Drama „Princeza Ksenija od Crne Gore”, autorke Radmile Vojvodić, promovisana je danas u Crnogorskom narodnom pozorištu povodom 27. marta - Svjetskog dana pozorišta.&nbsp; Prema riječima Ilije Subotića, direktora Crnogorskog narodnog pozorišta, inscenacijom drame „Princeza Ksenija od Crne Gore”, sad već daleke 94. godine, započeo je, između ostalog, i jedan emancipatorski proces, čiji će efekti u velikoj mjeri odrediti doživljaj pozorišne umjetnosti u Crnoj Gori s kraja 20. vijeka, s tendencijom daljeg razvijanja takve uloge teatara u crnogorskom društvu.&nbsp; - Nova premijera pokazala je da publika i dalje na temu ove predstave reaguje s posebnim emocijama, onako kako se reaguje na nikada do kraja ispričanu priču o nedaćama pojedinca, tačnije pojedinke, čiji je život prepušten velikoj i beskompromisnoj istoriji. Egzilske sudbine tu beskompromisnost možda najbolje pokazuju, zato je ta tema tako moćan alat u tumačenju istorije. U „Princezi Kseniji od Crne Gore“ ova tema dobila je nove slojeve, prije svega fokusom na sudbinu junakinje koju je zapala egzilska sudbina, a da se ni o šta nije ogriješila, jer ogrješenje nikada ne može biti želja da se bude svoj na svome - rekao je Subotić.&nbsp; Drama se, prema riječima autorke Radmile Vojvodić, preispituje i dokazuje na sceni, sa glumcima, sa publikom. - To je živi organizam teatra. Ova knjiga sa dramom u donekle novom ruhu jeste posebna po tome što nosi dosije o izvođenju predstave. Nijesam se latila dorađivanja dramskog teksta brinući i ustanovljujući da nije dovoljno aktuelan. Naprotiv, ta tragična istorijska priča posljednjih izdanaka dinastije Petrović Njegoš i tog usuda crnogorske države i obezimanjevanja naroda u tom trenutku je i dalje živo aktuelna. Upravo iz paradoksa te žive aktuelnosti, činjenice da nas se ta priča jednako tiče kao i onda kad je napisana i igrana, htjela sam da napravim neku vrstu omaža teatru i na taj način ekspliciram stav da smo mi u pozorištu zainteresovani za sebe, da hoćemo da kažemo da mislimo o sopstvenom dejstvu, da postojimo, da nam je važno naše pozorišno postojanje - rekla je Vojvodić. Glumica Varja Đukić, prvakinja drame CNP-a, kazala je da je za nju dragocjeno to što je imala priliku da igra princezu Kseniju u obje predstave. - Mislim da je ovo najznačajniji dramski tekst u cjeloklupnoj istoriji crnogorske dramaturgije koji cijeli kontekst našeg bića istorijskog, nacionalnog, kulturnog, društvenog stavlja u jedan teatarski kontekst koji više nije sjećanje... Smatram da cijeloj kulturnoj teatarskoj zajednici znači što je Radmila uradila ovu vrstu dramske rekapitulacije - kazala je Đukić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_6f12fe2a36115b28ab3e1f7af769d1768d80f98fbc203ea61515c2543f1e732f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_6f12fe2a36115b28ab3e1f7af769d1768d80f98fbc203ea61515c2543f1e732f" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Sa promocije"> <figcaption>Sa promocije(Photo: CNP/Duško Miljanić)Dusko_Miljanic_COPYRIGHT_Montenegro_</figcaption> </figure>  Profesor Janko Ljumović, urednik izdanja kazao je da mu je drago što je nacionalni teatar publikovao ovu knjigu nakon premijere.&nbsp; - Nakon više od 30 godina života drame „Princeza Ksenija od Crne Gore“, možemo slobodno reći da je dramski prvijenac Radmile Vojvodić svojom praizvedbom stekao status klasike. U kontekstu devedesetih, dramski tekst „Princeza Ksenija od Crne Gore“ je zaista iz potisnute istorije pokrenuo snagom i kreativnošću pozorišnog čina mnoge druge teme. Shodno tome, koncept ove knjige je osmišljen tako da se čitaocima ponudi knjiga koja nije samo dramski tekst već i kritičko izdanje koje materijalizuje fenomene ove predstave - kazao je Ljumović. Prema riječima dr Ivana Medenice, profesora FDU Beograd i pozorišnog kritičara, prva asocijacija koju je imao čitajući ovu dramu jeste "fenomen pozorišta kao mašine sjećanja".&nbsp; - No, u ovoj drami nije važan samo sam mehanizam sjećanja već i to kako se iz različitih vremenskih perspektiva osvjetljava ono što je predmet sjećanja, a to je ta trauma gubitka nezavisnosti i identiteta koji se dešavaju krajem Prvog svjetskog rata. Te 1994. godine dominiralo je snažno emotivno nacionalno osjećanje, a ja bih rekao da iz vremena kada je ova druga verzija pisana iz vizure prologa dominira osjećanje rezignacije vezano za to što nas istorija nije ničemu naučila i što se iste ili slične greške ponavlaju do dana današnjeg - kazao Medenica. Knjiga je objavljena u ediciji "Premijera".

