Dioničari Tesle odobrili su rekordni platni paket za šefa Ilona Maska koji bi mogao da vrijedi gotovo bilion dolara.
Dogovor koji je preporučio upravni odbor firme, odobren je glasanjem dioničara na godišnjoj skupštini kompanije održanoj u četvrtak.
Sporazum zahtijeva od Maska, koji je već najbogatiji čovjek na svijetu, da drastično poveća tržišnu vrijednost kompanije za električne automobile tokom perioda od nekoliko godina.
Ako ispuni različite ciljeve, biće nagrađen stotinama miliona novih dionica.
Obim posla je kontroverzan, ali uprava Tesle tvrdila je da bi Mask mogao napustiti kompaniju ako ne bude odobren, te da ne može priuštiti da ga izgubi.
Paket isplata odobrilo je 75 odsto dioničara Tesle koji su glasali, što je izazvalo glasan aplauz publike na godišnjoj skupštini u Austinu u Teksasu.
- Ono u što ćemo se uskoro upustiti nije samo novo poglavlje budućnosti Tesle, već potpuno nova knjiga - rekao je Mask publici kada je izašao na pozornicu uz još više ovacija.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Dioničari Tesle odobrili Masku rekordni platni paket od bilion dolara

Stelt podmornice opremljene laserima koji pogađaju mete u svemiru, sabotaža lanaca snabdijevanja i specijalno dizajnirani napadački sateliti sa jonskim pogonima – samo su neke od strategija koje kineski naučnici razvijaju kako bi se suprotstavili onome što Peking vidi kao ozbiljnu prijetnju: armadi komunikacionih satelita Starlink Ilona Maska. Kineski državni i vojni naučnici, zabrinuti zbog potencijalne upotrebe Starlinka od neprijatelja u vojnom sukobu i za potrebe špijunaže, objavili su desetine radova u javno dostupnim naučnim časopisima, u kojima analiziraju načine za praćenje i uništavanje Maskovih satelita, pokazuje analiza agencije Asošijeted pres. Kineski istraživači smatraju da Starlink – ogromna konstelacija niskoorbitnih satelita koja omogućava jeftinu, brzu i sveprisutnu povezanost čak i u najudaljenijim krajevima – predstavlja visok rizik po kinesku državu i njene strateške interese. Ove bojazni uglavnom potiču od bliske povezanosti kompanije sa obavještajnim i vojnim strukturama SAD, kao i od njenog sve većeg globalnog uticaja. - Kako Sjedinjene Američke Države integrišu Starlink tehnologiju u vojne svemirske sisteme kako bi stekle stratešku prednost nad protivnicima, tako sve više zemalja Starlink doživljava kao bezbjednosnu prijetnju u nuklearnom, svemirskom i sajber domenu - napisali su profesori sa Nacionalnog univerziteta za odbrambene tehnologije Kine u radu iz 2023. godine. Nisu samo kineski istraživači ti koji su zabrinuti zbog Starlinka, koji gotovo monopolistički kontroliše određene vidove svemirske komunikacije. Neki tradicionalni saveznici SAD takođe postavljaju pitanje koliko je mudro prepuštanje osnovne komunikacione infrastrukture – i potencijalnog rudnika podataka – kompaniji kojom upravlja nepredvidivi strani biznismen, čije političke lojalnosti nijesu uvijek jasne. Zabrinutost je dodatno pojačana nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, kada je postalo jasno koliku prednost Starlink može donijeti na ratištu, a dodatno ju je rasplamsala Maskova sve prisutnija politička agenda. Mask je uložio desetine miliona dolara u reizbornu kampanju predsjednika Donalda Trampa i jedno vrijeme bio ključni savjetnik i zvaničnik američke administracije. Dok koketira sa idejom da osnuje sopstvenu političku partiju, Mask sve više pokazuje interesovanje za evropsku politiku, koristeći svoj uticaj kako bi promovisao niz tvrdo desničarskih i antisistemskih ličnosti koje su često u sukobu sa establišmentom. Mask je napustio Trampovu administraciju u maju, a samo nekoliko dana kasnije njihov odnos se raspao u javnoj svađi na društvenim mrežama. Ipak, Spejs Iks (SpaceX) – raketna i svemirska komunikaciona kompanija koju je Mask osnovao i koja upravlja Starlinkom – ostaje neraskidivo povezana sa ključnim funkcijama američke vlade. Kompanija je dobila milijarde dolara vrijedne ugovore za lansiranje misija NASA-e i vojnih satelita, povratak astronauta sa Međunarodne svemirske stanice i izgradnju mreže špijunskih satelita za Nacionalnu izvidničku kancelariju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250731110736_afc2e145b46164e8cdf23ac8126bceb3e01c8ad2714b55f4b28a85394aa22a2c.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250731110736_afc2e145b46164e8cdf23ac8126bceb3e01c8ad2714b55f4b28a85394aa22a2c" data-rendition-name="original" width="2880" height="1920" loading="lazy" alt="Mask Tramp"><figcaption>Novoizabrani predsjednik Donald Tramp sluša dok Ilon Mask objašnjava operacije uoči lansiranja šestog probnog leta rakete Starship kompanije Spejs Iks, 19. novembra 2024. godine, u Boka Čiki, Teksas(Photo: Brendon Bel/Pool)</figcaption></figure>  <h2>Dominacija Starlinka u svemiru</h2> Od kada je prvi put lansiran 2019. godine, Starlink čini oko dvije trećine svih aktivnih satelita, prema podacima astrofizičara Džonatana Mekdovela iz harvardskog Smitsonijan centra za astrofiziku. Spejs Iks trenutno upravlja sa više od 8.000 aktivnih satelita, a planira da lansira još desetine hiljada. Peking, koji Starlink vidi kao produženu ruku američke vojne moći, sve intenzivnije razvija kontramjere – koje bi, ako budu primijenjene, mogle izazvati neželjene posljedice i za druge korisnike dok Spejs Iks širi globalno prisustvo. Isti sateliti koji prelijeću Kinu istovremeno pružaju uslugu Evropi, Ukrajini, SAD-u i drugim regijama na Zemlji. Starlink danas posluje u više od 140 zemalja, a nedavno je ušao i na tržišta Vijetnama, Nigera, Somalije, Demokratske Republike Kongo i Pakistana. U junu je dobio dozvolu za rad u Indiji, čime je prevazišao bezbjednosne barijere i interese domaćih telekomunikacionih giganata, otvarajući pristup tržištu od gotovo 1,5 milijardi ljudi. Na Starlinkovoj mapi pokrivenosti, gotovo da nema „mrtvih zona“, osim u Sjevernoj Koreji, Iranu i Kini. Nijedna druga zemlja ni kompanija nije ni blizu Starlinku. Džef Bezos, milijarder i vlasnik Amazona, lansirao je konkurentski projekat Kuiper, koji je u aprilu poslao prvu seriju internet satelita u orbitu. Do sada, Amazon ih ima samo 78, uz plan da ih lansira 3.232. Britansko-francuski OneWeb (sada dio kompanije Eutelstat) ima oko 650 satelita – što je tek djelić od planiranog. Evropska unija ulaže milijarde u razvoj svoje satelitske mreže pod imenom IRIS2, ali ozbiljno zaostaje. EU zvaničnici čak su morali da ubjeđuju članice da ne sklapaju ugovore sa Starlinkom dok IRIS2 ne profunkcioniše. - Mi jesmo saveznici Sjedinjenih Država, ali moramo imati stratešku autonomiju - rekao je francuski poslanik Evropskog parlamenta Kristofer Gridler, koji je predvodio zakonodavni rad na projektu IRIS2. - Rizik je u tome što sudbina više nije u našim rukama – kazao je on. Kina je javno izrazila ambiciju da izgradi sopstveni pandan Starlinku, kako bi zadovoljila unutrašnje bezbjednosne potrebe i konkurisala u inostranstvu. Godine 2021. osnovana je državna kompanija Čajna SatNet (China SatNet) sa zadatkom da lansira mega-konstelaciju sa vojnim kapacitetima, poznatu kao Guovan (Guowang). U decembru su lansirani prvi operativni sateliti, a trenutno ih je u orbiti 60 od planiranih 13.000, prema Mekdovelu. Kompaniya Ćjanfan (Qianfan), koju podržava vlast Šangaja, lansirala je 90 satelita od planiranih 15.000. U novembru je brazilska vlada najavila saradnju sa Ćjanfanom, nakon što je Mask ušao u žestok javni sukob sa jednim brazilskim sudijom koji je istraživao društvenu mrežu Iks (X) i zamrznuo račune Spejs Iksa u toj zemlji. Ćjanfan takođe cilja korisnike u Kazahstanu, Maleziji, Omanu, Pakistanu i Uzbekistanu, a ambicije širi i na afrički kontinent, prema dokumentu prikazanom na svemirskoj konferenciji prošle godine, koji je objavio „China Space Monitor“. <h2>Ruska invazija povećala zabrinutost</h2> Ruska invazija na Ukrajinu 2022. godine pojačala je globalnu zabrinutost zbog Starlinkove dominacije. Rat je bio prekretnica u strateškom sagledavanju ovakvih sistema. Ukrajina je koristila mrežu Starlink za komunikaciju na frontu i za upravljanje izviđačkim i borbenim dronovima, što im je donijelo prednost na terenu. Istovremeno, pristup satelitima bio je u rukama samo jednog čovjeka – Maska – koji je mogao, i jeste, prekinuti ključne usluge, kao kada je odbio da omogući podršku ukrajinskom kontra-napadu na Krimu. Američke sankcije protiv Rusije takođe su naglasile rizike od zavisnosti od stranih aktera za pristup kritičnoj infrastrukturi. - Ukrajina je bila pucanj upozorenja za sve nas - kaže Nitin Pai, suosnivač i direktor Instituta Takšashila u Bangaloru, Indija. - Dvadeset godina smo znali da davanje ključnih državnih ugovora kineskim kompanijama nosi rizik, jer one funkcionišu kao produžena ruka Komunističke partije Kine. Sada je postalo jasno da nije ništa drugačije ni sa Amerikancima – kazao je on. Gotovo svi od 64 naučna rada o Starlinku koje je AP analizirao, objavljeni su nakon početka sukoba. <h2>Analiza mogućnosti i ranjivosti Starlinka</h2> Sveprisutnost Starlinka i njegove vojne primjene uzdrmale su Peking i podstakle kineske naučnike na djelovanje. U radu za radom, oni detaljno analiziraju sposobnosti i ranjivosti mreže koju jasno doživljavaju kao prijetnju, nastojeći da otkriju šta Kina može naučiti – i kopirati – iz Maskove kompanije dok razvija sopstveni satelitski sistem. Iako Starlink ne posluje u Kini, Maskovi sateliti ipak prelaze kinesku teritoriju. Istraživači sa Kineskog nacionalnog univerziteta odbrane su 2023. simulirali pokrivenost Starlinka iznad ključnih regiona – Pekinga, Tajvana i polarnih oblasti – i zaključili da Starlink može da obezbijedi 24-časovni nadzor Pekinga. - Kapacitet pokrivanja Starlink konstelacije svih regiona svijeta konstantno i ubrzano raste - naveli su. U drugom radu, koji je objavio državni tim za hitne sajber reakcije u industrijskom sektoru, istraživači su identifikovali ranjivosti u lancu snabdijevanja Starlinka. - Kompanija ima više od 140 dobavljača prvog reda i veliki broj dobavljača drugog i trećeg reda nizvodno - piše u radu iz 2023. godine u kojem se dodaje i da je nadzor nad sajber bezbjednošću ograničen. Inženjeri Narodnooslobodilačke armije Kine su, u zasebnom radu, predložili formiranje satelitske flote koja bi pratila Starlink satelite, prikupljala signale i potencijalno koristila korozivne materijale za oštećenje baterija ili jonske motore za remetenje solarnih panela. Drugi akademici pozivaju Peking da koristi međunarodne regulative i diplomatiju za obuzdavanje Maska, dok se inženjeri fokusiraju na aktivne kontra-mjere: korišćenje malih optičkih teleskopa iz komercijalne proizvodnje za praćenje Starlink mreže, pravljenje lažnih meta putem dubokih lažnjaka, gađanje satelita snažnim laserima. Iako neki američki analitičari tvrde da su kineske bojazni preuveličane, takve procjene nijesu umirile domaću debatu. Jedan kineski rad nosio je jednostavan naslov: „Pazi se Starlinka“.

