Stelt podmornice opremljene laserima koji pogađaju mete u svemiru, sabotaža lanaca snabdijevanja i specijalno dizajnirani napadački sateliti sa jonskim pogonima – samo su neke od strategija koje kineski naučnici razvijaju kako bi se suprotstavili onome što Peking vidi kao ozbiljnu prijetnju: armadi komunikacionih satelita Starlink Ilona Maska. Kineski državni i vojni naučnici, zabrinuti zbog potencijalne upotrebe Starlinka od neprijatelja u vojnom sukobu i za potrebe špijunaže, objavili su desetine radova u javno dostupnim naučnim časopisima, u kojima analiziraju načine za praćenje i uništavanje Maskovih satelita, pokazuje analiza agencije Asošijeted pres. Kineski istraživači smatraju da Starlink – ogromna konstelacija niskoorbitnih satelita koja omogućava jeftinu, brzu i sveprisutnu povezanost čak i u najudaljenijim krajevima – predstavlja visok rizik po kinesku državu i njene strateške interese. Ove bojazni uglavnom potiču od bliske povezanosti kompanije sa obavještajnim i vojnim strukturama SAD, kao i od njenog sve većeg globalnog uticaja. - Kako Sjedinjene Američke Države integrišu Starlink tehnologiju u vojne svemirske sisteme kako bi stekle stratešku prednost nad protivnicima, tako sve više zemalja Starlink doživljava kao bezbjednosnu prijetnju u nuklearnom, svemirskom i sajber domenu - napisali su profesori sa Nacionalnog univerziteta za odbrambene tehnologije Kine u radu iz 2023. godine. Nisu samo kineski istraživači ti koji su zabrinuti zbog Starlinka, koji gotovo monopolistički kontroliše određene vidove svemirske komunikacije. Neki tradicionalni saveznici SAD takođe postavljaju pitanje koliko je mudro prepuštanje osnovne komunikacione infrastrukture – i potencijalnog rudnika podataka – kompaniji kojom upravlja nepredvidivi strani biznismen, čije političke lojalnosti nijesu uvijek jasne. Zabrinutost je dodatno pojačana nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, kada je postalo jasno koliku prednost Starlink može donijeti na ratištu, a dodatno ju je rasplamsala Maskova sve prisutnija politička agenda. Mask je uložio desetine miliona dolara u reizbornu kampanju predsjednika Donalda Trampa i jedno vrijeme bio ključni savjetnik i zvaničnik američke administracije. Dok koketira sa idejom da osnuje sopstvenu političku partiju, Mask sve više pokazuje interesovanje za evropsku politiku, koristeći svoj uticaj kako bi promovisao niz tvrdo desničarskih i antisistemskih ličnosti koje su često u sukobu sa establišmentom. Mask je napustio Trampovu administraciju u maju, a samo nekoliko dana kasnije njihov odnos se raspao u javnoj svađi na društvenim mrežama. Ipak, Spejs Iks (SpaceX) – raketna i svemirska komunikaciona kompanija koju je Mask osnovao i koja upravlja Starlinkom – ostaje neraskidivo povezana sa ključnim funkcijama američke vlade. Kompanija je dobila milijarde dolara vrijedne ugovore za lansiranje misija NASA-e i vojnih satelita, povratak astronauta sa Međunarodne svemirske stanice i izgradnju mreže špijunskih satelita za Nacionalnu izvidničku kancelariju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250731110736_afc2e145b46164e8cdf23ac8126bceb3e01c8ad2714b55f4b28a85394aa22a2c.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250731110736_afc2e145b46164e8cdf23ac8126bceb3e01c8ad2714b55f4b28a85394aa22a2c" data-rendition-name="original" width="2880" height="1920" loading="lazy" alt="Mask Tramp"><figcaption>Novoizabrani predsjednik Donald Tramp sluša dok Ilon Mask objašnjava operacije uoči lansiranja šestog probnog leta rakete Starship kompanije Spejs Iks, 19. novembra 2024. godine, u Boka Čiki, Teksas(Photo: Brendon Bel/Pool)</figcaption></figure>  <h2>Dominacija Starlinka u svemiru</h2> Od kada je prvi put lansiran 2019. godine, Starlink čini oko dvije trećine svih aktivnih satelita, prema podacima astrofizičara Džonatana Mekdovela iz harvardskog Smitsonijan centra za astrofiziku. Spejs Iks trenutno upravlja sa više od 8.000 aktivnih satelita, a planira da lansira još desetine hiljada. Peking, koji Starlink vidi kao produženu ruku američke vojne moći, sve intenzivnije razvija kontramjere – koje bi, ako budu primijenjene, mogle izazvati neželjene posljedice i za druge korisnike dok Spejs Iks širi globalno prisustvo. Isti sateliti koji prelijeću Kinu istovremeno pružaju uslugu Evropi, Ukrajini, SAD-u i drugim regijama na Zemlji. Starlink danas posluje u više od 140 zemalja, a nedavno je ušao i na tržišta Vijetnama, Nigera, Somalije, Demokratske Republike Kongo i Pakistana. U junu je dobio dozvolu za rad u Indiji, čime je prevazišao bezbjednosne barijere i interese domaćih telekomunikacionih giganata, otvarajući pristup tržištu od gotovo 1,5 milijardi ljudi. Na Starlinkovoj mapi pokrivenosti, gotovo da nema „mrtvih zona“, osim u Sjevernoj Koreji, Iranu i Kini. Nijedna druga zemlja ni kompanija nije ni blizu Starlinku. Džef Bezos, milijarder i vlasnik Amazona, lansirao je konkurentski projekat Kuiper, koji je u aprilu poslao prvu seriju internet satelita u orbitu. Do sada, Amazon ih ima samo 78, uz plan da ih lansira 3.232. Britansko-francuski OneWeb (sada dio kompanije Eutelstat) ima oko 650 satelita – što je tek djelić od planiranog. Evropska unija ulaže milijarde u razvoj svoje satelitske mreže pod imenom IRIS2, ali ozbiljno zaostaje. EU zvaničnici čak su morali da ubjeđuju članice da ne sklapaju ugovore sa Starlinkom dok IRIS2 ne profunkcioniše. - Mi jesmo saveznici Sjedinjenih Država, ali moramo imati stratešku autonomiju - rekao je francuski poslanik Evropskog parlamenta Kristofer Gridler, koji je predvodio zakonodavni rad na projektu IRIS2. - Rizik je u tome što sudbina više nije u našim rukama – kazao je on. Kina je javno izrazila ambiciju da izgradi sopstveni pandan Starlinku, kako bi zadovoljila unutrašnje bezbjednosne potrebe i konkurisala u inostranstvu. Godine 2021. osnovana je državna kompanija Čajna SatNet (China SatNet) sa zadatkom da lansira mega-konstelaciju sa vojnim kapacitetima, poznatu kao Guovan (Guowang). U decembru su lansirani prvi operativni sateliti, a trenutno ih je u orbiti 60 od planiranih 13.000, prema Mekdovelu. Kompaniya Ćjanfan (Qianfan), koju podržava vlast Šangaja, lansirala je 90 satelita od planiranih 15.000. U novembru je brazilska vlada najavila saradnju sa Ćjanfanom, nakon što je Mask ušao u žestok javni sukob sa jednim brazilskim sudijom koji je istraživao društvenu mrežu Iks (X) i zamrznuo račune Spejs Iksa u toj zemlji. Ćjanfan takođe cilja korisnike u Kazahstanu, Maleziji, Omanu, Pakistanu i Uzbekistanu, a ambicije širi i na afrički kontinent, prema dokumentu prikazanom na svemirskoj konferenciji prošle godine, koji je objavio „China Space Monitor“. <h2>Ruska invazija povećala zabrinutost</h2> Ruska invazija na Ukrajinu 2022. godine pojačala je globalnu zabrinutost zbog Starlinkove dominacije. Rat je bio prekretnica u strateškom sagledavanju ovakvih sistema. Ukrajina je koristila mrežu Starlink za komunikaciju na frontu i za upravljanje izviđačkim i borbenim dronovima, što im je donijelo prednost na terenu. Istovremeno, pristup satelitima bio je u rukama samo jednog čovjeka – Maska – koji je mogao, i jeste, prekinuti ključne usluge, kao kada je odbio da omogući podršku ukrajinskom kontra-napadu na Krimu. Američke sankcije protiv Rusije takođe su naglasile rizike od zavisnosti od stranih aktera za pristup kritičnoj infrastrukturi. - Ukrajina je bila pucanj upozorenja za sve nas - kaže Nitin Pai, suosnivač i direktor Instituta Takšashila u Bangaloru, Indija. - Dvadeset godina smo znali da davanje ključnih državnih ugovora kineskim kompanijama nosi rizik, jer one funkcionišu kao produžena ruka Komunističke partije Kine. Sada je postalo jasno da nije ništa drugačije ni sa Amerikancima – kazao je on. Gotovo svi od 64 naučna rada o Starlinku koje je AP analizirao, objavljeni su nakon početka sukoba. <h2>Analiza mogućnosti i ranjivosti Starlinka</h2> Sveprisutnost Starlinka i njegove vojne primjene uzdrmale su Peking i podstakle kineske naučnike na djelovanje. U radu za radom, oni detaljno analiziraju sposobnosti i ranjivosti mreže koju jasno doživljavaju kao prijetnju, nastojeći da otkriju šta Kina može naučiti – i kopirati – iz Maskove kompanije dok razvija sopstveni satelitski sistem. Iako Starlink ne posluje u Kini, Maskovi sateliti ipak prelaze kinesku teritoriju. Istraživači sa Kineskog nacionalnog univerziteta odbrane su 2023. simulirali pokrivenost Starlinka iznad ključnih regiona – Pekinga, Tajvana i polarnih oblasti – i zaključili da Starlink može da obezbijedi 24-časovni nadzor Pekinga. - Kapacitet pokrivanja Starlink konstelacije svih regiona svijeta konstantno i ubrzano raste - naveli su. U drugom radu, koji je objavio državni tim za hitne sajber reakcije u industrijskom sektoru, istraživači su identifikovali ranjivosti u lancu snabdijevanja Starlinka. - Kompanija ima više od 140 dobavljača prvog reda i veliki broj dobavljača drugog i trećeg reda nizvodno - piše u radu iz 2023. godine u kojem se dodaje i da je nadzor nad sajber bezbjednošću ograničen. Inženjeri Narodnooslobodilačke armije Kine su, u zasebnom radu, predložili formiranje satelitske flote koja bi pratila Starlink satelite, prikupljala signale i potencijalno koristila korozivne materijale za oštećenje baterija ili jonske motore za remetenje solarnih panela. Drugi akademici pozivaju Peking da koristi međunarodne regulative i diplomatiju za obuzdavanje Maska, dok se inženjeri fokusiraju na aktivne kontra-mjere: korišćenje malih optičkih teleskopa iz komercijalne proizvodnje za praćenje Starlink mreže, pravljenje lažnih meta putem dubokih lažnjaka, gađanje satelita snažnim laserima. Iako neki američki analitičari tvrde da su kineske bojazni preuveličane, takve procjene nijesu umirile domaću debatu. Jedan kineski rad nosio je jednostavan naslov: „Pazi se Starlinka“.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kineski istraživači predlažu lasere i sabotažu kao odgovor na Maskove Starlink satelite

