Američki milijarder i vlasnik kompanija "Tesla" i "SpaceX" Ilon Mask izjavio je da je spreman da plati troškove odbrane svima koji "govore istinu" o osuđenom seksualnom prestupniku Džefriju Epstinu i zbog toga se suoče sa tužbama.
Maskova izjava uslijedila je nakon objavljivanja novog promotivnog videa u kojem se pojavljuju žrtve seksualnih zločina za koje je optužen pokojni finansijer Džefri Epstin, prenosi Forbs.
Mask je reagovao na objavu američkog političkog komentatora Meta Volša, koji je doveo u pitanje motive žrtava i pozvao ih da javno iznesu imena navodnih zlostavljača bez straha od tužbi.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Mask ponudio da plati troškove odbrane svima koji budu tuženi zbog izjava o Epstinu

Tehnološke kompanije neće uticati na volju španske vlade da zabrani mladima pristup društvenim mrežama, izjavio je u četvrtak premijer Pedro Sančez, optužujući "tehnološke oligarhe" za širenje laži o Španiji.
Osnivač Telegrama Pavel Durov se pridružio Ilonu Masku u kritici planova Sančeza da zabrani pristup društvenim mrežama osobama mlađim od 16 godina i da proziva izvršne direktore zbog govora mržnje na njihovim platformama.
Španija se pridružuje zemljama poput Velike Britanije, Grčke i Francuske koje razmatraju strožiji pristup društvenim mrežama, nakon što je Australija u decembru postala prva zemlja koja je zabranila pristup tim platformama djeci mlađoj od 16 godina.
- Demokratija očigledno neće biti pod uticajem tehnoloških oligarha algoritma. Juče su se obratili milionima ljudi putem svojih platformi da šire laži - rekao je Sančez na događaju u Madridu.
Durov je u poruci na Telegramu naveo da bi predloženi zakon u Španiji primorao platforme društvenih mreža da prikupljaju podatke o svim korisnicima i omogućio vladama da kontrolišu šta korisnici vide. Dan prije, Mask je na svom Iks (X) profilu objavio da je Sančez "tiranin i izdajnik španskog naroda".
Španska vlada je saopštila da Durovova poruka svim španskim korisnicima Telegrama pokazuje hitnu potrebu za regulisanjem društvenih mreža i aplikacija za razmjenu poruka kako bi se građani zaštitili od obmanjujućih informacija.
Sančez kritikuje tehnološke platforme od početka prošle godine, kada je predložio ukidanje anonimnosti na društvenim mrežama i povezivanje podataka korisnika s zajedničkim EU identitetom u digitalnom novčaniku.

Sančez optužio Maska i Durova da šire laži o Španiji: Demokratiju neće zaustaviti tehnološki oligarsi

Milijarder Ilon Mask ponovo je promijenio izjave o svom odnosu sa Džefrijem Epstinom, osobom koja se dovodi u vezu sa teškim seksualnim zločinima.
Mask je ranije negirao da je ikada želio da ode na Epstinovo privatno ostrvo, kao i da je imao bilo kakav kontakt s njim. Međutim, dokumenti iz Epstinovih spisa, koji su objavljeni krajem januara, pokazuju da su njih dvojica komunicirali u više navrata.
U jednom od mejlova Mask pita Epstina kada može da dođe na ostrvo, kao i kojim danima su, kako je naveo, "najluđe zabave".
Nakon objave dokumenata Mask je tvrdio da navodi iz mejlova ne znače da je zaista planirao odlazak. Sada je, međutim, priznao da je razmišljao o tome, ali insistira da nikada nije otišao.
To je naveo u raspravi sa Ridom Hofmanom, jednim od osnivača LinkedIna, koji je u prošlosti boravio na Epstinovom ostrvu.
- Postoji ogromna razlika: ti si otišao na ostrvo, a ja nisam. Ti si tamo bio više puta. Prvi put je možda bila greška, ali svaki sljedeći nije. Mejlovi pokazuju da očigledno nisam mislio da se dešava nešto loše, jer sam razmišljao o odlasku isključivo sa svojom tadašnjom suprugom Talulom Rajli - napisao je Mask.
Američki milijarder i vlasnik kompanije Tesla u proteklom periodu objavio je veliki broj poruka u kojima negira bilo kakve veze s Epstinom. Ipak, iz mejl prepiske je jasno da su komunicirali, kao i da su se sastajali u Njujorku.
Mask je tokom javnog sukoba s predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država Donaldom Trampom objavio da "on ne želi objavu Epstinovih dokumenata jer se u njima spominje". Tu objavu je kasnije obrisao, nakon što su se njih dvojica politički pomirili.