Kineski istraživači predlažu lasere i sabotažu kao odgovor na Maskove Starlink satelite

Biznismen i vlasnik kompanije SpaceX Elon Musk od dolaska na vlast Trumpove administracije ne skriva svoje političke ambicije pri čemu je nakon razilaženja s Donaldom Trumpom napustio njegov tim.
Nakon što više ne vodi Direkciju za efikasnost državne uprave (DOGE) Musk je sve kritičniji prema vladajućim strukturama i politikama u SAD-u propagirajući neke alternativne političke opcije.
“Dan nezavisnosti je savršeno vrijeme da se zapitate želite li nezavisnost od dvostranačkog (neki bi rekli jednostranačkog) sistema! Trebamo li osnovati Američku stranku?”, upitao je Musk pratitelje na X-u.
Prema njegovim riječima postoji demokratski potencijal i prostor za novu stranku koja bi bila presudna u procesu donošenja najvažnijih odluka u SAD-u.
“Jedan način za sprovođenje ovoga bio bi usredotočiti se samo na dva ili tri mjesta u Senatu i osam do 10 okruga u Zastupničkom domu. S obzirom na vrlo tanke zakonodavne većine, to bi bilo dovoljno da se osigura odlučujući glas o kontroverznim zakonima, osiguravajući da oni odražavaju pravu volju naroda”, dodao je Musk.
Tokom predizborne kampanje Musk je snažno podržavao politiku Donalda Trumpa kao i njegovu kandidaturu zbog čega se politički rezultat u mnogome pripisuje društvenim mrežema i cjelokupnoj infrastrukturi koju je pružio Trumpu.

Elon Musk najavio formiranje političke stranke: Kraj dvopartijskog sistema Demokrata i Republikanaca?

Američki milijarder Ilon Mask u srijedu je rekao da žali zbog nekih objava na društvenim mrežama o američkom predsjedniku Donaldu Trampu, kazavši da su "pretjerane".
Tramp i Mask su prošle sedmice razmijenili uvrede na društvenim mrežama, a direktor Tesle i SpejsEksa (SpaceX) je predsjednikov sveobuhvatni zakon o porezima i nazvao "odvratnom grozotom" koja će povećati deficit, prenio je Rojters.
Tramp je u subotu rekao da je njihov odnos gotov, ali je od tada više puta rekao da mu ne bi predstavljao problem kada bi ga Mask nazvao i poželi mu svako dobro.
- Žalim zbog nekih svojih prošlosedmičnih objava o predsjedniku Donaldu Trampu. Bile su pretjerane - napisao je Mask na mreži Iks (X).
Ali nije precizirao na koje objave misli.
Nakon najnovije Maskove objave dionice Tesle su na berzi u Frankfurtu porasle za 2,44 odsto.
Od početka razmirica milijardera i predsjednikaa, Musk je obrisao neke kritički nastrojene objave o Trampu, uključujući i onu u kojoj spominje njegov opoziv.
Izvori bliski Masku su rekli da je bijes tehnološkog mogula splasnuo te da vjeruju da bi možda htio da popravi odnos s Trampom, podsjeća Rojters.

Mask žali zbog nekih objava o Trampu

Rusija je ponudila politički azil Ilonu Masku nakon njegovog javnog sukoba sa Donaldom Trampom.
Mask i Tramp su razmijenili uvrede preko društvenih mreža, a najbogatiji čovjek na svijetu je američkog predsjednika povezao sa pedofilom i predatorom Džefrijem Epstajnom.
Tramp je izjavio za CNN da „uopšte ne razmišlja“ o Masku i da s njim neće razgovarati u bliskoj budućnosti.
- Uopšte ne razmišljam o Ilonu. On ima problem. Jadnik ima problem -rekao je Tramp.
Bila su to burna 24 sata za direktora Tesle, koji se čak suočava s prijetnjama deportacijom iz SAD od strane jednog od Trampovih bivših najbližih saradnika — Stiva Benona.
Dmitrij Novikov, prvi zamjenik predsjednika Komiteta Državne dume za međunarodne poslove i član Komunističke partije Ruske Federacije (KPRF), uporedio je Maska sa Edvardom Snoudenom, uzbunjivačem koji stoji iza jednog od najvećih curenja podataka u političkoj istoriji SAD i koji je dobio azil u Rusiji.
Novikov je rekao:&nbsp;
- Mislim da Mask igra potpuno drugačiju igru, da mu neće biti potreban politički azil, iako bi mu, ako bi mu bio potreban, Rusija naravno mogla da ga pruži.