Biznismen i vlasnik kompanije SpaceX Elon Musk od dolaska na vlast Trumpove administracije ne skriva svoje političke ambicije pri čemu je nakon razilaženja s Donaldom Trumpom napustio njegov tim.
Nakon što više ne vodi Direkciju za efikasnost državne uprave (DOGE) Musk je sve kritičniji prema vladajućim strukturama i politikama u SAD-u propagirajući neke alternativne političke opcije.
“Dan nezavisnosti je savršeno vrijeme da se zapitate želite li nezavisnost od dvostranačkog (neki bi rekli jednostranačkog) sistema! Trebamo li osnovati Američku stranku?”, upitao je Musk pratitelje na X-u.
Prema njegovim riječima postoji demokratski potencijal i prostor za novu stranku koja bi bila presudna u procesu donošenja najvažnijih odluka u SAD-u.
“Jedan način za sprovođenje ovoga bio bi usredotočiti se samo na dva ili tri mjesta u Senatu i osam do 10 okruga u Zastupničkom domu. S obzirom na vrlo tanke zakonodavne većine, to bi bilo dovoljno da se osigura odlučujući glas o kontroverznim zakonima, osiguravajući da oni odražavaju pravu volju naroda”, dodao je Musk.
Tokom predizborne kampanje Musk je snažno podržavao politiku Donalda Trumpa kao i njegovu kandidaturu zbog čega se politički rezultat u mnogome pripisuje društvenim mrežema i cjelokupnoj infrastrukturi koju je pružio Trumpu.

Elon Musk najavio formiranje političke stranke: Kraj dvopartijskog sistema Demokrata i Republikanaca?

Američki milijarder Ilon Mask u srijedu je rekao da žali zbog nekih objava na društvenim mrežama o američkom predsjedniku Donaldu Trampu, kazavši da su "pretjerane".
Tramp i Mask su prošle sedmice razmijenili uvrede na društvenim mrežama, a direktor Tesle i SpejsEksa (SpaceX) je predsjednikov sveobuhvatni zakon o porezima i nazvao "odvratnom grozotom" koja će povećati deficit, prenio je Rojters.
Tramp je u subotu rekao da je njihov odnos gotov, ali je od tada više puta rekao da mu ne bi predstavljao problem kada bi ga Mask nazvao i poželi mu svako dobro.
- Žalim zbog nekih svojih prošlosedmičnih objava o predsjedniku Donaldu Trampu. Bile su pretjerane - napisao je Mask na mreži Iks (X).
Ali nije precizirao na koje objave misli.
Nakon najnovije Maskove objave dionice Tesle su na berzi u Frankfurtu porasle za 2,44 odsto.
Od početka razmirica milijardera i predsjednikaa, Musk je obrisao neke kritički nastrojene objave o Trampu, uključujući i onu u kojoj spominje njegov opoziv.
Izvori bliski Masku su rekli da je bijes tehnološkog mogula splasnuo te da vjeruju da bi možda htio da popravi odnos s Trampom, podsjeća Rojters.

Mask žali zbog nekih objava o Trampu

Rusija je ponudila politički azil Ilonu Masku nakon njegovog javnog sukoba sa Donaldom Trampom.
Mask i Tramp su razmijenili uvrede preko društvenih mreža, a najbogatiji čovjek na svijetu je američkog predsjednika povezao sa pedofilom i predatorom Džefrijem Epstajnom.
Tramp je izjavio za CNN da „uopšte ne razmišlja“ o Masku i da s njim neće razgovarati u bliskoj budućnosti.
- Uopšte ne razmišljam o Ilonu. On ima problem. Jadnik ima problem -rekao je Tramp.
Bila su to burna 24 sata za direktora Tesle, koji se čak suočava s prijetnjama deportacijom iz SAD od strane jednog od Trampovih bivših najbližih saradnika — Stiva Benona.
Dmitrij Novikov, prvi zamjenik predsjednika Komiteta Državne dume za međunarodne poslove i član Komunističke partije Ruske Federacije (KPRF), uporedio je Maska sa Edvardom Snoudenom, uzbunjivačem koji stoji iza jednog od najvećih curenja podataka u političkoj istoriji SAD i koji je dobio azil u Rusiji.
Novikov je rekao:&nbsp;
- Mislim da Mask igra potpuno drugačiju igru, da mu neće biti potreban politički azil, iako bi mu, ako bi mu bio potreban, Rusija naravno mogla da ga pruži.

