Stelt podmornice opremljene laserima koji pogađaju mete u svemiru, sabotaža lanaca snabdijevanja i specijalno dizajnirani napadački sateliti sa jonskim pogonima – samo su neke od strategija koje kineski naučnici razvijaju kako bi se suprotstavili onome što Peking vidi kao ozbiljnu prijetnju: armadi komunikacionih satelita Starlink Ilona Maska. Kineski državni i vojni naučnici, zabrinuti zbog potencijalne upotrebe Starlinka od neprijatelja u vojnom sukobu i za potrebe špijunaže, objavili su desetine radova u javno dostupnim naučnim časopisima, u kojima analiziraju načine za praćenje i uništavanje Maskovih satelita, pokazuje analiza agencije Asošijeted pres. Kineski istraživači smatraju da Starlink – ogromna konstelacija niskoorbitnih satelita koja omogućava jeftinu, brzu i sveprisutnu povezanost čak i u najudaljenijim krajevima – predstavlja visok rizik po kinesku državu i njene strateške interese. Ove bojazni uglavnom potiču od bliske povezanosti kompanije sa obavještajnim i vojnim strukturama SAD, kao i od njenog sve većeg globalnog uticaja. - Kako Sjedinjene Američke Države integrišu Starlink tehnologiju u vojne svemirske sisteme kako bi stekle stratešku prednost nad protivnicima, tako sve više zemalja Starlink doživljava kao bezbjednosnu prijetnju u nuklearnom, svemirskom i sajber domenu - napisali su profesori sa Nacionalnog univerziteta za odbrambene tehnologije Kine u radu iz 2023. godine. Nisu samo kineski istraživači ti koji su zabrinuti zbog Starlinka, koji gotovo monopolistički kontroliše određene vidove svemirske komunikacije. Neki tradicionalni saveznici SAD takođe postavljaju pitanje koliko je mudro prepuštanje osnovne komunikacione infrastrukture – i potencijalnog rudnika podataka – kompaniji kojom upravlja nepredvidivi strani biznismen, čije političke lojalnosti nijesu uvijek jasne. Zabrinutost je dodatno pojačana nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, kada je postalo jasno koliku prednost Starlink može donijeti na ratištu, a dodatno ju je rasplamsala Maskova sve prisutnija politička agenda. Mask je uložio desetine miliona dolara u reizbornu kampanju predsjednika Donalda Trampa i jedno vrijeme bio ključni savjetnik i zvaničnik američke administracije. Dok koketira sa idejom da osnuje sopstvenu političku partiju, Mask sve više pokazuje interesovanje za evropsku politiku, koristeći svoj uticaj kako bi promovisao niz tvrdo desničarskih i antisistemskih ličnosti koje su često u sukobu sa establišmentom. Mask je napustio Trampovu administraciju u maju, a samo nekoliko dana kasnije njihov odnos se raspao u javnoj svađi na društvenim mrežama. Ipak, Spejs Iks (SpaceX) – raketna i svemirska komunikaciona kompanija koju je Mask osnovao i koja upravlja Starlinkom – ostaje neraskidivo povezana sa ključnim funkcijama američke vlade. Kompanija je dobila milijarde dolara vrijedne ugovore za lansiranje misija NASA-e i vojnih satelita, povratak astronauta sa Međunarodne svemirske stanice i izgradnju mreže špijunskih satelita za Nacionalnu izvidničku kancelariju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250731110736_afc2e145b46164e8cdf23ac8126bceb3e01c8ad2714b55f4b28a85394aa22a2c.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250731110736_afc2e145b46164e8cdf23ac8126bceb3e01c8ad2714b55f4b28a85394aa22a2c" data-rendition-name="original" width="2880" height="1920" loading="lazy" alt="Mask Tramp"><figcaption>Novoizabrani predsjednik Donald Tramp sluša dok Ilon Mask objašnjava operacije uoči lansiranja šestog probnog leta rakete Starship kompanije Spejs Iks, 19. novembra 2024. godine, u Boka Čiki, Teksas(Photo: Brendon Bel/Pool)</figcaption></figure>  <h2>Dominacija Starlinka u svemiru</h2> Od kada je prvi put lansiran 2019. godine, Starlink čini oko dvije trećine svih aktivnih satelita, prema podacima astrofizičara Džonatana Mekdovela iz harvardskog Smitsonijan centra za astrofiziku. Spejs Iks trenutno upravlja sa više od 8.000 aktivnih satelita, a planira da lansira još desetine hiljada. Peking, koji Starlink vidi kao produženu ruku američke vojne moći, sve intenzivnije razvija kontramjere – koje bi, ako budu primijenjene, mogle izazvati neželjene posljedice i za druge korisnike dok Spejs Iks širi globalno prisustvo. Isti sateliti koji prelijeću Kinu istovremeno pružaju uslugu Evropi, Ukrajini, SAD-u i drugim regijama na Zemlji. Starlink danas posluje u više od 140 zemalja, a nedavno je ušao i na tržišta Vijetnama, Nigera, Somalije, Demokratske Republike Kongo i Pakistana. U junu je dobio dozvolu za rad u Indiji, čime je prevazišao bezbjednosne barijere i interese domaćih telekomunikacionih giganata, otvarajući pristup tržištu od gotovo 1,5 milijardi ljudi. Na Starlinkovoj mapi pokrivenosti, gotovo da nema „mrtvih zona“, osim u Sjevernoj Koreji, Iranu i Kini. Nijedna druga zemlja ni kompanija nije ni blizu Starlinku. Džef Bezos, milijarder i vlasnik Amazona, lansirao je konkurentski projekat Kuiper, koji je u aprilu poslao prvu seriju internet satelita u orbitu. Do sada, Amazon ih ima samo 78, uz plan da ih lansira 3.232. Britansko-francuski OneWeb (sada dio kompanije Eutelstat) ima oko 650 satelita – što je tek djelić od planiranog. Evropska unija ulaže milijarde u razvoj svoje satelitske mreže pod imenom IRIS2, ali ozbiljno zaostaje. EU zvaničnici čak su morali da ubjeđuju članice da ne sklapaju ugovore sa Starlinkom dok IRIS2 ne profunkcioniše. - Mi jesmo saveznici Sjedinjenih Država, ali moramo imati stratešku autonomiju - rekao je francuski poslanik Evropskog parlamenta Kristofer Gridler, koji je predvodio zakonodavni rad na projektu IRIS2. - Rizik je u tome što sudbina više nije u našim rukama – kazao je on. Kina je javno izrazila ambiciju da izgradi sopstveni pandan Starlinku, kako bi zadovoljila unutrašnje bezbjednosne potrebe i konkurisala u inostranstvu. Godine 2021. osnovana je državna kompanija Čajna SatNet (China SatNet) sa zadatkom da lansira mega-konstelaciju sa vojnim kapacitetima, poznatu kao Guovan (Guowang). U decembru su lansirani prvi operativni sateliti, a trenutno ih je u orbiti 60 od planiranih 13.000, prema Mekdovelu. Kompaniya Ćjanfan (Qianfan), koju podržava vlast Šangaja, lansirala je 90 satelita od planiranih 15.000. U novembru je brazilska vlada najavila saradnju sa Ćjanfanom, nakon što je Mask ušao u žestok javni sukob sa jednim brazilskim sudijom koji je istraživao društvenu mrežu Iks (X) i zamrznuo račune Spejs Iksa u toj zemlji. Ćjanfan takođe cilja korisnike u Kazahstanu, Maleziji, Omanu, Pakistanu i Uzbekistanu, a ambicije širi i na afrički kontinent, prema dokumentu prikazanom na svemirskoj konferenciji prošle godine, koji je objavio „China Space Monitor“. <h2>Ruska invazija povećala zabrinutost</h2> Ruska invazija na Ukrajinu 2022. godine pojačala je globalnu zabrinutost zbog Starlinkove dominacije. Rat je bio prekretnica u strateškom sagledavanju ovakvih sistema. Ukrajina je koristila mrežu Starlink za komunikaciju na frontu i za upravljanje izviđačkim i borbenim dronovima, što im je donijelo prednost na terenu. Istovremeno, pristup satelitima bio je u rukama samo jednog čovjeka – Maska – koji je mogao, i jeste, prekinuti ključne usluge, kao kada je odbio da omogući podršku ukrajinskom kontra-napadu na Krimu. Američke sankcije protiv Rusije takođe su naglasile rizike od zavisnosti od stranih aktera za pristup kritičnoj infrastrukturi. - Ukrajina je bila pucanj upozorenja za sve nas - kaže Nitin Pai, suosnivač i direktor Instituta Takšashila u Bangaloru, Indija. - Dvadeset godina smo znali da davanje ključnih državnih ugovora kineskim kompanijama nosi rizik, jer one funkcionišu kao produžena ruka Komunističke partije Kine. Sada je postalo jasno da nije ništa drugačije ni sa Amerikancima – kazao je on. Gotovo svi od 64 naučna rada o Starlinku koje je AP analizirao, objavljeni su nakon početka sukoba. <h2>Analiza mogućnosti i ranjivosti Starlinka</h2> Sveprisutnost Starlinka i njegove vojne primjene uzdrmale su Peking i podstakle kineske naučnike na djelovanje. U radu za radom, oni detaljno analiziraju sposobnosti i ranjivosti mreže koju jasno doživljavaju kao prijetnju, nastojeći da otkriju šta Kina može naučiti – i kopirati – iz Maskove kompanije dok razvija sopstveni satelitski sistem. Iako Starlink ne posluje u Kini, Maskovi sateliti ipak prelaze kinesku teritoriju. Istraživači sa Kineskog nacionalnog univerziteta odbrane su 2023. simulirali pokrivenost Starlinka iznad ključnih regiona – Pekinga, Tajvana i polarnih oblasti – i zaključili da Starlink može da obezbijedi 24-časovni nadzor Pekinga. - Kapacitet pokrivanja Starlink konstelacije svih regiona svijeta konstantno i ubrzano raste - naveli su. U drugom radu, koji je objavio državni tim za hitne sajber reakcije u industrijskom sektoru, istraživači su identifikovali ranjivosti u lancu snabdijevanja Starlinka. - Kompanija ima više od 140 dobavljača prvog reda i veliki broj dobavljača drugog i trećeg reda nizvodno - piše u radu iz 2023. godine u kojem se dodaje i da je nadzor nad sajber bezbjednošću ograničen. Inženjeri Narodnooslobodilačke armije Kine su, u zasebnom radu, predložili formiranje satelitske flote koja bi pratila Starlink satelite, prikupljala signale i potencijalno koristila korozivne materijale za oštećenje baterija ili jonske motore za remetenje solarnih panela. Drugi akademici pozivaju Peking da koristi međunarodne regulative i diplomatiju za obuzdavanje Maska, dok se inženjeri fokusiraju na aktivne kontra-mjere: korišćenje malih optičkih teleskopa iz komercijalne proizvodnje za praćenje Starlink mreže, pravljenje lažnih meta putem dubokih lažnjaka, gađanje satelita snažnim laserima. Iako neki američki analitičari tvrde da su kineske bojazni preuveličane, takve procjene nijesu umirile domaću debatu. Jedan kineski rad nosio je jednostavan naslov: „Pazi se Starlinka“.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kineski istraživači predlažu lasere i sabotažu kao odgovor na Maskove Starlink satelite

