedok zbog toga što je SDT uporedo sa krivičnim postupkom pokrenulo i finansijsku istragu protiv Katnića.
Policajac Nikola Janičić koji je radio u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala ispričao je da je sa kolegom Petrom Lazovićem imao profesionalnu komunikaciju kao i sa drugim kolegama.
- Lazović je bio vrijedan i donosio je dosta informacija - kazao je Janičić.
On je objasnio i da su inicirali mjere tajnog nadzora za grupu koja je okupljena bila oko Duška Roganovića, a nakon što su uzeli izjavu u svojstvu građanina od Milana Kankaraša.
Taj prijedlog nije prihvatio sud jer je grupa oko Roganovića već bili na mjerama koje nijesu dale rezultat.
Pred vijećem sudije Veljka Radovanovića saslušan je i policajac Goran Krstonijević o pronalasku pištolja kod Ljuba Milovića. &nbsp;
Ispričao je da su zaustavili BMW kod Delte za čijim upravljača je bio Milović i pronašli su pištolj "valter". Tada im je rekao da je policajac ali kod sebe nije imao službenu legitimaciju.
&nbsp;-Milović se tada pozvao na neke od kolega i bio sam u manjini. Ubrzo je za njega došao Ivan Stamatović i otišli su - ispričao je Krstonijević.
Suđenje se nastavlja 9.decembra kada će Janičić odgovarati na pitanja odbrane i optuženih. Za tada je planirano i saslušanje tužiteljki Sanje Jovićević i Mire Samardžić.

Radonjić na pitanje Piperovića: Ni od stranih službi, niti od ANB nije bio podatak da Lazović i Katnić eventualno rade za Zvicera

Specijalno državno tužilaštvo nastavlja sa obmanama koje pokušava da realizuje podnošenjem zahtjeva za zaštitu zakonitosti Vrhovnom sudu, jer navodi da je Viši sud povrijedio zakon u moju korist kada je donio odluku da ne postoji nijedan dokaz da je moja imovina u Novom Selu stečena, niti uvećana od kriminala – poručio je u saopštenju dostavljenom Portalu ETV bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić.
Viši sud bio je jasan da je neutemeljen zahtjev specijalnog tužioca Miloša Šoškića za određivanje privremene mjere raspolaganja nepokretnostima u Novom Selu koje su upisane na Katnića i njegovu surpugu Natašu Katnić.
Katnić ističe i da Specijalnom državnom tužilaštvu u „obmanama pomaže Vrhovno državno tužilaštvo, jer je formalni podnosilac zahtjeva“.
- Tužilaštvo u zahtjevu traži da Vrhovni sud presudom utvrdi da je rješenjem Višeg suda u Podgorici povrijeđen zakon u moju korist. Tužilaštvo navodi da nijesam mogao raspolagati sa 321.442 eura za izgradnju objekata u Novom Selu i iznosom od 24.589 eura za poljoprivredno uređenje nepokretnosti – navodi Katnić u saopštenju.
Šoškić, prema Katnićevim navodima, nije u zakonskom roku podnio žalbu na rješenje Višeg suda, pa je ono postalo pravosnažno i ne može se pobijati redovnim pravnim ljekovima. Katnić je istakao da se u Novom Selu na njega vodi samo jedna nepokretnost.
Kategoričan je i da Tužilaštvo obmanjuje javnost i sudove da je objekte gradio nakon 1. januara 2019. godine, iako su građeni od 2009. zaključno sa 2016. godinom.
- Tužilaštvo obmanjuje javnost i sudove da sam objekte gradio novcem koji sam stekao izvršenjem krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije koje sam, kako mi je stavljeno na teret u optužnici, izvršio u periodu od marta 2020. godine, te paralelno vodi postupak za oduzimanje objekata, iako su oni građeni deset godina ranije – naglašava Katnić.
Da su objekti građeni do 2016. godine, prema tvrdnjama bivšeg glavnog specijalnog tužioca, postoje i dokazi među kojima su foto snimci sa pretraživača Gugl i geoportala.
U spisima predmeta, među dokazima je, kako objašnjava, i izvod sa bankovnog računa sa kojeg je podigao 265.000 eura kao zarade koje je dobio kao sudija. Sve ove dokaze, ističe, dostavio je i Tužilaštvu, ali ih je ono prikrilo i nije ih dostavilo sudu na razmatranje.&nbsp;
Katnić objašnjava da je u izgradnju objekata u Novom Selu uložio i zakonito stečen novac svoje porodice u iznosu od 20.000 eura, te i da je sam uređivao poljoprivredno zemljište.
- Vrhovnom državnom tužilaštvu se očigledno zbog nepažnje omaklo da u zahtjevu za zaštitu zakonitosti navede na strani 3 obrazloženja da je vještak građevinske struke našao da su objekti dijelom urađeni 2010. godine, dijelom 2016. godine, te da je ukupna vrijednost izgrađenih objekata 321.442 - napisao je on u saopštenju.
Katnić ističe da očekuje da vidi hoće li tužilaštvo uspjeti da obmane i Vrhovni sud Crne Gore, kada je to već uspjelo u slučaju njegovog pritvora. Tako se, kako kaže, „ide u bolju budućnost“.
Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić uhapšen je 14. aprila prošle godine zbog sumnje da je u martu 2020. postao član kriminalne grupe koju je navodno formirao bivši visoki policijski funkcioner policije Zoran Lazović. Na optužnici je i susepndovani specijalni tužilac Saša Čađenović.&nbsp;
Uprkos iskazima svjedoka i brojnim Skaj komunikacijama koje ruše optužbe tužioca da su njih trojica službeni položaj podredili kavačkoj kriminalnoj grupi Katnić i Lazović su godinu i devet mjeseci u pritvoru. Uporedo sa istragom o navodnom učešću u organizovanom kriminalu Šoškić je pokrenuo i finansijsku istragu i zatražio od Suda da Katnić ne raspolaže imovinom u Novom Selu i Barjamovici gdje su četiri objekta „blokirana“ zbog sumnje da se radi o imovini stečenoj iz kriminala.