Crne kutije aviona Azerbejdžan erlajnsa koji se srušio u srijedu u Kazahstanu biće poslate u Brazil, gdje su proizvedene, radi istrage.
- Komisija za istragu nesreće odlučila je da pošalje registratore leta (crne kutije) Centru za istraživanje i prevenciju aeronautičkih nesreća (CENIPA) Brazila, koji je ujedno i zemlja proizvođača aviona Embraer - navodi se u saopštenju kazahstanskog Ministarstva saobraćaja, prenio je portal kazinform.
CENIPA centar ima laboratoriju sa potrebnim tehničkim mogućnostima, opremljenu odgovarajućim alatima i sertifikovanu za njihovo proučavanje, prenosi agencija Kazinform.
Ovo pitanje nadzire lično predsjednik Azerbejdžana Ilham Alijev.
Avion Azerbejdžan erlajnsa srušio se 25. decembra kod Aktaua.
U avionu je bilo 67 osoba, uključujući pet članova posade.
U nesreći je poginulo 38 putnika, među kojima šest državljana Kazahstana.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Crne kutije aviona Azerbejdžan erlajnsa biće poslate u Brazil radi istrage

Azerbejdžanski predsjednik Ilham Alijev rekao je 29. decembra da je putnički avion koji se srušio prošle sedmice, kad je poginulo 38 ljudi, oštećen pucnjavom sa zemlje u Rusiji, te je dodao da su neki u Rusiji lagali o uzroku nesreće, prenosi Rojters.
Pozvao je Moskvu da prizna odgovornost.
- Naš avion je slučajno pogođen. Stoga, priznati krivicu, pravovremeno se izviniti Azerbejdžanu, koji se smatra prijateljskom zemljom, i obavijestiti javnost o tome - sve su to bile mjere i koraci koje je trebalo preduzeti. Nažalost, prva tri dana nismo čuli ništa iz Rusije osim nekih apsurdnih teorija - kazao je Alijev za državnu televiziju.
Citirao je izjave u Rusiji koje su pad aviona pripisale pticama ili eksploziji plinske boce, kazavši da one pokazuju "da je ruska strana htjela da zataška problem".

Predsjednik Vladimir Putin u subotu se izvinio Alijevu za "tragični incident" u ruskom vazdušnom prostoru koji se dogodio u srijedu nakon što je ruska protivvazdušna odbrana ciljala ukrajinske bespilotne letilice.

U saopštenju Kremlja ne stoji da je Rusija oborila avion, samo se navodi da je pokrenut krivični postupak.
Alijev je dodao da je avion bio pod nekom vrstom elektroničkog ometanja, a zatim je pucano na njega dok se približavao južnom ruskom gradu Groznom.
Azerbejdžanski čelnik, koji ima bliske veze s Rusijom i školovao se na jednom od najboljih moskovskih univerziteta, je rekao da želi da Rusija prihvati da je kriva za obaranje aviona i da kazni odgovorne za smrtonosno oštećenje.

Putin i Alijev održali su još jedan telefonski razgovor u nedjelju, saopštio je Kremlj. Nije naveo detalje, ali je u subotu rekao da i civilni i vojni stručnjaci ispituju što se dogodilo.

Let J2-8243 Azerbaijan Airlinesa srušio se u srijedu u blizini grada Aktaua u Kazahstanu nakon što je skrenuo iz južne Rusije gdje su ukrajinske bespilotne letilice napadale nekoliko gradova.
Izuzetno rijetko Putinovo izvinjenje u subotu najbliže je što je Moskva došla u prihvaćanju neke krivice za katastrofu.

Četiri izvora upoznata s preliminarnim nalazima azerbejdžanske istrage o nesreći rekli su Rojtersu u četvrtak da je ruska protivvazdušna obrana greškom oborila avion.

Alijev: U Rusiji lagali o uzroku nesreće, htjeli da zataškaju slučaj

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović izrazio je saučešće predsjedniku Azerbejdžana Ilhamu Alijevu povodom avionske nesreće u kojoj je život izgubilo 38 ljudi.
- Duboko sam pogođen zbog prizora avionske nesreće u Kazahstanu, koja je odnijela živote 38 ljudi. U ime građana Crne Gore izražavam najdublje saučešće predsjedniku Azerbejdžana Alijevu i porodicama nastradalih - naveo je Milatović na mreži X.
On je povrijeđenima poželio brz i uspješan oporavak.
- Naše misli su sa svima koji su pogođeni ovom strašnom tragedijom - poručio je Milatović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJakovMilatovic%2Fstatus%2F1872025786972270890&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović izrazio saučešće Alijevu: Naše misli sa svima koji su pogođeni tragedijom u Kazahstanu

Azerbejdžan smatra prihvatljivim prijedlog Kazahstana za održavanje pregovora Bakua i Jerevana o mirovnom sporazumu u Astani. 
 
To je rekao predsjednik Azerbejdžana Ilham Alijev tokom telefonskog razgovora sa kazahstanskim kolegom Kasim-Zomart Tokaevim, saopšteno je iz Alijeve kancelarije. 
 