Biznismen i vlasnik kompanije SpaceX Elon Musk od dolaska na vlast Trumpove administracije ne skriva svoje političke ambicije pri čemu je nakon razilaženja s Donaldom Trumpom napustio njegov tim.
Nakon što više ne vodi Direkciju za efikasnost državne uprave (DOGE) Musk je sve kritičniji prema vladajućim strukturama i politikama u SAD-u propagirajući neke alternativne političke opcije.
“Dan nezavisnosti je savršeno vrijeme da se zapitate želite li nezavisnost od dvostranačkog (neki bi rekli jednostranačkog) sistema! Trebamo li osnovati Američku stranku?”, upitao je Musk pratitelje na X-u.
Prema njegovim riječima postoji demokratski potencijal i prostor za novu stranku koja bi bila presudna u procesu donošenja najvažnijih odluka u SAD-u.
“Jedan način za sprovođenje ovoga bio bi usredotočiti se samo na dva ili tri mjesta u Senatu i osam do 10 okruga u Zastupničkom domu. S obzirom na vrlo tanke zakonodavne većine, to bi bilo dovoljno da se osigura odlučujući glas o kontroverznim zakonima, osiguravajući da oni odražavaju pravu volju naroda”, dodao je Musk.
Tokom predizborne kampanje Musk je snažno podržavao politiku Donalda Trumpa kao i njegovu kandidaturu zbog čega se politički rezultat u mnogome pripisuje društvenim mrežema i cjelokupnoj infrastrukturi koju je pružio Trumpu.

Elon Musk najavio formiranje političke stranke: Kraj dvopartijskog sistema Demokrata i Republikanaca?

Američki milijarder Ilon Mask u srijedu je rekao da žali zbog nekih objava na društvenim mrežama o američkom predsjedniku Donaldu Trampu, kazavši da su "pretjerane".
Tramp i Mask su prošle sedmice razmijenili uvrede na društvenim mrežama, a direktor Tesle i SpejsEksa (SpaceX) je predsjednikov sveobuhvatni zakon o porezima i nazvao "odvratnom grozotom" koja će povećati deficit, prenio je Rojters.
Tramp je u subotu rekao da je njihov odnos gotov, ali je od tada više puta rekao da mu ne bi predstavljao problem kada bi ga Mask nazvao i poželi mu svako dobro.
- Žalim zbog nekih svojih prošlosedmičnih objava o predsjedniku Donaldu Trampu. Bile su pretjerane - napisao je Mask na mreži Iks (X).
Ali nije precizirao na koje objave misli.
Nakon najnovije Maskove objave dionice Tesle su na berzi u Frankfurtu porasle za 2,44 odsto.
Od početka razmirica milijardera i predsjednikaa, Musk je obrisao neke kritički nastrojene objave o Trampu, uključujući i onu u kojoj spominje njegov opoziv.
Izvori bliski Masku su rekli da je bijes tehnološkog mogula splasnuo te da vjeruju da bi možda htio da popravi odnos s Trampom, podsjeća Rojters.

Mask žali zbog nekih objava o Trampu

Rusija je ponudila politički azil Ilonu Masku nakon njegovog javnog sukoba sa Donaldom Trampom.
Mask i Tramp su razmijenili uvrede preko društvenih mreža, a najbogatiji čovjek na svijetu je američkog predsjednika povezao sa pedofilom i predatorom Džefrijem Epstajnom.
Tramp je izjavio za CNN da „uopšte ne razmišlja“ o Masku i da s njim neće razgovarati u bliskoj budućnosti.
- Uopšte ne razmišljam o Ilonu. On ima problem. Jadnik ima problem -rekao je Tramp.
Bila su to burna 24 sata za direktora Tesle, koji se čak suočava s prijetnjama deportacijom iz SAD od strane jednog od Trampovih bivših najbližih saradnika — Stiva Benona.
Dmitrij Novikov, prvi zamjenik predsjednika Komiteta Državne dume za međunarodne poslove i član Komunističke partije Ruske Federacije (KPRF), uporedio je Maska sa Edvardom Snoudenom, uzbunjivačem koji stoji iza jednog od najvećih curenja podataka u političkoj istoriji SAD i koji je dobio azil u Rusiji.
Novikov je rekao:&nbsp;
- Mislim da Mask igra potpuno drugačiju igru, da mu neće biti potreban politički azil, iako bi mu, ako bi mu bio potreban, Rusija naravno mogla da ga pruži.