Rusija se umiješala u sukob Trampa i Maska: Ako mu treba azil, tu smo

Možda je oduvijek bilo suđeno da završi ovako — dvojica milijardera koji bijesno objavljuju statuse jedan o drugom na društvenim mrežama, prsti im lete po ekranima veličine dlana, dok njihov usijani sukob sve više dobija na intenzitetu. Ali, čak i ako je ovakav rasplet bio predvidiv, to ga nije učinilo manje šokantnim. Nakon dugih mjeseci tokom kojih su Donald Tramp i Ilon Mask djelovali ujedinjeni u haotičnoj misiji da preoblikuju Vašington, njihova veza je ove nedjelje implodirala poput zvijezde koja se pretvara u supernovu. Sve je počelo Maskovim prigovorima na ključni zakonodavni prijedlog Trampove administracije, na šta je predsjednik u početku reagovao mirno. Na kraju je Tramp ipak priznao da je razočaran bivšim savjetnikom, što je Maska navelo da pokrene salvu uvreda i prozivki. Optužio je Trampa da je iznevjerio obećanja o smanjenju državne potrošnje, podijelio objave u kojima se sugeriše da bi predsjednik trebalo da bude opozvan, te bez dokaza ustvrdio da vlada skriva informacije o njegovoj vezi sa ozloglašenim pedofilom Džefrijem Epstinom. Možda najžešće: Mask je tvrdio da Tramp ne bi pobijedio na prošlogodišnjim izborima bez njegove pomoći. Tramp, koji se rijetko povlači iz sukoba, nije više mogao da ćuti. Objavio je da je Mask „počeo da mu ide na živce“, da mu je „naredio da napusti administraciju“ i da je „sasvim poludio“. Možda, zaprijetio je Tramp, treba da uštedi novac poreskih obveznika tako što će otkazati državne ugovore i subvencije kompanijama u Maskovom vlasništvu. <h2>Loša krv sa visokim ulogom</h2> Svađa se nastavila, dok su se liberali naslađivali prizorom kako se njihovi najomraženiji protivnici međusobno digitalno rastržu, a konzervativci su se zgražavali pred prijetnjom da će morati da biraju strane. Laura Lumer, desničarska provokatorka i teoretičarka zavjere, pokušala je da se pozicionira kao glas razuma. - Ova svađa treba da se prenese van društvenih mreža - rekla je, naravno, putem društvenih mreža. Pitanje sada glasi: da li će Tramp i Mask uspjeti da se povuku iz bitke koja razara jednu od najvažnijih političkih veza u savremenoj Americi? Ako ne uspiju, teško je predvidjeti koliki bi mogao biti domet posljedica sukoba između najmoćnijeg čovjeka na svijetu i njegovog najbogatijeg građanina. Ulog je ogroman: budućnost Maskovih kompanija, uključujući proizvođača električnih automobila „Tesla“ i svemirsku firmu „SpaceX“; vladini programi koji zavise od njegove tehnologije; zakoni koji se odnose na poreske olakšice i Trampove druge prioritete; šanse republikanaca na kongresnim izborima naredne godine; i čitav politički ekosistem koji je orbitirao oko sve klimavijeg saveza Trampa i Maska. - To vam je kao Indija i Pakistan - rekao je republikanski kongresmen Rajan Zink iz Montane, misleći na dvije nuklearno naoružane države koje su nedavno bile u sukobu.&nbsp; - Sve se više zahuktava, a nijedan od njih ne pokazuje spremnost da uzmakne i prizna snagu onog drugog – kazao je kongresmen. <h2>Privlačnost suprotnosti (na kratko)&nbsp;</h2> Tramp i Mask su oduvijek bili neobičan par, sa suprotstavljenim pogledima na svijet, različitim generacijskim i stilskim odlikama. Tramp, 78, dolazi iz svijeta njujorškog biznisa sa nekretninama i gotovo nikada se ne pojavljuje bez odijela i kravate, osim na terenu za golf. Prije nego što je ušao u politiku, postao je poznat kao zvijezda rijaliti televizije. Mask, 53, je imigrant iz Južne Afrike koji je bogatstvo stekao u Silikonskoj dolini. Pored „Tesle“ i „SpaceX“-a, vlasnik je i društvene mreže X. Njegov imidž crno odjevenog internet provokatora i činjenica da mu bogatstvo daleko nadmašuje Trampovo, dodatno su naglasili razlike. Ali, u nekim stvarima, njih dvojica su srodne duše - majstori privlačenja pažnje koji uživaju u tome da provociraju protivnike. Obojica su tražila veću moć kako bi ostvarili, kako tvrde, sudbinske misije: Tramp je napadao federalnu „duboku državu“, dok je Mask upozoravao da SAD ide ka bankrotu i promovisao međuzvjezdanu budućnost čovječanstva koju će omogućiti njegova raketna tehnologija. Mask je podržao Trampa nakon što je republikanski kandidat za dlaku izbjegao atentat u Batleru, u Pensilvaniji, i počeo je da troši milione kako bi ga podržao. Njegov digitalni megafon bio je snažan dodatak Trampovom povratničkom pohodu, naročito u pridobijanju tehnoloških lidera. Tramp rijetko dijeli pažnju s bilo kim, ali je djelovalo da je bio fasciniran svojim moćnim saveznikom - pominjao ga je na mitinzima, dovodio na binu. Nakon izbora, Mask je često boravio u Mar-a-Lagu, slikao se sa Trampovom porodicom, večerao s njima i prisustvovao sastancima. Umjesto da mu dosadi, Tramp je planirao da Maska povede sa sobom u Vašington, dajući mu vodeću ulogu u inicijativi za rezanje troškova poznatoj kao Ministarstvo za efikasnost vlade (DOGE). <h2>Prve pukotine</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606130656_82cd75b233dedd3977c1bf372806e7d4c1aa2eb26c2d17209e05a3c0b801b7e5.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606130656_82cd75b233dedd3977c1bf372806e7d4c1aa2eb26c2d17209e05a3c0b801b7e5" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Tramp i Mask"> <figcaption>Vrijeme ljubavi: Tramp i Mask na predizbornom skupu na sajmu „Butler Farm Show“, 5. oktobra 2024. godine u Batleru, Pensilvanija(Photo: AP)</figcaption> </figure>  Mask je pokušavao da se predstavi kao svemoćni i sveznajući savjetnik predsjednika. Prisustvovao je sjednicama kabineta, spavao u Linkolnovoj spavaćoj sobi i uzimao karamel sladoled iz kuhinje Bijele kuće. Federalna birokratija gotovo da je drhtala pred njim, dok je nadgledao otpuštanja i smanjenja broja zaposlenih preko svojih ljudi raspoređenih po agencijama. Mask je bio oduševljen što ima priliku da se igra države, te je 7. februara objavio da voli predsjednika „koliko jedan strejt muškarac može da voli drugog muškarca“. Tramp mu je 11. marta uzvratio uslugu — dopustio je da Mask postroji „Tesline“ automobile ispred Bijele kuće u trenutku kada su prodaja i dionice firme padale. Tramp je demonstrativno izabrao crveni električni automobil za sebe. Ipak, prve pukotine su se pojavile kada je Tramp počeo sa uvođenjem carina koje bi mogle da povećaju troškove Maskovog poslovanja. Mask je 8. aprila nazvao Trampovog trgovinskog savjetnika Pitera Navara „pravim idiotom“ i „glupljim od vreće cigli“. Mask, koji nikada ranije nije radio u javnoj službi, počeo je da gubi iluzije. Rekao je da ne vidi dovoljno političke volje ni u Kongresu ni u Bijeloj kući da se istinski smanji potrošnja. Tramp je počeo da šalje signale da je vrijeme da Mask ode, iako je Mask tvrdio da želi da ostane. Neposredno pred odlazak, Mask je rekao da je „razočaran“ zakonodavnim prijedlogom koji je Tramp zvao „veliki, prelijepi zakon“, jer bi povećao budžetski deficit. Mjera uključuje poreske olakšice, dodatna sredstva za bezbjednost granice i promjene u programu Medicaid koje bi ostavile manje ljudi sa zdravstvenim osiguranjem. - Zakon može biti velik ili lijep. Ali sumnjam da može biti oboje – rekao je Mask. Uprkos kritikama, Tramp je Masku priredio oproštaj u Ovalnom kabinetu i uručio mu ceremonijalni ključ. - Elon zapravo ne odlazi. Biće stalno tu, dolaziti i odlaziti – kazao je Tramp. Mask je odgogvorio da će nastaviti da dolazi i „biti prijatelj i savjetnik predsjedniku“. Danas je to teško zamisliti. <h2>Raspad — brz i žestok&nbsp;</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606130652_bd9e39691a93a91294dcfae35758f0e62e34e41be24a85f75c475fe11a3ea3b1.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250606130652_bd9e39691a93a91294dcfae35758f0e62e34e41be24a85f75c475fe11a3ea3b1" data-rendition-name="original" width="716" height="745" loading="lazy" alt="Prepiska Mask Tramp"> <figcaption>Neki od komentara razmijenjenih na društvenim mrežama između predsjednika Donalda Trampa i Ilona Maska, koji su počeli 3. juna kada je Mask kritikovao budžetski zakon</figcaption> </figure>  Mask je u utorak pojačao napade na zakon, nazivajući ga „odvratnom nakazom“, dok je Tramp pokušavao da se odbrani. - Nije rekao ništa lično protiv mene... još - rekao je Tramp u četvrtak tokom susreta sa njemačkom kancelarkom. Bio je u pravu. Mask se odmah oglasio na X-u, izvrijeđao Trampa, rekao da će njegove carine izazvati recesiju u drugoj polovini godine i optužio ga za laganje. Dodao je da je „veoma nepravedno“ što zakon ukida poreske olakšice za električne automobile. Tramp je uzvratio odmah, pokušavajući da održi zamah svoje inicijative koja ide u tešku debatu u Senatu. - Ne smeta mi što se Elon okrenuo protiv mene, ali je to trebalo da uradi prije nekoliko mjeseci. Ovo je jedan od najboljih zakona ikada predstavljenih Kongresu – napisao je Tramp. U međuvremenu, neki Trampovi saveznici počeli su da planiraju osvetu. Stiv Benon, bivši Trampov savjetnik i voditelj uticajnog konzervativnog podkasta, pozvao je predsjednika da naredi vladi da zaplijeni SpaceX. Takođe je ohrabrio Trampa da istraži navode da Mask koristi drogu i da „prečešljaju sve o njegovom imigracionom statusu“ uoči moguće deportacije. - Vidjećemo kako će Elon Mask podnijeti malo pritiska, jer ja mislim da će pritiska sigurno biti - rekao je Benon.

Tramp i Mask u otvorenom digitalnom ratu, Vašington posmatra "bez daha"

Ilon Mask danas je oštro kritikovao nacrt zakona koji zagovara bivši predsjednik Donald Tramp, nazivajući ga „odvratnom grozotom“. Riječ je o zakonu za koji Tramp vrši pritisak na republikanske senatore da ga podrže.
- Žao mi je, ali više ne mogu da ćutim. Ovaj ogromni, skandalozni zakon o potrošnji, pun bespotrebnih stavki i rasipanja novca, prava je odvratna grozota - napisao je Mask na mreži Iks.
Dodao je: „Sram bilo sve koji su glasali za to – znate da ste pogriješili.“
U narednoj objavi poručio je da „Kongres vodi Ameriku ka bankrotu“.
Ovo nije prvi put da Mask kritikuje Trampov zakon. Već ranije, u intervjuu nakon usvajanja paketa u Predstavničkom domu, izrazio je razočaranje jer, kako je rekao, zakon „povećava budžetski deficit umjesto da ga smanjuje“, i ugrožava napore tima za državnu efikasnost (DOGE).
Na novinarsko pitanje o Maskovoj izjavi, portparolka Bijele kuće Karoline Levit kazala je: „Predsjednik zna šta Mask misli, ali to ne mijenja njegov stav – smatra da je riječ o velikom i značajnom zakonu i ostaje pri njemu.“
Mask je prošle sedmice i formalno napustio administraciju, gdje je imao poseban status vladinog savjetnika za državnu efikasnost.
Nedugo nakon Maskovih objava, republikanski senator Rand Pol podržao je njegove kritike: „Slažem se s Maskom – možemo i moramo bolje.“
Pol je istakao da su „ogromno rasipanje“ i dodatnih 5 triliona dolara duga „velika greška“.
U ponedjeljak je Tramp razgovarao sa više republikanskih senatora, uključujući i Pola, koji je izrazio zabrinutost zbog troškova domaće politike predviđenih zakonom. Senat još razmatra moguće izmjene, dok Kongres pokušava da zakon finalizuje i dostavi Trampu na potpis do 4. jula.
Pol je za CNN rekao da je imao „dug razgovor“ s Trampom i da mu je jasno stavio do znanja da ne može podržati zakon ukoliko se ne ukloni dio koji predviđa povećanje limita javnog duga.
Lider senatske većine, Džon Tun, poručio je da se taj dio zakona neće ukloniti.
- To jednostavno nije konzervativno. Rekao sam mu da ne mogu glasati za zakon ako su te dvije stvari spojene. Ako se razdvoje i ukloni povećanje limita duga, možda bih mogao razmotriti ostatak zakona - naveo je Pol, dodajući da je „Tramp veći dio razgovora vodio sam“.