Rusija se umiješala u sukob Trampa i Maska: Ako mu treba azil, tu smo

Možda je oduvijek bilo suđeno da završi ovako — dvojica milijardera koji bijesno objavljuju statuse jedan o drugom na društvenim mrežama, prsti im lete po ekranima veličine dlana, dok njihov usijani sukob sve više dobija na intenzitetu. Ali, čak i ako je ovakav rasplet bio predvidiv, to ga nije učinilo manje šokantnim. Nakon dugih mjeseci tokom kojih su Donald Tramp i Ilon Mask djelovali ujedinjeni u haotičnoj misiji da preoblikuju Vašington, njihova veza je ove nedjelje implodirala poput zvijezde koja se pretvara u supernovu. Sve je počelo Maskovim prigovorima na ključni zakonodavni prijedlog Trampove administracije, na šta je predsjednik u početku reagovao mirno. Na kraju je Tramp ipak priznao da je razočaran bivšim savjetnikom, što je Maska navelo da pokrene salvu uvreda i prozivki. Optužio je Trampa da je iznevjerio obećanja o smanjenju državne potrošnje, podijelio objave u kojima se sugeriše da bi predsjednik trebalo da bude opozvan, te bez dokaza ustvrdio da vlada skriva informacije o njegovoj vezi sa ozloglašenim pedofilom Džefrijem Epstinom. Možda najžešće: Mask je tvrdio da Tramp ne bi pobijedio na prošlogodišnjim izborima bez njegove pomoći. Tramp, koji se rijetko povlači iz sukoba, nije više mogao da ćuti. Objavio je da je Mask „počeo da mu ide na živce“, da mu je „naredio da napusti administraciju“ i da je „sasvim poludio“. Možda, zaprijetio je Tramp, treba da uštedi novac poreskih obveznika tako što će otkazati državne ugovore i subvencije kompanijama u Maskovom vlasništvu. <h2>Loša krv sa visokim ulogom</h2> Svađa se nastavila, dok su se liberali naslađivali prizorom kako se njihovi najomraženiji protivnici međusobno digitalno rastržu, a konzervativci su se zgražavali pred prijetnjom da će morati da biraju strane. Laura Lumer, desničarska provokatorka i teoretičarka zavjere, pokušala je da se pozicionira kao glas razuma. - Ova svađa treba da se prenese van društvenih mreža - rekla je, naravno, putem društvenih mreža. Pitanje sada glasi: da li će Tramp i Mask uspjeti da se povuku iz bitke koja razara jednu od najvažnijih političkih veza u savremenoj Americi? Ako ne uspiju, teško je predvidjeti koliki bi mogao biti domet posljedica sukoba između najmoćnijeg čovjeka na svijetu i njegovog najbogatijeg građanina. Ulog je ogroman: budućnost Maskovih kompanija, uključujući proizvođača električnih automobila „Tesla“ i svemirsku firmu „SpaceX“; vladini programi koji zavise od njegove tehnologije; zakoni koji se odnose na poreske olakšice i Trampove druge prioritete; šanse republikanaca na kongresnim izborima naredne godine; i čitav politički ekosistem koji je orbitirao oko sve klimavijeg saveza Trampa i Maska. - To vam je kao Indija i Pakistan - rekao je republikanski kongresmen Rajan Zink iz Montane, misleći na dvije nuklearno naoružane države koje su nedavno bile u sukobu.&nbsp; - Sve se više zahuktava, a nijedan od njih ne pokazuje spremnost da uzmakne i prizna snagu onog drugog – kazao je kongresmen. <h2>Privlačnost suprotnosti (na kratko)&nbsp;</h2> Tramp i Mask su oduvijek bili neobičan par, sa suprotstavljenim pogledima na svijet, različitim generacijskim i stilskim odlikama. Tramp, 78, dolazi iz svijeta njujorškog biznisa sa nekretninama i gotovo nikada se ne pojavljuje bez odijela i kravate, osim na terenu za golf. Prije nego što je ušao u politiku, postao je poznat kao zvijezda rijaliti televizije. Mask, 53, je imigrant iz Južne Afrike koji je bogatstvo stekao u Silikonskoj dolini. Pored „Tesle“ i „SpaceX“-a, vlasnik je i društvene mreže X. Njegov imidž crno odjevenog internet provokatora i činjenica da mu bogatstvo daleko nadmašuje Trampovo, dodatno su naglasili razlike. Ali, u nekim stvarima, njih dvojica su srodne duše - majstori privlačenja pažnje koji uživaju u tome da provociraju protivnike. Obojica su tražila veću moć kako bi ostvarili, kako tvrde, sudbinske misije: Tramp je napadao federalnu „duboku državu“, dok je Mask upozoravao da SAD ide ka bankrotu i promovisao međuzvjezdanu budućnost čovječanstva koju će omogućiti njegova raketna tehnologija. Mask je podržao Trampa nakon što je republikanski kandidat za dlaku izbjegao atentat u Batleru, u Pensilvaniji, i počeo je da troši milione kako bi ga podržao. Njegov digitalni megafon bio je snažan dodatak Trampovom povratničkom pohodu, naročito u pridobijanju tehnoloških lidera. Tramp rijetko dijeli pažnju s bilo kim, ali je djelovalo da je bio fasciniran svojim moćnim saveznikom - pominjao ga je na mitinzima, dovodio na binu. Nakon izbora, Mask je često boravio u Mar-a-Lagu, slikao se sa Trampovom porodicom, večerao s njima i prisustvovao sastancima. Umjesto da mu dosadi, Tramp je planirao da Maska povede sa sobom u Vašington, dajući mu vodeću ulogu u inicijativi za rezanje troškova poznatoj kao Ministarstvo za efikasnost vlade (DOGE). <h2>Prve pukotine</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606130656_82cd75b233dedd3977c1bf372806e7d4c1aa2eb26c2d17209e05a3c0b801b7e5.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606130656_82cd75b233dedd3977c1bf372806e7d4c1aa2eb26c2d17209e05a3c0b801b7e5" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Tramp i Mask"> <figcaption>Vrijeme ljubavi: Tramp i Mask na predizbornom skupu na sajmu „Butler Farm Show“, 5. oktobra 2024. godine u Batleru, Pensilvanija(Photo: AP)</figcaption> </figure>  Mask je pokušavao da se predstavi kao svemoćni i sveznajući savjetnik predsjednika. Prisustvovao je sjednicama kabineta, spavao u Linkolnovoj spavaćoj sobi i uzimao karamel sladoled iz kuhinje Bijele kuće. Federalna birokratija gotovo da je drhtala pred njim, dok je nadgledao otpuštanja i smanjenja broja zaposlenih preko svojih ljudi raspoređenih po agencijama. Mask je bio oduševljen što ima priliku da se igra države, te je 7. februara objavio da voli predsjednika „koliko jedan strejt muškarac može da voli drugog muškarca“. Tramp mu je 11. marta uzvratio uslugu — dopustio je da Mask postroji „Tesline“ automobile ispred Bijele kuće u trenutku kada su prodaja i dionice firme padale. Tramp je demonstrativno izabrao crveni električni automobil za sebe. Ipak, prve pukotine su se pojavile kada je Tramp počeo sa uvođenjem carina koje bi mogle da povećaju troškove Maskovog poslovanja. Mask je 8. aprila nazvao Trampovog trgovinskog savjetnika Pitera Navara „pravim idiotom“ i „glupljim od vreće cigli“. Mask, koji nikada ranije nije radio u javnoj službi, počeo je da gubi iluzije. Rekao je da ne vidi dovoljno političke volje ni u Kongresu ni u Bijeloj kući da se istinski smanji potrošnja. Tramp je počeo da šalje signale da je vrijeme da Mask ode, iako je Mask tvrdio da želi da ostane. Neposredno pred odlazak, Mask je rekao da je „razočaran“ zakonodavnim prijedlogom koji je Tramp zvao „veliki, prelijepi zakon“, jer bi povećao budžetski deficit. Mjera uključuje poreske olakšice, dodatna sredstva za bezbjednost granice i promjene u programu Medicaid koje bi ostavile manje ljudi sa zdravstvenim osiguranjem. - Zakon može biti velik ili lijep. Ali sumnjam da može biti oboje – rekao je Mask. Uprkos kritikama, Tramp je Masku priredio oproštaj u Ovalnom kabinetu i uručio mu ceremonijalni ključ. - Elon zapravo ne odlazi. Biće stalno tu, dolaziti i odlaziti – kazao je Tramp. Mask je odgogvorio da će nastaviti da dolazi i „biti prijatelj i savjetnik predsjedniku“. Danas je to teško zamisliti. <h2>Raspad — brz i žestok&nbsp;</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606130652_bd9e39691a93a91294dcfae35758f0e62e34e41be24a85f75c475fe11a3ea3b1.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250606130652_bd9e39691a93a91294dcfae35758f0e62e34e41be24a85f75c475fe11a3ea3b1" data-rendition-name="original" width="716" height="745" loading="lazy" alt="Prepiska Mask Tramp"> <figcaption>Neki od komentara razmijenjenih na društvenim mrežama između predsjednika Donalda Trampa i Ilona Maska, koji su počeli 3. juna kada je Mask kritikovao budžetski zakon</figcaption> </figure>  Mask je u utorak pojačao napade na zakon, nazivajući ga „odvratnom nakazom“, dok je Tramp pokušavao da se odbrani. - Nije rekao ništa lično protiv mene... još - rekao je Tramp u četvrtak tokom susreta sa njemačkom kancelarkom. Bio je u pravu. Mask se odmah oglasio na X-u, izvrijeđao Trampa, rekao da će njegove carine izazvati recesiju u drugoj polovini godine i optužio ga za laganje. Dodao je da je „veoma nepravedno“ što zakon ukida poreske olakšice za električne automobile. Tramp je uzvratio odmah, pokušavajući da održi zamah svoje inicijative koja ide u tešku debatu u Senatu. - Ne smeta mi što se Elon okrenuo protiv mene, ali je to trebalo da uradi prije nekoliko mjeseci. Ovo je jedan od najboljih zakona ikada predstavljenih Kongresu – napisao je Tramp. U međuvremenu, neki Trampovi saveznici počeli su da planiraju osvetu. Stiv Benon, bivši Trampov savjetnik i voditelj uticajnog konzervativnog podkasta, pozvao je predsjednika da naredi vladi da zaplijeni SpaceX. Takođe je ohrabrio Trampa da istraži navode da Mask koristi drogu i da „prečešljaju sve o njegovom imigracionom statusu“ uoči moguće deportacije. - Vidjećemo kako će Elon Mask podnijeti malo pritiska, jer ja mislim da će pritiska sigurno biti - rekao je Benon.

Tramp i Mask u otvorenom digitalnom ratu, Vašington posmatra "bez daha"

Ilon Mask danas je oštro kritikovao nacrt zakona koji zagovara bivši predsjednik Donald Tramp, nazivajući ga „odvratnom grozotom“. Riječ je o zakonu za koji Tramp vrši pritisak na republikanske senatore da ga podrže.
- Žao mi je, ali više ne mogu da ćutim. Ovaj ogromni, skandalozni zakon o potrošnji, pun bespotrebnih stavki i rasipanja novca, prava je odvratna grozota - napisao je Mask na mreži Iks.
Dodao je: „Sram bilo sve koji su glasali za to – znate da ste pogriješili.“
U narednoj objavi poručio je da „Kongres vodi Ameriku ka bankrotu“.
Ovo nije prvi put da Mask kritikuje Trampov zakon. Već ranije, u intervjuu nakon usvajanja paketa u Predstavničkom domu, izrazio je razočaranje jer, kako je rekao, zakon „povećava budžetski deficit umjesto da ga smanjuje“, i ugrožava napore tima za državnu efikasnost (DOGE).
Na novinarsko pitanje o Maskovoj izjavi, portparolka Bijele kuće Karoline Levit kazala je: „Predsjednik zna šta Mask misli, ali to ne mijenja njegov stav – smatra da je riječ o velikom i značajnom zakonu i ostaje pri njemu.“
Mask je prošle sedmice i formalno napustio administraciju, gdje je imao poseban status vladinog savjetnika za državnu efikasnost.
Nedugo nakon Maskovih objava, republikanski senator Rand Pol podržao je njegove kritike: „Slažem se s Maskom – možemo i moramo bolje.“
Pol je istakao da su „ogromno rasipanje“ i dodatnih 5 triliona dolara duga „velika greška“.
U ponedjeljak je Tramp razgovarao sa više republikanskih senatora, uključujući i Pola, koji je izrazio zabrinutost zbog troškova domaće politike predviđenih zakonom. Senat još razmatra moguće izmjene, dok Kongres pokušava da zakon finalizuje i dostavi Trampu na potpis do 4. jula.
Pol je za CNN rekao da je imao „dug razgovor“ s Trampom i da mu je jasno stavio do znanja da ne može podržati zakon ukoliko se ne ukloni dio koji predviđa povećanje limita javnog duga.
Lider senatske većine, Džon Tun, poručio je da se taj dio zakona neće ukloniti.
- To jednostavno nije konzervativno. Rekao sam mu da ne mogu glasati za zakon ako su te dvije stvari spojene. Ako se razdvoje i ukloni povećanje limita duga, možda bih mogao razmotriti ostatak zakona - naveo je Pol, dodajući da je „Tramp veći dio razgovora vodio sam“.