Rusija se umiješala u sukob Trampa i Maska: Ako mu treba azil, tu smo

Možda je oduvijek bilo suđeno da završi ovako — dvojica milijardera koji bijesno objavljuju statuse jedan o drugom na društvenim mrežama, prsti im lete po ekranima veličine dlana, dok njihov usijani sukob sve više dobija na intenzitetu. Ali, čak i ako je ovakav rasplet bio predvidiv, to ga nije učinilo manje šokantnim. Nakon dugih mjeseci tokom kojih su Donald Tramp i Ilon Mask djelovali ujedinjeni u haotičnoj misiji da preoblikuju Vašington, njihova veza je ove nedjelje implodirala poput zvijezde koja se pretvara u supernovu. Sve je počelo Maskovim prigovorima na ključni zakonodavni prijedlog Trampove administracije, na šta je predsjednik u početku reagovao mirno. Na kraju je Tramp ipak priznao da je razočaran bivšim savjetnikom, što je Maska navelo da pokrene salvu uvreda i prozivki. Optužio je Trampa da je iznevjerio obećanja o smanjenju državne potrošnje, podijelio objave u kojima se sugeriše da bi predsjednik trebalo da bude opozvan, te bez dokaza ustvrdio da vlada skriva informacije o njegovoj vezi sa ozloglašenim pedofilom Džefrijem Epstinom. Možda najžešće: Mask je tvrdio da Tramp ne bi pobijedio na prošlogodišnjim izborima bez njegove pomoći. Tramp, koji se rijetko povlači iz sukoba, nije više mogao da ćuti. Objavio je da je Mask „počeo da mu ide na živce“, da mu je „naredio da napusti administraciju“ i da je „sasvim poludio“. Možda, zaprijetio je Tramp, treba da uštedi novac poreskih obveznika tako što će otkazati državne ugovore i subvencije kompanijama u Maskovom vlasništvu. <h2>Loša krv sa visokim ulogom</h2> Svađa se nastavila, dok su se liberali naslađivali prizorom kako se njihovi najomraženiji protivnici međusobno digitalno rastržu, a konzervativci su se zgražavali pred prijetnjom da će morati da biraju strane. Laura Lumer, desničarska provokatorka i teoretičarka zavjere, pokušala je da se pozicionira kao glas razuma. - Ova svađa treba da se prenese van društvenih mreža - rekla je, naravno, putem društvenih mreža. Pitanje sada glasi: da li će Tramp i Mask uspjeti da se povuku iz bitke koja razara jednu od najvažnijih političkih veza u savremenoj Americi? Ako ne uspiju, teško je predvidjeti koliki bi mogao biti domet posljedica sukoba između najmoćnijeg čovjeka na svijetu i njegovog najbogatijeg građanina. Ulog je ogroman: budućnost Maskovih kompanija, uključujući proizvođača električnih automobila „Tesla“ i svemirsku firmu „SpaceX“; vladini programi koji zavise od njegove tehnologije; zakoni koji se odnose na poreske olakšice i Trampove druge prioritete; šanse republikanaca na kongresnim izborima naredne godine; i čitav politički ekosistem koji je orbitirao oko sve klimavijeg saveza Trampa i Maska. - To vam je kao Indija i Pakistan - rekao je republikanski kongresmen Rajan Zink iz Montane, misleći na dvije nuklearno naoružane države koje su nedavno bile u sukobu.&nbsp; - Sve se više zahuktava, a nijedan od njih ne pokazuje spremnost da uzmakne i prizna snagu onog drugog – kazao je kongresmen. <h2>Privlačnost suprotnosti (na kratko)&nbsp;</h2> Tramp i Mask su oduvijek bili neobičan par, sa suprotstavljenim pogledima na svijet, različitim generacijskim i stilskim odlikama. Tramp, 78, dolazi iz svijeta njujorškog biznisa sa nekretninama i gotovo nikada se ne pojavljuje bez odijela i kravate, osim na terenu za golf. Prije nego što je ušao u politiku, postao je poznat kao zvijezda rijaliti televizije. Mask, 53, je imigrant iz Južne Afrike koji je bogatstvo stekao u Silikonskoj dolini. Pored „Tesle“ i „SpaceX“-a, vlasnik je i društvene mreže X. Njegov imidž crno odjevenog internet provokatora i činjenica da mu bogatstvo daleko nadmašuje Trampovo, dodatno su naglasili razlike. Ali, u nekim stvarima, njih dvojica su srodne duše - majstori privlačenja pažnje koji uživaju u tome da provociraju protivnike. Obojica su tražila veću moć kako bi ostvarili, kako tvrde, sudbinske misije: Tramp je napadao federalnu „duboku državu“, dok je Mask upozoravao da SAD ide ka bankrotu i promovisao međuzvjezdanu budućnost čovječanstva koju će omogućiti njegova raketna tehnologija. Mask je podržao Trampa nakon što je republikanski kandidat za dlaku izbjegao atentat u Batleru, u Pensilvaniji, i počeo je da troši milione kako bi ga podržao. Njegov digitalni megafon bio je snažan dodatak Trampovom povratničkom pohodu, naročito u pridobijanju tehnoloških lidera. Tramp rijetko dijeli pažnju s bilo kim, ali je djelovalo da je bio fasciniran svojim moćnim saveznikom - pominjao ga je na mitinzima, dovodio na binu. Nakon izbora, Mask je često boravio u Mar-a-Lagu, slikao se sa Trampovom porodicom, večerao s njima i prisustvovao sastancima. Umjesto da mu dosadi, Tramp je planirao da Maska povede sa sobom u Vašington, dajući mu vodeću ulogu u inicijativi za rezanje troškova poznatoj kao Ministarstvo za efikasnost vlade (DOGE). <h2>Prve pukotine</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606130656_82cd75b233dedd3977c1bf372806e7d4c1aa2eb26c2d17209e05a3c0b801b7e5.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606130656_82cd75b233dedd3977c1bf372806e7d4c1aa2eb26c2d17209e05a3c0b801b7e5" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Tramp i Mask"> <figcaption>Vrijeme ljubavi: Tramp i Mask na predizbornom skupu na sajmu „Butler Farm Show“, 5. oktobra 2024. godine u Batleru, Pensilvanija(Photo: AP)</figcaption> </figure>  Mask je pokušavao da se predstavi kao svemoćni i sveznajući savjetnik predsjednika. Prisustvovao je sjednicama kabineta, spavao u Linkolnovoj spavaćoj sobi i uzimao karamel sladoled iz kuhinje Bijele kuće. Federalna birokratija gotovo da je drhtala pred njim, dok je nadgledao otpuštanja i smanjenja broja zaposlenih preko svojih ljudi raspoređenih po agencijama. Mask je bio oduševljen što ima priliku da se igra države, te je 7. februara objavio da voli predsjednika „koliko jedan strejt muškarac može da voli drugog muškarca“. Tramp mu je 11. marta uzvratio uslugu — dopustio je da Mask postroji „Tesline“ automobile ispred Bijele kuće u trenutku kada su prodaja i dionice firme padale. Tramp je demonstrativno izabrao crveni električni automobil za sebe. Ipak, prve pukotine su se pojavile kada je Tramp počeo sa uvođenjem carina koje bi mogle da povećaju troškove Maskovog poslovanja. Mask je 8. aprila nazvao Trampovog trgovinskog savjetnika Pitera Navara „pravim idiotom“ i „glupljim od vreće cigli“. Mask, koji nikada ranije nije radio u javnoj službi, počeo je da gubi iluzije. Rekao je da ne vidi dovoljno političke volje ni u Kongresu ni u Bijeloj kući da se istinski smanji potrošnja. Tramp je počeo da šalje signale da je vrijeme da Mask ode, iako je Mask tvrdio da želi da ostane. Neposredno pred odlazak, Mask je rekao da je „razočaran“ zakonodavnim prijedlogom koji je Tramp zvao „veliki, prelijepi zakon“, jer bi povećao budžetski deficit. Mjera uključuje poreske olakšice, dodatna sredstva za bezbjednost granice i promjene u programu Medicaid koje bi ostavile manje ljudi sa zdravstvenim osiguranjem. - Zakon može biti velik ili lijep. Ali sumnjam da može biti oboje – rekao je Mask. Uprkos kritikama, Tramp je Masku priredio oproštaj u Ovalnom kabinetu i uručio mu ceremonijalni ključ. - Elon zapravo ne odlazi. Biće stalno tu, dolaziti i odlaziti – kazao je Tramp. Mask je odgogvorio da će nastaviti da dolazi i „biti prijatelj i savjetnik predsjedniku“. Danas je to teško zamisliti. <h2>Raspad — brz i žestok&nbsp;</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606130652_bd9e39691a93a91294dcfae35758f0e62e34e41be24a85f75c475fe11a3ea3b1.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250606130652_bd9e39691a93a91294dcfae35758f0e62e34e41be24a85f75c475fe11a3ea3b1" data-rendition-name="original" width="716" height="745" loading="lazy" alt="Prepiska Mask Tramp"> <figcaption>Neki od komentara razmijenjenih na društvenim mrežama između predsjednika Donalda Trampa i Ilona Maska, koji su počeli 3. juna kada je Mask kritikovao budžetski zakon</figcaption> </figure>  Mask je u utorak pojačao napade na zakon, nazivajući ga „odvratnom nakazom“, dok je Tramp pokušavao da se odbrani. - Nije rekao ništa lično protiv mene... još - rekao je Tramp u četvrtak tokom susreta sa njemačkom kancelarkom. Bio je u pravu. Mask se odmah oglasio na X-u, izvrijeđao Trampa, rekao da će njegove carine izazvati recesiju u drugoj polovini godine i optužio ga za laganje. Dodao je da je „veoma nepravedno“ što zakon ukida poreske olakšice za električne automobile. Tramp je uzvratio odmah, pokušavajući da održi zamah svoje inicijative koja ide u tešku debatu u Senatu. - Ne smeta mi što se Elon okrenuo protiv mene, ali je to trebalo da uradi prije nekoliko mjeseci. Ovo je jedan od najboljih zakona ikada predstavljenih Kongresu – napisao je Tramp. U međuvremenu, neki Trampovi saveznici počeli su da planiraju osvetu. Stiv Benon, bivši Trampov savjetnik i voditelj uticajnog konzervativnog podkasta, pozvao je predsjednika da naredi vladi da zaplijeni SpaceX. Takođe je ohrabrio Trampa da istraži navode da Mask koristi drogu i da „prečešljaju sve o njegovom imigracionom statusu“ uoči moguće deportacije. - Vidjećemo kako će Elon Mask podnijeti malo pritiska, jer ja mislim da će pritiska sigurno biti - rekao je Benon.

