Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović predložio je Miljana Ivanovića za vršioca dužnosti direktora Sportskih objekata.
Za v.d. direktora Zelenila predložio je Nemanju Gajovića.
To je navedeno u aktima koje je Mujović proslijedio Skupštini Glavnog grada Podgorica.
Ivanović je po struci inženjer metalurgije, a Gajević je završio diplomatiju.
Odbornik Evropskog saveza Miloš Mašković je reagovao ovim povodom uz poruku da je očigledno da za upravljanje sportskom infrastrukturom nije presudno poznavanje sporta, već metalurških procesa.
- A kada je riječ o planiranju i održavanju zelenih površina, svakako je najvažnije da kandidat razumije međunarodne odnose - dodao je on.
Ovako, kako je istakao, izgleda kada se stručnost i kompetentnost zamijene političkom podobnošću.
- Ako se ovome ne kaže da je vrhunac meritokratije, ne znam što je - zaključio je Mašković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Mujović za direktora Sportskih objekta predlaže inženjera metalurgije; Mašković: Ovako izgleda kada se stručnost zamijeni političkom podobnošću

Da bi Crna Gora što prije trebalo da imenuje ambasadora pri NATO-u ocijenjeno je na današnjem sastanku predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića i generalnog sekretara NATO Marka Rutea u Briselu.
- Razovarali smo o brojnim temama i zaključili smo da Crna Gora treba što prije da imenuje ambasadora pri NATO-u, i u razgovorima sa Vladom ću predložiti da to bude naš karijerni diplomata i mislim da je to način na koji treba pristupiti ovoj temi - kazao je Milatović dodajući da je izrazio zadovoljstvo konstruktivnim razgovorom, posebno jer je današnji susret prvi sastanak Rutea u poziciji generalnog sekretara sa nekim crnogorskim državnikom.
U Milatovićevom kabinetu kažu da je na sastanku bilo riječi i o stavu Crne Gore kada je u pitanju mehanizam podrške Ukrajini, što je bio jedan od zaključaka samita u Vašingtonu.
- Mi kao zemlja, obavezali smo se da ćemo to stavti na dnevni red. Tako da, sasvim sigurno će na jednoj od sljedećih sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost to biti tačka dnevnog reda. I ja se nadam da ćemo kao država, preuzeti obavezu na koju smo se obavezali Vašingtonskim samitom - rekao je Milatović.
Predsjednik države je ocijenio da NATO i generalni sekretar Rute izuzetno cijene ulogu koju Crna Gora ima kada je u pitanju regionalna stabilnost, dodajući da je članstvo Crne Gore 2017. godine doprinijelo dodatnoj stabilnosti cjelokupnog regiona Zapadnog Balkana.
- Crna Gora takođe učestvuje u misijama podrške i imamo stacionirane vojnike i u Letoniji i u Bugarskoj, i na taj način dodatno pokazujemo naše kredibilno članstvo u okviru NATO-a. Trenutno postoje brojni izazovi u svijetu i u proteklih par godina, geopolitička situacija se poprilično zakomplikovala. Iz ove perspektive, čini mi se da se vidi koliko je dobro članstvo Crne Gore u okviru NATO-a, u okviru kolektivnog mehanizma bezbjednosti i odbrane - kazao je Milatović.
Predsjednik je podsjetio da je više od godinu dana apelovao na Vladu da i djelima, ne samo riječima i floskulama, pokaže jednu odgovornost kada je u pitanju imenovanje ambasadora Crne Gore pri NATO-u.
- Nažalost, to nije urađeno. Ono što mislim da treba što hitnije uraditi jeste upravo pristupiti toj situaciji na način koji sam predložio, da se prosto vidi koji je to karijerni diplomata iz Ministarstva vanjskih poslova najbolje rješenje za našeg ambasadora u NATO-u. Mislim da je to jedna razumna stvar oko koje svi politički subjekti treba da se slože, da bismo na taj način dokazali demokratsku zrelost i odgovornost i to će upravo biti stav koji ću prenijeti Vladi po povratku u zemlju - zaključio je Milatović.
On je pozvao Rutea da učini zvaničnu posjetu Crnoj Gori, što bi, kako je istakao, bila potvrda naše posvećnosti daljem jačanju kredibilnosti Crne Gore kao NATO članice.

