Sudija Osnovnog suda u Podgorici Ilija Radulović zadužio je predmet protiv Zorana Bećerovića, njegovog sina Luke Bećirovića, &nbsp;tjelohranitelja Mladena Mijatovića i Ljubiše Dukića, zbog brutalnog napada na novinarku Pobjede Anu Raičković i dva člana njene porodice.
Ročište na kojem će biti razmatran optužni prijedlog koji Bećiroviće, Mijatovića i Dukića tereti za nasilničko ponašanje biće zakazano kada se steknu zakonski uslovi.
Bećirović i njegovo obezbjeđenje su 10. novembra uveče, ispred restorana brze hrane „Gurman“ prvo verbalno grubo izvrijeđali novinarku Raičković a onda i fizički nasrnuli na nju, njenog sina i vjerenika koji su joj došli u pomoć.
Osnovni sud u četvrtak je produžio pritvor Zoranu Bećiroviću i Mijatoviću.
- Rješenjem krivičnog vijeća Osnovnog suda u Podgorici pritvor je produžen u odnosu na okrivljenog Bećirovića zbog opasnosti da će izvršiti krivično djelo kojim prijeti ukoliko se nađe na slobodi, a u odnosu na okrivljenog Mijatovića zbog opasnosti da će ponoviti krivično djelo ukoliko se nađe na slobodi - naveli se u saopštenju Osnovnog suda u Podgorici.
Tužilaštvo za Luku Bećirovića nije tražilo pritvor dok je za Dukića na prijedlog tužiteljke sudija za istrage mu odredio pritvod do 30 dana. Međutim, &nbsp;vijeće Osnovnog suda usvojilo žalbu okrivljenog Dukića i ukibuo mu pritvor.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Predmet za napad na novinarku Raičković zadužio sudija Radulović