Tramp i Mask u otvorenom digitalnom ratu, Vašington posmatra "bez daha"

Ilon Mask danas je oštro kritikovao nacrt zakona koji zagovara bivši predsjednik Donald Tramp, nazivajući ga „odvratnom grozotom“. Riječ je o zakonu za koji Tramp vrši pritisak na republikanske senatore da ga podrže.
- Žao mi je, ali više ne mogu da ćutim. Ovaj ogromni, skandalozni zakon o potrošnji, pun bespotrebnih stavki i rasipanja novca, prava je odvratna grozota - napisao je Mask na mreži Iks.
Dodao je: „Sram bilo sve koji su glasali za to – znate da ste pogriješili.“
U narednoj objavi poručio je da „Kongres vodi Ameriku ka bankrotu“.
Ovo nije prvi put da Mask kritikuje Trampov zakon. Već ranije, u intervjuu nakon usvajanja paketa u Predstavničkom domu, izrazio je razočaranje jer, kako je rekao, zakon „povećava budžetski deficit umjesto da ga smanjuje“, i ugrožava napore tima za državnu efikasnost (DOGE).
Na novinarsko pitanje o Maskovoj izjavi, portparolka Bijele kuće Karoline Levit kazala je: „Predsjednik zna šta Mask misli, ali to ne mijenja njegov stav – smatra da je riječ o velikom i značajnom zakonu i ostaje pri njemu.“
Mask je prošle sedmice i formalno napustio administraciju, gdje je imao poseban status vladinog savjetnika za državnu efikasnost.
Nedugo nakon Maskovih objava, republikanski senator Rand Pol podržao je njegove kritike: „Slažem se s Maskom – možemo i moramo bolje.“
Pol je istakao da su „ogromno rasipanje“ i dodatnih 5 triliona dolara duga „velika greška“.
U ponedjeljak je Tramp razgovarao sa više republikanskih senatora, uključujući i Pola, koji je izrazio zabrinutost zbog troškova domaće politike predviđenih zakonom. Senat još razmatra moguće izmjene, dok Kongres pokušava da zakon finalizuje i dostavi Trampu na potpis do 4. jula.
Pol je za CNN rekao da je imao „dug razgovor“ s Trampom i da mu je jasno stavio do znanja da ne može podržati zakon ukoliko se ne ukloni dio koji predviđa povećanje limita javnog duga.
Lider senatske većine, Džon Tun, poručio je da se taj dio zakona neće ukloniti.
- To jednostavno nije konzervativno. Rekao sam mu da ne mogu glasati za zakon ako su te dvije stvari spojene. Ako se razdvoje i ukloni povećanje limita duga, možda bih mogao razmotriti ostatak zakona - naveo je Pol, dodajući da je „Tramp veći dio razgovora vodio sam“.

Ilon Mask nazvao Trampov zakon „odvratnom grozotom“, optužio Kongres da vodi SAD u bankrot

Milijarde i vlasnik kompanija SpaceX i Tesla Ilon Mask, odbacio je tvrdnje da je tokom rada u administraciji predsjednika SAD Donald Trampa koristio toliko ketamina da mu je zdravlje bilo narušeno.
- Da budem jasan – ne uzimam drogu! Njujork tajms bezobrazno laže. Probao sam propisani ketamin prije nekoliko godina i to sam i ranije javno rekao na X-u, tako da ovo nije nikakva vijest. Pomogao mi je da se izvučem iz teških mentalnih stanja, ali ga od tada nisam uzimao - rekao je Mask na mreži X, navodi CBS.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.2931%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fnjujork-tajms-znio-sokantne-tvrdnje-mask-se-drogirao-dok-je-radio-s-trampom&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Prema navodima Tajmsa, Mask je tokom predsjedničke kampanje 2024. godine navodno koristio ketamin, ekstazi i halucinogene gljive.&nbsp;
Izvori tvrde da je koristio ketamin gotovo svakodnevno, ponekad ga miješajući s drugim supstancama, što je izazvalo zabrinutost njegovih saradnika.

Mask otužio Njujork tajms da "bezobrazno laže": Ne drogiram se

Ilon Mask više nije bliski savjetnik američkog predsjednika Donalda Trampa, međutim, prema tvrdnjama Njujork tajmsa, dok je bio na toj funkciji, konzumirao je drogu.
Kako su naveli, on je uzimao ketamin toliko često da je uzrokovao probleme s bešikom.
Osim ketamina, redovno je konzumirao ekstazi i psihodelične gljive tokom svog uspona na političku scenu, rekli su anonimni izvori upoznati s njegovim aktivnostima za Tajms.
<h2>Neobično ponašanje</h2>
Navodno se njegova konzumacija droga intenzivirala kada je donirao 275 miliona dolara Trampovoj predsjedničkoj kampanji, a kasnije je stekao značajnu moć kroz svoju ulogu čelnika "odjeljenja za vladinu efikasnost" ili DOGE-a.
Mask je u srijedu uveče objavio svoj odlazak iz vladine službe, mjesecima nakon što je pokazao neobično ponašanje, uključujući vrijeđanje članova kabineta i pozdravljanje nalik nacizmu na političkom skupu.
Ekstazi je Uprava za suzbijanje droga (DEA) klasifikovala kao kontrolisanu supstancu iz Popisa I bez prihvaćene medicinske upotrebe, što ga čini potpuno zabranjenim za savezne radnike, iako je Mask klasifikovan kao "posebni vladin zaposleni" i ne podliježe istim strogim pravilima kao redovni radnici.
Iako se ketamin može legalno propisati kao tvar iz Priloga III, ali rekreativna upotreba ili miješanje s drugim drogama vjerovatno bi prekršilo savezne politike na radnom mjestu.
Vođa DOGE-a razvio je ono što su ti izvori Tajmsu opisali kao ozbiljnu naviku ketamina, konzumirajući snažan anestetik ponekad svakodnevno, a ne "malu količinu" koju je uzimao "otprilike jednom svaka dvije sedmice", kako je tvrdio u intervjuima.
- Ako ste koristili previše ketamina, ne možete baš obaviti posao, a ja imam puno posla - rekao je Mask prethodno novinaru Donu Lemonu u martu 2024., umanjujući značaj svoje konzumacije.
Međutim, do proljeća prošle godine, Tajms izvještava da je Mask govorio saradnicima da njegova upotreba ketamina utiče na njegovu bešiku, poznata posljedica hronične zloupotrebe droge, koja ima psihodelična svojstva i može uzrokovati disocijaciju od stvarnosti, prema DEA-i.
<h2>Izbjegavali pitanja</h2>
Njegova redovna kutija s ljekovima sadržavala je tablete s oznakama Adderalla uz druge supstance, prema izvorima Tajmsa koji su vidjeli fotografije rezervoara.
Ostaje nejasno je li Mask bio pod uticajem droga tokom svog mandata u Bijeloj kući, gdje je prisustvovao osjetljivim sastancima sa stranim liderima i imao moć nad smanjenjem savezne potrošnje.
Na pitanje o izvještajima je li Mask sproveo ikakve testove na droge, portparol Bijele kuće Herison Filds izbjegao je pitanje, rekavši da je Mask "postigao više za američke porezne obveznike nego mnogi karijerni političari".
- Malo izvršnih direktora u Americi napustilo bi udobnost upravnog osoblja kako bi služilo u saveznoj vladi. Pa ipak, Elon Mask je upravo to učinio, pridruživši se naporima Trampove administracije da smanji rasipanje, prevare i zloupotrebe. DOGE i njegova temeljna misija sada su ugrađeni u tkivo savezne vlade i nastavljaju da podstiču efikasnost i štede novac poreznih obveznika - rekao je Filds u izjavi.
SpaceX održava stroge politike bez droga na radnom mjestu za radnike zbog svojih vladinih ugovora. Međutim, ti insajderi kažu za Tajms da je Mask dobio unaprijed upozorenje o nasumičnim testovima na droge – što potkopava njihovu efikasnost.
Popularni podkaster i javni intelektualac Sem Heris, koji je javno prekinuo prijateljstvo s Maskom, napisao je u januarskom biltenu: "Nešto ozbiljno nije u redu s njegovim moralnim kompasom, ako ne i s njegovom percepcijom stvarnosti.