1250x600

Milatović sa Ruteom: Crna Gora što prije da imenuje ambasadora pri NATO-u

Postupci hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića u odnosima s crnogorskim vlastima otvorili su prostor za politički manevar predsjedniku Jakovu Milatoviću, koji sada od Zagreba traži ukidanje zabrane ulaska trojici prosrpskih funkcionera, Andriji Mandiću, Aleksi Bečiću i Milanu Kneževiću — ocijenio je politički analitičar Davor Đenero, upozoravajući da je takav zahtjev „institucionalno i politički besmislen”.
Podsjetimo, na prekjuče održanoj pres konferenciji predsjednika Crne Gore i Hrvatske Jakova Milatovića i Zorana MIlanović, Milatović je zatražio od svog kolege da Hrvatska ukine zabranu ulaska trojici crnogorskih političara, uz objašnjenje da se zabranama ne postižu dobrosusjedski odnosi.
Politički analitičar Davor Đenero mišljenja je da je Milanović svojim ponašanjem, izjavama o tome kako je nepotrebno proglašenje tri velikosrpska, proruska člana trenutne vladajuće koalicije u Crnoj Gori nepoželjnim osobama u Hrvatskoj, te srdačnim razgovorom s najozloglašenijim od njih, Andrijom Mandićem, prošle jeseni u Tivtu, dao Milatoviću povoda da intervenira i traži od Vlade RH da im ukine zabranu ulaska.
Prema njegovim riječima, Milanović je u tom susretu „čak nazvao Mandića ”zloćkom” i stvorio utisak prijateljske bliskosti”, čime je, svjesno ili ne, otvorio prostor Milatoviću za politički manevar.
Ipak, Đenero ističe da je takva inicijativa crnogorskog predsjednika „funkcionalno promašena”, jer hrvatski predsjednik „nema ni institucionalnu poziciju, ni moralni autoritet, koji bi mu omogućili da pokreće takve inicijative prema Vladi Republike Hrvatske”.
Đenero dodaje da je Milatovićevo zalaganje za trojicu visokih funkcionera iz prosrpskog Demokratskog fronta dodatno kompromitovano nedavnim incidentom kod nekadašnjeg logora Morinj, kada je, ministar odbrane Dragan Krapović, organizovao vojnu represiju prema pratnji hrvatskog potpredsjednika Vlade i ministra obrane”.
- Milatović je svojim postupcima već izazvao skandal i ranije — zahtjevom da se u sporazum o odšteti za stanovnike Konavala i Dubrovnika, koje su zarobljavale jedinice u kojima je bio i Mandić, uvrsti i pitanje prava crnogorskih ratnih zarobljenika iz vojnog zatvora Lora, iako su ti ljudi učestovali u agresiji na međunarodno priznatu Hrvatsku - podsjeća Đenero u izjavi za Standard.
Prema njegovoj ocjeni, takve inicijative „nemaju nikakve veze s evropskim putem Crne Gore” niti s pokušajem da se „olakša hrvatsko povlačenje rezervi prema zatvaranju pregovaračkog poglavlja 31”, nego predstavljaju „ispunjenje obaveza koje Milatović ima prema Beogradu”.