Centar za proučavanje i zaštitu ptica (CZIP) objavio je primjedbe, prijedloge i sugestije na inovirani Nacrt Prostorno-urbanističkog plana Glavnog grada Podgorice.
Primjedbe sa obrazloženjima CZIP je uputio Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
Sadržaj dokumenta prenosimo integralno:
Primjedba/predlog/sugestija 1:
<h3>Ovaj nacrt planskog dokumenta nije usklađen, odnosno suprotan je planu najvišeg reda – Prostornom planu Crne Gore i kao takav suprotan je odredbi člana 145. Ustava Crne Gore iz koje proizilazi da se pravni poredak države temelji na hijerarhiji pravnih akata. Načelom saglasnosti pravnih propisa omogućava se jedinstvenost i djelotvornost pravnog sistema i predstavlja jedan od bitnih elemenata ostvarivanja vladavine prava. </h3>
Obrazloženje primjedbe/predloga/sugestije 1:
Ovaj dokument je suprotan i nacrtu novog Prostornog plana Crne Gore, koji je prošao javnu raspravu i koji ne predviđa mogućnost urbanizacije Veljeg brda, već čak izričito propisuje neophodnost usporavanja rasta, konkretno Glavnog grada i primorskih lokalnih centara, kao i potrebu za racionalnim širenjem gradova i unutrašnjem razvoju naselja. Takođe, u nacrtu novog Prostornog plana Crne Gore posebno se ističe potreba za smanjivanjem trendova gradnje u lokalnim samoupravama kao što su Podgorica i Budva. 
U odjeljku “Optimizacija korišćenja prostora“ se navodi sljedeće: 
„za sve regione i pripadajuće lokalne zajednice je važno da se racionalizuju građevinska područja, odnosno da se primjeni optimizacija pri određivanju područja za izgradnju. (ili smanjenje tih područja u odnosu na postojeće planove u zonama gdje je to potrebno). Na taj način se prostor čuva i izbjegava se disperznost građevinskih zona, obezbjeđuje se bolje infrastrukturno i komunalno opremanje, izbjegavaju se konflikti u prostoru između građevinskih područja i poljoprivrednog zemljišta ili vrijednih i zaštićenih područja“. 
„Zapaža se da je najveća izgrađenost u Primorskom, a najmanja u Sjevernom regionu. Procenat izgrađenosti je neujednačen po opštinama, a izraženo viši je u Budvi, Podgorici, Tivtu, Golubovcima. Uz planirani razvoj privrede i infrastrukture, očekuje se povećanje izgrađenosti u Sjevernom regionu i opštinama koje su do sada bile u stagnaciji, a smirivanje trenda povećanja građevinskih područja u Podgorici i Budvi.”
Usvajanje ovakvog nacrta planskog dokumenta koji je suprotan planu najvišeg reda i eventualno donošenje Prostornog plana Crne Gore koji bi se kasnije usaglasio sa ovakvim planom nižeg reda (umjesto obrnuto), predstavljalo bi grubo kršenje Ustava i najavu protivpravnog iskorišćavanja službenog položaja. Na taj način osnažile bi se sumnje da se oblast uređenja prostora i izgradnje objekata koristi od strane aktera korupcije na najvišem nivou za sticanje koristi na štetu države, ali i za stvaranje uslova za pranje novca, za šta u oblasti uređenja prostora i izgradnje objekata inače postoji visok stepen rizika.
Zato pozivamo Ministarstvo da odustane od ovog nacrta jer je očigledno suprotan Ustavu. Svako dalje insistiranje na njegovom usvajanju i pored činjenice da se radi o neustavnom aktu, dodatno bi potvrdilo sumnje da su trenutno u toku pripremne radnje za izvršenje teških krivičnih djela, odnosno da se u projektu “Velje brdo” ne radi o planiranju izgradnje, nego o planiranju “ugradnje”.
Primjedba/predlog/sugestija 2:
<h3>U oglasu javne rasprave navedeno je da se radi o “inoviranom” planskom dokumentu. Termin inovirani planski dokument ne poznaje Zakon o uređenju prostora i izgradnji objekata, pa je nerazumljivo o kakvom dokumentu se radi jer je nejasno koji dokument, kada i na koji način se “inovirao”. U svakom slučaju, pokrenut je postupak za donošenje planskog dokumenta koji zakon ne poznaje, što ovaj akt dodatno čini suprotnim Ustavu. </h3>
Takođe, u istom oglasu javne rasprave Ministarstvo je navelo da će Centralna prezentacija biti održana u multimedijalnoj sali Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine 11.12.2024. godine u periodu od 10h-12h. Ova prezentacija, odnosno javna rasprava, nije održana zato što Ministarstvo nije obezbijedilo uslove, kao ni druga rasprava koja je zakazana za dan 13.12.2024. godine jer je prostorija opet bila nedovoljna da omogući učešće svih zainteresovanih lica. Dodatno, prezentacija obrađivača plana bila je urađena tako da nije bila vidljiva i čitka i predstavljena je na krajnje neadekvatan način. Učešće javnosti u ovom postupku bilo je onemogućeno i zbog toga što grafički dio nacrta planskog dokumenta sadrži 53 dokumenta u PDF formatu, koje standardni računar ne može da otvori.
Obrazloženje primjedbe/predloga/sugestije 2:
Ministarstvo se odlučilo da ne sprovodi najavljenu javnu raspravu i pozvalo je zainteresovana lica da primjedbe i sugestije dostave pisanim putem, čime je učešće javnosti dodatno ograničeno, a što posebno podstiče sumnje da se radi o pripremnim radnjama za izvršenje krivičnih djela. U tom smislu, ukazujemo da je članom 5. Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata propisano da se uređenje prostora zasniva, između ostalih, i na načelu javnosti u postupku uređenja prostora. Takođe, član 6. istog zakona propisuje da svako ima pravo da, u skladu sa zakonom, bude obaviješten o poslovima uređenja prostora i izgradnje objekata, da daje inicijative, mišljenja ili na drugi način učestvuje u poslovima vezanim za uređenje prostora i izgradnju objekata. U konkretnom slučaju, neodržavanjem javne rasprave koju je Ministarstvo zakazalo i koja nije održana jer Ministarstvo nije obezbijedilo uslove za to, prezentacijom plana koja je nečitka i objavljivanjem velikog broja dokumenata u formatu koji učesnici u raspravi ne mogu da koriste, grubo je povrijeđeno zakonom propisano načelo javnostu u postupku uređenja prostora.
Organ vlasti ne može zadovoljiti zahtjeve poštovanja načela javnosti tako što će samo formalno pozvati javnost da podnese primjedbe i sugestije, a istovremeno onemogućiti javnost da aktivno učestvuje u postupku i uskratiti joj pravo na javnu raspravu i posebno onemogućiti zainteresovanoj javnosti da izvrši uvid u svu dokumentaciju.