Mask ponovo mijenja priču o Epstinu: "Htio sam da idem na ostrvo, ali "samo sa suprugom"

Ilon Mask i njegova kompanija "SpaceX" zatražili su izgradnju konstelacije koja je 100 puta veća od broja satelita koji su trenutno u orbiti.
"SpaceX" je podnio zahtjev Federalnoj komisiji za komunikacije (FCC) za lansiranje milion satelita namijenjenih stvaranju "orbitalnog podatkovnog centra". Ovo nije prvi put da su se pojavile informacije o Maskovim planovima za izgradnju orbitalnog podatkovnog centra, kako su to naveli izvori iz kompanije nakon vijesti da se izvršni direktor navodno priprema za javno predstavljanje SpaceX-a.
Prema podnesku koji je uočio PCMag, ovaj podatkovni centar bi radio na solarnu energiju i pružao računarski kapacitet za potrebe vještačke inteligencije.
"SpaceX" traži "raspoređivanje sistema do milion satelita, koji bi radili unutar uskih orbitalnih ljuski koje se protežu do 50 km svaka", kako je detaljno navedeno u podnesku. Prema SpaceX-ovom podnesku, "orbitalni podatkovni centri su najefikasniji način za zadovoljavanje rastuće potražnje za računarskom snagom vještačke inteligencije", jer koriste "solarnu energiju uz male operativne troškove i troškove održavanja".
Da bi se stekla predstava o astronomskom broju satelita za koje SpaceX traži dozvolu, recimo da je kompanija nedavno dostigla prekretnicu lansiranja 11.000 Starlink satelita. Međutim, u orbiti ih nema toliko jer se sa satelitima mogu pojaviti problemi, ali neslužbena veb stranica koja prati Starlink statistiku, tvrdi da je u orbiti od 30. januara 2026. godine bilo više od 9.600 satelita.
FCC će vjerovatno smanjiti broj koji SpaceX traži u svom podnesku, kao što je savezna agencija učinila i u prošlosti. Ranije ovog mjeseca, FCC je odobrio SpaceX-ov zahtjev za raspoređivanje još 7.500 Starlink satelita, nakon 7.500 lansiranih 2022. godine, eđutim, to je mnogo manje od skoro 30.000, koliko je SpaceX prvi put tražio 2020. godine.

"SpaceX" želi lansirati milion satelita za potrebe vještačke inteligencije

Američki milijarder Ilon Mask često na svom profilu na društvenoj mreži X, koja je u njegovom vlasništvu, kritikuje evropske države zbog „masovnih migracija“, a sada mu je stigao i odgovor premijera Španije Pedra Sančeza.
Mask je na mreži X podijelio objavu u kojoj je oštro kritikovao Španiju zbog odluke da 500.000 migranata dobije legalni status.
Sančez je ubrzo odgovorio na Maskovu objavu i tom prilikom podsjetio na njegov dugogodišnji san o kojem često govori u javnosti.
- Mars može čekati, ali humanost ne može - kratko je napisao Sančez u odgovoru koji je ubrzo postao viralan.
Vrijedi istaći da je Sančez jedan od rijetkih evropskih lidera koji je stao uz migrante, uprkos čestim napadima drugih političara koji se identifikuju s radikalnom desnicom.
Čak su i neki lideri stranaka koje pripadaju političkoj ljevici promijenili stav prema migracijama pod pritiskom javnosti, ali je Sančez ostao pri svojim uvjerenjima, što potvrđuje i ovaj potez.
S druge strane, Mask na svom profilu često kritikuje stanje u evropskim državama, a većinu problema na Starom kontinentu povezuje s migrantima.