Ilon Mask nazvao Trampov zakon „odvratnom grozotom“, optužio Kongres da vodi SAD u bankrot

Milijarde i vlasnik kompanija SpaceX i Tesla Ilon Mask, odbacio je tvrdnje da je tokom rada u administraciji predsjednika SAD Donald Trampa koristio toliko ketamina da mu je zdravlje bilo narušeno.
- Da budem jasan – ne uzimam drogu! Njujork tajms bezobrazno laže. Probao sam propisani ketamin prije nekoliko godina i to sam i ranije javno rekao na X-u, tako da ovo nije nikakva vijest. Pomogao mi je da se izvučem iz teških mentalnih stanja, ali ga od tada nisam uzimao - rekao je Mask na mreži X, navodi CBS.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.2931%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fnjujork-tajms-znio-sokantne-tvrdnje-mask-se-drogirao-dok-je-radio-s-trampom&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Prema navodima Tajmsa, Mask je tokom predsjedničke kampanje 2024. godine navodno koristio ketamin, ekstazi i halucinogene gljive.&nbsp;
Izvori tvrde da je koristio ketamin gotovo svakodnevno, ponekad ga miješajući s drugim supstancama, što je izazvalo zabrinutost njegovih saradnika.

Mask otužio Njujork tajms da "bezobrazno laže": Ne drogiram se

Ilon Mask više nije bliski savjetnik američkog predsjednika Donalda Trampa, međutim, prema tvrdnjama Njujork tajmsa, dok je bio na toj funkciji, konzumirao je drogu.
Kako su naveli, on je uzimao ketamin toliko često da je uzrokovao probleme s bešikom.
Osim ketamina, redovno je konzumirao ekstazi i psihodelične gljive tokom svog uspona na političku scenu, rekli su anonimni izvori upoznati s njegovim aktivnostima za Tajms.
<h2>Neobično ponašanje</h2>
Navodno se njegova konzumacija droga intenzivirala kada je donirao 275 miliona dolara Trampovoj predsjedničkoj kampanji, a kasnije je stekao značajnu moć kroz svoju ulogu čelnika "odjeljenja za vladinu efikasnost" ili DOGE-a.
Mask je u srijedu uveče objavio svoj odlazak iz vladine službe, mjesecima nakon što je pokazao neobično ponašanje, uključujući vrijeđanje članova kabineta i pozdravljanje nalik nacizmu na političkom skupu.
Ekstazi je Uprava za suzbijanje droga (DEA) klasifikovala kao kontrolisanu supstancu iz Popisa I bez prihvaćene medicinske upotrebe, što ga čini potpuno zabranjenim za savezne radnike, iako je Mask klasifikovan kao "posebni vladin zaposleni" i ne podliježe istim strogim pravilima kao redovni radnici.
Iako se ketamin može legalno propisati kao tvar iz Priloga III, ali rekreativna upotreba ili miješanje s drugim drogama vjerovatno bi prekršilo savezne politike na radnom mjestu.
Vođa DOGE-a razvio je ono što su ti izvori Tajmsu opisali kao ozbiljnu naviku ketamina, konzumirajući snažan anestetik ponekad svakodnevno, a ne "malu količinu" koju je uzimao "otprilike jednom svaka dvije sedmice", kako je tvrdio u intervjuima.
- Ako ste koristili previše ketamina, ne možete baš obaviti posao, a ja imam puno posla - rekao je Mask prethodno novinaru Donu Lemonu u martu 2024., umanjujući značaj svoje konzumacije.
Međutim, do proljeća prošle godine, Tajms izvještava da je Mask govorio saradnicima da njegova upotreba ketamina utiče na njegovu bešiku, poznata posljedica hronične zloupotrebe droge, koja ima psihodelična svojstva i može uzrokovati disocijaciju od stvarnosti, prema DEA-i.
<h2>Izbjegavali pitanja</h2>
Njegova redovna kutija s ljekovima sadržavala je tablete s oznakama Adderalla uz druge supstance, prema izvorima Tajmsa koji su vidjeli fotografije rezervoara.
Ostaje nejasno je li Mask bio pod uticajem droga tokom svog mandata u Bijeloj kući, gdje je prisustvovao osjetljivim sastancima sa stranim liderima i imao moć nad smanjenjem savezne potrošnje.
Na pitanje o izvještajima je li Mask sproveo ikakve testove na droge, portparol Bijele kuće Herison Filds izbjegao je pitanje, rekavši da je Mask "postigao više za američke porezne obveznike nego mnogi karijerni političari".
- Malo izvršnih direktora u Americi napustilo bi udobnost upravnog osoblja kako bi služilo u saveznoj vladi. Pa ipak, Elon Mask je upravo to učinio, pridruživši se naporima Trampove administracije da smanji rasipanje, prevare i zloupotrebe. DOGE i njegova temeljna misija sada su ugrađeni u tkivo savezne vlade i nastavljaju da podstiču efikasnost i štede novac poreznih obveznika - rekao je Filds u izjavi.
SpaceX održava stroge politike bez droga na radnom mjestu za radnike zbog svojih vladinih ugovora. Međutim, ti insajderi kažu za Tajms da je Mask dobio unaprijed upozorenje o nasumičnim testovima na droge – što potkopava njihovu efikasnost.
Popularni podkaster i javni intelektualac Sem Heris, koji je javno prekinuo prijateljstvo s Maskom, napisao je u januarskom biltenu: "Nešto ozbiljno nije u redu s njegovim moralnim kompasom, ako ne i s njegovom percepcijom stvarnosti.