S tim u vezi ukazujemo da javni karakter postupka pred javnopravnim ili državnim organima štiti sve strane u postupku od donošenja odluka u tajnosti bez ikakve kontrole javnosti i ujedno održava povjerenje u rad tih organa. Načelo javnosti doprinosi postizanju cilja pravičnosti postupka, koji predstavlja jedan od fundametalnih principa svakog demokratskog društva u okviru značenja koje ima po Evropskoj konvenciji (presuda Evropskog suda za ljudska prava Golder od 21. februara 1975, Serija A br. 18, str. 18, stav 36. i presuda Lawless od 14. novembra 1960, Serija A br. 1, str. 13). 
Interesi kojima treba da služi javni postupak nijesu samo interesi strana u postupku, nego i interesi šire javnosti, pa postupak koji je otvoren samo za strane u njemu, ne zadovoljava kriterijume po odredbi člana 6. Konvencije (Kadubec protiv Slovačke, 1998. i Malhous protiv Češke Republike, 2001.). Kriterijum o javnosti primjenjuje se na bilo koju fazu postupka koja ima uticaja na “odlučivanje” o određenom pitanju (Axen protiv Njemačke, 1983.).
Rad Ministarstva bi morao biti javan, a načelom javnosti obezbjeđuje se nadzor građana nad organima koji vrše javna ovlašćenja, a sve u smislu načela suverenosti iz člana 2. Ustava Crne Gore o neposrednom ostvarivanju vlasti od strane građana.
Načelo javnosti ozbiljno je ograničeno odlukom da se ranije zakazana javna rasprava ne održi, kao i prezentacijom nečitkih dokumenata i dokumenata koji nijesu dostupni javnosti. Kako je javnost rada pravilo, odnosno načelo propisano Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, Ustavom i zakonom, to je svako isključenje ili ograničenje javnosti izuzetak koji nalaže obavezu organu koji vodi postupak da donese posebnu odluku o isključenju javnosti i da u odluci pruži jasne i ubjedljive razloge, kao i pravni osnov, zbog kojih je odlučio da isključi ili ograniči javnost. 
Shodno odredbi člana 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, javnost se iz postupka može isključiti u interesu morala, javnog reda ili nacionalne bezbjednosti u demokratskom društvu, kada to zahtijevaju interesi maloljetnika ili zaštita privatnog života stranaka, ili u mjeri koja je nužno potrebna u posebnim okolnostima kada bi javnost mogla da naškodi interesima pravde. Nijedan od navedenih osnova za ograničenje javnosti u konkretnom slučaju ne postoji. 
Zato se proizvoljnim ograničenjem javnosti odlukom da se javna rasprava koja je zakazana neće održati, bez navođenja razloga i obrazloženja, krši Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, Ustav Crne Gore i zakon i grubo ugrožavaju prava i interesi javnosti da učestvuje u postupku koji se tiče uređenja prostora i izgradnje objekata.
Podsjećamo i na međunarodne obaveze Crne Gore jer se još 2009. godine obavezala da će ih ispunjavati implementacijom Arhuske konvencije u svoje zakonodavstvo, a koje obaveze se, pored ostalog, odnose i na prava učešća zainteresovane javnosti prilikom donošenja planova. Iz tih razloga je donešen i Zakon o potvrđivanju Konvencije o dostupnosti informacija, učešću javnosti u donošenju odluka i prava na pravnu zaštitu u pitanjima životne sredine. 
Shodno navedenom, očekujemo da Ministarstvo povuče iz procedure ovaj neustavan i nezakonit akt. U protivnom, ako se nastavi sa radnjama u cilju usvajanja ovog dokumenta u netransparentnoj proceduri, sumnje u planiranje izvršenja koruptivnih krivičnih djela i stvaranje ambijenta za pranje novca, a sve na organizovan način, biće dodatno potvrđene, pa ćemo u tom smislu o svemu obavijestiti Specijalno državno tužilaštvo u formi odgovorajuće krivične prijave. 
Primjedba/predlog/sugestija 3: 
<h3>Lokacija 29 - sporna je prenamjena zemljišta u zone mješovite namjene jer je riječ o trećoj zoni Parka prirode Rijeka Zeta u kojem je urbanizacija već prepoznata kao velika prijetnja i problem. Dodatno, lokacija se nalazi u neposednoj blizini Vodoizvorišta Mareza koje se koristi za potrebe javnog vodosnabdijevanja u Glavnom gradu Podgorica. Oko 60% stanovništva se snabdijeva sa Mareze, koja ima širu zonu zaštite, užu zonu zaštite i zonu neposredne zaštitem ali oko kojih je urbanizacija bez adekvatne komunalne infrastrukture već prepoznat problem koji se intenzivira ovom prenamjenom zemljišta. Smatramo da izgradnja dodatnih sadržaja ne može bit prihvatljiva na ovoj lokaciji. </h3>
Obrazloženje primjedbe/predloga/sugestije 3:
Prostorno – urbanistički plan Podgorice navodi da se na “prostoru uz rijeku Sitnicu, Velje Brdo i izvorište Mareza, kao i dijelu koji pripada teritoriji opštine Danilovgrad, ističu hidrološki fenomeni koji, zajedno sa vegetacijskim kompleksom i vidikovcima, predstavljaju specijalni oblik zaštite prirode označen kao predio posebnih prirodnih vrijednosti.“ Navodi se da je Marezu, kao izvorište Podgorice, potrebno zaštititi i uređivati kao zonu rekreacije, bez povređivanja prirodnih i pejzažnih kvaliteta. Za ovaj prostor je predviđena i izrada prostornog plana područja posebne namjene, koji bi osim podgoričke obuhvatio i dio danilovgradske opštine. Međutim, ovo područja je 2019. godine zaštićeno kao dio Parka prirode “Rijeka Zeta” za zonama zaštite II I III. Predmetna lokacija se nalazi u zoni III. 
U zoni zaštite III sa režimom održivog korišćenja mogu se: – sprovoditi intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprjeđenja zaštićenog područja; – razvijati naselja i prateću infrastruktura u mjeri u kojoj se ne izaziva narušavanje osnovnih vrijednosti područja; – vršiti radovi na uređenju objekata kulturno-istorijskog nasljeđa i tradicionalne gradnje; – sprovoditi očuvanja tradicionalnih djelatnosti lokalnog stanovništva; selektivno i ograničeno koristiti prirodni resursi. Treća zona parka obuhvata ekosistemske cjeline koje se nalazi u prostoru između rijeke Mareze, rijeke Matice i Sitnicu u Lužnici. Za ovu zonu neophodno je pratiti eksplicitnu primjenu standarda zaštite životne sredine i prirode kako se ne bi narušilo već poboljšalo biološko stanje parka prirode. Predložena izmjena PUPa za ovu lokaciju mora dati objašnjenje kumulativnog efekta već izgrađenih objekata u neposednoj blizini te na osnovu toga odlučiti da li je izgradnja dodatnih sadržaja prihvatljiva. 