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ogrješenje nikada ne može biti želja da se bude svoj na svome

Direktor Crnogorskog narodnog pozorišta Ilija Subotić uručio je u Parizu međunarodnu nagradu “Frederik Rossif” istaknutoj evropskoj autorki dokumentarnog filma Mari-Monik Roben.
Nagrada koja nosi ime slavnog francuskog dokumentariste rođenog 1922. godine na Cetinju dodijeljena je, kako se navodi u saopštenju, shodno odluci Međunarodnog žirija Festivala filma "SEE a Paris, Berlin, Vašington", a u okviru master-klasa koji je Roben održala na Univerzitetu Pantheon Assas-Sorbonne II u Parizu.
- Bez obzira na sve žanrovske, stilske i tehničke inovacije koje su pratile razvoj dokumentarnog filma, on je do danas ostao jedno od najjačih uporišta autorske angažovanosti, ne samo u kontekstu njegove medijske već i umjetničke pozicioniranosti, dok rad izvanredne autorke Roben tu činjenicu upečatljivo potvrđuje - istakao je Subotić.
Njena posvećenost istini, istraživački duh i hrabrost da se suoči s izazovima društvenih nepravdi su, kako je naglasio, vrijednosti koje mogu da inspirišu mnoge dokumentariste širom svijeta.&nbsp;
- U tom pogledu, ova nagrada dobija i opravdanje u svojevrsnom etičkom srodstvu, jer se rad Mari-Monik Roben u velikoj mjeri nadovezuje na istraživačku odgovornost i odvažnost rada Frederika Rosifa - naveo je Subotić.
Slavnoj evropskoj autorki poželio je da istraje u umjetničkom i aktivističkom angažmanu, jer, kako je rekao, vremenu u kojem živimo sve su potrebniji autori koji ne odvajaju etiku od estetike i koji to sadejstvo mogu uobličiti u projekte čiji značaj prepoznaju i stručna i najšira javnost.
Mari-Monik Roben (1960), francuska novinarka i dokumentaristkinja, kako se navodi u saopštenju, poznata je po istraživačkim filmovima koji se bave društvenim, ekološkim i političkim temama. Njeni filmovi često izazivaju široke diskusije i kritike, podstičući publiku da preispita svoje stavove o različitim uticajima na društvo i životnu sredinu.
- Još kao dijete gledala sam filmove Frederika Rosifa. Od tada dijelimo iste poglede. On je, kao i ja, bio borac za ljudska prava i imamo mnogo toga zajedničkog - rekla je Roben.
Međunarodna nagrada "Frederik Rossif" i do sada je dodjeljivana najvećim imenima u oblasti dokumentaristike.
- Nagrada proslavlja Cetinje i ime Frederika Rossifa na svim meridijanima - istakao je osnivač i predsjednik Festivala u okviru kojeg je ona ustanovljena, makedonski dramski pisac i diplomata prof. Jordan Plevneš.
Crnogorska kinematografija predstavlja se na ovom Festivalu od 2011. godine.