Njujork tajms znio šokantne tvrdnje: Mask se drogirao dok je radio s Trampom

Ilon Mask napušta svoju državnu funkciju kao glavni savjetnik predsjednika Donalda Trampa, nakon što je predvodio inicijativu za smanjenje i reorganizaciju federalne birokratije.
Njegov odlazak, najavljen sinoć, označava kraj burnog poglavlja koje je uključivalo hiljade otkaza, ukidanje brojnih državnih agencija i lavinu sudskih sporova. Uprkos velikim potresima, milijarder i preduzetnik se teško snalazio u nepoznatom okruženju Vašingtona i postigao je znatno manje nego što je priželjkivao.
Dramatično je smanjio svoj početni cilj ušteda — sa dva biliona dolara na jedan, pa potom na 150 milijardi — i sve češće izražavao frustraciju zbog otpora s kojim se suočavao. Povremeno je dolazio u sukob sa drugim visokim funkcionerima Trampove administracije, koji su se opirali njegovim pokušajima da reformiše njihove resore, a istovremeno je bio meta oštrih političkih kritika.
Maskova uloga u službi Trampa je od početka bila zamišljena kao privremena, a on je nedavno nagovijestio da će se vratiti vođenju svojih kompanija, poput proizvođača električnih vozila Tesla i svemirske kompanije SpaceX.
Međutim, zvaničnici administracije su često davali nejasne odgovore o tome kada će se Mask povući sa čela novoformiranog Ministarstva za efikasnost državne uprave (poznatog pod skraćenicom DOGE). On je iznenada saopštio svoj odlazak objavom na društvenoj mreži X, koju i sam posjeduje.
„Kako se moj ugovoreni angažman kao Specijalnog državnog službenika bliži kraju, želim da zahvalim predsjedniku @realDonaldTrump na prilici da smanjim rasipničku potrošnju,“ napisao je Mask. „Misija @DOGE će s vremenom samo jačati, kako bude postajala način funkcionisanja u čitavoj državnoj upravi.“
Jedan zvaničnik Bijele kuće, koji je želio da ostane anoniman, potvrdio je Maskov odlazak.
Mask je svoju odluku objavio dan nakon što je CBS objavio dio intervjua u kojem je kritikovao glavni zakonodavni prijedlog predsjednika Trampa, rekavši da je „razočaran“ onim što predsjednik naziva svojim „velikim, prelijepim zakonom“.
Zakon predviđa kombinaciju poreskih olakšica i pojačanih mjera u oblasti imigracije. Mask ga je opisao kao „masivan zakon o potrošnji“ koji povećava savezni deficit i „potkopava rad“ njegovog Ministarstva za efikasnost državne uprave — DOGE.
„Mislim da zakon može biti ili velik ili lijep,“ rekao je Mask. „Ali ne vjerujem da može biti oboje.“
Tramp je, govoreći iz Ovalnog kabineta u srijedu, branio svoju agendu, ističući osjetljive političke pregovore koji su vođeni oko zakona.
„Nisam zadovoljan određenim dijelovima, ali sam oduševljen drugima,“ rekao je Tramp.
Takođe je nagovijestio da su moguće dodatne izmjene.
„Vidjećemo šta će biti,“ kazao je. „Ima još dosta da se radi.“
Republikanci su nedavno progurali zakon kroz Predstavnički dom, a sada se vodi debata u Senatu.
Maskove zabrinutosti dijele i neki republikanski senatori. „Imam razumijevanja za Ilonovo razočaranje,“ rekao je senator iz Viskonsina Ron Džonson (Ron Johnson).
Govoreći na događaju u Pres klubu Milvokija, Džonson je dodao da je „prilično siguran“ da postoji dovoljno protivljenja da se „uspori ovaj proces dok predsjednik i naše rukovodstvo ne počnu ozbiljno razmišljati“ o smanjenju potrošnje. Dodao je da ne postoji pritisak koji bi Tramp mogao izvršiti na njega da promijeni stav.
Predsjedavajući Predstavničkog doma Majk Džonson (Mike Johnson) zatražio je od senatora da unesu što manje izmjena u zakon, rekavši da su republikanci u Predstavničkom domu postigli „veoma osjetljivu ravnotežu“ koja bi mogla biti narušena velikim izmjenama. Budući da je Dom tijesno podijeljen, moraće ponovo glasati o zakonu kada Senat unese svoje izmjene.
U srijedu je Džonson zahvalio Masku na njegovom doprinosu i obećao da će nastaviti sa daljim rezovima potrošnje, rekavši: „Predstavnički dom je spreman da postupi po nalazima DOGE-a.“
Bijela kuća šalje određeni broj prijedloga za ukidanje prethodno odobrenih izdvajanja Kongresu, kako bi se osnažile neke mjere DOGE-a. Portparol Kancelarije za budžet i upravljanje saopštio je da će paket uključiti i 1,1 milijardu dolara od Javne korporacije za emitovanje, koja finansira NPR i PBS, kao i 8,3 milijarde dolara iz pomoći inostranstvu.
Mask je ponekad djelovao kao da ga je iskustvo rada u državnoj upravi spustilo na zemlju.
„Situacija sa federalnom birokratijom je mnogo gora nego što sam mislio,“ rekao je za Washington Post. „Znao sam da ima problema, ali boriti se za promjene u Vašingtonu je, blago rečeno, borba uzbrdo.“
Nedavno je izjavio i da će smanjiti svoja politička ulaganja, jer „mislim da sam učinio dovoljno.“
Mask je ranije bio vrlo motivisan idejom da preobrazi Vašington. Nakon što je uložio najmanje 250 miliona dolara u Trampovu kampanju, nosio je kapu sa kampanjskim sloganom u Bijeloj kući, organizovao vlastite mitinge i govorio o prekomjernoj potrošnji kao egzistencijalnoj prijetnji. Često je sa oduševljenjem govorio o Trampu.
„Što više upoznajem predsjednika Trampa, sve mi je draži,“ rekao je Mask u februaru. „Iskreno, obožavam ga.“
Tramp mu je uzvratio kompliment, opisavši Maska kao „pravog američkog velikana“. Kada se Tesla suočila sa padom prodaje, pretvorio je prilaz Bijeloj kući u improvizovani salon automobila, kako bi pokazao podršku.
Nije jasno kakav će, ako ikakav, efekat imati Maskovi komentari na zakonodavnu debatu, posebno nakon njegovog odlaska iz administracije. Tokom tranzicionog perioda, kada je njegov uticaj rastao, pomogao je da se stvori otpor prema jednom paketu potrošnje dok je zemlja bila na ivici gašenja federalne vlade.
Njegova najnovija kritika mogla bi osnažiti republikance koji žele veće rezove. Republikanski senator iz Jute Majk Li (Mike Lee) podijelio je na društvenim mrežama tekst Fox Newsa o Maskovom intervjuu i dodao: „Još ima vremena da se to ispravi.“
„Senatska verzija biće agresivnija,“ rekao je Li. „Može biti, mora biti — i biće. U suprotnom, neće biti usvojena.“
Samo dvojica republikanaca — Voren Dejvidson (Warren Davidson) iz Ohaja i Tomas Masi (Thomas Massie) iz Kentakija — glasali su protiv zakona kada je prošle nedjelje bio pred Predstavničkim domom.
Dejvidson je na društvenim mrežama komentarisao Maskove izjave:
„Nadam se da će Senat uspjeti sa Velikim Prelijepim Zakonom tamo gdje je Predstavnički dom propustio priliku,“ napisao je. „Ne očekujte da neko drugi nekad smanji deficit — znajte da je ovaj Kongres već to uradio.“
Kancelarija za budžet Kongresa, u preliminarnoj procjeni, navela je da bi poreske odredbe povećale federalni deficit za 3,8 biliona dolara tokom naredne decenije, dok bi promjene u programima Medicaid, bonovima za hranu i drugim uslugama smanjile potrošnju za nešto više od 1 bilion dolara u istom periodu.
Republikansko rukovodstvo u Predstavničkom domu tvrdi da će povećani privredni rast omogućiti da zakon bude neutralan po deficit, pa čak i da ga smanji, ali nezavisni posmatrači su skeptični. Odbor za odgovoran federalni budžet procjenjuje da će zakon dodati 3 biliona dolara dugu, uključujući kamate, tokom naredne decenije.

Duško Mihailović

Mask napušta Trampovu administraciju

Izvršni direktor kompanije SpaceX Ilon Mask izjavio je da prioritet daje svojoj viziji života na Marsu, dok se njegov angažman u okviru Odeljenja za vladinu efikasnost (DOGE) privodi kraju.
Mask je u intervjuu za Fox News podijelio rezultate istraživanja DOGE tima koji se bavio vladinim "prevarama", a zatim je proširio svoju ideju o kolonizaciji Marsa kao "životnom osiguranju" za čovječanstvo.
- Mars je životno osiguranje. Na kraju će sav život na Zemlji uništiti Sunce. Sunce se postepeno širi, i tako da ćemo na neki način morati da postanemo višeplanetarna civilizacija, jer će Zemlja biti uništena - rekao je Musk u intervjuu, prenosi Tanjug.
Sunce, zvijezda sa poluprečnikom od oko 700.000 kilometara, na kraju će iskoristiti svu svoju energiju i proširiti se u crvenu "džin zvijezdu" kada počne da umire, podaci su američke svemirske agencije NASA.
NASA napominje da bi crvena "džin zvijezda" mogla da postane dovoljno velika da proguta Merkur, Veneru, pa čak i Zemlju, iako naučnici predviđaju da će životni vijek Sunca trajati još oko pet milijardi godina.
Mask je objasnio da njegova vizija za Mars nije samo slijetanje na planetu, postavljanje zastava i ostavljanje otisaka stopala, već je cilj da se stvori "samoodrživi" grad.
- Osnovna tačka na kojoj zavisi sudbina života je to da Mars bude dovoljno samoodrživ i da može da raste samostalno, čak i ako brodovi za snabdijevanje sa Zemlje prestanu da dolaze, bez obzira na to da li je to zbog toga što je civilizacija nestala u nekoj katastrofi ili mirno - rekao je Mask.
Mask je u objavi na mreži X u martu najavio da će "SpaceX Starship" krenuti na crvenu planetu krajem 2026. godine, sa robotom Optimusom.
On je predvidio da bi ljudi mogli da počnu da slijeću na Mars već 2029. godine, iako je 2031. godina vjerovatniji datum.

Mask: Moj prioritet je vizija života na Marsu

Nezavisni sindikat Aerodroma Crne Gore podnio je Specijalnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv izvršnog direktora Aerodroma Crne Gore, Roka Tolića, i direktora Aerodroma Tivat, Ivana Rakočevića, zbog, kako tvrde, zloupotrebe službenog položaja i ozbiljnog ugrožavanja sigurnosti i bezbjednosti vazdušnog saobraćaja.
U prijavi se navodi da su prijavljeni u kontinuitetu donosili odluke suprotne Zakonu o vazdušnom saobraćaju, internim aktima Aerodroma Crne Gore i međunarodnim standardima, čime je stvorena „direktna i realna opasnost“ po sigurnost putnika, posada, zaposlenih i infrastrukture.
Sindikat ističe da radnje prijavljenih ispunjavaju elemente više krivičnih djela iz Krivičnog zakonika, među kojima su zloupotreba službenog položaja, nesavjestan rad u službi i ugrožavanje javnog saobraćaja u vazdušnom saobraćaju.
Kao neposredan povod navodi se raspoređivanje Ljubomira Jovanovića na poziciju šefa smjene u službi prihvata i otpreme, bez obuka i licenci, što je, prema navodima, u suprotnosti s međunarodnim standardima.
Jovanović je, tvrdi sindikat, upozorio rukovodstvo i Agenciju za civilno vazduhoplovstvo na ovaj problem, ali reakcije nije bilo. On je već ranije, 15. avgusta, podnio sopstvenu krivičnu prijavu, kojoj se sindikat sada i formalno pridružuje.
Sindikat tvrdi da postoje osnovane sumnje u koruptivne motive, kao i u odmazdu prema Jovanoviću zbog njegovog političkog djelovanja i sindikalnog angažmana.
U prijavi se navodi da slučaj Jovanovića nije izolovan. Prema tvrdnjama sindikata, više zaposlenih obavlja odgovorne poslove na tivatskom aerodromu bez propisanih licenci i obuka – uključujući šefove smjena, stručnog saradnika u službi prihvata i otpreme, kao i zaposlene na check-in-u i kontroli putnika.
Posebno su istakli i slučaj radnika koji je odbio da upravlja vatrogasno-spasilačkim vozilom bez licence, zbog čega je kažnjen.&nbsp;
- Uprava ga je sankcionisala iako je odbio da ugrozi živote putnika, posada i zaposlenih - &nbsp;navodi se u saopštenju.
Sindikat tvrdi da su na aerodromu korišćene i stepenice za opsluživanje aviona sa neispravnim kočnicama, dok zaposleni, kako kažu, rade duže od zakonom dozvoljenog radnog vremena, bez zaštitne opreme, adekvatnih uslova za rad i čak bez pijaće vode na platformi gdje temperature prelaze 50 stepeni.
Nezavisni sindikat traži od SDT-a da :
- pokrene hitne istražne radnje;
- pribavi kompletnu dokumentaciju o raspoređivanju šefova smjena te check in službenica i stručnog saradnika, bez licenci, pregleda personalne dosijee, odluke direktora, interne propise i izvještaje o licencama;
- sasluša sve odgovorne osobe na aerodromu Tivat i u Centru za obuku ACG
- utvrdi motive i eventualne koruptivne radnje;
- nakon sprovedenog postupka, podigne optužnicu protiv prijavljenih lica za navedena krivična djela
Predmet prijave odnosi se, kako ističu, &nbsp;na zloupotrebu položaja u privrednom društvu od posebnog značaja za Crnu Goru (aerodrom, kao što je opšte poznato, predstavlja stratešku infrastrukturu države i granični prelaz).
- Postupanje prijavljenih lica dovodi u pitanje ne samo sigurnost vazdušnog saobraćaja, već i međunarodni ugled Crne Gore kao članice međunarodnih vazduhoplovnih organizacija. Posljedice mogu imati ozbiljne ekonomske, sigurnosne i reputacione efekte - poručuju iz sindikata.