Đenero: Milatovićev zahtjev Hrvatskoj je politička usluga Beogradu, a njegova inicijativa ka Milanoviću politički promašaj

Donji dom ruskog parlamenta usvojio je u srijedu odluku o povlačenju iz važnog sporazuma sa Sjedinjenim Američkim Državama, čiji je cilj smanjenje velikih zaliha plutonijuma iz nuklearnog oružja, preostalog iz hiljada nuklearnih bojevih glava iz perioda Hladnog rata.
Sporazum o upravljanju i odlaganju plutonijuma (PMDA), potpisan 2000. godine, obavezao je i SAD i Rusiju da svaka od njih odloži najmanje 34 tone plutonijuma vojnog kvaliteta, količinu za koju su američki zvaničnici rekli da bi bila dovoljna za oko 17.000 nuklearnih bojevih glava.
Sporazum je stupio na snagu 2011. godine.
- Sjedinjene Američke Države su preduzele niz novih antiruskih koraka koji su fundamentalno promijenili stratešku ravnotežu koja je postojala u vrijeme sklapanja sporazuma i stvorili dodatne prijetnje strateškoj stabilnosti - navodi se u ruskom obrazloženju zakona kojim se Moskva povlači iz sporazuma, prenosi Rojters.
Nakon što su obje strane, i Moskva i Vašington, demontirale hiljade bojevih glava poslije Hladnog rata, ostale su im velike zalihe plutonijuma iz nuklearnog oružja, koje su bile skupe za skladištenje i predstavljale potencijalni rizik od širenja oružja.
Cilj sporazuma PMDA je da se plutonijum iz nuklearnog oružja preradi u sigurnije oblike kao što je mješano-oksidno gorivo (MOX) ili da se koristi u brzonaponskim reaktorima za proizvodnju električne energije.
Rusija je 2016. godine suspendovala sprovođenje sporazuma, navodeći kao razlog sankcije SAD i ono što je opisala kao neprijateljske poteze protiv Rusije, širenje NATO-a te promjene u američkom načinu odlaganja plutonijuma.
Tada je Rusija tvrdila da SAD nisu poštovale sporazum jer su, bez ruskog odobrenja, prešle na praksu jednostavnog razblaživanja plutonijuma i njegovog odlaganja.
Rusija i Sjedinjene Države su daleko najveće nuklearne sile na svijetu i zajedno posjeduju oko 8.000 nuklearnih bojevih glava, znatno manje nego 1986. godine, kada ih je bilo čak 73.000, prema podacima Federacije američkih naučnika, podsjeća Rojters.