Neplanska urbanizacije je zadnjih godina dovela do intenzivnog širenja urbanih površina uz izgradnju prateće infrastrukture (privatni stambeni objekati, saobraćajnice, industrijski objekti, autoservisi, hale i dr.). Posljedice takvog trajnog gubitka zemljišta i izmjene izvornog prirodnog ambijenta ogleda se u nestajanju i fragmentaciji svih tipova staništa. Posebno su ugrožena travnata staništa i poljoprivredno zemljište. Nekontrolisanom gradnjom trajno se gube prirodna i polu-prirodna staništa važna za održavanje biodiverziteta i poljoprivredu, a time i dugoročni benefiti koje ta staništa pružaju lokalnom stanovništvu. Od proglašenja zaštićenog područja konstatovana je intenzivna gradnja i to: poslovnih zgrada i magacina i nasipanje terena građevinskim šutom. Promjene u prostoru koje su se desile nakon formalne zaštite ovog područja su izražene. 
Primjedba/predlog/sugestija 4:
<h3>Lokacija 32 – sporna je prenamjena iz zona za poljoprivredu i naselje u zonu „Elektroenergetske infrastrukture“ jer je riječ o području izueztne biodiverzitetske vrijednosti. </h3>
Obrazloženje primjedbe/predloga/sugestije 4:
Ćemovsko polje je karstno polje i dio Zetske ravnice sa karakterom pseudostepe. Preostali očuvani djelovi, koji ujedno najviše odgovaraju vrstama ptica koje gnijezde na tipičnom stepskom staništu predstavljaju ostatke nekada velike i jedinstvene stepe u Crnoj Gori, koju čini mozaik pašnjaka, šljunkovitih i suvih livada i tradicionalnih poljoprivrednih površina. Područje ima veliki značaj za gnjezdarice ali i ptice selice na Jadranskom migratornom putu (Adriatic Flyway).
Ćemovsko polje predstavlja gnjezdilište za noćnog potrka (Burhinus oedicnemus), vrstu koja se u Crnoj Gori gnijezdi samo na Ćemovskom polju, Ulcinjskoj solani i delti rijeke Bojane. Najbrojnija populacija nalazi se upravo na ovom području, na Ćemovskom polju, a trpi sve više raznih pritisaka. Izgradnja “Plantaža 13. jul“ zazuzela je veliki dio područja, a preostali djelovi su u opasnosti od nestajanja zbog neplanskog širenja naselja, industrijeske zone, mreže puteva koje presijecaju čitavo polje. 
Noćni potrk je vrsta koja preferira gole otvorene terene, ravnice, stepe, suve travnjake, oranice, šljunkovito tlo, pješčane dine i zaslanjena zemljišta. Gnijezdi se na golom tlu ili na livadama sa veoma malo vegetacije. Noćni potrka nalazi se na listi zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta u Crnoj Gori. Zbog svih pomenutih pritisaka koje ova vrsta trpi noćni potrk nalazi se na Crvenoj listi ptica Crne Gore i opisan je kao ugrožen takson (Endagered). Noćni potrk nalazi se na Annex-u I Direktive o pticama. 
CZIP već nekoliko godina sprovodi monitoring ove vrste radi njenog očuvanja. Tokom istraživanja sprovedenih tokom 2021. i 2023. godine, na predmetnoj lokaciji zabilježeno je gniježđenje noćnog potrka. Izgradnja postrojenja za proizvodnju energije zagađenje i buka koju bi ovaj objekat izazivao zasigurno bi uticao da ova vrsta napusti ovu gnijezdeću lokaciju.
Velika ševa (Melanocorypha calandra) je vrsta koja se u Crnoj Gori gnijezdi samo na Ćemovskom polju. Ova rijetka i ugrožena vrsta je veoma osjetljiva na sve promjene u staništu. Preferira otvorena polja sa vrlo malo vegetacije i žbunja, daleko od svih ljudskih aktivnosti. Zbog veoma ograničenog prostora bez ljudskih aktivnosti ova vrsta je na Crvenoj listi ptica Crne Gore opisana kao kritično ugrožen takson (Critically Endangered). Dalje uništavanje polja ovu vrstu može potpuno istrijebiti iz naše zemlje. 
Uz veliku ševu tu je i kratkoprsta ševa (Calandrella brachydatyla), takođe veoma rijetka i ugrožena gnjezdarica, koja se osim na Ćemovskom polju gnijezdi i na Ulcinjskoj solani. Na Nacionalnoj crvenoj listi ptica opisana kao ugrožen takson (Endagered).
Još jedna značajna vrsta za područje Ćemovskog polja koja takođe preferira gola i otvorena staništa je leganj (Caprimulgus europaeus). Iako je ova vrsta prisutna u širem području, značajan broj parova gnijezdi se upravo na Ćemovskom polju, ali i leganj trpi velike pritiske kao i noćni potrk zbog rapidnog nestanka staništa. 
Još neke od vrsta koje se gnijezde na području Ćemovskog polja a koje se nalaze na listi zaštićenih su: poljska trepteljka (Anthus camperstis), riđoglavi svračak (Lanius senator), pčelarica (Merops apiaster), ćubasta ševa (Galerida cristata). 
Ćemovsko polje predstavlja i značajno odmorište za mnoge vrste na migraciji kao što su: eja močvarica (Circus aeruginosus), eja livadarka (Circus pygargus), poljska eja (Circus cyaneus), siva vjetruška (Falco vespertinus), Bjelonokta vjetruška (Falco naumanni), soko lastavičar (Falco subbuteo), vivak (Vanellus vanellus), bijela roda (Ciconia ciconia).
Mnoge zaštićene vrste Ćemovsko polje koriste i kao hranilište kao što su: Velika ušara (Bubo bubo), suri orao (Aquila chrisaetos), sivi soko (Falco peregrinus), bjeloglavi sup (Gyps fulvus) mala ušara (Asio otus), kukuvija (Tyto alba) žutokljuna galica (Pyrrhocorax graculus), mišar (Buteo buteo), a povremeno se na Ćemovskom polju može vidjeti rijetka mala droplja (Tetrax tetrax) i afrička kukavica (Clamator glandarius). 
Izgradnjom postrojenja za proizvodnju energije na ovom području trajno bi došlo do devastacije staniša što bi posledično dovelo i do gubitka vrsta koje su za njega vezane. Uzimajući u obzir provbitnu površinu Ćemovskog polja koja se sa godinama smanjuje, smatramo da je neophodno omogućiti stvaranje uslova za zaštitu jedne od poslednjih stepa u ovom dijelu Balkana ispunjavajući na taj način našu obavezu da kao ekološki orijentisana država zaštitu prirode i biodiverziteta satvimo iznad “privrednog razvoja” barem na onim djelovima države gdje postoje određene specifičnosti i prirodna bogatstva.