Ilon Mask nazvao Trampov zakon „odvratnom grozotom“, optužio Kongres da vodi SAD u bankrot

Milijarde i vlasnik kompanija SpaceX i Tesla Ilon Mask, odbacio je tvrdnje da je tokom rada u administraciji predsjednika SAD Donald Trampa koristio toliko ketamina da mu je zdravlje bilo narušeno.
- Da budem jasan – ne uzimam drogu! Njujork tajms bezobrazno laže. Probao sam propisani ketamin prije nekoliko godina i to sam i ranije javno rekao na X-u, tako da ovo nije nikakva vijest. Pomogao mi je da se izvučem iz teških mentalnih stanja, ali ga od tada nisam uzimao - rekao je Mask na mreži X, navodi CBS.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.2931%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fnjujork-tajms-znio-sokantne-tvrdnje-mask-se-drogirao-dok-je-radio-s-trampom&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Prema navodima Tajmsa, Mask je tokom predsjedničke kampanje 2024. godine navodno koristio ketamin, ekstazi i halucinogene gljive.&nbsp;
Izvori tvrde da je koristio ketamin gotovo svakodnevno, ponekad ga miješajući s drugim supstancama, što je izazvalo zabrinutost njegovih saradnika.

Mask otužio Njujork tajms da "bezobrazno laže": Ne drogiram se

Ilon Mask više nije bliski savjetnik američkog predsjednika Donalda Trampa, međutim, prema tvrdnjama Njujork tajmsa, dok je bio na toj funkciji, konzumirao je drogu.
Kako su naveli, on je uzimao ketamin toliko često da je uzrokovao probleme s bešikom.
Osim ketamina, redovno je konzumirao ekstazi i psihodelične gljive tokom svog uspona na političku scenu, rekli su anonimni izvori upoznati s njegovim aktivnostima za Tajms.
<h2>Neobično ponašanje</h2>
Navodno se njegova konzumacija droga intenzivirala kada je donirao 275 miliona dolara Trampovoj predsjedničkoj kampanji, a kasnije je stekao značajnu moć kroz svoju ulogu čelnika "odjeljenja za vladinu efikasnost" ili DOGE-a.
Mask je u srijedu uveče objavio svoj odlazak iz vladine službe, mjesecima nakon što je pokazao neobično ponašanje, uključujući vrijeđanje članova kabineta i pozdravljanje nalik nacizmu na političkom skupu.
Ekstazi je Uprava za suzbijanje droga (DEA) klasifikovala kao kontrolisanu supstancu iz Popisa I bez prihvaćene medicinske upotrebe, što ga čini potpuno zabranjenim za savezne radnike, iako je Mask klasifikovan kao "posebni vladin zaposleni" i ne podliježe istim strogim pravilima kao redovni radnici.
Iako se ketamin može legalno propisati kao tvar iz Priloga III, ali rekreativna upotreba ili miješanje s drugim drogama vjerovatno bi prekršilo savezne politike na radnom mjestu.
Vođa DOGE-a razvio je ono što su ti izvori Tajmsu opisali kao ozbiljnu naviku ketamina, konzumirajući snažan anestetik ponekad svakodnevno, a ne "malu količinu" koju je uzimao "otprilike jednom svaka dvije sedmice", kako je tvrdio u intervjuima.
- Ako ste koristili previše ketamina, ne možete baš obaviti posao, a ja imam puno posla - rekao je Mask prethodno novinaru Donu Lemonu u martu 2024., umanjujući značaj svoje konzumacije.
Međutim, do proljeća prošle godine, Tajms izvještava da je Mask govorio saradnicima da njegova upotreba ketamina utiče na njegovu bešiku, poznata posljedica hronične zloupotrebe droge, koja ima psihodelična svojstva i može uzrokovati disocijaciju od stvarnosti, prema DEA-i.
<h2>Izbjegavali pitanja</h2>
Njegova redovna kutija s ljekovima sadržavala je tablete s oznakama Adderalla uz druge supstance, prema izvorima Tajmsa koji su vidjeli fotografije rezervoara.
Ostaje nejasno je li Mask bio pod uticajem droga tokom svog mandata u Bijeloj kući, gdje je prisustvovao osjetljivim sastancima sa stranim liderima i imao moć nad smanjenjem savezne potrošnje.
Na pitanje o izvještajima je li Mask sproveo ikakve testove na droge, portparol Bijele kuće Herison Filds izbjegao je pitanje, rekavši da je Mask "postigao više za američke porezne obveznike nego mnogi karijerni političari".
- Malo izvršnih direktora u Americi napustilo bi udobnost upravnog osoblja kako bi služilo u saveznoj vladi. Pa ipak, Elon Mask je upravo to učinio, pridruživši se naporima Trampove administracije da smanji rasipanje, prevare i zloupotrebe. DOGE i njegova temeljna misija sada su ugrađeni u tkivo savezne vlade i nastavljaju da podstiču efikasnost i štede novac poreznih obveznika - rekao je Filds u izjavi.
SpaceX održava stroge politike bez droga na radnom mjestu za radnike zbog svojih vladinih ugovora. Međutim, ti insajderi kažu za Tajms da je Mask dobio unaprijed upozorenje o nasumičnim testovima na droge – što potkopava njihovu efikasnost.
Popularni podkaster i javni intelektualac Sem Heris, koji je javno prekinuo prijateljstvo s Maskom, napisao je u januarskom biltenu: "Nešto ozbiljno nije u redu s njegovim moralnim kompasom, ako ne i s njegovom percepcijom stvarnosti.

Njujork tajms znio šokantne tvrdnje: Mask se drogirao dok je radio s Trampom

Ilon Mask napušta svoju državnu funkciju kao glavni savjetnik predsjednika Donalda Trampa, nakon što je predvodio inicijativu za smanjenje i reorganizaciju federalne birokratije.
Njegov odlazak, najavljen sinoć, označava kraj burnog poglavlja koje je uključivalo hiljade otkaza, ukidanje brojnih državnih agencija i lavinu sudskih sporova. Uprkos velikim potresima, milijarder i preduzetnik se teško snalazio u nepoznatom okruženju Vašingtona i postigao je znatno manje nego što je priželjkivao.
Dramatično je smanjio svoj početni cilj ušteda — sa dva biliona dolara na jedan, pa potom na 150 milijardi — i sve češće izražavao frustraciju zbog otpora s kojim se suočavao. Povremeno je dolazio u sukob sa drugim visokim funkcionerima Trampove administracije, koji su se opirali njegovim pokušajima da reformiše njihove resore, a istovremeno je bio meta oštrih političkih kritika.
Maskova uloga u službi Trampa je od početka bila zamišljena kao privremena, a on je nedavno nagovijestio da će se vratiti vođenju svojih kompanija, poput proizvođača električnih vozila Tesla i svemirske kompanije SpaceX.
Međutim, zvaničnici administracije su često davali nejasne odgovore o tome kada će se Mask povući sa čela novoformiranog Ministarstva za efikasnost državne uprave (poznatog pod skraćenicom DOGE). On je iznenada saopštio svoj odlazak objavom na društvenoj mreži X, koju i sam posjeduje.
„Kako se moj ugovoreni angažman kao Specijalnog državnog službenika bliži kraju, želim da zahvalim predsjedniku @realDonaldTrump na prilici da smanjim rasipničku potrošnju,“ napisao je Mask. „Misija @DOGE će s vremenom samo jačati, kako bude postajala način funkcionisanja u čitavoj državnoj upravi.“
Jedan zvaničnik Bijele kuće, koji je želio da ostane anoniman, potvrdio je Maskov odlazak.
Mask je svoju odluku objavio dan nakon što je CBS objavio dio intervjua u kojem je kritikovao glavni zakonodavni prijedlog predsjednika Trampa, rekavši da je „razočaran“ onim što predsjednik naziva svojim „velikim, prelijepim zakonom“.
Zakon predviđa kombinaciju poreskih olakšica i pojačanih mjera u oblasti imigracije. Mask ga je opisao kao „masivan zakon o potrošnji“ koji povećava savezni deficit i „potkopava rad“ njegovog Ministarstva za efikasnost državne uprave — DOGE.
„Mislim da zakon može biti ili velik ili lijep,“ rekao je Mask. „Ali ne vjerujem da može biti oboje.“
Tramp je, govoreći iz Ovalnog kabineta u srijedu, branio svoju agendu, ističući osjetljive političke pregovore koji su vođeni oko zakona.
„Nisam zadovoljan određenim dijelovima, ali sam oduševljen drugima,“ rekao je Tramp.
Takođe je nagovijestio da su moguće dodatne izmjene.
„Vidjećemo šta će biti,“ kazao je. „Ima još dosta da se radi.“
Republikanci su nedavno progurali zakon kroz Predstavnički dom, a sada se vodi debata u Senatu.
Maskove zabrinutosti dijele i neki republikanski senatori. „Imam razumijevanja za Ilonovo razočaranje,“ rekao je senator iz Viskonsina Ron Džonson (Ron Johnson).
Govoreći na događaju u Pres klubu Milvokija, Džonson je dodao da je „prilično siguran“ da postoji dovoljno protivljenja da se „uspori ovaj proces dok predsjednik i naše rukovodstvo ne počnu ozbiljno razmišljati“ o smanjenju potrošnje. Dodao je da ne postoji pritisak koji bi Tramp mogao izvršiti na njega da promijeni stav.
Predsjedavajući Predstavničkog doma Majk Džonson (Mike Johnson) zatražio je od senatora da unesu što manje izmjena u zakon, rekavši da su republikanci u Predstavničkom domu postigli „veoma osjetljivu ravnotežu“ koja bi mogla biti narušena velikim izmjenama. Budući da je Dom tijesno podijeljen, moraće ponovo glasati o zakonu kada Senat unese svoje izmjene.
U srijedu je Džonson zahvalio Masku na njegovom doprinosu i obećao da će nastaviti sa daljim rezovima potrošnje, rekavši: „Predstavnički dom je spreman da postupi po nalazima DOGE-a.“
Bijela kuća šalje određeni broj prijedloga za ukidanje prethodno odobrenih izdvajanja Kongresu, kako bi se osnažile neke mjere DOGE-a. Portparol Kancelarije za budžet i upravljanje saopštio je da će paket uključiti i 1,1 milijardu dolara od Javne korporacije za emitovanje, koja finansira NPR i PBS, kao i 8,3 milijarde dolara iz pomoći inostranstvu.
Mask je ponekad djelovao kao da ga je iskustvo rada u državnoj upravi spustilo na zemlju.
„Situacija sa federalnom birokratijom je mnogo gora nego što sam mislio,“ rekao je za Washington Post. „Znao sam da ima problema, ali boriti se za promjene u Vašingtonu je, blago rečeno, borba uzbrdo.“
Nedavno je izjavio i da će smanjiti svoja politička ulaganja, jer „mislim da sam učinio dovoljno.“
Mask je ranije bio vrlo motivisan idejom da preobrazi Vašington. Nakon što je uložio najmanje 250 miliona dolara u Trampovu kampanju, nosio je kapu sa kampanjskim sloganom u Bijeloj kući, organizovao vlastite mitinge i govorio o prekomjernoj potrošnji kao egzistencijalnoj prijetnji. Često je sa oduševljenjem govorio o Trampu.
„Što više upoznajem predsjednika Trampa, sve mi je draži,“ rekao je Mask u februaru. „Iskreno, obožavam ga.“
Tramp mu je uzvratio kompliment, opisavši Maska kao „pravog američkog velikana“. Kada se Tesla suočila sa padom prodaje, pretvorio je prilaz Bijeloj kući u improvizovani salon automobila, kako bi pokazao podršku.
Nije jasno kakav će, ako ikakav, efekat imati Maskovi komentari na zakonodavnu debatu, posebno nakon njegovog odlaska iz administracije. Tokom tranzicionog perioda, kada je njegov uticaj rastao, pomogao je da se stvori otpor prema jednom paketu potrošnje dok je zemlja bila na ivici gašenja federalne vlade.
Njegova najnovija kritika mogla bi osnažiti republikance koji žele veće rezove. Republikanski senator iz Jute Majk Li (Mike Lee) podijelio je na društvenim mrežama tekst Fox Newsa o Maskovom intervjuu i dodao: „Još ima vremena da se to ispravi.“
„Senatska verzija biće agresivnija,“ rekao je Li. „Može biti, mora biti — i biće. U suprotnom, neće biti usvojena.“
Samo dvojica republikanaca — Voren Dejvidson (Warren Davidson) iz Ohaja i Tomas Masi (Thomas Massie) iz Kentakija — glasali su protiv zakona kada je prošle nedjelje bio pred Predstavničkim domom.
Dejvidson je na društvenim mrežama komentarisao Maskove izjave:
„Nadam se da će Senat uspjeti sa Velikim Prelijepim Zakonom tamo gdje je Predstavnički dom propustio priliku,“ napisao je. „Ne očekujte da neko drugi nekad smanji deficit — znajte da je ovaj Kongres već to uradio.“
Kancelarija za budžet Kongresa, u preliminarnoj procjeni, navela je da bi poreske odredbe povećale federalni deficit za 3,8 biliona dolara tokom naredne decenije, dok bi promjene u programima Medicaid, bonovima za hranu i drugim uslugama smanjile potrošnju za nešto više od 1 bilion dolara u istom periodu.
Republikansko rukovodstvo u Predstavničkom domu tvrdi da će povećani privredni rast omogućiti da zakon bude neutralan po deficit, pa čak i da ga smanji, ali nezavisni posmatrači su skeptični. Odbor za odgovoran federalni budžet procjenjuje da će zakon dodati 3 biliona dolara dugu, uključujući kamate, tokom naredne decenije.