Rusija se povlači iz sporazuma sa SAD o plutonijumu

Donald Tramp je, prema američkim izvorima, oštro napao Benjamina Netanjahua zbog pesimizma i odugovlačenja: "Dođavola, zašto si uvijek tako negativan?"
Uoči druge godišnjice terorističkog napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. i izbijanja rata, u trenutku koji se poklapa s 52. godišnjicom arapsko-izraelskog rata iz 1973., delegacije Izraela i Hamasa stigle su juče u Egipat na razgovore o detaljima predloženog američkog sporazuma o prekidu vatre. Dok svijet gleda prema Šarm el-Šeiku, izraelski posmatrači analiziraju stvarne izglede za mir i jedno ključno pitanje: hoće li rat doista završiti ili će premijer Benjamin Netanjahu ponovno izigrati sporazum i obnoviti sukob, kao što je to činio u prošlosti.
Višefazni proces
Kalil al-Haja, glavni pregovarač Hamasa, stigao je u Egipat na čelu delegacije koja sudjeluje u posrednim pregovorima o sprovođenju plana američkog predsjednika Donalda Trampa. Cilj je pregovora dogovoriti mehanizme prekida vatre, povlačenje izraelskih snaga i razmjenu talaca i zarobljenika. Izraelsku delegaciju predvodi ministar strateških poslova Ron Dermer. Tramp tvrdi da pregovori brzo napreduju, da je 90 odsto dogovora već postignuto, no njegova retorika varira između optimizma i prijetnji, dok Netanjahu, poznat po dvosmislenim izjavama, pokazuje hladan skepticizam. U posljednjem obraćanju izjavio je kako "nije uvjeren da će Hamas osloboditi izraelske vojnike", čime je smanjio očekivanja i poslao signal da ne namjerava olako pristati na kompromis.
Uprkos američkom pritisku, pregovori su složeni. Sporazum predviđa višefazni proces, pri čemu je prva faza – prekid vatre i razmjena talaca i zarobljenika – već naišla na sporne tačke. Izrael je spreman osloboditi 250 palestinskih zatvorenika, ali odbija pustiti vodeće figure poput Marvana Barghoutija, Ahmeda Sadata i Abdulaha Barghoutija. Hamas insistira na jasnim kriterijumima razmjene prema stažu i dobi zatvorenika, dok je Netanjahu izričito obećao da ih nikada neće osloboditi. Hamas zahtijeva i povlačenje izraelskih tenkova iz urbanih područja kako bi se omogućila dostava pomoći. Istovremeno traži da se broj kamiona s humanitarnom pomoći poveća na 400 dnevno, što bi omogućilo djelimično ublažavanje humanitarne katastrofe u Pojasu Gaze.
Prema američkom portalu Axios, napredak u sprovođenjuTrampovog plana zasad se ocjenjuje pozitivno, a Vašington ulaže maksimalne napore kako bi proces uspio. Američki izaslanici Stiv Vitkof i Jared Kušner trebali bi se pridružiti pregovorima, čime bi se dodatno pojačao pritisak na obje strane. Tramp i njegov državni sekretar Rubio ponavljaju da se radi o ''istorijskoj prilici" i tvrde da su svi ključni elementi dogovoreni. No izraelski list Haaretz upozorava da su prepreke brojne, a Netanjahua mnogi u Izraelu optužuju za prikrivene motive. Vojni analitičar Amos Harel piše da bi Netanjahu mogao sabotirati dogovor kako bi sačuvao vlastitu političku poziciju i pripremio teren za nove izbore, budući da je njegovo političko preživljavanje povezano s nastavkom rata.