Njujork tajms znio šokantne tvrdnje: Mask se drogirao dok je radio s Trampom

Ilon Mask napušta svoju državnu funkciju kao glavni savjetnik predsjednika Donalda Trampa, nakon što je predvodio inicijativu za smanjenje i reorganizaciju federalne birokratije.
Njegov odlazak, najavljen sinoć, označava kraj burnog poglavlja koje je uključivalo hiljade otkaza, ukidanje brojnih državnih agencija i lavinu sudskih sporova. Uprkos velikim potresima, milijarder i preduzetnik se teško snalazio u nepoznatom okruženju Vašingtona i postigao je znatno manje nego što je priželjkivao.
Dramatično je smanjio svoj početni cilj ušteda — sa dva biliona dolara na jedan, pa potom na 150 milijardi — i sve češće izražavao frustraciju zbog otpora s kojim se suočavao. Povremeno je dolazio u sukob sa drugim visokim funkcionerima Trampove administracije, koji su se opirali njegovim pokušajima da reformiše njihove resore, a istovremeno je bio meta oštrih političkih kritika.
Maskova uloga u službi Trampa je od početka bila zamišljena kao privremena, a on je nedavno nagovijestio da će se vratiti vođenju svojih kompanija, poput proizvođača električnih vozila Tesla i svemirske kompanije SpaceX.
Međutim, zvaničnici administracije su često davali nejasne odgovore o tome kada će se Mask povući sa čela novoformiranog Ministarstva za efikasnost državne uprave (poznatog pod skraćenicom DOGE). On je iznenada saopštio svoj odlazak objavom na društvenoj mreži X, koju i sam posjeduje.
„Kako se moj ugovoreni angažman kao Specijalnog državnog službenika bliži kraju, želim da zahvalim predsjedniku @realDonaldTrump na prilici da smanjim rasipničku potrošnju,“ napisao je Mask. „Misija @DOGE će s vremenom samo jačati, kako bude postajala način funkcionisanja u čitavoj državnoj upravi.“
Jedan zvaničnik Bijele kuće, koji je želio da ostane anoniman, potvrdio je Maskov odlazak.
Mask je svoju odluku objavio dan nakon što je CBS objavio dio intervjua u kojem je kritikovao glavni zakonodavni prijedlog predsjednika Trampa, rekavši da je „razočaran“ onim što predsjednik naziva svojim „velikim, prelijepim zakonom“.
Zakon predviđa kombinaciju poreskih olakšica i pojačanih mjera u oblasti imigracije. Mask ga je opisao kao „masivan zakon o potrošnji“ koji povećava savezni deficit i „potkopava rad“ njegovog Ministarstva za efikasnost državne uprave — DOGE.
„Mislim da zakon može biti ili velik ili lijep,“ rekao je Mask. „Ali ne vjerujem da može biti oboje.“
Tramp je, govoreći iz Ovalnog kabineta u srijedu, branio svoju agendu, ističući osjetljive političke pregovore koji su vođeni oko zakona.
„Nisam zadovoljan određenim dijelovima, ali sam oduševljen drugima,“ rekao je Tramp.
Takođe je nagovijestio da su moguće dodatne izmjene.
„Vidjećemo šta će biti,“ kazao je. „Ima još dosta da se radi.“
Republikanci su nedavno progurali zakon kroz Predstavnički dom, a sada se vodi debata u Senatu.
Maskove zabrinutosti dijele i neki republikanski senatori. „Imam razumijevanja za Ilonovo razočaranje,“ rekao je senator iz Viskonsina Ron Džonson (Ron Johnson).
Govoreći na događaju u Pres klubu Milvokija, Džonson je dodao da je „prilično siguran“ da postoji dovoljno protivljenja da se „uspori ovaj proces dok predsjednik i naše rukovodstvo ne počnu ozbiljno razmišljati“ o smanjenju potrošnje. Dodao je da ne postoji pritisak koji bi Tramp mogao izvršiti na njega da promijeni stav.
Predsjedavajući Predstavničkog doma Majk Džonson (Mike Johnson) zatražio je od senatora da unesu što manje izmjena u zakon, rekavši da su republikanci u Predstavničkom domu postigli „veoma osjetljivu ravnotežu“ koja bi mogla biti narušena velikim izmjenama. Budući da je Dom tijesno podijeljen, moraće ponovo glasati o zakonu kada Senat unese svoje izmjene.
U srijedu je Džonson zahvalio Masku na njegovom doprinosu i obećao da će nastaviti sa daljim rezovima potrošnje, rekavši: „Predstavnički dom je spreman da postupi po nalazima DOGE-a.“
Bijela kuća šalje određeni broj prijedloga za ukidanje prethodno odobrenih izdvajanja Kongresu, kako bi se osnažile neke mjere DOGE-a. Portparol Kancelarije za budžet i upravljanje saopštio je da će paket uključiti i 1,1 milijardu dolara od Javne korporacije za emitovanje, koja finansira NPR i PBS, kao i 8,3 milijarde dolara iz pomoći inostranstvu.
Mask je ponekad djelovao kao da ga je iskustvo rada u državnoj upravi spustilo na zemlju.
„Situacija sa federalnom birokratijom je mnogo gora nego što sam mislio,“ rekao je za Washington Post. „Znao sam da ima problema, ali boriti se za promjene u Vašingtonu je, blago rečeno, borba uzbrdo.“
Nedavno je izjavio i da će smanjiti svoja politička ulaganja, jer „mislim da sam učinio dovoljno.“
Mask je ranije bio vrlo motivisan idejom da preobrazi Vašington. Nakon što je uložio najmanje 250 miliona dolara u Trampovu kampanju, nosio je kapu sa kampanjskim sloganom u Bijeloj kući, organizovao vlastite mitinge i govorio o prekomjernoj potrošnji kao egzistencijalnoj prijetnji. Često je sa oduševljenjem govorio o Trampu.
„Što više upoznajem predsjednika Trampa, sve mi je draži,“ rekao je Mask u februaru. „Iskreno, obožavam ga.“
Tramp mu je uzvratio kompliment, opisavši Maska kao „pravog američkog velikana“. Kada se Tesla suočila sa padom prodaje, pretvorio je prilaz Bijeloj kući u improvizovani salon automobila, kako bi pokazao podršku.
Nije jasno kakav će, ako ikakav, efekat imati Maskovi komentari na zakonodavnu debatu, posebno nakon njegovog odlaska iz administracije. Tokom tranzicionog perioda, kada je njegov uticaj rastao, pomogao je da se stvori otpor prema jednom paketu potrošnje dok je zemlja bila na ivici gašenja federalne vlade.
Njegova najnovija kritika mogla bi osnažiti republikance koji žele veće rezove. Republikanski senator iz Jute Majk Li (Mike Lee) podijelio je na društvenim mrežama tekst Fox Newsa o Maskovom intervjuu i dodao: „Još ima vremena da se to ispravi.“
„Senatska verzija biće agresivnija,“ rekao je Li. „Može biti, mora biti — i biće. U suprotnom, neće biti usvojena.“
Samo dvojica republikanaca — Voren Dejvidson (Warren Davidson) iz Ohaja i Tomas Masi (Thomas Massie) iz Kentakija — glasali su protiv zakona kada je prošle nedjelje bio pred Predstavničkim domom.
Dejvidson je na društvenim mrežama komentarisao Maskove izjave:
„Nadam se da će Senat uspjeti sa Velikim Prelijepim Zakonom tamo gdje je Predstavnički dom propustio priliku,“ napisao je. „Ne očekujte da neko drugi nekad smanji deficit — znajte da je ovaj Kongres već to uradio.“
Kancelarija za budžet Kongresa, u preliminarnoj procjeni, navela je da bi poreske odredbe povećale federalni deficit za 3,8 biliona dolara tokom naredne decenije, dok bi promjene u programima Medicaid, bonovima za hranu i drugim uslugama smanjile potrošnju za nešto više od 1 bilion dolara u istom periodu.
Republikansko rukovodstvo u Predstavničkom domu tvrdi da će povećani privredni rast omogućiti da zakon bude neutralan po deficit, pa čak i da ga smanji, ali nezavisni posmatrači su skeptični. Odbor za odgovoran federalni budžet procjenjuje da će zakon dodati 3 biliona dolara dugu, uključujući kamate, tokom naredne decenije.