Nezavisni sindikat Aerodroma podnio krivičnu prijavu SDT-u protiv Tolića i Rakočevića zbog ugrožavanja bezbjednosti vazdušnog saobraćaja

U JU OŠ „Janko Mićunović“ u Moštanici, Nikšić, u toku su radovi na kompletnoj adaptaciji objekta. Projekat uključuje sanaciju krova, zamjenu podova, dijela spoljašnje i kompletne unutrašnje stolarije, zamjenu elektroinstalacija, kao i farbarsko-molerske radove.
Vrijednost radova iznosi 240.000 eura sa PDV-om, a sredstva su obezbijeđena iz tekućeg budžeta Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Ministarka prosvjete, nauke i inovacija, prof. dr Anđela Jakšić-Stojanović, sa sekretarom Markom Sljukićem i Aleksandrom Šipčićem, obišla je radove zajedno sa direktorkom škole Mirjanom Vujičić. Tom prilikom izrazila je zadovoljstvo činjenicom da će učenici konačno imati adekvatne uslove za obrazovanje.
Nakon završetka rekonstrukcije, planirana su i dodatna ulaganja u područnom odjeljenju škole u Kočanima.
Kroz kontinuirana ulaganja u obrazovne ustanove širom Crne Gore, Ministarstvo teži stvaranju savremenih uslova za učenje djece i rad nastavnika.

MPNI: U rekonstrukciju OŠ „Janko Mićunović“ uloženo 240.000 eura

Književnik i prevodilac Sreten Perović (1932–2025) preminuo je danas u 94. godini, saopšteno je iz Crnogorskog PEN centra.&nbsp;
„Pjesnik, dramski pisac, esejista, prevodilac, književni istoričar i kritičar, antologičar, teatrolog i enciklopedista, Sreten Perović bio je jedan od vodećih crnogorskih intelektualaca, začetnik poslijeratne književne i pozorišne kritike, pokretač kapitalnih izdavačkih edicija, beskompromisni borac za afirmaciju crnogorskoga identiteta, a pripada i najužemu krugu utemeljitelja savremene književne, jezičke i kulturne montenegristike“, saopštili su iz PEN centra.
Podsjećaju da je Perović bio dugogodišnji generalni sekretar i predśednik ove organizacije.
- Perović je rođen u Gornjoj Gorici 15. februara 1932. godine. Gimnaziju je završio u Titogradu, a Jugoslovensku i svjetsku književnost na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Za vrijeme studija jedan je od pokretača i urednika književne revije Vidici (1953) i predśednik Književnoga kluba studenata Beogradskog univerziteta (1954). Nakon okončanja studija radio je kao profesor književnosti u titogradskoj Srednjoj tehničkoj školi (1956–1961), a istovremeno je bio i glavni urednik časopisa Susreti (1957–1962) - navodi se u saopštenju PEN centra.
Napominju da je u titogradskom izdavačko-štamparskom preduzeću Grafički zavod od januara 1963. urednik više edicija i odgovorni urednik edicije „Luča“, antologijske biblioteke crnogorske književnosti, u okviru koje je od 1963. do 1987. godine publikovano 71 izdanje (od planiranih 100) najznačajnijih djela klasične i savremene crnogorske književnosti.&nbsp;
- Za koncipiranje edicije „Luča“ njeni urednici, Milorad Stojović, Branko Banjević i Sreten Perović dobili su 1970. godine Trinaestojulsku nagradu - ističe se u saopštenju PEN centra.
Navode da je od 1975. do 1981. odgovorni urednik i direktor Izdavačke djelatnosti NIO Pobjeda, a zatim glavni urednik, zamjenik direktora (1981–1983) i direktor (1983–1991) Leksikografskoga zavoda Crne Gore i glavni urednik za oblast Kultura i prosvjeta u projektu Enciklopedije Crne Gore.&nbsp;
- Od početka 90-ih godina XX vijeka jedan je od osnivača crnogorskih kulturnih i naučnih institucija koje su se oprle kolonijalnim i anticivilizacijskim pokušajima satiranja crnogorske kulture i identiteta – Crnogorskoga društva nezavisnih književnika, Matice crnogorske, Crnogorskoga PEN centra i Dukljanske akademije nauka i umjetnosti. Bio je generalni sekretar, a potom i višegodišnji predśednik Crnogorskoga PEN centra.&nbsp;
Bio je više od tri decenije pozorišni kritičar Susreta i Pobjede, a od velikoga je značaja i njegov rad na prevođenju i prepjevavanju makedonske poezije.Objavio je dvadesetak knjiga lirske poezije, četiri knjige iz domena književne istorije i kritike, četiri teatrološke knjige, priredio desetak, a uredio na stotine izdanja te objavio nekoliko desetina knjiga prijevoda i prepjeva. Kao pjesnik zastupljen je u brojnim antologijama i prevođen na tridesetak jezika. Preminuo je u Podgorici 17. avgusta 2025.
Dobitnik je brojnih nacionalnih i internacionalnih nagrada i priznanja, poput Prve nagrade Udruženja književnika Crne Gore (1958), Trinaestojulske nagrade (1961. i 1970), Nagrade Željezare Sisak (1976), Nagrade „Risto Ratković“ (1976), Nagrade Udruženja književnika Crne Gore za knjigu godine (1977), Ordena rada sa zlatnim vijencem (1981), Decembarske nagrade Oslobođenja Titograda (1986), visokoga internacionalnog priznanje Književno žezlo s promocijom u zvanje Počasni građanin grada Skoplja (2004), Nagrade Udruženja prevodilaca Crne Gore (2005), Internacionalne nagrade za poeziju Evropskog fonda i Internacionalne akademije „Mihai Eminescu“ (2012), Zlatne medalje „Blaže Koneski“ Makedonske akademije nauka i umjetnosti (2013), Povelje za poseban doprinos montenegristici Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (2019)...&nbsp;
Perović je bio jedan od utemeljivača i predśednik Dukljanske akademije nauka i umjetnosti, inostrani član Makedonske akademije nauka i umjetnosti, inostrani član Mediteranske akademije „Braća Miladinovci“, počasni član Internacionalne akademije „Mihai Eminescu“ u Rumuniji, inostrani član Italijanske arheološke (istorijske) akademije i redovni član Evropske akademije nauka, umjetnosti i književnosti (Pariz). Moldavski Univerzitet evropskih studija političkih i ekonomskih nauka „Konstantin Stere“ iz Kišinjeva dodijelio mu je 2014. godine zvanje Doctor Honoris Causa.
Od osnivanja Crnogorskoga PEN centra Sreten Perović je bio jedna od njegovih pokretačkih snaga. Inicirao je brojne aktivnosti, pisao saopštenja i promemorije, organizovao naučne skupove i okrugle stolove, intenzivno komunicirao s predstavnicima Internacionalnoga PEN centra i drugih PEN centara, učestvovao na kongresima i skupovima PEN asocijacije, uvijek neumorno radeći na afirmaciji crnogorske književnosti te na odbrani prava na postojanje crnogorskoga jezika i kulture. Zajedno s Momirom Markovićem priredio je vrijednu publikaciju dokumenata Crnogorskoga PEN centra „Dosije 1993–1997“. Kad je 2020. godine – nakon što je poslije smrti Mladena Lompara pasiviziran rad ustanove – Crnogorski PEN centar obnovi svoje djelovanje, među onima koji su snažno podržali novu fazu u razvoju institucije bio je Sreten Perović.
Neka mu je vječna slava i hvala! - zaključuju u saopštenju.

Preminuo Sreten Perović

Novi protest građana i studenata u blokadi novosadskih fakulteta zakazan je za večeras, 17. avgusta u Novom Sadu.
Okupljanje je u 20 časova kod Rektorata.
- Smeće koje je ostalo juče, večeras iznosimo do kraja. Oni misle da nas mogu uplašiti, ali svaki pritvor rađa novu slobodu, a svaki udar policije još jaču odlučnost! Mi smo narod i svuda smo. Njih je malo i sklanjaju se u mrak. Novi Sad večeras ponovo diše. Borba traje, sloboda se ne odlaže. Večeras čistimo ponovo - poručili su studenti u blokadi, prenosi 021.rs.
Protesti su ekslirali nakon napada pristalica SNS na građane u Vrbasu i Bačkoj Palanci, a prethodno i u Bačkom Petrovcu.
Kako prenose, u srijedu su se učesnici protesta sukobili sa pristalicama SNS ispred prostorija te stranke na Bulevaru oslobođenja. Na građane je bacana pirotehnika od strane pristalica SNS, a na ulicama su viđeni i batinaši u fantomkama i sa letvama. Veče je obilježio i zastavnik Vojske Srbije koji je bio u prostorijama stranke jer je čuvao predsjednika SNS Miloša Vučevića, a koji je potegao pištolj na građane.
U četvrtak su ruinirane prostorije SNS na tri lokacije u Novom Sadu, ali ovaj put policija se pojavila tek na trećoj lokaciji i intervenisala. U četvrtak nije bilo pristalica SNS kod prostorija te stranke.
U petak je protest bio relativno miran, da bi u subotu građani išli do prostorija Pokreta socijalista Aleksandra Vulina i prostorija Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja. Kod Vulinove stranke su razbijeni prozori, bačena farba i ispisane poruke, a kod Šešeljeve je spaljena zastava SRS, razbijena su stakla i gađan veliki pano sa likom Šešelja. Nakon toga je policija potisla učesnike protesta sve do kampusa.