Ranije u maju, ministri vanjskih poslova Azerbejdžana i Jermenije sastali su se u Astani kako bi razgovarali o mirovnom sporazumu. 
 
Prošle sedmice Alijev je rekao da su se Azerbejdžan i Jermenija složili oko 80 odsto teksta sporazuma, podsjeća Radio Slobodna Evropa. 
 
Baku i dalje insistira da želi da se iz jermenskog Ustava ukloni referenca na ujedinjenje Nagorno-Karabaha sa Jermenijom. 
 
Azerbejdžan je ponovo preuzeo kontrolu nad otcijepljenim regionom u septembru prošle godine nakon blic ofanzive. 
 
Nagorno-Karabah, koji je međunarodno priznat kao dio Azerbejdžana, ali je uglavnom naseljen Jermenima, bio je pod kontrolom Jermena tri decenije. 
 
Otkako je Azerbejdžan povratio kontrolu nad otcijepljenom regijom, veze između Rusije i Jermenije su zategnute. 
 
Iz Jerevana optužuju Moskvu da nijesu ispunili obaveze nakon što su ruske trupe stacionirane u Nagorno-Karabahu u sklopu sporazuma izbjegle učešće ofanzivi Bakua u septembru.

Alijev prihvatio prijedlog Kazahstana za pregovore Bakua i Jerevana u Astani

Poslanica CIVIS-a Maja Vučelić reagovala je nakon što su iz DNP-a danas usvojili niz zaključaka kojima traže od Vlade podršku za izmjene Ustava u dijelu srpskog jezika, kao i podršku zakonu o dvojnom državljanstvu, normiranje trobojke kao državne zastave, promjenu lokacije kolektora...
Ona je podsjetila da je vladina platforma „Barometar 26“, usvojena bez ijednog glasa protiv, pa i uz podršku DNP-a.
- Barometar jasno obavezuje sve potpisnike da se fokusiraju na jedinstvo i EU integracije, uz izbjegavanje identitetskih i drugih polarizujućih pitanja. Današnji zahtjevi DNP-a, uz njihovo otvoreno priznanje da se ta platforma kosi sa njihovim programom, direktno obesmišljavaju „Barometar 26“ i otvaraju rizik političke krize već u prvim danima 2026. godine koja je presudna za evropsku budućnost države, napisala je Vučelić na mreži “X”
Kako je kazala, u trenutku kada EU pokazuje spremnost za proširenje, Crna Gora nema luksuz da gubi fokus.
-Evropske integracije, vladavina prava i stabilnost moraju ostati iznad partijskih ultimatuma i političkih performansa koji proizvode podjele i blokade. Crnoj Gori je potrebno jedinstvo svih koji se istinski bore za vitalne državne ciljeve, a prema onima koji blefiraju i svjesno usporavaju evropski put mora se na vrijeme jasno odrediti u skladu sa državnim interesima - poručuje poslanica.
Kako je kazala, "Vlada nije poligon za lične frustracije, a Crna Gora je veća od bilo čijih političkih igara."

Vučelić: DNP obesmišljava platformu "Barometar 26", Crnoj Gori treba jedinstvo a ne blokada

Predsjednica francuske skupštine Jael Braun Pive sastala se u četvrtak ispred zgrade parlamenta sa poljoprivrednicima koji protestuju u Parizu, koji su je glasno izviždali.
Oni su dobacivali "ostavka, ostavka", prenosi Figaro.
Oko 100 poljoprivrednika okupilo se rano u Parizu uprkos zabranama, protestujući protiv sporazuma o slobodnoj trgovini sa Merkosurom i tražeći administrativna pojednostavljenja.
Demonstranti su blokirali Trijumfalnu kapiju i Ajfelov toranj, a djelimično je zatvoren auto-put A13 u zapadnom dijelu prijestonice, saopštila je pariska policija, preniose Nezavisne novine.
Poljoprivrednici iz sindikata Ruralne koordinacije takođe su blokirali pristup skladištu nafte DPA u Basensu, u blizini Bordoa.
Na licu mjesta je prisutna policija, a vlasti su apelovale na vozače da izbjegavaju pogođena područja.