Duško Mihailović

Mask napušta Trampovu administraciju

Izvršni direktor kompanije SpaceX Ilon Mask izjavio je da prioritet daje svojoj viziji života na Marsu, dok se njegov angažman u okviru Odeljenja za vladinu efikasnost (DOGE) privodi kraju.
Mask je u intervjuu za Fox News podijelio rezultate istraživanja DOGE tima koji se bavio vladinim "prevarama", a zatim je proširio svoju ideju o kolonizaciji Marsa kao "životnom osiguranju" za čovječanstvo.
- Mars je životno osiguranje. Na kraju će sav život na Zemlji uništiti Sunce. Sunce se postepeno širi, i tako da ćemo na neki način morati da postanemo višeplanetarna civilizacija, jer će Zemlja biti uništena - rekao je Musk u intervjuu, prenosi Tanjug.
Sunce, zvijezda sa poluprečnikom od oko 700.000 kilometara, na kraju će iskoristiti svu svoju energiju i proširiti se u crvenu "džin zvijezdu" kada počne da umire, podaci su američke svemirske agencije NASA.
NASA napominje da bi crvena "džin zvijezda" mogla da postane dovoljno velika da proguta Merkur, Veneru, pa čak i Zemlju, iako naučnici predviđaju da će životni vijek Sunca trajati još oko pet milijardi godina.
Mask je objasnio da njegova vizija za Mars nije samo slijetanje na planetu, postavljanje zastava i ostavljanje otisaka stopala, već je cilj da se stvori "samoodrživi" grad.
- Osnovna tačka na kojoj zavisi sudbina života je to da Mars bude dovoljno samoodrživ i da može da raste samostalno, čak i ako brodovi za snabdijevanje sa Zemlje prestanu da dolaze, bez obzira na to da li je to zbog toga što je civilizacija nestala u nekoj katastrofi ili mirno - rekao je Mask.
Mask je u objavi na mreži X u martu najavio da će "SpaceX Starship" krenuti na crvenu planetu krajem 2026. godine, sa robotom Optimusom.
On je predvidio da bi ljudi mogli da počnu da slijeću na Mars već 2029. godine, iako je 2031. godina vjerovatniji datum.

Mask: Moj prioritet je vizija života na Marsu

Crnogorski film „Obraz“, u režiji Nikole Vukčevića, biće prikazan u glavnom takmičarskom programu igranog filma na Međunarodnom filmskom festivalu u San Dijegu, koji se održava od 15. do 19. oktobra 2025.
Selekcija uključuje 24 filma iz cijelog svijeta, odabrana iz više od 3.500 prijava. Festival, sada u svom 24. izdanju, poznat je po predstavljanju značajnih nezavisnih filmova koji pokreću razgovore o društvenim pitanjima, ljudskim pravima, migracijama i drugim važnim temama, kstiče se u saopštenju Filmskog centra Crne Gore.
- Vjerujemo da „Obraz“ predstavlja snažan doprinos kinematografiji koja istražuje ljudski identitet i valere morala, a dosadašnja festivalska putovanja filma potvrđuju njegovu umjetničku vrijednost i međunarodno interesovanje. Izuzetno smo uzbuđeni zbog američke premijere u ovoj prestižnoj selekciji sa nekim od autora koji oblikuju globalnu kinematografiju. Takođe, učešće na ovom festivalu predstavlja izvanrednu priliku za dalju međunarodnu afirmaciju filma, kao i za upoznavanje dalje publike sa pričom koja se bavi balkanskim istorijskim iskustvima, ali i univerzalnim temama -istakao je glavni producenta filma Milorad Radenović.
Film je inspirisan istinitim događajem prema motivima koje je napisao akademik Zuvdija Hodžić. Radnja filma smještena je u period Drugog svjetskog rata u Crnoj Gori. Priča prati 36 dramatičnih sati u kojima albansko-muslimanski domaćin Nur pruža utočište hrišćanskom djetetu koje bježi od fašističkih progonitelja, suočavajući se sa teškom moralnom dilemom – da li da spasi svoj dom i porodicu ili zaštiti nepoznato dijete druge vjere i nacije.
Međunarodnu glumačku ekipu predvode Edon Rizvanolli u glavnoj ulozi, uz crnogorske glumce Aleksandra Radulovića, Branimira Popovića, Anu Vučković i Zefa Bata Dedivanovića u njegovoj posljednjoj filmskoj ulozi. U filmu igraju i regionalne zvijezde Nikola Ristanovski iz Sjeverne Makedonije, Igor Benčina iz Srbije i Alban Ukaj iz Bosne i Hercegovine. Dječije uloge su povjerene Elezu Adžoviću, Vuku Bulajiću, Merisi Adžović i Hani Pavlović.
Koprodukciju filma čine Galileo production (Crna Gora), Cinnamon Films (Srbija), Embrio (Hrvatska), RTCG, Progressive films i Mogador Film (Njemačka). Film je realizovan uz podršku Filmskog centra Crne Gore, Filmskog centra Srbije, Hrvatskog audiovizuelnog centra, Ministarstva kulture Crne Gore, Radio i Televizije Crne Gore i CEKUM-a. 
 
Podsjetimo da je film „Obraz“ crnogorski kandidat za 98. nagradu Američke akademije filmske umjetnosti i nauke Oskar u kategoriji Međunarodna filmska nagrada u 2025. godini.