CZIP: PUP Podgorica suprotan nacrtu novog Prostornog plana Crne Gore, sporna prenamjena zemljišta...

Eruptirao je Kilauea, jedan od najaktivnijih vulkana na svijetu, koji se nalazi na Havajima.
Erupcija je počela u ponedjeljak u 2:20 sati po lokalnom vremenu, a vulkanska aktivnost se nastavila tokom dana.
Istaknuto je da su fontane lave dostizale 80 metara.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FUSGSVolcanoes%2Fstatus%2F1871207801449812225%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1871207801449812225%7Ctwgr%5E503b237368125b6b89c4b99f4de527327468dfc9%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Navodi se da nije bilo neposredne prijetnje ljudskim životima ili infrastrukturi, ali su stope emisije vulkanskih gasova bile vrlo visoke.
Zvaničnici su saopštili da je zatvoreno područje nacionalnog parka.
Vulkanski smog koji sadrži sumpor-dioksid mogao bi da predstavlja prijetnju onima koji imaju respiratorne probleme.
Područje Kilauea gdje se dogodila erupcija zatvoreno je za javnost od 2007. godine.

VIDEO: Eruptirao vulkan na Havajima, fontane lave dostizale 80 metara

Knjiga „Rasprave o istoriji Duklje i Dukljana“ crnogorskog istoričara Dragutina Papovića novo je izdanje Matice crnogorske.
Knjiga je, prema riječima autora, nastala na osnovu preispitivanja izvora, kritičkog osvrta na stariju literaturu i uključivanja saznanja iz novije istoriografije.
– Knjiga se sastoji od pet rasprava o temama koje se odnose na istoriju Duklje i Dukljana od antike do početka XI vijeka. Svaka od ovih rasprava funkcioniše nezavisno od cjeline u koju je smještena, ali sve zajedno čine tematsku cjelinu. Osim klasične istorijske naracije i preispitivanja objavljenih izvora, u ovim raspravama je vođena i polemika s upitnim stavovima drugih istoričara. Predstavljeni su različiti stavovi u literaturi o istim pitanjima i ukazano je na to što je i dalje problematično ili nepoznato iz ovog perioda. Zato je ova knjiga rezultat nastojanja da se svestrano prouče najznačajnije teme iz istorije Duklje i Dukljana do početka XI vijeka – navodi se u autorovom Predgovoru.
Urednik ovog izdanja je Ivan Jovović. „Rasprave o istoriji Duklje i Dukljana“ objavljene su u okviru biblioteke „Studije, kritike, eseji“.
Papović je doktorirao na Filozofskom fakultetu u Nikšiću 2013. godine. Za docenta na Filozofskom fakultetu u Nikšiću izabran je 2020. godine. Objavio je knjige: „Primjeri filantropije u Crnoj Gori do kraja XX vijeka“, „Protivnici vlasti u Crnoj Gori 1945–1948“, „Rani ratovi“, „Prilozi za istoriju nauke i kulture u Crnoj Gori 1945–1990“, „Intelektualci i vlast u Crnoj Gori 1945–1990“ i „Vjerske zajednice i nacionalizmi u Crnoj Gori (1965–1991)“.&nbsp;
Tokom 2015. i 2016. godine obavljao je dužnost generalnog direktora Direktorata za odnose s vjerskim zajednicama u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava Crne Gore. Bio je poslanik u crnogorskoj Skupštini od 2016–2023. godine

Svestrano proučavanje tema iz istorije Duklje i Dukljana

Potpredsjednica SDP i predstavnica Evropskog saveza Amina Cikotić, proteklog vikenda je učestvovala na Savjetu Socijalističke internacionale, koji je ovog puta održan u Rabatu, Maroko. Tema Savjeta je bila: "Progresivna rješenja za svijet u pokretu".
Savjet SI je poslije Kongresa drugo po važnosti tijelo koje donosi odluke u okviru ove svjetske organizacije koja okuplja socijaldemokratske, socijalističke i radničke partije.&nbsp;
Iz SDP-a napominju da je ta stranka članica Socijalističke Internacionale – SI od 1996. godine, kao prva partija iz Crne Gore koja je zavrijedila taj status.
Tokom trodnevnog boravka u Rabatu, Cikotić je prisustvovala i predsjednistvu Međunarodne unije mladih socijalista, podmlatka Socijalističke internacionale, čija je Cikotić potpredsjednica od 2023. godine.

Cikotić na Savjetu Socijalističke internacionale

Službena prepiska koju Portal ETV posjeduje pokazuje da je predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko svjesno obmanula javnost izjavom da je troje sudija Ustavnog suda pravovremeno i zvanično obavijestila o zahtjevu Ustavnog odbora i njenom dopisu predsjednici tog parlamentarnog odbora Skupštine Crne Gore Jeleni Božović.&nbsp; Armenko se popodne, nakon pisma troje sudija Ustavnog suda, Budimira Šćepanovića, Dragane Đuranović i Desanke Lopičić, oglasila tvrdnjom da su ,,neistiniti navodi da je podatke o godinama i stažu sudija dostavila samoinicijativno ili u dogovoru sa Jelenom Božović“.&nbsp; - Zabrinjava činjenica da takve informacije javnosti iznose upravo potpisane sudije, štiteći isključivo svoje lične interese i želeći da pogaze ustavne norme i moralne postulate prava, očito sa ciljem degradacije pozicije predsjednika Ustavnog suda - navela je Armenko u reagovanju.&nbsp; <blockquote>Punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginacama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a" data-rendition-name="original" width="1099" height="920" loading="lazy" alt="Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama"> <figcaption>OBAVJEŠTAVANJE SA PET DANA KAŠNJENJA: Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Istakla je da obraćanje predsjednice Ustavnog suda predsjednici Ustavnog odbora Skupštine - ,,nije nepoznato ovim sudijama“, uz isticanje nade da će ,,sve pravne nedoumice u pogledu ovog pitanja, biti riješene kako unutar Ustavnog suda, tako i pred nadležnim državnim organima, isključivo u skladu sa Ustavom, važećim pravnim poretkom, transparentno, bez senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“.&nbsp; Iako Snežana Armenko navodi da želi istinito obavještavanje javnosti, bez ,,senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“, dopisi u koje je Portal ETV imao uvid dokazuju da se upravo predsjednica Ustavnog suda služila svjesno plasiranim obmanama i lažnim konstatacijama.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa" data-rendition-name="original" width="909" height="1014" loading="lazy" alt="Zahtjev Jelene Božović, predsjednica Ustavnog odbora"> <figcaption>Zahtjev Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prvi dopis Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, zaveden pod rednim brojem 00-63/24-1 i datumom 10. decembar 2024. godine.&nbsp; - Za potrebe Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore neophodno je da nam dostavite podatke o datumu rođenja, o radnom stažu, stažu osiguranja, odnosno biografije za sve sudije Ustavnog suda Crne Gore – piše u dopisu predsjednice Ustavnog odbora Božović.&nbsp; Već sljedećeg dana, 11. decembra, dopisom zavedenim pod brojem 962/24-1, Armenko odgovara i dostavlja ,,tražene podatke sudijama Ustavnog suda“. I sve je to predsjednica Ustavnog suda uradila – bez sazivanja sjednice u plenumu sudija, što je bila njena zakonska i ustavna odredba!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670" data-rendition-name="original" width="862" height="1084" loading="lazy" alt="Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda"> <figcaption>Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da je pokušala da obmane javnost pokazuje još jedan dopis – onaj koji nosi jučerašnji datum, 16. decembar, u kojem Armenko ističe da sudijama na njihov ,,usmeni zahtjev“ dostavlja dopise od 10. i 11. decembra.&nbsp; Dakle: punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginicama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!&nbsp; Osim toga, Armenko je prećutala bitnu činjenicu: Ustavni sud a ne predsjednica kao pojedinac obavještava Ustavni odbor Skupštine koji nikada nije Ustavom ili zakonima bio određen kao nadzorni organ, jer Ustavni sud je institucija sui generis koja se, po slovu Ustava Crne Gore, bavi zaštitom ustavnosti i zakonitosti.&nbsp; &nbsp;

SKANDALOZNO: Dokumenta otkrivaju lažnu objavu Snežane Armenko!

Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko odbila je danas na plenarnoj sjednici da usvoji prijedlog sudija Budimira Šćepanovića, Desanke Lopičić i Faruka Resulbegovića da se predsjedniku države Jakovu Milatoviću pošalje obavještenje o penzionisanju sudije Šćepanovića u maju naredne godine. &nbsp; Sudije koje su bile za dopunu dnevnog reda argumentovale su svoj stav činjenicom da je Ustavni sud u obavezi da na sjednici utvrdi ispunjenost uslova za prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda zbog sticanja uslova za starosnu penziju, shodno Zakonu o radu, i da o tome obavijesti ovlašćenog predlagača, kao i da je Ustavni odbor preuzeo ulogu Ustavnog suda jer je donio zaključak o ispunjenosti uslova za prestanak sudijske funkcije bez prethodno dobijenog obavještenja od strane Ustavnog suda o tome. Tako je sjednica Ustavnog suda Crne Gore, na kojoj je, saglasno dnevnom redu, bila predviđena 41 tačka za odlučivanje, prekinuta i odlučeno je da se nastavi 25. decembra. Prema informacijama Portala ETV, Armenko, kada je vidjela da je uz nju još samo sudija Momirka Tešić, pozvala se na odredbu da nema dovoljno glasova za usvajanje odluke, s obzirom na to da je sinoć, silom glasova poslanika Ustavnog odbora, Skupština konstatovala da je sudija Dragana Đuranović stekla uslov za penziju na osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osigiranju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2" data-rendition-name="original" width="2500" height="1850" loading="lazy" alt="Ustavni sud "> <figcaption>ZLOUPOTREBLJENA INSTITUCIJA: Ustavni sud(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  To je prvi put u šest decenija postojanja Ustavnog suda Crne Gore da sudija nije penzionisan po Zakonu o radu. Doskorašnji predsjednik Ustavnog suda Milorad Mićo Gogić nedavno je otišao u penziju upravo na osnovu Zakona o radu. &nbsp; U međuvremenu je postao savjetnik predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i, prema informacijama Portala ETV, upravo je Gogić sugerisao Mandiću način na kojim će blokirati rad Ustavnog suda i metode na koji će Mandićeva politička ekipa ostvariti uticaj na rad Ustavnog suda Crne Gore. &nbsp; Inače, većinski stav u Ustavnom sudu je da sudije tog suda u penziju idu po Zakonu o radu. Sudije ostalih sudova u penziju idu po Zakonu o PIO. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Iako u manjini, Armenko po nalogu Mandića i savjetnika Gogića beskrupulozno odbila prijedlog da Ustavni sud pošalje obavještenja predsjedniku Milatoviću