Trampov plan predviđa demilitarizaciju Gaze, formiranje privremene administracije pod palestinskim okriljem i isključivanje Hamasa iz političkog života, osim ako se njegovi članovi ne odreknu nasilja i ne predaju oružje. Hamas je voljan sudjelovati u "sveobuhvatnom palestinskom nacionalnom okviru" koji bi odlučivao o budućnosti teritorija, ali odbija potpuno razoružanje. U izraelskim desničarskim krugovima takva mogućnost izaziva bijes. Ministar nacionalne sigurnosti Itamar Ben-Gvir izjavio je da "ni pod kojim uslovima Izrael ne može pristati na scenario u kojem Hamas preživljava kao politička sila". Zaprijetio je ostavkom, što bi moglo srušiti Netanjahuovu krhku koaliciju – najdesniju u istoriji Izraela.
Netanjahu se tako našao između snažnog američkog pritiska i političke pobune unutar vlastite vlade. Tramp ga je, prema američkim izvorima, u privatnom razgovoru oštro napao zbog pesimizma i odugovlačenja: "Dođavola, zašto si uvijek tako negativan?" Trampova ljutnja odražava frustraciju Vašingtona zbog izraelskog odugovlačenja jer Bijela kuća želi okončanje rata koje bi predstavljalo vanjskopolitičku pobjedu za američkog predsjednika. Netanjahu, međutim, vidi nastavak rata kao politički spas – produžetak izvanrednog stanja koje mu omogućuje da zadrži kontrolu nad krajnjom desnicom i izbjegne odgovornost za sigurnosni fijasko 7. oktobra 2023. godine.
S druge strane, izraelska javnost sve više gubi strpljenje. Porodice talaca otvoreno optužuju vladu za neuspjeh u oslobađanju njihovih najbližih. Istovremeno, nastavljanje rata moglo bi imati ozbiljne diplomatske posljedice. Saudijska Arabija i Indonezija, koje su razmatrale pridruživanje Abrahamovim sporazumima, vjerojatno bi odustale ako se izraelske operacije u Gazi nastave, čime bi propala američka strategija normalizacije odnosa s Izraelom. Nastavak rata mogao bi dodatno produbiti jaz između Izraela i njegovih zapadnih saveznika, posebno ako civilne žrtve u Gazi nastave rasti.
Radikali diktiraju uslove
Unutarnje napetosti u izraelskoj koaliciji dodatno kompliciraju situaciju. Ministar financija Bezalel Smotrich i Ben-Gvir poručuju da Netanjahu smije sprovesti samo prvu fazu sporazuma, ali bez zaustavljanja vojnih udara. Ako se premijer odluči na kompromis, rizikuje raspad vlade i prevremene izbore; nastavi li rat, riskira gubitak međunarodne potpore i još veći građanski bunt. Hamas, s druge strane, pokušava balansirati između pritiska da pokaže fleksibilnost i potrebe da očuva svoj autoritet među Palestincima, koji u njemu vide jedinu silu sposobnu pružiti otpor izraelskoj okupaciji.
Pregovori u Egiptu možda su posljednja prilika za prekid dvogodišnjeg krvoprolića u Pojasu Gaze. Ipak, ishod zavisi o političkoj volji Benjamina Netanjahua, koji balansira između pritiska saveznika i želje da zadrži vlast održavanjem ratnog stanja, kao i o volji Hamasa da dobrovoljno nestane sa scene. Tramp nastoji iskoristiti trenutak kako bi se prikazao kao mirotvorac, no njegove kontradiktorne izjave i impulsivnost stvaraju dodatnu nestabilnost. Ako dogovor propadne, obje će strane prebacivati krivnju na druge, dok će palestinski civili ponovno snositi najveći teret.