Francuski poljoprivrednici izviždali predsjednicu skupštine

Sada je i zvanično. Na božićnoj proslavi televizije Informer pjevao je osuđeni ubica. Da je Dragan Ašanin počinio ubistvo 1992. godine za N1 potvrdio je i Viši sud u Beogradu, navodeći da je zbog toga osuđen na 11 godina zatvora. Ali kako je moguće da se takav čovjek našao u društvu štićenih ličnosti - predsjednika države, predsjednice Skupštine i gotovo pola Vlade? Da li je sistem obezbeđenja zakazao ili je jedini dosije koji se računa – partijski?
Zar nijeste oduvijek željeli da znate kako izgleda privatna zabava gotovo cijele Vlade Srbije, skupa s predsjednicom Skupštine i predsjednikom države. Ko se napio, ko posvađao, šta su jeli i uz koje su se pjesme veselili?
Kako piše N1, do pojave televizije Informer na medijskom nebu Srbije, bilo je nezamislivo ovakve scene gledati uživo. U uređenoj zemlji, nezamislivo je i da se u društvu štićenih ličnosti, a prije svega predsjednika države, pojavi osuđeni ubica.
Jer čovjek koji se fotografisao s predsjednikom Aleksandrom Vučićem, koji se više puta našao u zagrljaju ministra Darka Glišića, koji je predsjednici Skupštine pjevao na uvce i koji je dijelio mikrofon s ministrom policije Ivicom Dačićem - e taj čovek izvršio je ubistvo 1992.
Dragan Ašanin, umjetničkog imena Aške, tada harmonikaš, oktobra '92. u Novom Beogradu ubio je svoju bivšu partnerku, tada 18-godišnjakinju u koju je iz pištolja pucao pred njenim maloljetnim bratom.
Tu informaciju prvi je objavio Nemanja Šarović, za N1 to je potvrdio i Viši sud u Beogradu.
„Presudom Okružnog suda u Beogradu od 26.05.1993. koja je preinačena odlukom Vrhovnog suda Srbije od 19.05.1994. okrivljeni Dragan Ašanin oglašen je krivim zbog izvršenja krivičnog djela ubistvo, pa je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 11 godina u koju mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru“, stoji u odgovoru Suda.
„Samo da objasnim, ja to nisam znao! Istina je da je gospodin Ašanin 1992. godine počinio to ubistvo koje je u presudi okarakterisano kao ubistvo bez predumišljaja. Ja da sam znao, ili da je bilo ko iz Informera znao, na našoj Božićnoj proslavi gospodin Ašanin ne bi pjevao, ali ne zato što to nije po zakonu jer je, pošto je odslužio zatvorsku kaznu, po zakonu on slobodan čovjek. Ja ga ne bi pozvao da pjeva da sam to znao iz moralnih razloga“, rekao je Dragan J. Vučićević, glavni urednik TV Informera.
Glavni urednik Informera nije morao da zna, ali je morala služba obezbjeđenja predsjednika države.
„Ko bi tamo mogao da bude, sa kojom namjerom, zašto - pojednostavljeno, to je zanat kojim se ti ljudi bave i bezbjednjaci moraju da saznaju ko su ta lica koja bi mogla neposredno da ugroze štićeno lice ili da ga kompromituju svojim prisustvom“, kaže Aleksandar Radić, vojni analitičar.
Kako je onda pripadnicima Vučićevog obezbjeđenja promakao ni manje ni više nego - osuđeni ubica?
„Mislim da službi bezbjednosti nije promakao osuđeni ubica, ne mogu vjerovati da nisu znali ko je i šta je tamo, nego je jednostavno sistem vrednosti promijenjen. Društvo je podijeljeno na vas i nas. Postoje dvije grupe ljudi, oni koji vole predsjednika Republike i to su dobri ljudi, nezavisno od toga da li su ležali zbog ubistva 18-godišnjakinje u zatvoru ili za silovanje muškaraca - jednostavno oni su politički podobni“, kaže Radić.
U kratkom telefonskom razgovoru za N1, bivši predsjednik Srbije Boris Tadić kaže da je napravljen strašan propust, pa konstatuje - da smo mi normalna zemlja, ovdje bi morala biti pokrenuta istraga.

Srbija: Osuđeni ubica pjeva državnom vrhu - propust službe ili su sada takvi ljudi politički podobni

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović večeras je odgovarao na pitanja medija uoči svečane akademije "Veče međimurskog identiteta", a jedna od onih zanimljivih odnosila se na američke pretenzije na Grenland.
- To je danska teritorija, ne možete nego biti na strani Danske. Stvari su potpuno jasne... Možda tu priču s Grenlandom treba demistifikovati - kazao je Milanović novinarima.
U nastavku je ocijenio da "Grenland za američku sigurnost ne predstavlja ništa, a ako jednog dana bude nešto predstavljao, tada više neće biti ni Evrope ni Amerike jer to znači da će se arktički led do te mjere otopiti da će Amerika, ako opstane, imati glavni grad u Denveru, a ne Vašingtonu".
- Postoje, samo ne znam jesu li u američkoj administraciji to još vidjeli na karti, Svalbardska ostrva. Ona pripadaju u principu Norveškoj. Ona su malo istočnije od Grenlanda i tamo završava golfska struja i more nije zaleđeno. To je interesantno. Evo, dao sam im temu za razmišljanje. Možda su vidjeli na karti da postoje i ta ostrva. Grenland je beskoristan - tvrdi Milanović.
Dodao je da "nije na njemu da se miješa u poteze Trumpa" i kazao da u hrvatskom interesu nije da kaže baš sve što misli o tom njegovom potezu.
- Ovo je dokaz da međunarodno pravo ne postoji ni kao fikcija - zaključio je Milanović prenosi Index.hr.&nbsp;

Tag: ilham-alijev