Ne, ona grinta poslanice Jelene Nedović, onoliki jed i žarka želja poslanika Borisa Pejovića da zaključci Ustavnog odbora budu jači i od Ustava, kamoli od opozicije ili ustavnih sudija pred penziju - a, ne to poslanici PES-a nijesu radili zbog para koje su im obećali za podršku Mandićevoj ideji obesmišljavanja Ustavnog suda.&nbsp;
Ne, naravno da ne, bože-me-sačuvaj, sve je to bilo, pogađate, radi principa. Preciznije: radi gaženja principa, onako kako to gaze svi oni ljudi kojima upravljaju drugi, moćniji. I kada kaže, recimo Nedović, da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu i samo istinu... Kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!&nbsp;
<blockquote>Početna zamisao ustavnog puča je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav Manda želi, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja...</blockquote>
I ne, definitivno ne, Snežana Armenko, mlađana predsjednica Ustavnog suda, koja u karijeri sudije Osnovnog suda u Podgorici nije imala deset bitnijih suđenja ili presuda, nije sve ovo, svih ovih dana, radila samo zbog opstanka na sadašnjoj poziciji koja joj očito ne pripada ni po znanju i ni po etici.&nbsp;
Naravno da ne, daleko bilo, nije to bio samo nesavjesan rad u službi ili zloupotreba službenog položaja, već nešto mnogo, u moralnom smislu, gore od toga - sve je Armenko svjesno radila po nalogu svetosavske, litijaške parlamentarne većine. Da, predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi.&nbsp;
Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;
Tako je sedmoro poslanika na Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore glasalo da se - ne poštuje Ustav, da Crna Gora ne bude pravna država. Njih sedmoro je glasalo kako je i dogovoreno, kako su im rekli da glasaju. Kako su oni pristali da glasaju kako im je rečeno. Poput kamikaza koji ginu da bi potopili neprijateljski brod, poslanici parlamentarne većine obavili su moralno samoubistvo da bi potopili crnogorski Ustav.&nbsp;
I sve to da bi se – poštovali interesi srpskog sveta, koji može postojati samo ako ne bude crnogorskog svijeta. Plan iz Beograda koji Andrija Mandić, Milan Knežević, ali i Milojko Spajić i ostali Vučićevi pioni sprovode u Crnoj Gori, od avgusta 2020. godine.
<blockquote>Kada Jelena Nedović kaže da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu - kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!</blockquote>
Jučerašnja dešavanja na Ustavnom odboru, pokazala su kako se glasanjem mimo zakona i moralnih normi može obesmisliti demokratski princip glasanja; kako se principi parlamentarne demokratije mogu izokrenuti u parlamentarnu diktaturu. &nbsp;
Parlamentarna diktatura, sjećate li se tog pojma?&nbsp;
Da, od prije deset godina, iz vremena sukoba tadašnjeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i tadašnjeg predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića, kada je parlamentarna većina, koju je jednokratno omogućio tadašnji SDP, usvojila zaključke o Kombinatu aluminijuma Podgorica, mimo volje i glasova DPS-a. Tada je, preglasan u parlaemntu, Đukanović gorko govorio o neprincipijelnoj većini koja je uvela parlamentarnu diktaturu.&nbsp;
Eh, i to je bila parlamentarna diktatura? Vjerovatno se danas sam Đukanović gorko osmjehuje vlastitim ocjenama od deceniju ranije. Glasanje i postupanje današnje parlamentarne većine mnogo više sliči klasičnoj diktaturi većine koja zloupotrebljava institucije radi ličnih, grupni, partijskih interesa.&nbsp;
<blockquote>Predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi. Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;</blockquote>
Baš tako: diktatura parlamentarne većine. Sinoćna dešavanja u parlamentu pokazuju kako to stvarno izgleda. I kakve su moguće posljedice. Neustavnim, nasilnim penzionisanjem jedne sudije Ustavnog suda, Mandić i njegovi litijaški saborci, ali i Spajić i njegovi kripto-borci ostvarili su ono što su htjeli – brojčanu premoć u politizovanom Ustavnom sudu.&nbsp;
U početku, zamisao je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav žele, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja, da usvajaju podzakonska akta do mile volje parlaementarne većine...&nbsp;
Da, litijaška većina danima i sedmicama je pripremala klasični ustavni puč, pretvaranjem Ustavnog suda u partijski aparat. &nbsp;
Nakon žestoke reakcije opozicije, od sinoć se prešlo na plan B, neustavno penzionisanje jednog sudije i najavu penzionisanja još dvoje. Bolje rečeno, planiraju puzajući puč pred očima javnosti. Drugim riječima: ono što su planirali do juče – da zgaze u jednom jurišu politički i pravni sistem u Crnoj Gori, sada će morati fazno, u etapama.&nbsp;
Nešto će ići sporije, računaju premijer Spajić i šef parlamenta Mandić, ali će ipak biti strašno efikasno – puzajući puč koji pravo i pravdu ostavlja van institucija.&nbsp;
I sada više nije mnogo bitno kako će se ovo političko stanje od sinoć nazvati, da li je to parlamentarna većina izvela državni udar, je li se radi o razaranju Ustavnog suda i svojevrsnom ustavnom puču ili je na sceni parlamentarna diktatura... Ključno pitanje je: da li demokratska Crna Gora ima snage da se, institucionalno ili vaninstitucionalno, odupre pogubnoj imperijalnoj politici razaranja, uništavanja države i društva? Ili, poetičnije rečeno: ima li nas dovoljno da kažemo – NE? &nbsp;
&nbsp;