Duško Mihailović

Mask napušta Trampovu administraciju

Član Glavnog odbora DPS-a dr Elvir Zvrko ocijenio je na mreži X da Crna Gora ulazi u period ekonomske usporenosti i rastućih fiskalnih rizika, dok, kako navodi, Vlada uporno odbija da tu realnost prizna.
Zvrko ističe da prihodi države slabe nakon reformi „Evropa sad“, dok rashodi rastu, a doprinosi za PIO bilježe značajan pad – sa 6,6% na 4,5% BDP-a:
– To nije slučajnost, to je rezultat loše ekonomske politike.
On ukazuje da, dok Albanija ostvaruje najdinamičniji postpandemijski rast turizma u regionu, Crna Gora stagnira bez jasne strategije razvoja.
Posebno upozorava na drastičan rast cijena nekretnina:
– Cijene nekretnina porasle su 128% od 2020. godine, a Vlada ni danas nema plan kako da zaštiti domaće građane od pregrijanog tržišta.
Zvrko podsjeća i na upozorenja Međunarodnog monetarnog fonda:
– MMF upozorava da se mora obuzdati rast plata u javnom sektoru, ali Vlada i dalje vodi politiku potrošnje bez pokrića.
Zaključuje da trenutni ekonomski kurs zemlje vodi pogoršanju ključnih fiskalnih pokazatelja:
– Ovo nije put održivog razvoja. Ovo je put ka većim deficitima, većem dugu i većoj nejednakosti. Crna Gora zaslužuje odgovornu ekonomsku politiku, a ne improvizaciju.

Zvrko: Crna Gora ulazi u ekonomsko usporavanje, a Vlada poriče rastuće fiskalne rizike

Vijeće Vrhovnog suda produžilo je pritvor dva mjeseca Zlatku Marašu iz Zete koji je krajem avgusta uhapšen u akciji otkrivanja najveće plantaže marihuane u Crnoj Gori.
Okrivljenom je pritvor produžen zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.
Prema navodima iz naredbe o sprovođenju istrage i spisa predmeta, Maraš se sumnjiči da je, u periodu od neutvrđenog dana do 23.avgusta ove godine u mjestu Trnovo u Baru, sa još dvije osobe, neovlašteno proizvodio konoplju.
- Z.M. se osnovano sumnjiči da je u Albaniji, od za sada nepoznate osobe, nabavio oko 15.000 sjemenki marihuane, koje je najprije zasadio u čašice, a potom, nakon što su iznikle sadnice, presadio na više parcela u mjestu Trnovo. O njima je redovno brinuo i održavao ih radi uspješnog uzgoja. Takođe je organizovao sistem navodnjavanja postavljanjem instalacije „kap po kap“, uz punjenje bazena vodom dopremanom cistijernama, sve u namjeri da opojnu drogu uzgoji do pune zrelosti, ubere, osuši i pripremi za dalju prodaju - navedeno je u saopštenju Vrhovnog suda.
Nadležni organi su pronašli i drvenu građu namijenjenu izgradnji hangara u kojem bi se uzgojena droga skladištila.&nbsp;
Nakon sprovedenih operativnih radnji, službenici Odsjeka za suzbijanje prekograničnog kriminala i korupcije su 23. avgusta ove godine, &nbsp;sa navedenih parcela oduzeli ukupno 13.100 sadnica marihuane.
Pritvor je okrivljenom produžen zbog postojanja realne opasnosti od bjekstva i ponavljanja krivičnog djela.
Okrivljenom Marašu pritvor je prvobitno određen rješenjem sudije za istragu Višeg suda u Podgorici od 26. avgusta, a produžen rješenjem Krivičnog vijeća tog suda od 23. septembra ove godine. Po ovom rješenju Vrhovnog suda Crne Gore, pritvor može trajati do 24. januara 2026. godine.

Akcija otkrivanja najveće plantaže marihuane: Marašu produžen pritvor dva mjeseca

okom radne posjete Vašingtonu, povodom obilježavanja 120 godina diplomatskih odnosa između Crne Gore i Sjedinjenih Američkih Država, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović sastao se sa senatorom Stivom Dainesom i senatorkom Džin Šahin.
Sagovornici su istakli jasnu i snažnu podršku evropskom putu Crne Gore, naglašavajući da se odnosi dvije države – izgrađeni kroz više od jednog vijeka saradnje – temelje na povjerenju, zajedničkim vrijednostima i trajnim strateškim interesima.
Jedna od ključnih tema sastanaka bio je Zakon o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana, čije se usvajanje u Senatu SAD-a očekuje do kraja godine. Senatorka Šahin, inicijatorka ovog zakonodavnog akta, poručila je da će njegovo usvajanje predstavljati snažan podsticaj jačanju odnosa Crne Gore i SAD-a, naročito u oblasti reformi, institucionalne saradnje, jačanja regionalne stabilnosti i podrške razvojnim projektima.
Predsjednik Milatović ocijenio je da bi ovaj zakon otvorio novu, napredniju fazu odnosa dvije države:
– Usvajanje Zakona biće snažan signal američke podrške našem demokratskom razvoju, vladavini prava i sveobuhvatnoj saradnji, otvarajući prostor za nove zajedničke inicijative i dodatno jačanje partnerstva.
Tokom sastanaka razgovarano je i o produbljivanju političkih, ekonomskih i bezbjednosnih veza, uključujući intenziviranje saradnje u okviru NATO savezništva. Predsjednik Milatović upoznao je sagovornike sa ključnim reformskim procesima u Crnoj Gori, posebno ističući da je izgradnja snažnih, nezavisnih i profesionalnih institucija – kao i dosljedno jačanje vladavine prava – temelj evropskog puta Crne Gore i preduslov dugoročne stabilnosti.
Predsjednik je senatorima uputio zvaničan poziv da posjete Crnu Goru, a oni su izrazili spremnost da ta posjeta bude realizovana, uz ocjenu da bi dodatno osnažila partnerstvo i otvorila prostor za nove inicijative od strateškog značaja za obje države.