Mirovni sporazum za Gazu označio bi politički kraj i za Hamas i za Netanjahua

Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić sastala se sa šefom predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori, Mikelom Servadeijem, s ciljem daljeg unapređenja pravosuđa po mjeri djeteta, jačanja pristupa djece pravdi i specijalizacije sudija za postupanje u predmetima koji uključuju djecu i nasilje nad djecom.
Akcenat sastanka bio je na uvođenju Barnahus modela (Kuća za djecu) u Crnoj Gori, koji omogućava sveobuhvatnu zaštitu djece žrtava nasilja na jednom mjestu. Ovaj model objedinjuje ključne službe – policiju, centre za socijalni rad, zdravstvene ustanove i stručnjake za mentalno zdravlje – kako bi dijete dobilo potpunu podršku u sigurnom i nenasilnom okruženju. Cilj je da djeca budu zaštićena i saslušana bez ponovne traumatizacije i bez potrebe da više puta ponavljaju svoju priču pred različitim institucijama.
„Svako dijete koje dođe u kontakt sa pravosuđem mora biti saslušano s pažnjom i mora znati da nije samo. Naš je zadatak da mu pružimo osjećaj sigurnosti i povjerenja u sistem koji treba da bude mjesto zaštite, a ne ponovne traume. Upravo to omogućava Barnahus model,“ poručila je Pavličić.
Ona je istakla da će Vrhovni sud, koji ima svog predstavnika u Radnoj grupi za uvođenje ovog modela, istrajati u misiji da pravosuđe u Crnoj Gori bude po mjeri djeteta – pravedno, dostupno i zaštitnički nastrojeno prema svakom djetetu.
Šef UNICEF-a u Crnoj Gori Mikel Servadei naglasio je da „slanje djeteta u zatvor uvijek mora biti mjera posljednjeg izbora“. 
 „UNICEF sa zadovoljstvom pozdravlja snažnu podršku Vrhovnog suda pristupima koji djeci daju drugu šansu – pomažući im da se rehabilituju, reintegrišu i postanu aktivni članovi društva“, kazao je Servadei.
Vrhovni sud i UNICEF aktivno sarađuju i na međunarodnim inicijativama, među kojima se izdvaja projekat ‘Disrupting Harm’ (Sprječavanje štete), usmjeren na razumijevanje obima i prirode seksualne eksploatacije i zlostavljanja djece u online okruženju. Projekat se realizuje u saradnji sa INTERPOL-om i ECPAT International, globalnom mrežom organizacija civilnog društva posvećenih suzbijanju svih oblika seksualne eksploatacije djece. Crna Gora je jedna od 12 zemalja koje učestvuju u novom ciklusu ovog istraživanja.
Pavličić je predstavila i Analizu kaznene politike za krivična djela protiv polnih sloboda na štetu maloljetnih lica, koju su zajednički izradili Vrhovni sud Crne Gore i NVO Udruženje Roditelji. Analiza, zasnovana na istraživanju sudske prakse i pravosnažnih presuda, ima za cilj unapređenje zaštite djece od seksualnog nasilja, uključujući i njegove sve izraženije online oblike.
Sagovornici su izrazili zadovoljstvo dugogodišnjom partnerskom saradnjom i zajedničkim aktivnostima usmjerenim na jačanje pravosuđa po mjeri djeteta i unapređenje zaštite djece od nasilja.
Predsjednica Pavličić zahvalila je UNICEF-u na kontinuiranoj podršci, koja je, kako je istakla, bila od presudnog značaja za reformu zakonodavstva, usklađivanje sa evropskim i međunarodnim standardima i uvođenje specijalizacija u oblasti maloljetničkog pravosuđa.
- Zahvaljujući toj saradnji, pravosudni sistem Crne Gore postao je humaniji i senzibilniji za potrebe djece. Vrhovni sud će i ubuduće ostati otvoren za inicijative koje doprinose jačanju sistema zaštite djece i razvoju pravosuđa po mjeri djeteta - poručila je Pavličić.