Studenti najavili novi protest u Novom Sadu: "Večeras čistimo"

Zaposleni u IT sektoru u Opštini Tivat Đuro Grubišić, inače sestrić poslanika Vladimira Dobričanina, prijavljen je nadležnima pod sumnjom da je hakovao čitav opštinski sistem izrevoltiran procedurom za provjeru njegovog dugotrajnog bolovanja, saznaje Portal ETV.
Izvori Portala ETV kažu da je Grubišić na bolovanju bio duže od godinu, te da je razočaran činjenicom da predsjednik Opštine Željko Komnenović nije zaustavio proceduru koja je protiv njega pokrenuta, hakovao čitav opštinski IT sistem koji je, inače, vodio sa bolovanja.
Prema našim informacijama, sve je uništeno - trezor ruiniran, u arhivi nema jednog dokumenta za posljednjih godinu i po.
Komnenović nije htio da komentariše ovaj slučaj, a jedino što nam je rekao je da je tužilačko-policijska istraga u toku.
To nam je potvrđeno i u kotorskom ODT-u.
- O navedenom događaju je obaviješten dežurni tužilac ovog tužilaštva od strane UP OB Tivat koji je naložio preduzimanje određenih radnji, kako bi se utvrdilo da li u postupanju bilo kog lica ima elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti - naveli su u kotorskom ODT-u odgovarajući na pitanja Portala ETV.
Ipak, više detalja o istrazi zvanično nijesu mogli da saopšte.
- Radi zaštite od objelodanjivanja podataka koji se odnose na sadržinu preduzetih radnji u pretkrivičnom postupku i dokaza prikupljenih izviđajem, nijesmo u mogućnosti da Vam odgovorimo koje su radnje preduzete, koje ćemo eventualno preduzeti, te o sadržini prikupljenih dokaza - dodali su u kotorskom ODT-u.
Uprava policije do objave ovog teksta nije odgovarala na pitanja Portala ETV povodom ovog slučaja.

Odmazda za provjeru bolovanja: Grubišić navodno hakovao opštinski IT sistem jer Komnenović nije spriječio pokretanje procedure protiv njega

Goran Jokić ipak neće biti ,,žrtvovan” radi opstanka drugih policijskih čelnika. Prema informacijama Televizije E, nije uspio plan ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića da natjeraju načelnika regionalnog policijskog centra ,,Centar” da podnese ostavku i da se na taj način ,,zatvori priča” oko traženja odgovornosti ljudi iz vrha sektora bezbjednosti. &nbsp; Pritisak javnosti i traženje ostavki je, nakon drugog masovnog zločina na Cetinju i 13 žrtava postao jak, a gotovo neidržljiv poslije dva ubistva u Podgorici – Igora Nedovića, u sred dana, 16. jula u Staroj varoši i Ivana Milačića, 20. jula uveče, dvjesta metara od zgrade Uprave policije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250815190824_6539eaaa1f2504b4897ff06f56bf42a90298f38fb6318561e880ac7b01712359.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250815190824_6539eaaa1f2504b4897ff06f56bf42a90298f38fb6318561e880ac7b01712359" data-rendition-name="original" width="1080" height="810" loading="lazy" alt="UZNEMIRENJE U CRNOJ GORI: Detalj istrage nakon ubistva Ivana Milačića"> <figcaption>UZNEMIRENJE U CRNOJ GORI: Detalj istrage nakon ubistva Ivana Milačića(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Uz sve to, bahato postupanje, fizičko maltretiranje i nezakonita upotreba biber spreja prema građanima koji su protestovali u podnožju vile ,,Gorica” zbog dodjele kontoverznih Trinaestojulskih nagrada, dodatno je urušilo pozicije čelnika bezbjednosnog sektora. Uz sve to, policija nije uspjela da se nosi sa problemom protesta i blokade saobraćaja na Kruševom ždrijelu, pa su u vrhu parlamentarne većine zatražili hitan odgovor na kriznu situaciju. &nbsp;&nbsp; <h2>TENZIJE IZA ZATVORENIH VRATA &nbsp;</h2> Zato su Šćepanović i Šaranović pokušali da Jokića ubijede na odstupanje sa mjesta načelnika, uz obećanje neke savjetničke pozicije. &nbsp; U dva navrata vođeni su vrlo tenzični razgovori, kaže za Televiziju E i Portal ETV vrlo upućeni sagovornik iz vrha Ministarstva unutrašnjih poslova. Napominje da je Šćepanović tražio od Jokića da sam podnese ostavku, a da će mu se kasnije garantovati neko savjetničko mjesto u bezbjednosnom sektoru. &nbsp; - Očito da Šćepanović nije imao snage da iskoristi ovlašćenja, smijeni Jokića i postavi novog načelnika regionalnog centra ,,Centar” – zaključuje izvor iz MUP-a. &nbsp;&nbsp; <h2>JOKIĆEV ,,POLITIČKI ŠTIT”</h2> Nije samo nedostatak hrabrosti paralisao Šćepanovića. &nbsp; Goran Jokić je imao politički štit: jaku podršku članova uže porodice koji imaju politički uticaj preko srpskih stranaka na parlamentarnu većinu. &nbsp; Jokićev rođeni brat, Danilo Jokić, nekadašnji direktor Doma zdravlja u Podgorici, je predsjednik Izvršnog odbora Ujedinjene Crne Gore Gorana Danilovića, koja je članica vladajuće koalicije ,,Za budućnost Crne Gore”. A, rođena sestra Gorana Jokića je Željka Savković, nekada predvodnica bunta majki sa troje i više djece, nakon smrti čelnika Radničke partije Janka Vučinića, kratko je bila i poslanica u crnogorskom parlamentu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250815190824_820cbae9edda5f6a16bf476421d9367a464626716c14bbd7de982c492d328532.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250815190824_820cbae9edda5f6a16bf476421d9367a464626716c14bbd7de982c492d328532" data-rendition-name="original" width="1080" height="661" loading="lazy" alt="SPREMAN DA ZAŠTITI BRATA: Dejan Jokić, funkcioner Ujedinjene Crne Gore Gorana Danilovića"> <figcaption>SPREMAN DA ZAŠTITI BRATA: Danilo Jokić, funkcioner Ujedinjene Crne Gore Gorana Danilovića(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Osim bliske rodbine, i sam Jokić je prilično zadužio srpske stranke koje kontrolišu parlamentarnu većinu: pokazao je maksimalnu privrženost odbrani lika i djela klerikalne vlasti. &nbsp; I to se najbolje moglo vidjeti 5. septembra 2021. godine, na Kruševom ždrijelu. &nbsp; <h2>NAREDBA ZA BELVEDER</h2> ,,Kreni odmah. Bolje mi njih nego oni nas. Možda oni nas napadnu. Ko zna što spremaju!” <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DInueQFiF4DE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Brojni portali su, uz snimke sa Belvedera, objavili tonski zapis na kojem se čuje ova komanda. Glas koji se čuje iz komunikacije radio vezom je - Gorana Jokića. Snimak je od 5. septembra 2021. godine i čuje se kako Jokić komanduje napad na barikade na Kruševom ždrijelu iako su se građani - koji su dan ranije protestvovali zbog ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića – već razilazili i kretali prema Cetinju.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250815200812_fc38c4f7-b2f6-46b7-9124-319faa3c8c84.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250815200812_fc38c4f7-b2f6-46b7-9124-319faa3c8c84" data-rendition-name="original" width="1600" height="800" loading="lazy" alt="Belveder Dvorski trg 4. septembar 2021."> <figcaption>PREKOMJERNA UPOTREBA SILE: Policija na Dvorskom trgu 4. septembra 2021.(Photo: Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Uprkos svemu, policijski starješina Jokić komanduje upotrebu svih sredstava prisile, iako za tim nije bilo potrebe. Tog dana je Cetinje zasuto ogromnom količinom bombi suzavca, a jake policijske snage su u više navrata i fizički nasrnuli na demonstrante, čak je zabilježena i upotreba gumenih metaka. &nbsp; - U akciji crnogorske policije 5. septembra 2021. godine na Cetinju, kada je nasilno razbijen građanski protest protiv ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića u Cetinjskom manastiru, došlo do prekomjerne upotrebe hemijskih sredstava, ali i prekoračenja nadležnosti pojedinih policijskih funkcionera i službenika – zapisala je 6. septembra 2022. godine novinarka Kaćuša Krsmanović, tadašnja urednica u dnevnom listu Pobjeda. &nbsp; <h2>NAGRADE ZA ZLOUPOTREBU OVLAŠĆENJA</h2> Umjesto sankcija, tadadašnja Vlada Zdravka Krivokapića je nagradila medaljama pojedine policisjke službenike, među njima i Jokića, a izdvojeno je skoro milion eura za sve policajce koji su bili 4. i 5. septembra u akciji na Cetinju. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250815190832_e884d6665dd32d378b223e4faa2eff2053985a88f406c94e4e99bf14a8629fd2.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250815190832_e884d6665dd32d378b223e4faa2eff2053985a88f406c94e4e99bf14a8629fd2" data-rendition-name="original" width="1600" height="1064" loading="lazy" alt="NAGRADE I NAKNADE ZA NEZAKONITO POSTUPANJE: Zdravko Krivokapić i nagrađeni policajci"> <figcaption>NAGRADE I NAKNADE ZA NEZAKONITO POSTUPANJE: Zdravko Krivokapić i nagrađeni policajci(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Svi ovi podaci govore da Goran Jokić uživa punu podršku vrha parlamentarne većine i da su Danilo Šaranović i Lazar Šćepanović precijenili svoje mogućnosti kada su pokušali da ga nagovore da odstupi sa načelničkog položaja. &nbsp; Nijesu pomogle čak ni prijetnje da će se, ako sam ne podnese ostavku, pokrenuti provjere porijekla Jokićeve višemilionski vrijedne uimovine u naselju Dobre vode kraj Bara, &nbsp;restorana ,,Radgost” u Podgorici, kao i porijeklo novca za kupovinu više nekretnina u Podgorici. &nbsp; Jokić je, ipak, ostao ,,nedodirljiv” za Šaranovića i Šćepanovića. I to može biti signal, prevashodno za ministra unutrašnjih poslova iz redova Demokrata da će, ukoliko neko bude plaćao ceh, najozbiljniji kandidat biti – ne policijski starješina Goran Jokić – nego možda baš ministar Danilo Šaranović.