Američka premijera crnogorskog filma „Obraz“ na festivalu u San Dijegu

Završeni su radovi na izgradnji nove saobraćajnice sa obostranim parkinzima i trotoarima u ulici Mila Boškovića, iza zgrade “Pivnica”, čime je uži centar grada dobio novi uređeni prostor sa 38 parking mjesta, saopšteno je iz Opštine Bar.
Ukupna vrijednost investicije, koja je realizovana iz budžeta Opštine Bar, iznosi više od 180 hiljada eura.
- Radovima je obuhvaćena izgradnja saobraćajnice ukupne dužine 80 metara, sa obostranim parkinzima, trotoara sa taktilnim stazama, instalacija atmosferske kanalizacione mreže, ali i adekvatno uređenje zelenih površina u cilju očuvanja postojećih višegodišnjih stabala i zelenila na ovom lokalitetu. Uz to, postavljanjem savremenih stubova sa LED svjetiljkama obezbijeđena je dodatna sigurnost i funkcionalnost prostora - navode iz opštine.
Kako su dodali, završetkom ovog projekta obezbjeđeno je značajno uređenje urbanog jezgra grada, budući da su na funkcionalan način riješeni problem nedostatka parking prostora i stvoreni uslovi &nbsp;za bezbjednije odvijanje saobraćaja u dijelu koji gravitira samom gradskom centru, što u krajnjem doprinosu boljem komunalnom redu i kvalitetu života, najprije stanovnika okolnih stambenih objekata, ali i svih građana.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCPERt13GY9Y&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Nova saobraćajnica i parking prostor u centru Bara, vrijednost investicije preko 180 hiljada eura

Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Crne Gore Ervin Ibrahimović učestvovaće na Sastanku ministara vanjskih poslova Berlinskog procesa, koji će se održati 8. i 9. oktobra u Belfastu.
U fokusu razgovora, kako je najavljeno iz MVP, biće razmatranje postignutih rezultata i definisanje novih oblasti saradnje u okviru procesa koji podstiče evropsku integraciju i jačanje regionalne saradnje.
- Ministarski sastanak u Belfastu biće prilika za razmjenu mišljenja o zajedničkom odgovoru na aktuelne izazove na ekonomskom, bezbjednosnom i socijalnom planu, promovisanju aktivnosti koje doprinose regionalnoj povezanosti, te afirmaciju naše države kao aktivne učesnice Berlinskog procesa i lidera na putu ka članstvu u EU - ističe se u saopštenju.

Ibrahimović u Belfastu na Sastanku ministara vanjskih poslova Berlinskog procesa

Zakon koji krši Ustav, stvara nejednakost među građanima i štiti pojedince od odgovornosti, ponovo je vraćen na dnevni red Skupštine Crne Gore.
Iz Kabineta predsjednika Jakova Milatovića poručuju da poslanici 13. oktobra imaju obavezu prema građanima da ne glasaju za izmjene Zakona o porezu na nepokretnosti, koje su, kako se navodi, protivne pravdi, jednakosti i interesima države.
Predsjednik Crne Gore vratio je pomenuti zakon Skupštini je krši Ustav po dva jasna osnova – zbog retroaktivne primjene i stvaranja neravnopravnog položaja građana. Na iste povrede ukazala je i analiza advokatske kancelarije angažovane od strane poslaničkog kluba Pokreta Evropa sad.
Ministarstvo finansija, u svom mišljenju, takođe je upozorilo da bi usvajanje zakona ugrozilo fiskalnu održivost opština i bilo u suprotnosti sa fiskalnom politikom Vlade, što dodatno potvrđuje da je riječ o rješenju koje je „pravno, ekonomski i institucionalno neodrživo“.
- Ovaj zakon je napisan da zaštiti jednog političara od krivičnih prijava i sudskih postupaka, uključujući i prijavu zbog višegodišnjeg nezakonitog oporezivanja državne kompanije ‘13. jul – Plantaže’. Takva zloupotreba zakonodavne vlasti mora biti jasno odbačena u interesu građana i pravne države - poručuju iz Kabineta predsjednika.
U saopštenju se ističe da pokušaji da se zakoni pišu prema mjeri pojedinaca, a ne svih građana, direktno urušavaju povjerenje u institucije i obesmišljavaju vladavinu prava.
Posebno se upozorava na činjenicu da bi predložene izmjene oštetile oko 22 hiljade registrovanih poljoprivrednih proizvođača širom Crne Gore, jer se ukidaju jedinstvene poreske olakšice i uvodi diskriminacija u zavisnosti od opštine.
- To znači da bi, na primjer, poljoprivrednik u jednoj opštini mogao imati olakšicu od 90%, dok bi njegov kolega u drugoj imao svega 20% — samo zbog mjesta prebivališta - navodi se.
Takvo rješenje, dodaje se, direktno je suprotno Ustavu Crne Gore, koji propisuje da se pitanja poreza i poreskih olakšica ne mogu prenositi u isključivu nadležnost lokalnih samouprava, već da se mora očuvati jedinstveni ekonomski prostor i jednak tretman svih građana.
Važeći zakon, podsjećaju iz Kabineta predsjednika, već predviđa 70% poreske olakšice za sve registrovane poljoprivrednike na teritoriji cijele države, dok bi novi zakon tu jednakost ukinuo i otvorio prostor za proizvoljnost i političke zloupotrebe.
- Pozivamo poslanike da pokažu odgovornost i ne dozvole da zakon koji krši Ustav, urušava pravnu sigurnost i diskriminiše građane, bude ponovo izglasan. Crna Gora ne smije biti država u kojoj se zakoni prilagođavaju političkim interesima, već država u kojoj su svi građani jednaki pred zakonom. Svaki poslanik koji glasa za ovaj zakon mora znati da glasa protiv Ustava i protiv građana - zaključuje se u saopštenju.

Milatović: Zakon koji stvara nejednakost i krši Ustav ne smije biti ponovo izglasan

Cetinjanin Boban Sjekloća (33) ubijen je u Kotoru, a njegovo tijelo pronađeno je u vozilu na skretanju za plažu Trsteno, saznaje Portal ETV Državna tužiteljka Ana Radović, nakon prijave da se desio zločin, obavila uviđaj tokom kojeg su, kako je rekla Portalu ETV, oduzeti brojni tragovi. - Večeras sam od strane policije obaviještena da je na neposrednom skretanju za plažu Trtsteno pronađeno vozilo u kojem se nalazi tijelo muškarca. Tokom uviđaja pronađen je određen broj čaura i drugi tagovi koji će biti predmet vještačenja. Utvrđeno je da se u vozilu Golf plus podgoričkih registarskih oznaka nalazilo tijelo muškarca B.S, 1992. godište, iz Cetinja - kazala je Radović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dn4vKH7DFOCk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ona je, ističe, naložila obdukciju i poručila da će u daljem toku postupka preduzimati sve potrebne mjere i radnje u cilju identifikacije počinilaca ovog krivičnog djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251005211052_c8792ac56569f71c12a9447122c89151ddb46f7f42f642c42a2b4eb351ae07e2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251005211052_c8792ac56569f71c12a9447122c89151ddb46f7f42f642c42a2b4eb351ae07e2" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Blokiran put do plaže Trstenovo"> <figcaption>Policija na putu do plaže Trsteno(Photo: TV E/Ivona Đokić)</figcaption> </figure>  Put do plaže Trstenovo je bio blokiran tokom vršenja uviđaja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251005231020_232dc57011c4f6159b35df358e524adb112fb3aafb828bb4610b22177135d002.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251005231020_232dc57011c4f6159b35df358e524adb112fb3aafb828bb4610b22177135d002" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Policija na putu do plaže Trstenovo"> <figcaption>Policija na putu do plaže Trsteno(Photo: TV E/Ivona Đokić)</figcaption> </figure>  Prema našim nezvaničnim saznanjima, prvobitno je prijavljeno da se desila saobraćajna nezgoda, zbog čega su upućeni vatrogasci koji su otkrili da se radi o ubistvu. Sjekloća je godinama bio u bjekstvu, a prema policijskim evidencijama vodi se kao pripadnik cetinjskog ogranka "škaljarskog klana".&nbsp; Od ranije je u policiji zaveden kao operativno interesantno lice. Nalazi se u optužnici Specijalnog državnog tužilaštva sa još &nbsp;šest osoba zbog sumnje da je učestvovao u švercu 509 kilograma kokaina crnogorskim brodom "Budva". Bio je obuhvaćen i sudskim postupkom povodom ubistva Andrije Gazivode na Cetinju 2020. godine.