Premijer Španije odgovorio Masku na kritike zbog davanja papira migrantima: Mars može čekati, humanost ne može

Evropska komisija je pokrenula novu istragu protiv platforme Iks u okviru Zakona o digitalnim uslugama (Digital Services Act). Istovremeno je proširena i istraga koja je protiv ove kompanije otvorena još u decembru 2023. godine.
Nova istraga treba da utvrdi da li je Iks, prije nego što je počeo da koristi Grok na svojoj platformi u Evropskoj uniji, razmotrio moguće posljedice i preduzeo mjere da spriječi širenje štetnog i nelegalnog sadržaja.
Komisija posebno ispituje da li su se na platformi pojavljivali manipulisani seksualno eksplicitni sadržaji i materijali koji mogu predstavljati seksualno zlostavljanje djece.
Prema navodima Evropske komisije, postoje indicije da se takav sadržaj već pojavljivao, zbog čega su korisnici u Evropskoj uniji mogli biti izloženi ozbiljnoj šteti. Zbog toga će Komisija provjeriti da li je Iks postupio u skladu sa pravilima i da li je na vrijeme procijenio moguće probleme, kao i da li je o tome obavijestio Evropsku komisiju prije nego što je Grok uveden.
Pored toga, Komisija je proširila postojeći postupak kako bi dodatno provjerila kako Iks bira i preporučuje objave koje korisnici vide, odnosno da li je razmotrio posljedice promjena u načinu na koji se sadržaj prikazuje, uključujući prelazak na sistem koji koristi Grok.
Evropska komisija navodi da će istragu voditi prioritetno, uz napomenu da njeno pokretanje ne znači da je odluka već donijeta.

Evropska komisija pokrenula novu istragu protiv Iksa zbog Groka

Roboti i vještačka inteligencija uspjeće da zadovolje sve ljudske potrebe u skorijoj budućnosti, saopštio je najbogatiji čovjek Ilon Mask i dodao da će u svijetu biti više robota nego ljudi, kao i da će svaki čovjek imati ili željeti da ima jednog.
- To znači da u jednom trenutku nećete moći ni da smislite šta da tražite od robota. Biće takvo obilje dobara i usluga - rekao je Mask u razgovoru sa kopredsjedavajućim Upravnog odbora SEF Larry Fink u okviru Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu.
Na pitanje kako u takvom scenariju vidi svrhu ljudskog postojanja, Mask je rekao da je nemoguće obilje za sve, ali da je on, uprkos tome, veoma optimističan, prenosi B92.
- Mislim da će svako na zemlji imati jednog humanoidog robota i željeti jednog. Ko ne bi želeo robota koji bi, pod pretpostavkom da je veoma bezbjedan, pazio na vašu djecu i brinuo se o vašem ljubimcu ili starim roditeljima - naveo je Mask.&nbsp;
On je dodao da je cilj kompanije SpaceX da poveća vjerovatnoću da civilizacija ima sjajnu budućnost i ''da se život i svijest prošire izvan Zemlje''.
- SpaceX se bavi unapređenjem raketne tehnologije do tačke u kojoj možemo da proširimo život i svijest izvan Zemlje - na Mjesec, na Mars, a na kraju i na druge zvjezdane sisteme. Mislim da uvijek treba da posmatramo svijest i život kakav poznajemo kao nešto krhko i delikatno, jer prema našem najboljem znanju ne znamo za postojanje života bilo gdje drugdje - rekao je Mask.

Mask: Roboti će zadovoljiti sve ljudske potrebe

Milijarder i direktor platforme X, Ilon Mask, podnio je tužbu protiv OpenAI-a i Microsofta, tražeći do 134 milijarde dolara, jer su te kompanije, prema njegovim riječima, ostvarile "nezakonitu dobit", zahvaljujući njegovoj ranoj podršci startapu za vještačku inteligenciju.
Prema sudskom podnesku podnijetom, OpenAI je zaradio između 65.5 i 109.4 milijarde dolara, dok je Microsoft profitirao između 13,3 i 25,1 milijardu dolara od doprinosa Maska, koji je bio suosnivač OpenAI-a od 2015. godine.
Mask, koji je napustio OpenAI 2018. godine i sada vodi xAI sa konkurentskim četbotom Grok, tvrdi da je OpenAI prekršio njegovu osnivačku misiju u restrukturiranju u neprofitni entitet.&nbsp;
On je naveo da je Mask uložio oko 38 miliona dolara, što je činilo 60 odsto ranog finansiranja OpenAI-ja, pomogao u regrutovanju osoblja, povezivanju osnivača sa ključnim kontaktima i dao kredibilitet projektu.
OpenAI je tužbu nazvao "neosnovanom" i dijelom kampanje "uznemiravanja", dok je Microsoftov advokat rekao da nema dokaza da je kompanija "pomagala i podržavala" OpenAI.&nbsp;
Suđenje je zakazano za april pred porotom u Ouklandu, a Mask traži i kaznenu odštetu i druge sankcije, uključujući moguće zabrane, prenosi Tanjug.