Neuspio manevar Šaranovića i Šćepanovića: Jokić je ,,nedodirljiv”

Funkcioner Demokratske Crne Gore Boris Bogdanović nastavio je i u svom drugom današnjem regovanju sa ličnim diskvalifikacijama i uvredama na račun advokata Veselina Radulovića, reagujući na njegovu prethodnu opasku o Bogdanovićevoj sa čuvenog Megatrenda.
U najnovijem saopštenju Bogdanović Radulovića optužuje da nastupa „u maniru partije koja je bezbjednosni sektor pretvorila u ekspozituru kavačkog i škaljarskog klana“, naziva ga „portparolom grupice opskurnih diletanata“, „političkim mišem“ i „čovjekom bez kičme“ koji „bespogovorno izvršava naloge svojih zaštitnika“.
- Kada mu ponestane argumenata, poseže za starim, izlizanim repertoarom etiketa o plagijatima, kupljenim diplomama i drugim bljuvotinama, svojstvenim onima koji, poput političkih miševa, progovore tek onda kada ih mafija nagazi i pošalje na zadatak. To su ljudi bez kičme – napisao je, između ostalog Bogdanović u „reagovanju“.
Generalni sekretar i šef Kluba poslanika Demokrata bijesno je reagovao danas nakon najave Radulovića za Portal ETV da će podnijeti krivične prijave protiv ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i direktora policije Lazara Šćepanovića nakon što su uručena rješenja o suspenziji dugogodišnjem službenku nikšićke policije Darku Mađariću i pokretanju disciplinskog postupka protiv bivšeg načelnika nikšićkog Centra bezbjednosti Tihomira Goranovića.
Radulović je stave da se, pod izgovorom vetinga, sprovodi obračun sa policajcima koji ne odgovaraju rukovodstvu bezbjednosnog sektora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fradulovic-podnijecu-krivicne-prijave-protiv-saranovica-i-scepanovica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bogdanović je, očigledno iziritiran ovakvom najavom, u prvom reagovanju optužio Radoluviča da „prijeti“ iznoseći salvu uvreda na račun advokata.
Radulović je odgovorio da o ozbiljnim pitanjima ne može polemisati sa Bogdanovićem koji je diplomu sa „čuvenog“ Megatrenda dobio sa 35 godina, što je očito dodatno iznerviralo Bogdanovića pa je u javnost plasirao novi politički pamflet - &nbsp;bez konkretnih dokaza, ali sa obiljem teških riječi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 61.8523%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fbogdanovic-sasuo-optuzbe-na-racun-radulovica-mi-nijesmo-sluge-vasih-gazda-pa-da-se-uplasimo-kad-zaprijetite&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fradulovic-o-ozbiljnim-pitanjima-ne-mogu-polemisati-sa-bogdanovicem-koji-je-diplomu-sa-cuvenog-megatrenda-dobio-sa-35-godina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Bogdanović nastavio sa uvredama na račun advokata – zasmetala mu opaska o diplomi Megatrenda

Vatrogasci Crne Gore uputili su otvoreno pismo premijeru Milojku Spajiću, direktoru Direktorata zaštite i spašavanja Miodragu Bešoviću i ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću ukazujući da, između ostalog, za izgaranje na požarištima svih ovih dana i rizikovanje sopstvenih života, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava. Jasno su poručili da će znati da se izbore za svoja prava i status koji im pripada, te da su na tu borbu spremni.
Konstatujući da je Bešović šest godina na poziciji direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje pitali su ga osjeća li bar malo odgovornosti za stanje u tom sistemu.
- Šest godina je problem 50000 eura da se osposobe helikopteri kako bi bili operativni za gašenje požara. Nijeste bili u stanju šest godina da servisirate i registrujete avione za gašenje požara. Sa budžeta napaćene Crne Gore se daje preko 200 plata zaposlenima u direktoratu na čijem ste čelu. Od svih zaposlenih je samo 10-15 operativaca, a ostalo službenici po kancelarijama, koji ne znaju što im je posao - naveli su vatrogasci u otvorenom pismu u koji je dostavljen Portalu ETV.
Upravo ti, kako su kazali, stručnjaci iz kancelarija se usuđuju da prave zakon koji tretira prava vatrogasaca - ljudi koji ginu na terenu i spašavaju imovinu i živote građana.
- Kaži, Bešoviću, kao jako stručno lice ko su oficiri za vezu sa stranim timovima trenutno u Crnoj Gori. Naravno da i to rade vatrogasci, kako ne bi vaši zaposleni iz kancelarija izlazili na ove visoke temperature i bili izloženi bilo kakvom riziku – dodali su oni.
Pitali su ga smatra li i on da je kompetentan i kadar da zajedno sa ljudima iz kancelarija napravi dobro zakonsko rješenje za vatrogasce.
- Smatrate li da sa sigurnošću znate šta pogađa tu ranjivu kategoriju zaposlenih, kojima je startna zarada 678 eura? Naravno da vas to suštinski ne interesuje, ili vas interesuje isto koliko opremljenost i uniformisanost tih ljudi... Ili vas sve to interesuje koliko i helikopteri i protivpožarni avioni – dodali su oni.
Ocijenili su da je samo nastavio po starom.
- Umjesto da se konačno status crnogorskih vatrogasaca riješi na najbolji mogući način za njih, i njihove porodice, vi nastavite po starom da sistem zaštite i spašavanja tumara i nazaduje, a Vama i vašim službenicima iz kancelarija preporučujemo da nastavite da obilazite najskuplje svjetske destinacije, i želimo vam da se što lakše prilagođavate različitim vremenskim zonama. Nemojte ni slučajno ni Vi ni ministar (Danilo) Šaranović pomisliti da sneste odgovornost zato što sistem ne funkcioniše, i što je veliki broj naših građana ostao bez krova nad glavom – poručili su oni ironično.
Uputili su i otvorenu molbu svim poslaničkim klubovima da se u što kraćem roku pristupi izmjenama zakonskog rješenja o zaštiti i spašavanju i da se konačno vatrogascima-spasiocima da status kakav zaslužuju.
- Da ti ljudi mogu da sa svojim porodicama žive normalno od svog rada, da im se stvori zakonska mogućnost za uvećanje koeficijenata za obračun zarada, jer njihova žrtva to zaslužuje – navelis u oni.
Cijela crnogorska javnost, kako su podvukli, bi trebalo da zna da vatrogasci koji izgaraju na požarištima sve ove dane rizikujući svoje živote, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava.
- Uprkos činjenici da gotovo nedelju dana ne miču mlaznice iz ruku, a spavaju na zgarištima – ukazali su vatrogasci.
U konačnom bi, cijene oni, i premijer Milojko Spajić trebalo da bez odlaganja učini sve iz svoje nadležnosti da preispita rad Direktorata za zaštitu i spašavanje i pomogne da vatrogasci dobiju status kakav zaslužuju.
- Status kakav vatrogasci imaju u cijelom svijetu, sem kod nas – dodali su oni.
Biti vatrogasac je, poručuju oni, čast.
- Pomagati drugim ljudima rižikujući svoj život je hrabrost i nešto što društvo ne smije da zanemari. To su ljudi koji za svoj radni vijek nemaju mogućnost da sa svojim porodicama idu na ljetovanje, koji nikada nijesu mirni, i izloženi su stresu 24 sata dnevno - jer nikada se ne zna kakav poziv za pomoć može da uslijedi. Oni moraju biti tu, spremni da odgovore svim izazovima – ukazali su u otvorenom pismu.
Vrlo često, kažu, lokalne uprave čine sve, ali su zbog birokratije i monopola koji drži Direktorat za zaštitu i spašavanje, nemoćne da poboljšaju status vatrogasaca.
- Zvanje vatrogasac spasilac je definisano zakonom kao posebno zvanje, kao takvo postoji i u zakonu o zaradama u javnom sektoru, pa je u odnosu na zarade vazrogasaca spasilaca, kao posebno zvanje lako zakonski djelovati na uvećanje koeficijenata, upravo onako kako se uvećavaju zarade javnim funkcionerima i poslanicima – naveli su oni.
Izguraće, decidni su, sve što se postavi kao izazov - pa i ovu požarnu sezonu.
- Ali isto tako obećavamo da ćemo znati da se izborimo za naša prava i status koji nam pripada. Svi vatrogasci u Crnoj Gori kao i naš komandni sastav smo spremni i na tu borbu. Očekujemo hitnu reakciju svih političkih aktera, uz uvažavanje mišljenja vatrogasaca, a ne nikako ljudi iz kancelarija – zaključili su vatrogasci.

Vatrogasci pisali Spajiću, Bešoviću i Šaranoviću: Za izgaranje na požarištima nemamo plaćen prekovremeni rad, spremni smo na borbu za svoja prava i status

Tag: ilon-mask