Uručena nagrada "Frederik Rossif" autorki dokumentarnog filma Mari-Monik Roben

Crveni tepih na dodjeli Zlatnih globusa otvoriće kasno večeras sezonu holivudskih nagrada, uz očekivanu dominaciju filma „Jedna bitka za drugom“ (One Battle After Another), ostvarenja Pola Tomasa Andersona, sa devet nominacija.
Očekuje se da će taj film osvojiti makar dvije nagrade Zlatni globus – za najbolju komediju i najbolju režiju.
Kao ogledalo savremenih američkih podjela, film „Jedna bitka za drugom“ otkriva porodičnu dramu u snažno polarizovanom društvu, gdje nekompatibilnost između političkog nasljeđa Crne moći (Black Power) i Ku Kluks Klana (Klux) neizbježno dovodi do nasilja.
Leonardo Dikaprio tumači glavnu ulogu bivšeg krajnje ljevičarskog revolucionara, čiji je um zamagljen marihuanom, a koji je prinuđen da se sabere kako bi spasio svoju kćerku, mulatkinju, iz kandži bijelog suprematiste.
U trci za najboljeg glumca u toj komediji, Dikaprio se suočava sa Timotijem Šalameom, koji igra izuzetnog igrača stonog tenisa sa nezasitom ambicijom u filmu „Marty Supreme“.
Osam nominacija ima norveški film „Sentimentalna vrijednost“, u kojem reditelj Joakim Trir prikazuje bolan odnos između oca filmskog stvaraoca i njegove dvije kćerke, a očekuje se da bi mogao osvojiti nagradu za najbolju dramu.
Ceremoniju dodjele Zlatnog globusa prenosiće CBS, a biće dostupna i putem striminga na onlajn platformi Paramount plus. Voditeljka večeri biće Niki Glejzer.
Dodjela Zlatnog globusa tradicionalno otvara sezonu filmskih nagrada u Holivudu.
Zlatni globus, američka filmska nagrada koju od 1944. godine dodjeljuje Holivudsko udruženje stranih novinara (HFPA), često je pokazatelj i toga koji će filmovi biti nagrađeni prestižnim Oskarom. Ovogodišnja dodjela Oskara biće održana 15. marta. 
&nbsp;

U Los Anđelesu večeras dodjela nagrada Zlatni globus

Uprava policije saopštila je da su njeni službenici prilikom postupanja 30. decembra 2025. godine u Zeti i Botunu djelovali isključivo u skladu sa zakonom, pružajući asistenciju Komunalnoj policiji Glavnog grada, te da su sve preduzete mjere imale za cilj zakonito sprovođenje službenih radnji i zaštitu javnog reda i bezbjednosti.
Službenici Uprave policije su, kako je saopšteno, postupali u skladu sa članom 34 Zakona o unutrašnjim poslovima, koji se odnosi na pružanje pomoći drugim organima u izvršenju njihovih nadležnosti. Policijska asistencija zatražena je nakon prijave da je službenik Komunalne policije Glavnog grada povrijeđen tokom obavljanja službenih radnji.
Zahtjev za asistenciju Upravi policije upućen je najprije putem Dežurne službe Odjeljenja bezbjednosti Podgorica, a potom i u pisanoj formi od strane načelnika Službe komunalne policije. Policijski službenici su, u skladu sa zakonskim ovlašćenjima, oko 6.30 časova upućeni na lice mjesta radi pružanja pomoći u daljem zakonitom sprovođenju aktivnosti.
Iz Uprave policije naglašavaju da bi nepostupanje po ovakvom zahtjevu predstavljalo kršenje zakonskih obaveza i moglo dovesti do krivične odgovornosti. Tokom intervencije, kako navode, upotrijebljeno je najblaže sredstvo prinude, uz maksimalan stepen senzibiliteta prema građanima i isključivo u skladu sa zakonom.
Policijski službenici su, na osnovu zakonskih ovlašćenja, izvršili dovođenje i privremeno ograničenje kretanja određenim licima radi utvrđivanja identiteta i prikupljanja obavještenja u vezi sa događajem. Iz Uprave policije ističu da su sva lica nakon sprovedenih radnji puštena, bez zadržavanja.
Posebno je naglašeno da među privedenim osobama nije bilo maloljetnika, već isključivo punoljetna lica, čime su, kako navode, demantovane ranije spekulacije i pokušaji manipulacije u javnosti.
Uprava policije poručuje da ostaje operativno nezavisna, politički i ideološki neutralna institucija, posvećena zaštiti prava građana i saradnji sa svim institucijama, isključivo kroz dosljednu primjenu Ustava i zakona Crne Gore.