Mask traži 134 milijarde dolara od OpenAI-a i Microsofta

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da planira razgovarati s milijarderom Ilonom Maskom o obnavljanju interneta u Iranu.
Narod u Iranu je već četvrti dan bez interneta koji je isključen u zemlji usred demonstracija.
- On je vrlo dobar u takvim stvarima, ima vrlo dobru kompaniju - rekao je Tramp novinarima.
Protok informacija iz Irana otežan je prekidom interneta od četvrtka usred najvećih protesta u zemlji od 2022. godine.
Mask i Tramp održavaju povremene odnose nakon što je milijarder pomogao u finansiranju Trampove pobjedničke predsjedničke kampanje. Njih dvojica su se prošle godine javno posvađali jer se Mask protivio Trampovom zakonu o porezu na potpise, ali čini se da su obnovili odnose.
Mask i Tramp su ovog mjeseca viđeni kako zajedno večeraju u Trampovom odmaralištu Mar-a-Lago.
Mask je podržao pružanje Starlinka Irancima kako bi im pomogao da zaobiđu vladina ograničenja, uključujući i usred prethodnih protesta 2022. godine. Te godine, Bijela kuća za vrijeme Džoa Bajdena angažovala se s Maskom kako bi uspostavila Starlink u Iranu nakon što je zemlju zahvatili protesti nakon smrti 22-godišnje Mahse Amini u policijskom pritvoru.
Satelitska usluga Starlink korištena je u drugim regijama obilježenim nemirima ili sukobima, poput Ukrajine, gdje je Mask 2022. godine naredio gašenje Starlinka tokom ključne ukrajinske ofanzive.

Tramp najavio da će razgovarati s Maskom o obnavljanju interneta u Iranu

Društvena mreža Iks (X) za sedam dana će pustiti u javnost svoj novi algoritam, uključujući i programski kod koji odlučuje o preporukama objava i oglasa, objavio je vlasnik kompanije Ilon Mask danas na svojoj platformi.
Mask je pojasnio kako će se proces odvijati: "Ovo će se ponavljati svake četiri sedmice, s opsežnim bilješkama za razvojne programere, kako bi vam pomoglo da razumijete šta se promijenilo."
Iako milijarder nije otkrio konkretne razloge za taj potez, odluka o otvaranju algoritma dolazi u vrijeme pojačanih sukoba kompanije s regulatornim tijelima zbog sadržaja koji se prikazuje korisnicima.
Posebno su evropski regulatori pojačali nadzor nad Iksom, fokusirajući se na probleme dezinformacija, neadekvatne moderacije sadržaja i nedostatka transparentnosti.
Francuske su vlasti još u julu prošle godine zatražile od kompanije da podijeli svoj algoritam u sklopu istrage o navodima o pristranosti i manipulaciji. Iks je tada odbio udovoljiti zahtjevu, uz optužbe da je istraga politički motivisana.

Mask: Objavićemo novi algoritam Iksa

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata instruktoru vožnje N. M. zbog osnovane sumnje da je silom preduzeo radnje seksualne prirode prema maloljetnoj učenici, kojima je narušio njen tjelesni integritet.
On se tereti da je izvršio krivično djelo nedozvoljene polne radnje.
- Osumnjičeni se tereti da je krajem maja 2025. u svojstvu instruktora vožnje, zloupotrebom položaja i odnosa zavisnosti prema maloljetnoj oštećenoj, tokom časa obuke u vozilu auto-škole, bez njenog pristanka i primjenom sile, preduzeo radnje seksualne prirode kojima je narušio njen tjelesni integritet - navodi se u saopštenju.