Milatović sa američkim senatorima: Odnosi Crne Gore i SAD zasnovani na povjerenju, zajedničkim vrijednostima i interesima

Državljanin Pakistana T.A.B. (26) uhapšen je zbog sumnje da je krijumčario migrante u rejonu Božaja.
Prethodno je, u istom slučaju, uhapšen maloljetni Pakistanac, a sinoć su policijski službenici po nalogu postupajućeg tužioca lisice na ruke stavili i njegovom sunarodniku.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fmalojetni-pakistanac-uhapsen-zbog-krijumcarenja-migranata-zaobisli-granicu-na-bozaju-i-usli-u-crnu-goru-kroz-sumu&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Nakon prikupljenih obavještenja od T.A.B. je ubapšen zbog sumnje da je, kao saizvršilac, počinio krivično djelo nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi, kada su u Crnu Goru prokrijumčareni državljani Sijera Leone. 
T.A.B. i maloljetnik su, kako se sumnja, počinili ovo krivično djelo tako što su ilegalne migrante, šumskim stazama, zaobilazeći granični prelaz, prebacili u Crnu Goru za dogovoreni novčani iznos, u namjeri da im omoguće dalji tranzit ka zemljama Evropske unije.
- Službenici granične policije nastavljaju sa pojačanim nadzorom državne granice, posebno u zonama povećanog migracionog kretanja sa fokusom na sprečavanju i sankcionisanju krijumčarenja ljudi, ilegalnih prelazaka granice i drugih oblika prekograničnog kriminala, sa ciljem očuvanja unutrašnje i regionalne bezbjednosti - poručili su iz Uprave policije.

Uhapšen još jedan Pakistanac osumnjičen za krijumčarenje migranata u rejonu Božaja

Miodrag Novaković osuđen je danas u kolašinskom Osnovnom sudu na devet mjeseci zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke Televizije E Itane Kaluđerović. Presudu je donio sudija Arsen Popović.
Novakoviću je izrečena i mjera liječanja zavisnosti od alkohola.
On je 26. maja uputio prijeteću poruku novinarki Kaluđerović na njenom Fejsbuk nalogu. Novaković je napisao „Pazi ti, na metak“. Komentar je ostavljen ispod fotografije snimljene na Cetinju na kojoj je novinarka Kaluđerović u crnogorskoj košulji.
Optuženi pred sudom nije iznosio odbranu, već je ostao pri iskazu koji je dao u Tužilaštvu. Novinarka Kaluđerović je rekla da nema što da doda u odnosu na izjavu koji je dala tužiocu.
U završnim riječima tužiteljka Maja Šćepanović tražila je od suda da Novakovića osudi na godinu zatvora zbog prijetnji upućenih novinarki Kaluđerović.
- Optužni akt je u cjelosti potvrđen sprovedenim dokazima. Okrivljeni je priznao da je na Fejsbuku ostavio komentar prijeteće sadržine: „ pazi ti na metak“. Da je Klauđerović nakon toga imala osjećaj straha i nesigurnosti utvrđuje se iz njenog svjedočkog iskaza, ali ne samo verbalnog kazivanja već i navođenja konkretnih razloga zbog čega je osjećaj lične nesigurnosti prisutan – kazala je tužiteljka Šćepanović.
Ona je obrazložila i da smatra da bi kazna od godinu zatvora uticala na okrivljnog koji ranije nije osuđivan. Prema stavu tužiteljke, visina te kazne ne bi bila samo u svrhu specijalne nego i generalne prevencije s obzirom da je Kaluđerović novinarka i da radi posao od javnog interesa.
- Ovakvim prijetnjama šalje se opasna poruka svim novinarima koji su svakodnevno suočavaju sa prijetnjama. Istovremeno predstavljaju pritisak na slobodno i nezavisno izvještavanje što direktno ugrožava osnovne demokratske vrijednosti – obrazložila je Šćepanović.
Obaveza države koju ovdje predstava sud, prema riječima Šćepanović, jeste da kaznenom politikom stavi do znanja da se napadi na novinare neće dolerisati i da će biti adekvatno sankcionisani.
Kaluđerović je u završnoj rijeći navela da se pridružuje krivičnom gonjenju optužnog. Novaković nije iznosio zaršne riječi već je ostao pri iskazu koji je dao ranije.

Novakoviću devet mjeseci zatvora zbog prijetnji novinarki Televizije E Itani Kaluđerović

Otvaranjem istrage o ,,safari snajperistima” koji su sijali smrt tokom skoro četvorogodišnje srpske opsade Sarajeva, Tužilaštvo u Milanu otvorilo je i Pandorinu kutiju iz koje bi mogli da iskoče mučni, užasavajući detalji. I veoma neprijatne istine za neke bogate biznismene sa Zapada koji su plaćali velike sume novca da bi dolazili na srpske položaje iznag grada i snajperom ubijali civile po ulicama Sarajeva. &nbsp; Osim moćnih biznismena koji su išli u lov na ljude kao na divljač, nemirne snove bi mogao da ima i jedan balkanski moćnik – Aleksandar Vučić. &nbsp; RATNE GODINE &nbsp; Te 1992. godine, kada se kao član Srpske radikalne stranke, prijavio kao dobrovoljac za ratovanje na strani Srba u Bosni i Hercegovini, dvadesdvogodišnji Aleksandar Vučić je tek započinjao političku karijeru. Zato se trudio da bude u blizini svog političkog idola – Vojislava Šešelja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191124_ef3b500d951da7b3117fa84c9862f57aeb124e573b389ec8ec6afc1ee6914709.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251119191124_ef3b500d951da7b3117fa84c9862f57aeb124e573b389ec8ec6afc1ee6914709" data-rendition-name="original" width="800" height="350" loading="lazy" alt="VRIJEME SRAMOTE: Šešelj, Vučić i Aleksić 1992. godine iznad opsadiranog Sarajeva"> <figcaption>VRIJEME SRAMOTE: Šešelj, Vučić i Aleksić 1992. godine iznad opsadiranog Sarajeva(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Tako je, negdje u kasnu jesen 1992. godine, mladi Vučić usnimljen na položajima iznad Sarajeva, kod Jevrejskog groblja. Kamera je zabilježila kako pozamašni Vojslav Šešelj u prvom planu obilazi paravojnu SRS jedinicu srpkog četničkog vojvode Slavka Aleksića. Tada je oko kamere zabilježilo i Aleksandra Vučića, u braon jakni i kariranoj košulji. U desnoj ruci, kako se vidi na snimku, Vučić drži predmet koji je teško identifikovati. &nbsp; Snimak je, nakon otvaranja istrage u Milanu, rasplamsao stare vatre optužbi da je upravo Vučić učestvovao u besprizornim snajperskim napadima na građane Sarajeva... &nbsp; Stvarno, što je sve radio Aleksandar Vučić tokom opsade Sarajeva? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191128_0906856d2de254fd8ca21ef82792af8814b0fffb3d49d7a3bf7204ae14deed24.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251119191128_0906856d2de254fd8ca21ef82792af8814b0fffb3d49d7a3bf7204ae14deed24" data-rendition-name="original" width="1020" height="651" loading="lazy" alt="VIŠE OD 11 HILJADA ŽRTAVA ZA ČETIRI GODINE OPSADE: Ratno Sarajevo"> <figcaption>VIŠE OD 11 HILJADA ŽRTAVA ZA ČETIRI GODINE OPSADE: Ratno Sarajevo(Photo: Foto: MARIO BOCCIA)</figcaption> </figure>  ,,PRANJE” RATNE BIOGRAFIJE &nbsp; Neki su detalji poznati i utvrđeni. Kao član Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja, mladi Vučić bio je, po soptvenom priznanju, tokom 1992. i 1993. godine pripadnik dobrovoljačkog paravojnog odreda zloglasnog komandanta Slavka Aleksića, koja je uglavnom djelovala u rejonu Jevrejskog groblja iznad Sarajeva, gdje je bilo smješteno i jedno od mnogih snajperskih gnijezda. &nbsp; Svojevremeno se i sam Vučić hvalisao ,,ratnom biografijom”. &nbsp; U intervjuu za beogradski magazin ,,Duga”, Vučić se 6. avgusta 1994. godine hvalisao kako je u vrijeme sarajevskih ,,ljudskih safarija” bio na lokaciji Jevrejskog groblja, upravo tamo gdje su dolazili bogati lovci na ljude snajperom ubijali ljude, kao da je u pitanju sport. Naravno, Vučić ne otkriva te mračne detalje, već govori o svojem mladalačkom doprinosu ,,srpskom intersu u Bosni”. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191128_f6843019baa17aec17e7b62ca5c0165c091d9105fdc4a3642f83409dc77999b7.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251119191128_f6843019baa17aec17e7b62ca5c0165c091d9105fdc4a3642f83409dc77999b7" data-rendition-name="original" width="676" height="380" loading="lazy" alt="NEGACIJA VLASTITOG BESČAŠĆA: Vučić u razgovoru sa Hadžifejzovićem za Face TV "> <figcaption>NEGACIJA VLASTITOG BESČAŠĆA: Vučić u razgovoru sa Hadžifejzovićem za Face TV(Photo: Screenshot Face TV )</figcaption> </figure>  Kasnije, kada su optužbe za učešće u beskrupuloznom ubijanju civila na ulicama Sarajeva počela da se vežu za njegovo ime – oštro je negirao. Tako je marta 2021. godine, u razgovoru za Fejs TV Senada Hadžifejzovića, Vučić odbacio priče o njegovom učešću u snajperskom safariju i ustvrdio da su to - bestidne laži. I -Da vam ja nešto kažem dobijam ja to kako sam snajperom ubijao ljude po Sarajevui čitam gluposti svakog dana nikad snajper nisam uzeo u životu u ruku. Ajde molim vas, ne mogu gluposti i laži da slušam – odbrecnuo se Vučić tokom razgovora. &nbsp; Hažifejzović nije odustajao, ponovio je pitanje:,,Jeste li pucali na Sarajevo?” -Nisam pucao, ali sam bio na Palama, radio i radio svoj posao – odgovorio je Vučić, ne objašnjavajući koji je posao radio kao tadašnji dobrovoljac u paravojnoj jedinici. &nbsp; NOVI DOKAZI Pitanje je da li će, nakon otvaranja istrage u Milanu - ali i nastavka istrage u Sarajevu - predsjednik Srbije, moći ponovo lakonski da odbacuje nezgodna pitanja. Jer, sada se pojavljuju novi optužujući dokazi i svjedočanstva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191132_ff5de4ad40a3e48e2c4d4e7fe7c8b1f5ce20e217ac7457dbac53091e8d1a9e48.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251119191132_ff5de4ad40a3e48e2c4d4e7fe7c8b1f5ce20e217ac7457dbac53091e8d1a9e48" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="INFORMACIJE ZA TUŽILAŠTVO U MILANU: Domagoj Margetić, istraživački novinar"> <figcaption>INFORMACIJE ZA TUŽILAŠTVO U MILANU: Domagoj Margetić, istraživački novinar(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Javnom tužilaštvu u Milanu 14. novembra ove godine hrvatski istraživački novinar Domagoj Margetić je priložio informacije o, kako je nazvao, ,,povezanosti trenutnog predsjednika Srbije Aleksandra Vučića s ljudskim safarijima u ratnom Sarajevu”. &nbsp; -Upravo je Jevrejsko groblje u Sarajevu, dakle borbena pozicija na kojoj je kao dobrovoljac 1992. i 1993. godine bio Aleksandar Vučić, bila položaj u stravičnoj ,,turističkoj” ponudi ljudskog safarija imućnim i utjecajnim ljudima iz Italije i bio poznat kao jedna od najluksuznijih, najtraženijih i najskupljih lokacija za ljudski safari, za lov na ljude u Sarajevu, posebno za safari ubijanja djece u naručju majki u Sarajevu – piše Margetić, između ostalog, u prijavi Javnom tužilaštvo grada Milano. &nbsp;&nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191132_5ba68260286256095291720d7f4ce2e641aa5e048417b3907075369ea2408e31.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251119191132_5ba68260286256095291720d7f4ce2e641aa5e048417b3907075369ea2408e31" data-rendition-name="original" width="1197" height="790" loading="lazy" alt='DOKAZI: Informacija od značaja za predmet istrage ,,Ljudskih safarija"'> <figcaption>DOKAZI: Informacija od značaja za predmet istrage ,,Ljudskih safarija"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  HELEZ: POSTOJE SVJEDOČANSTVA! Nije novinar Margetić jedini koji tvrdi da je aktuelni predsjednik Srbije pucao na Sarajlije tokom opsade grada. &nbsp; U izjavi za Televiziju E, ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez govori da postoje takva svjedočanstva:  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191136_aa620f911b240e36aeb787748f9c64035910ab566722a4e97e8a7dae7ca92bcb.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251119191136_aa620f911b240e36aeb787748f9c64035910ab566722a4e97e8a7dae7ca92bcb" data-rendition-name="original" width="768" height="476" loading="lazy" alt="BROJNA SVJEDOČANSTVA: Zukan Helez, ministar odbrane Bosne i Hercegovine"> <figcaption>BROJNA SVJEDOČANSTVA: Zukan Helez, ministar odbrane Bosne i Hercegovine(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  -Vučić je više puta dolazio u okolinu Sarajeva po ratištima. To je bio njegov politički početak. Imao sam priliku, sad u Sarajevu imate priliku da razgovarate sa ljudima koji su bili u ratu na strani Srba i u toj srpskoj vojsci, ljudi koji kažu da su bili s njim i da je pucao sa Trebevića da se iživljavao iz različitih oružja po Sarajevu. Naravno, ljudi su me molili da ostanu anonimni, jer znate i sada kakvo je okruženje i izlaskom u javnost njihovih imena ljudi bi mogli tragično završiti -kazao je Helez. &nbsp; Ministar odbrane Bosne i Hercegovine je i ranije javno ukazivao da ima direktna saznanja od više bivših srpskih vojnika i oficira o povezanosti Aleksandra Vučića s ljudskim safarijima na sarajevskom Jevrejskom groblju. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191136_419f771fa921475472c961f6e318459de6104a4874c7a5b0c08fb117ccdde50d.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20251119191136_419f771fa921475472c961f6e318459de6104a4874c7a5b0c08fb117ccdde50d" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="JEDINI DOKAZANI SNAJPERISTA: Eduard Limonov uz nadzor Radovana Karadžića puca po Sarajevu"> <figcaption>JEDINI DOKAZANI SNAJPERISTA: Eduard Limonov uz nadzor Radovana Karadžića puca po Sarajevu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ČEKAJUĆI PARVDU POSLIJE TRI DECENIJE... Istražitelje u Milanu, kao i one u Sarajevu koji su nakon 2022. godine obnovili istragu po prijavi bivše gradonačelnice Sarajeva Benjamine Karić, svako će intersovati da čuju nove pojedinosti, kao i imena onih koji su učestvovali u bestijalnoj akciji koja je trajala tokom čitave opsade Sarajeva. &nbsp; Za sada je jedino utvrđeno, pa i zabilježeno kamerom, kako je ruski književnik Eduard Limonov, u društvu Radovana Karadžića, pucao na Sarajevo. Na snimku se prvo vidi politički vođa bosanskih Srba kako priča telefonom sa nekom osobom kodnog imena ,,Orao”, dok se u pozadini vidi kako srpski vojniuci ,,obučavaju” Limonova. A onda Limonov ,,ponosno” ispaljuje rafal iz puškomitraljeza po Sarajevu... &nbsp; Eduard Limonov nikada nije procesuiran. I neće biti: preminuo je 2020. u 77 godini. Njegovog domaćina, Radovana Karadžića, ratnog zločinca, Tribunal za ratne zločine u Hagu, osudio je na doživotnu kaznu zatvora. &nbsp; Niti jedan "snajperista” za protekle tri decenije nije procesuiran. Tokom četvorogodišnje opsade ubijeno je više od 11 hiljada ljudi, od čega 1.600 sarajevske đece. Prema podacima udruženja žrtava svako deseto dijete ubijeno je snajperom. &nbsp;