Ubistvo u Kotoru: U golfu pronađeno tijelo Bobana Sjekloće, više čaura na mjestu zločina

Teško je bilo vjerovati da je ovakvo brutalno ugrožavanje slobode govora i zastrašivanje medija moguće u savremenoj Evropi, i to u Crnoj Gori koja je na korak od prijema u Evropsku uniju.
Ali, eto desilo se: koncern Vijesti, uslužni servis Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) i Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), saopštio je javno tajne detalje iz istrage. Koji kao da su prepisani iz bilježnice Lavrentija Berije, mračnog Staljinovog tužioca. Dakle, SDT i SPO terete biznismena Aleksandra Mijajlovića da je uređivao više crnogorskih medija u periodu od 2018. do 2024. godine. I to uglavnom medija koji su istraživali nepodopštine vlasti, počev od Mportala, Portala Analitika, Standarda, Pobjede, Antene M... Čak je Mijajlović, tvrde Vijesti, kreirao uređivačku politiku Portala ETV. I to, izgleda, skokom u budućnost: Portal ETV je počeo sa radom 5. septembra 2024. godine, a SDT navodi kritični period od 2018. do 2024.
Kako je onda Mijajlović uspio da se projektuje kao urednik Portala ETV prije nego što je medij i postojao: ko bi mogao da da odgovor na ovo pitanje?
Da je živ možda bi Lavrentij Berija sigurno našao način da okrivi čovjeka, ma što radio. Kako nije odavno među živima, ostaje da se to pitanje proslijedi čelniku SPO Predragu Šukoviću, kao i šefu Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Očito je da su oni aminovali ovu savremenu hajku kakva nije viđana još iz vremena 1948. godine.
A ovo je danas kraj 2025, u Crnoj Gori, državi na pragu Evropske unije, koja sve više podsjeća na neka mračna vremena. U tom duhu - srećna Nova 1948!
Glavna i odgovorna urednica Portala ETV Ana Šofranac

Srećna nova ‘48.

Firma „Gold Security DOO“ čiji je izvršni direktor Pavle Vojinović, suprug poslanice Demokrata, Anđele Vojinović, 28. avgusta izabrana je za najpovoljnijeg ponuđača usluge održavanja i unapređenje sistema video nadzora granice i unapređenje sistema senzora za kontrolu granice. Kako je pokazalo istraživanje M portala početkom septembra, taj tender je namješten, a službenici koji su zaduženi za javne nabavke bili su izloženi raznim pritiscima kako bi tender bio sproveden. Međutim, na te navode do danas nijesmo čuli ni slova od poslanice Vojinović koja je inače prilično ažurna i glasna kada treba da se "obračuna" sa političarima, medijima...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251006141048_ccc7f09bdd52d93a5831487ac84a30cb3808b1a5b400eb97bbf9f78287c8ec06.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251006141048_ccc7f09bdd52d93a5831487ac84a30cb3808b1a5b400eb97bbf9f78287c8ec06" data-rendition-name="original" width="1361" height="489" loading="lazy" alt="Pavle i Anđela Vojinović"> <figcaption>Pavle i Anđela Vojinović(Photo: screenshot/ASK)</figcaption> </figure>  Podsjetimo, nakon realizacije ove javne nabavke, kasa kompanije muža Anđele Vojinović, biće bogatija za 120.000 eura. Na odluku i izbor da baš ova kompanija dobije posao, potpis je stavio partijski kolega Vojinovićke i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. Izvori M portala iz Ministarstva unutrašnjih poslova tvrdili su da ovdje baš i nijesu čista posla. Naime, izvori tog medija kazali su da je tender namješten za „Gold Security DOO“, odnosno da je specifikaciju potrebne opreme koja je navedena u tenderskoj dokumentaciji pripremao blizak rođak Danila Šaranovića, zaposlen u MUP-u tek po dolasku aktuelnog ministra, te da su službenici koji zaduženi za javne nabavke bili izloženi raznim pritiscima kako bi tender bio sproveden prema ranijem dogovoru među Demokratama.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Ftender-mup-a-od-120-000-eura-za-muza-andele-vojinovic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Takođe, simptomatičan je momenat, a koji je objavio M portal, da se jedino kompanija na čijem čelu je muž Anđele Vojinović javila na tender. Kako prenosi M portal, kompanija „Gold Security DOO“ osnovana je u septembru 2019. godine i, prema javno dostupnim bazama podataka, za protekle dvije godine doživljava astronomski uspjeh, što se poklapa sa ulaskom Demokrata u vladajuću koaliciju i preuzimanjem nekih od najvažnijih resora u izvršnoj vlasti. &nbsp; Vlasnik kompanije koja je 2022. godine imala svega dvoje zaposlenih je Lazar Perović. Prema bonitetnom izvještaju na dan 2. septembar 2025. godine, „Gold Security DOO“ je u 2024. godini zapošljavala čak 120 ljudi. Iz bonitetnog izvještaja se vidi i nevjerovatan rast poslovnih prihoda „Gold Security DOO“. Dok su u u 2022. godini imali prihod od svega 18.997 eura, on već 2023. godini dostiže 753.259 eura, a u prošloj godini čak 2.860.249 eura. I dok od početka septembra redovno imamo saopštenja i reagovanja poslanice Vojinović, za ove navode ostaje nijema. "Previše je slučajnosti da bi bile slučajne", kaže u svojim javnim nastupima Vojinović.&nbsp; Da li bi se pozvala na ove riječi kada su u pitanju ona i suprug?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251006141048_ce3cda1234fd14441e8883a596c214ecb25b66e59949e2affe64a46f6b2d1c9a.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251006141048_ce3cda1234fd14441e8883a596c214ecb25b66e59949e2affe64a46f6b2d1c9a" data-rendition-name="original" width="1627" height="749" loading="lazy" alt="Anđela Vojinović"> <figcaption>Saopštenja i reagovanja Vojinović za manje od mjesec dana(Photo: screenshot)</figcaption> </figure>

Vojinović ćuti o tenderu MUP-a od 120.000 eura za njenog muža

Bivši ministar odbrane i funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) Predrag Bošković priveden je jutros na aerodromu u Podgorici. To je Portalu ETV potvrdio njegov advokat Mihailo Volkov. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FDF8YUftK-GY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> On se, prema našim informacijama, vraćao sa puta na kojem je bio sa suprugom. Bošković je oko 12 sati i 15 minuta izveden iz prostorija Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO). Bošković je oko 16 sati priveden na saslušanje u SDT-u.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251006121024_a19df40fe46ca588181be34b3e20ead23de121462db56a267571d417bbff23b6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251006121024_a19df40fe46ca588181be34b3e20ead23de121462db56a267571d417bbff23b6" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Predrag Bošković izveden iz SPO"> <figcaption>Foto: Portal ETV/M.Ž.</figcaption> </figure>  Šef poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić saopštio je na konferenciji za medije, nakon jutrošnjeg privođenja Boškovića, kazao je da se to sve savršeno uklapa u progon političkih neistomišljenika. - Vidjeli smo od prve apostolske vlade Zdravka Krivokapića, kad je ministarka Olivera Injac pokušavala na razne načine da pripiše krivicu za određen finansijske transakcije Boškoviću. To je propalo, pa se krenulo sa novim progonom u djelokrugu zloupotrebe stambene politike vlade, pa kad je oslobođen optužbi i u toj presudi nadležnih suskih instanci, pokrenuta je još jedna optužba u serijalu Demokratske Crne Gore, odnosno njihovog ministra odbrane koji je pokušao da optuži Boškovića za podjelu oružja na izborni dan, za plaćanje smještaja Upravi policije tokom 2020. Ništa od toga nije dokazano, niti postoji optužba od tužilaštvva. Ovo je pokušaj da se skrene pažnja sa rasula u bezbjednosnom sektoru, a da se Bošković uključi navodno u određenu kriminalnu organizaciju koju je formirao Aleksandar Mijajlović - kazao je Nikolić. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fnikolic-tuzilastvo-preuzelo-ulogu-da-u-ime-vlasti-progoni-politicke-neistomisljenike&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Na pitanje očekuje li da će neko biti pozvan na saslušanje rekao je da će, prema njihovim saznanjima, doći do ili privođenja ili poziva na saslušanje u svojstvu svjedoka ili hapšenja određenih opozicionih lidera, ali i urednika medija i nevladinih organizacija. - Ovo pokazuje da je ova vlast u terminalnoj fazi. Pozivamo tužilaštvo da se zaustavi i vrati se u okvire zakona, a ne da servilno služi vlasti i da se ne obračunava na besprizoran način sa političkim protivnicima - rekao je, pored ostalog, Nikolić.

Tag: ilon-mask