Instruktoru vožnje zadržavanje zbog sumnje da je silom preduzeo radnje seksualne prirode prema maloljetnoj učenici

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica podnijeli su krivičnu prijavu protiv četiri maloljetnika (tri imaju 17, a jedan 16 godina) zbog sumnje da su napali dvojicu šesnaestogodišnjaka, saopšteno je iz Uprave policije.
Ovaj slučaj vršnjačkog nasilja se, kako su precizirali, dogodio u krugu jedne srednje škole.
Oni se terete za krivično djelo nasilničko ponašanje.
- Sumnja se da su 10. februara trojica u školskom dvorištu prvo fizički napala jednog maloljetnika, te da su mu zadali više udaraca pesnicama u predjelu glave i tijela, pri čemu je jedan od osumnjičenih koristio i metalnu palicu kojom je oštećenom maloljetniku zadao udarac u predjelu ruke, usljed čega mu je nanijeta laka tjelesna povrede. Sumnja se i da su dvojica od četiri osumnjičenih potom zadala više udaraca pesnicama i drugom oštećenom maloljetniku, koji se umiješao kako bi odbranio druga koji je napadnut - precizirano je u saopštenju.
Krivična prijava protiv četiri maloljetnika je, u konsultaciji sa nadležnim tužiocem, podnijeta u redovnom postupku.
- Policija u kontinuitetu, u saradnji sa upravama škola, preduzima aktivnosti na suzbijanju vršnjačkog nasilja i maloljetničke delikvencije. Savjetujemo roditeljima da razgovaraju sa djecom na vrijeme i prepoznaju obrasce nasilnog i delikventnog ponašanja, kako bi se podsticala asertivna komunikacija i nenasilni vidovi rješavanja konflikata što bi znatno uticalo na smanjenje obima vršnjačkog nasilja, a takođe kako bi se preduprijedile i zakonske posljedice koje zbog delikventnog ponašanja maloljetnika mogu da nastupe kako po djecu tako i po roditelje - poručili su iz Uprave policije.

Krivična prijava protiv četiri maloljetnika: Osumnjičeni da su napali dvojicu vršnjaka u krugu škole

U derbiju pod Goricom, Budućnost je bila bolja od Sutjeske (2:1), dok je Petrovac nakon preokreta savladao Jezero (2:1), <a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/preokret-na-startu-proljeca-petrovac-stigao-do-tri-boda-uz-atraktivne-golove-arambasica">piše Portal Analitika</a>.
Crnogorski derbi nagovijestio je preporod ekipe Budućnosti. 'Plavi' su pod Goricom, uz izuzetno ofanzivno, energično izdanje, savladali Sutjesku, rezultatom 2:1 (1:0).
Meč u Podgorici pratile su nikad veće mjere obezbjeđenja, no sa zapadne tribine je odjekivalo „Uprava napolje“, uz neprimjerena skandiranja na račun klupskog rukovodstva Budućnosti.
Izabranici Miodraga Božovića bili su mnogo konkretniji u prvom dijelu – krenuli su ofanzivno, imali su više povoljnih prilika, a na samom kraju poluvremena inicijativu su krunisali golom. U toku je bio prvi minut nadoknade – nakon kornera, Miličković je poslao loptu ka bližoj stativi, a tamo je dobro reagovao Bojović. Izmakao je suparničkoj odbrani, uklizao i sa nekoliko metara poslao loptu u mrežu.
Nijesu se 'plavi' time zadovoljili i u 69. minutu su udvostručili prednost. Svemu je kumovala kardinalna greška odbrane Sutjeske – nakon lijepe akcije sa Nikolićem, Bojović je u suparničkom šesnaestercu odlično uposlio Bulatovića, koji je rutinski poslao u gol. Kroz šest minuta, mreža gostiju tresla se još jednom – Nikolić je pogodio, ali je sudija Dabanović gol poništio zbog ofsajda.
Sutjeska je smanjila zaostatak u 80. minutu. Počelo je od slobodnog udarca, lopta je dugo 'šetala' po šesnaestercu, a na kraju je glavom u mrežu 'zakucao' Šimun. Oba suparnika do kraja su imala po jednu kolosalnu šansu, ali rezultat se nije mijenjao.
U duelu ekipa iz gornjeg dijela tabele, Petrovac je pod Malim brdom nakon preokreta savladao Jezero, rezultatom 2:1 (0:1). Junak pobjede domaćih je Savo Arambašić, koji je postigao dva lijepa pogotka.
Gosti su poveli u 44. minutu. Miranović je u šesnaestercu oborio Đoljaja i bio je to penal. Đorđe Maksimović je šutnuo, Kordiću je malo falilo da odbrani, ali je lopta završila u mreži - bio je to 10. ovosezonski gol najboljeg strijelca domaćeg šampionata.
Petrovac je poravnao u 61. minutu - Arambašić se odvažio na šut sa gotovo 30 metara, a lopta je odskočila od terena, iznenadila golmana Asanovića i otišla u gol.&nbsp;
Potpuni preokret uslijedio je u 86. minutu. Opet je u glavnoj ulozi bio Arambašić - perfektno i atraktivno izveo je slobodan udarac sa ivice šesnaesterca, a lopta se od prečke odbila u mrežu.&nbsp;
Rezultati:
Petrovac – Jezero 2:1 (0:1)
(0:1 - Maksimović 44' (11m), 1:1 - Arambašić 61', 2:1 - Arambašić 86')
Budućnost – Sutjeska 2:1 (1:0)
(1:0 - Bojović 45+1', 2:0 - Bulatović 69', 2:1 - Šimun 80')
Jedinstvo – Dečić (U TOKU)
Bokelj – Mladost (U TOKU)
Mornar – Arsenal (17:00)