Aleksandar Vučić i ,,Sarajevo Safari"

Doskorašnja urednica Dokumentarnog programa Televizije Crne Gore Mila Vuković saopštila je da joj je urednik Prvog programa Bojan Terzić rekao da direktor TVCG Milan Knežević želi da pokrene njenu smjenu jer je uoči utakmice sa Hrvatskom emitovana epizoda „Perspektive“ koja kritički tematizuje rastući nacionalizam i ekstremizam u zemljama naše regije.
Mladi u ovoj epizodi, kako je pojasnila Vuković, na konkretnim primjerima osuđuju rast nacionalizma.
- I to je tema o kojoj se, objektivno, mora govoriti svaki dan. Usljed tehničkog problema, emitovanje je prekinuto nakon 13 minuta, a na adresu urednika Prvog programa TVCG, promtno stiže pitanje od portala „Pobjeda“: „Da li je predviđeno da dio redovne programske šeme TVCG1 za ponedjeljak 17.11 bude emisija „Perspektiva“ u produkciji RSE i ako jeste zbog čega se emituje epizoda koja je od 20. jula 2025, te da li je uredništvo uzelo u obzir potencijalne tenzije zbog održavanja utakmice između Crne Gore i Hrvatske?“ - navela je ona.
Otkako je prije četiri godine Ugovorom o radu na neodređeno vrijeme raspoređena na radno mjesto urednika Dokumentarnog programa, sadržaj koji je stvarala sa kolegama je, kaže, nagrađivan i prepoznat kao primjer profesionalnih i etičkih standarda Javnog servisa.&nbsp;
- Dvoumila sam se da li ovu informaciju javno da podijelim, jer nijesam obznanila ni kada sam raspoređena na mjesto urednika Dokumentarnog programa, ali zbog načina na koji mi je menadžment posredstvom Arhive RTCG, poslao ponudu za zaključivanje Aneksa Ugovora o radu, koju potpisuju direktor TVCG Milan Knežević i generalni direktor RTCG Boris Raonić, bez prethodnog postupka, bez obrazloženja i bez ijednog zakonski propisanog koraka, sa zadovoljstvom ću to da uradim i odmah im poručim, naravno da ću pokrenuti zvaničan spor, jer je njihovo postupanje nezakonito! - navela je ona.
<h2>POKUŠAJ DISCIPLINOVANJA I POTČINJAVANJA RTCG</h2>
Vuković je istakla da po zakonu ne može biti smijenjena, jer nije ni izabrana u mandatnoj funkciji i ni na osnovu „želje“ ili impresija bilo kog pojedinca.
- Dakle, bez ijednog zakonski propisanog koraka, bez postupka utvrđivanja odgovornosti, bez pisanog upozorenja, obrazloženja i bez odluke o povredi radne obaveze. Ovo nijesu samo profesionalni pritisci, već i pokušaj uređivačkog disciplinovanja i potčinjavanja Javnog servisa ličnim ukusima i političkim očekivanjima – napisala je Vuković u objavi na Fejsbuku.
Pojasnila je da već drugu godinu zaredom, na Televiziji Crne Gore ponedjeljkom u 12.15 sati emituju Dokumentarni serijal „Perspektiva“ koji realizuju Radio Slobodna Evropa i The National Endowment for Democracy (NED).&nbsp;
- Shodno potpisanom ugovoru, Javnom medijskom servisu RTCG ustupljen je uz prava na emitovanje bez naknade i ograničenja. Serijal prenosi više od 30 televizija u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj. Namijenjen je mladima i pruža im prostor za dijalog i javnu debatu, o zidovima koje su među njima stvorili ratna prošlost, obrazovni sistem i mediji. Mladi u „Perspektivi“ imaju priliku da čuju jedni druge, slobodno razgovaraju o aktuelnim temama, debatuju o ljudskim pravima, multikulturalnosti, nasilju, opštim i ličnim vrijednostima, radikalizaciji, slobodi… U ponedjeljak 17. 11 2025. emitovana je epizoda koja kritički tematizuje rastući nacionalizam i ekstremizam u zemljama naše regije. Mladi u ovoj epizodi na konkretnim primjerima osuđuju rast nacionalizma i to je tema o kojoj se, objektivno, mora govoriti svaki dan - pojasnila je Vuković.
Usljed tehničkog problema emitovanje je, prema njenim riječima, prekinuto nakon 13 minuta - a na adresu urednika Prvog programa TVCG, promtno stiže pitanje od portala „Pobjeda“ : “Da li je predviđeno da dio redovne programske šeme TVCG1 za ponedjeljak 17.11 bude emisija „Perspektiva“ u produkciji RSE i ako jeste zbog čega se emituje epizoda koja je od 20. jula 2025, te da li je uredništvo uzelo u obzir potencijalne tenzije zbog održavanja utakmice između Crne Gore i Hrvatske?.
- Nakon svega tri sata, portal „Pobjeda“ objavljuje tekst sa senzacionalističkim naslovom „TVCG danas emitovala emisiju koja prikazuje Hrvate kako veličaju ustaše i NDH“, navodeći u posljednjem pasusu „da su uredništvu TVCG poslali pitanja“ - navela je Vuković.
Tekst je, kaže, svega nekoliko sati uoči utakmice, sa istim naslovom, objavljen i na zvaničnom Fejsbuk nalogu „Pobjede“ uz osamdesetak komentara.
- Koji obiluju govorom mržnje, satanizacijom, diskreditacijom i ličnim uvredama na račun uredništva i menadžmenta Javnog servisa, uz tek poneki glas razuma, u kojima između ostalog korisnici društvenih mreža ukazuju da su komentatori samo pročitali naslov „Pobjede“. Iako gledaoci nijesu mogli odgledati emisiju do kraja, jer je bila prekinuta, širi auditorijum imao je priliku da je vidi i ranije, jer je „sporna“ epizoda već emitovana u regionu i dostupna je na vebsajtu RSE - dodala je Vuković.
<h2>TEHNIČKI PROBLEMI</h2>
Urednik Prvog programa je, kaže, u poneđeljak prvi put obavjestio o tehničkom problemu - neposredno nakon prekida emitovanja emisije, ne zahtijevajući njeno izjašnjenje kao urednika Dokumentarnog programa u čijem se Programsko-produkcionom planu nalazi dokumentarni serijal „Perspektiva“.
- U tom razgovoru prvi put saznajem, da su i prethodne tri epizode prekinute, i da kao urednik Prvog programa nije dobio objašnjenje iz tehničko-produkcijskog lanca, kako i zašto dolazi do prekida u emitovanju. Za sve vrijeme, kao urednik Dokumentarnog programa svakog petka uredno dobijam najave za svaku od epizoda serijala „Pesrpektiva“ od strane njihovog produkcijskog tima i upoznata sam sa sadržajem emisija, te stoga nijesam ni dovodila u pitanje da će u ponedjeljak 17. novembra biti emitovana najavljena epizoda koja je snimljena u Podgorici, niti me je iko iz Koordinacije programa obavijestio da će biti emitovana epizoda od 20. jula. Za preuzimanje sadržaja „Perspektive“ sa Ftp servera RTCG, zadužen je sektor Koordinacije i realizacije programa, od kojih u međuvremenu nijesam informisana da postoje smetnje u emitovanju serijala, niti je na moje upite iko od kolega koje sam kontaktirala u ponedjeljak, znao da objasni o čemu je riječ – istakla je Vuković.
Tek u korespondenciji sa produkcijskim timom „Perspektive“ saznaje ono o čemu je RTCG već informisana - da se tehnički problemi u emitovanju na TVCG javljaju zbog promjene formata dsitribucije.
- O čemu je njihov tehnički urednik na vrijeme obavijestio RTCG, ali da ta informacija nije proslijeđena unutar tima za realizaciju TVCG, kao što nijesu bili obaviješteni ni da je RTCG promijenila Ftp adresu, usljed čega je i došlo do zaostatka u preuzimanju novoproizvedenih epizoda i prekida emitovanja – navela je Vuković.
Naglasila je da im, uprkos apsolutnom razumijevanju produkcijske kuće „Mebius film“ i njihovom krajnje konstruktivnom pristupu u iznalaženju rješenja u otklanjanju tehničkih propusta do kojih je došlo u Televiziji Crne Gore, javno upućuje izvinjenje zbog kompromitacije superiornog sadržaja serijala „Perspektiva“ na Javnom medijskom servisu RTCG i senzacionalističkih, tendencioznih medijskih interpretacija koje su u potpunosti izvan standarda Javnog servisa.
- Nakon što me je urednik Prvog programa juče telefonom informisao o „želji“ direktora Kneževića da me „smijeni“ zatražila sam da me o tome obavijesti zvaničnim putem. Nakon pola sata, dobila sam poziv iz Arhive RTCG da preuzmem „ponudu“. Ponuda koja se ne odbija, glasi na zaključivanje Aneksa Ugovora o radu na neodređeno vrijeme, kojom me na zahtjev direktora TVCG Milana Kneževića, upućuju za raspored na nižerangirano radno mjesto Urednik emisije 1 TV u Dokumentarnom programu. U ponudi navode da ispunjavam propisane uslove za navedeno radno mjesto, stručna sprema, radno iskustvo itd… Sve u skladu sa potrebama procesa rada, bez stvarnih razloga za premještaj na to radno mjesto i bez prethodno ispoštovane procedure – pojasnila je Vuković.
<h2>KULMINACIJA KONFLIKTA</h2>
Direktorova želja da je smijeni zbog „Perspektive“ takođe je, kaže, ispunjena bez prethodnog postupka utvrđivanja njene odgovornosti za povredu radne obaveze, bez pisanog upozorenja o postojanju razloga za izricanje bilo kakve mjere za povredu radne obaveze, u konačnom bez odluke o povredi radne obaveze.
Ovim je, kaže Vuković, kulminirao latentni konflikt između nje i direktora TVCG koji, prema njenim riječima, tinja godinu i jedanaest mjeseci koliko je prošlo od momenta njegovog dolaska na poziciju direktora TVCG.&nbsp;
- Taj sukob je zasnovan na našim duboko suprotstavljenim stavovima o uređivačkoj autonomiji, primjeni profesionalnih i etičkih standarda i ulozi Javnog servisa. Samo ne znam, kada je tačno donedavni urednik redakcije Dokumentarnog programa Televizije Pljevlja, obećao sebi da će da me „smijeni“ i koga je od svojih projektovao za radno mjesto urednika Dokumentarnog programa? Koje ga je tačno moje reagovanje upućeno lično njemu zaboljelo, koji zvanični dopis, koji zvanični e-mail… Posljednji je bio o razlozima zbog kojih sam insistirala da bi dokumentarnu emisiju o cetinjskoj tragediji nad tragedijama „Ranjeni grad“ trebalo emitovati u „prajm-tajmu“, nije bio ni za emitovanje. Ili je to bio onaj jedan jedini sastanak koji je do sada održao sa urednicima, gdje sam mu povrijedila direktorsku sujetu stavom da se Programsko-produkcioni plan Dokumentarnog programa ne može mijenjati i dopunjavati bez znanja i saglasnosti urednika Dokumentarnog programa, sadržajima poput „Vraneške doline“ recimo... Ili još ne može da mi oprosti dokumentarne filmove o „Gaeti“, „Štrpcima“ ili posljednji o „Deporatciji izbjeglica iz Herceg Novog“ kojeg je nakon emitovanja odćutao. Brzo je podlegao maniru naših „veljih“ urednika koji prema vlastitom priznanju, gle čuda, nikada ne gledaju emisije koje im programski pripadaju. Ali je direktor zato zatražio da radim priče „o zločinima nad Srbima“. Naravno! O Srđanu Aleksiću! Je li problem što njegovo herojstvo i primjer ljudskosti, nadilazi svaki nacionalni predznak?! – navela je Vuković.
Ili je, pita ona, aktuelnije o stradalniku i velikomučeniku Pavlu Đurišiću?&nbsp;
- Kad može spomenik, zašto ne bi i dokumentarac na Javnom medijskom servisu?! Može i to, ali mu se ni to ne bi dopalo! – dodala je ona.
<h2>OSLOBAĐANJE OD SVEGA CRNOGORSKOG</h2>
Pita i „oslobađaju“ li to program RTCG od Crnogoraca i svega crnogorskog.
- A zašto, direktore, ne bismo i zločine srpskih oficira nad Crnogorkama i Crnogorcima?! Zašto ne o „Bijelom teroru“, o mučenju, ubijanju, klanju i spaljivanju porodice Zvicer: Anđe, Petra, Zagorke, Vidaka, Plane…Petrove babe koju su svezali za trešnju ispred kuće, da gleda kako joj sreća gori…Zašto ne o Savu Otaševiću, Marku Jakovljeviću, o Ružici, Plani, Stanici, Manji, Milici, Petrani Bulatović, o Peru i Radivoju Bulatoviću, zašto ne o proslavljenom komandiru Šćepanu Mijuškoviću? Kako, kad ste mi iz prijedloga PP plana za ovu godinu bez obrazloženja ukolnili sve dokumentarne formate koji su imali crnogorski predznak! Oslobađate li vi to program RTCG od Crnogoraca i svega crnogorskog? Pa nijeste valjda i na mene „udarili“ jer sam Crnogorka?! Ne, ne vjerujem zlim jezicima… Čak ste nam za sljedeću godinu uklonili i serijal povodom 60 godina Dokumentarnog programa Televizije Crne Gore, jedinog programa koji u kontinuitetu traje koliko i sama TVCG. A zanimalo Vas je i do kada planiramo da emitujemo serijal „Bella Ciao“? Crna Gora ima 257 narodnih heroja, među njima je osam žena, pa izračunajte! – naglasila je Vuković.
Javni servis, kako je podvukla, nije ničija lična prćija.
- Funkcija direktora TVCG je prolazna. Javna institucija poput RTCG ne može se voditi po modelu lične volje, niti se zaposleni mogu premještati kao predmeti sa police na policu. Kao urednica i kao građanka Crne Gore, dužna sam da zaštitim zakonitost postupanja, profesionalne standarde, uredničku autonomiju, javnost i transparentnost rada Javnog servisa. To ću i uraditi, svim pravnim sredstvima - zaključila je ona.

Knežević bez formalnog obrazloženja pokrenuo smjenu Mile Vuković nakon epizode „Perspektive“ uoči utakmice sa Hrvatskom

Jedna osoba povrijeđena je u padu lifta u zgradi u centru Podgorice.
To je Portalu ETV potvrdio šef Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada Nikola Bojanović.
- Povrijeđeni je izvučen iz lifta i prebačen vozilom hitne pomoći radi pružanja medicinske pomoći - kazao nam je Bojanović.
Uzrok pada lifta još nije poznat.

Tag: ilon-mask