UP: Postupanje policije u Botunu bilo u skladu sa zakonom, maloljetnici nijesu privođeni

Zemunska policija donijela je po nalogu javnog tužioca iz Trećeg osnovnog javnog tužilaštva rješenje o zadržavanju M. V. (38) zbog tri napada na taksi prevoznike, odnosno prijetnji da će ih zaklati ako mu ne daju novac, saopšteno je danas iz tužilaštva.
Rješenje je donijeto zbog sumnje da je M. V. izvršio tri krivična djela razbojništva u periodu od 28. decembra do 9. januara.
U saopštenju se navodi da se okrivljenom naredbom o sprovođenju istrage stavlja na teret da je krivična dela izvršio tako što je u toku vožnje, stavio nož pod grlo oštećenima A. O. (56), D. P. (72) i M. K. (40) prijeteći im da će ih zaklati ako mu ne daju novac, što su oštećeni učinili i predali mu ukupno 8.000 dinara i jedan mobilni telefon.
Na saslušanju u tužilaštvu okrivljeni je izjavio da ne želi da iznosi odbranu, navodi se saopštenju Trećeg osnovnog javnog tužilaštva.
Javni tužilac je nakon izjave sudiji za prethodni postupak nadležnog suda podnio prijedlog da prema okrivljenom odredi pritvor u trajanju do 30 dana zbog postojanja okolnosti koje ukazuju da će boravkom na slobodi ponoviti krivično djelo.

Muškarac beogradskim taksistima stavljao nož pod grlo, određeno mu zadržavanje

Muška rukometna reprezentacija Crne Gore igrala je danas u Podgorici, u drugom kontrolnom meču, sa Bosnom i Hercegovinom (BIH) neriješeno 37:37.
Prvi međusobni duel, koji je odigran u petak, pripao je crnogorskim neriješeno 36:25.
U duelu koji je bio zatvoren za javnost, izabranici selektora Didijea Dinara sačuvali su remi, jer su gosti imali 15 sekundi za posljednji napad, ali ga nijesu iskoristili.
Dinar je u drugom meču dao poštedu Vuku Borozanu i Radojici Čepiću i isprobao brojne taktičke zamisli, a Bosna i Hercegovina odigrala mnogo bolje nego u petak i zasluženi došla do remija.
Na poluvremenu je bilo 18:18, iako je crnogorska reprezentacija uglavnom imala prednost.
U nastavku bolje izdanje gostujućeg tima koji je imao i dva gola prednosti, a potom u posljednjem napadu propustio priliku da dođe do pobjede.
U crnogorskoj selekciji, najefikasniji je bio Miloš Vujović &nbsp;sa sedam, dok je gol manje postigao Miloš Božović.
Reprezentacija će još dva dana trenirati u Podgorici, a u srijedu putuje u Oslo, gdje će igrati utakmice grupne faze Evropskog prvenstva.
Crna Gora će na premijeri u petak igrati protiv Slovenije, a rivali u borbi za plasman u glavnu rundu su još Farska ostrva i Švajcarska.

Tag: ilija-subotic

Ogrješenje nikada ne može biti želja da se bude svoj na svome

Uručena nagrada "Frederik Rossif" autorki dokumentarnog filma Mari-Monik Roben

U Los Anđelesu večeras dodjela nagrada Zlatni globus

UP: Postupanje policije u Botunu bilo u skladu sa zakonom, maloljetnici nijesu privođeni

Muškarac beogradskim taksistima stavljao nož pod grlo, određeno mu zadržavanje

Rukomet: Crna Gora neriješeno sa BiH

PRATITE TVe UŽIVO