Novo lice Budućnosti: Sutjeska srušena u derbiju pod Goricom

Poljska se vraća korišćenju protivpešadijskih i protivtenkovskih mina kako bi branila svoju granicu na istoku, izjavio je zamjenik poljskog ministra odbrane Pavel Zalevski za agenciju AP.
Poljska je juče zvanično istupila iz međunarodne konvencije koja zabranjuje upotrebu tog kontroverznog oružja.
Sporazum o zabrani protivpešadijskih mina iz 1997. godine, poznat i kao Otavska konvencija, zabranjuje potpisnicama da posjeduju ili koriste protivpešadijske mine, koje mogu ostati aktivne godinama i poznate su po tome što su izazvale brojna stradanja civila u bivšim ratnim zonama, uključujući Kambodžu, Angolu i Bosnu i Hercegovinu.
Poljska i baltičke države žele da se povuku iz međunarodnog sporazuma o zabrani nagaznih mina.
Poljska je dokument ratifikovala 2012. godine i završila uništavanje svojih zaliha protivpešadijskih mina 2016. Tamošnje vlasti nakon istupanja, navele su da planiraju ponovnu proizvodnju tog oružja.
- Ove mine su jedan od najvažnijih elemenata odbrambene strukture koju gradimo na istočnom krilu NATO-a, u Poljskoj, na granici sa Rusijom na sjeveru i sa Bjelorusijom na istoku - izjavio je Zalevski.
On je rekao da Poljska mora da se brani od Rusije, zemlje koja ima "veoma agresivne namjere prema svojim susjedima" i koja se nikada nije obavezala na međunarodni sporazum o zabrani mina.
Od početka ruske invazije na Ukrajinu, susjedne države preispituju svoje učešće u tom međunarodnom sporazumu.
Prošle godine Varšava se pridružila Finskoj, Estoniji, Letoniji i Litvaniji i Ukrajini, u najavi da će napustiti sporazum.
Rusija je jedna od gotovo trideset zemalja koje nikada nijesu pristupile Otavskoj konvenciji, uključujući SAD.
Srbija je pristupila Otavskoj konvenciji 18. septembra 2003. godine, a na snagu je stupila 1. marta 2004. godine. To znači da se Srbija obavezala da ne koristi, ne proizvodi i ne skladišti protivpešadijske mine, da uništi svoje zalihe i da radi na čišćenju minskih polja i zaštiti civila u skladu sa međunarodnim obavezama iz tog sporazuma.
Mine su eksplozivno oružje koje se postavlja na zemlji ili plitko ispod nje i aktivira se kada osoba ili vozilo pređe preko njih. Protivtenkovske mine, koje su dizajnirane da ne reaguju na težinu osobe, nisu zabranjene Otavskom konvencijom.

Tag: ilon-mask