Kad litijaši marširaju – na državu

U danima koji slijede 15 profesorica i profesora podgoričke Gimnazije „Slobodan Škerović“ biće u veoma nezavidnoj situaciji, jer se direktorica Biljana Vučurović, grčevito bori za fotelju, čak je angažovala i muža, visokog funkcionera vladajuće Nove srpske demokratije Jovana Vučurovića, a aktivno se u zaštitu njene fotelje uključio i čitav „srpski svijet“ u Crnoj Gori u pokušaju da dokažu da se dio vlasti, a čiji su oni ključni nosioci, i „montenegrinska“ javnost obrušila na jednu Srpkinju. Njih 15 hrabrih i dostojanstvenih, njih 15 sa integritetom, odbilo je da bude paravan za zdravi razum uvrjedljivu odluku direktorice da umanjenjem plate 30 odsto jedan mjesec „kazni“ profesora ove škole Radomana Čečovića koji je ogavnim seksističkim porukama uznemiravao bivšu učenicu Gimanzije, samo mjesec pošto je maturirala.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Protest ispred Gimnazije"> <figcaption>DIO JAVNOSTI OGORČEN: Protest ispred Gimnazije(Photo: Portal ETV/D.M.)</figcaption> </figure>  <h2>Podrška Vučurovićima</h2> Ispostavilo se da je meta ovog seksualnog predatora bila još jedna učenica, ali da je direktorica Vučurović na to upozorenje „zažmurila“?! I kada je, zahvaljujući hrabroj odluci Sare Vujisić da progovori o profesoru seksualnom predatoru i objelodani nečinjenje direktorice Vučurović, crnogorska javnost upoznata sa čitavim slučajem čak 64 profesorice i profesora, nekada prestižne školske ustanove, stalo je u odbranu (ne)djela direktorice Vučurović?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e" data-rendition-name="original" width="607" height="335" loading="lazy" alt="Sara Vujisić"> <figcaption>ĐEVOJKA HRABROST: Sara Vujisić(Photo: TV E - stop kadar)</figcaption> </figure>  Samo njih 15 odbilo je da učestvuje u ovoj nemoralnoj, nakardnoj predstavi supruge Jovana Vučurovića koji se čak usudio da zaprijeti „tradicionalnim“ odgovorom kritičarima njegove žene?! Ali, ni to nije bilo dovoljno ovom bračnom paru.&nbsp; Dok su trajale pripreme za završnicu građanskog protesta ispred zgrade Gimnazije, u petak 14. decembra, sa kojeg je zahtijevana smjena Vučurovićeve supruge, iz školskog dvorišta bračni par zaputio se direktno ka organizatoru Kosti Mijuškoviću sa očiglednom namjerom da isprovociraju incident. Srećom, bez uspjeha. U međuvremenu anonimna grupa profesorica i profesora uputila je pismo ministarski prosvjete Anđeli Jakšić Stojanović, koja je dan ranije obavijestila javnost da će prosvjetna inspektoraka predložiti razrješenje Vučurović, zbog niza propusta i kršenja zakona u slučaju profesora Čečovića, te da će ona postupiti u skladu sa zakonom, što znači smijeniti direktoricu podgoričke gimnazije. Anonimna grupa, naravno, ni riječju se nije pobunila zbog nečinjenja direktorice, već se obrušila na medije, civilni sektor i na ministarku, jer ih, kažu, nije zaštitila. Ni njih, ni „rukovodioca“ (gospođa Vučurović)?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d" data-rendition-name="original" width="800" height="532" loading="lazy" alt="Anđela Jakšić Stojanović"> <figcaption>ČEKA ODLUKU INSPEKCIJE: Anđela Jakšić Stojanović(Photo: gov.me)</figcaption> </figure>  Kada se dio nastavnog osoblja usprotivio zbog anonimnog pisma pisanog u ime svih njih, organizovano je prebrojavanje – iza dopisa je, prema dostupnim informacijama, stalo njih 64, dok je 15 bilo protiv. A pobunjenici su oštro reagovali, jer im je neprihvatljivo da se u njihovo ime piše pismo za koje nije tražena njihova saglasnost. Tako, jedna od poruka, u mejl grupi u kojoj je 172 adrese zapošljenih u Gimnaziji, bila je da „nije u redu da se bez dogovora i saglasnosti nastupa u ime Kolektiva“. - Da tamo stoji dio kolektiva, zatečeni ili brižni pojedinci, imalo bi smisla ili utemeljenje. Bez polemisanja oko navoda, čak i potpuno saglasan sa njima, ja sam protiv načina i izdvajam se koliko je moguće, i smatram da je učinjena zloupotreba ugleda i članstva, ako je ikom važno – piše u toj poruci. <h2>Poruke pobunjenika</h2> U još jednoj, u koju je Portal ETV imao uvid, postavlja se, takođe, pitanje prava da meko u ime kolektiva potpisuje saopštenje, a da nijesu svi konsultovani. - Pa ovo je nedopustivo, isto što je nedopustivo da smo mi kao nastavni kadar dopustili da se zataška jedan gnusan slučaj koji daje osnova za sumnju na devijantnu prirodu jednog od naših kolega i moguću štetu koju on mogao prouzrokovati zbog nje. Ovaj nonsens i vezi analize izvještaja prosvjetne inspekcije ne želim da komentarišem – ističe se u ovoj poruci. Autor zaključuje da se nije „čudit što je kivna javnost, i za ovakve stvari treba preuzet odgovornost“. Troje autora pisma, s druge strane, u prepisci tvrde da je „većina profesora u zbornici konsultovana i bila saglasna sa predlogom“... Međutim, profesorica koja tvrdi da je bila u zbornici ih je demantovala, uz konstataciju da je niko nije upoznao sa sadržajem pisma, te da nije „znala ni da je proces pisanja u toku“. Jedan od profesora podsjeća kolege da na sjednici koja je prethodila konferenciji za novinare direktorice škole nije glasano „ni o čemu“. - Pomenuto je bilo da dođe ko bude htio od kolega na konferenciju za štampu održanoj u poneđeljak. Govora nije bilo ni o kakvom saopštenju. Nijeste ni do prije po sata znali da ćete ga slat – piše on. Upozorava kolege: „O zakonu se priča, a fingiraju se potpisi“.&nbsp; - Ko je u ime profesora odlučio da ovo pusti u javnost? Zar vam nije dosta blamaže – piše u jednoj poruci. U prepisci se ocjenjuje i da je nedopustivo da se troje kolega obraća javnosti u ime svih članova kolektiva, bez njihove saglasnosti. - Arogantan stav koji je obeležio konferenciju za novinare, arogancija u vašem večerašnjem postupku i tonu obraćanja u pismu su i doveli do ovakve reakcije javnosti koja od nas traži saosećanje prema žrtvi, a ne uporno dokazivanje moralnog čistunstva. Upravo ovakvim činjenjem štetite direktorici i svima nama – jedna je od poruka. Da je saopštenje trebalo imenom da potpišu oni koji podržavaju taj dopis napisao je u poruci profesor koji ističe da „nema potrebe da se diže dodatna tenzija sa ovakvim stvarima“. <h2>Slučaj Čečović</h2> Portal ETV imao je uvid u još nekoliko poruka u kojima se naglašava da dopis nije smio biti upućen i objelodanjen bez konsultacija sa svim profesorima/cama. Na kraju, od 172 mejl adrese koje su bile uključene u burnu prepisku osoblja Gimnazije, njih 64. imenom stalo iza javnog pisma ministarki Jakšić-Stojanović. Saopštili su da je protiv bilo svega 15 njihovih koleginica i kolega. Centar za israživačko novinarstvo objavio je 1. decembra svjedočenje bivše učenice Gimnazije „Slobodan Škerović“ o odvratnim seksističkim porukama kojima je bila izložena od profesora Čečovića i neprihvatljivoj odluci direktorice koja ga je „kaznila“ umanjenjenjem od 30 odsto jedne plate.&nbsp; Direktorica Vučurović nije obavijestila nijednu instituciju da u školi na čijem je čelu radi seksualni predator, nije informisala ni osoblje Gimnazije, štoviše, omogućila mu je da bude u pratnji učenica i učenika, na Sajmu knjiga u susjednoj Srbiji, a bio je i jedan od ključnih aktera brojnih manifestacija koje je organizovala ova vaspitno-obrazovna ustanova.

Tag: ilija-radulovic

Predmet za napad na novinarku Raičković zadužio sudija Radulović

CZIP: PUP Podgorica suprotan nacrtu novog Prostornog plana Crne Gore, sporna prenamjena zemljišta...

VIDEO: Eruptirao vulkan na Havajima, fontane lave dostizale 80 metara

Svestrano proučavanje tema iz istorije Duklje i Dukljana

Cikotić na Savjetu Socijalističke internacionale

PRATITE TVe UŽIVO