Vrhovni sud i UNICEF zajedno za jačanje pravosuđa po mjeri djeteta

Imamo duple aršine u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. U sky prepiskama pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, pominju Dritana Abazovića, Demokrate bezbroj puta, a te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša, kazala je u sinoćnjoj emisiji "Na kraju dana", Danica Nikolić, glavna i odgovorna urednica M portala.
Komentarišući poslednja hapšenja i etiketiranja jednog broja slobodnih i nezavisnih medija, a biznismenu Aleksandru Mijajloviću navodno uređivanje istih, Nikolić podsjeća kako se postupalo kada je objavljena prepiska u kojoj danas specijalni tužilac Vukas Radonjić dogovara ishod krivične prijave.&nbsp;
- Mi smo objavili jednu sky prepisku, u više navrata smo je objavljivali, koja se tiče portparola SDT-a Vukasa Radonjića i on je saslušavan tim povodom. Naravno nije demantovao te sky prepiske i saopštio je da je saslušavan. Ne znamo šta je sa tim predmetom. Vukas Radonjić u toj prepisci dogovara ishod krivične prijave, koja je podnijeta protiv jednog od pripadnika jednog klana. Ne samo što to dogovara, nego se iz sky prepiske vidi da je njegovu svadbu praktično platio jedan od najtraženijih ljudi u Crnoj Gori, a to je bivši policijski funkcioner Ljubo Milović. Vukas Radonjić je saslušan, pušten, radi svoj posao dan danas. Bavi se velikim, ozbiljnim predmetima. I sa tim se ništa dalje nije desilo - kazala je Nikolić.
A sa druge strane, ukazuje Nikolić, imamo ekspresno hapšenje tužiteljke Andrijane Nastić, koja je posle saslušanja puštena i oduzet joj je pasoš.&nbsp;
- Odavala tajne podatke. Pa čekajte, ovaj čovjek je dogovarao ishod presude. &nbsp;Oko Ljuba Milovića imamo takvu hajku koja traje pet godina, ne znamo gdje je, šta je.. Traže ga svi, Interpolova potjernica je za njim raspisana. I to je kao u redu. U redu je da taj tužilac i dalje radi svoj posao u SDT-u koje je rang više od VDT-a u kojem radi tužiteljka Nastić. Imamo duple aršine, to je sasvim jasno. Jasno je da je revanšizam na sceni - istakla je glavna i pdgpvprna urednica M portala.
Upravo zato što to imamo na scceni, ocjenjuje ona, jako je važno da imamo slobodne medije, kritičke medije, koji će se baviti ovim stvarima.
Podsjetila je i da u sky prepisci koju je objavio M porta, pripadnici kavačkog klana govore o tome kako imaju tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu koji će završiti presudu, i da se ispostavlja da je to tada bio Radonjić.
- U sky-ju pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, treća lica ga pominju, pominju Dritana Abazovića, novinarku koja potpisuje ove "spektakularne" tekstove. Treća lica pominju i Demokrate u bezbroj slučajeva i vrlo često... Te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša -naglasila je.
Da su u pitanju dupli aršini u postupanjima, jasno je, smatra Nikolić, i iz slučaja bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića koja u sky prepiskama navodno pominju treća lica.
- Njih nema kao direktnih učesnika, nismo ih vidjeli, a vjerujem ni da nećemo. Oni su u Istražnom zatvoru godinu i po dana, ne služe kaznu nego su u istražnom. Pritvor se pretvorio u kaznu. Oni su u zatvoru, a ovi ljudi koje pominju treća lica niko ne saslušava. Dakle, za njih je dozvoljeno da ih treća lica pominju, a ove nije dozvoljeno. Isto je riječ o visokim državnim funkcionerima, novinarima itd. O čemu se ovdje radi. Kakvo mi to Specijalno državno tužilaštvo imamo - pita se Nikolić.
Govoreći o nejednakom odnosu prema medijima od strane institucija, Nikolić kao primjer navodi zahtjev koji je uputila Višem sudu da joj dozvoli da snimi intervju sa pritvorenikom, bivšim predsjednikom Opštine Budva Milom Božovićem. Ona je to uradila nakon što je Javni servis emitovao intervju sa optuženim Duškom Kneževićem.
- Kakav je to odnos prema medijima, Javnom servisu dozvolili da snimi intervju sa optuženim Duškom Kneževićem, a meni ne dozvoli da radim intervju sa Milom Božovićem koji sam tražila. Nisu htjeli da mi dozvole, jer bih pravila gužvu. Dakle kamere televizijske ne prave gužvu, ali ja jedna koja dolazim bez kamera jer pišem, pravim gužvu i pravim problem obezbjeđenju zatvora da održava red. Zamislite taj odnos. I to vam neko mrtav ozbiljan pošalje kao odgovor institucije, a tražili ste da vam se omogući isti tretman kao RTCG. Ništa manje ništa više - istakla je Nikolić.
Na kraju glavna i odgovorna urednica M portala konstatuje da upradamo u jedan haos.
- Oni proizvode toliko skandala da više ne možemo da ispratimo liniju jednog od njih - dodala je.
Ovo je impresivan popis ludila, kratko je prokomentarisao glavni i odgovorni urednik AnteneM, Darko Šuković, nakon navoda koje je iznijela Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nikolić: U prepiskama se pominju Demokrate, Abazović, Radonjić koji završava presude i niko ih ne saslušava, Šuković: Ovo je impresivan popis ludila

Državni sekretar u Ministarstvu finansija, kojim rukovodi Novica Vuković, biće PES-ov bot Tarik Turković, saznaje Portal ETV.
On bi na toj poziciji trebalo da naslijedi Bojanu Bošković, koja, prema informacijama Portala ETV, prelazi na funkciju državne sekretarke u Ministarstvu evropskih poslova, na čijem je čelu Maida Gorčević.
Tarik Turković je, kako se u narodu kaže, "bot tviteraš" Pokreta Evropa sad — poznat po tome što zdušno brani ekonomske politike Vlade Milojka Spajića. Na mreži Iks svakodnevno je prisutan i izuzetno aktivan u podršci svim politikama PES-a, ali i u kritikama na račun prethodne vlasti.
Kao prepoznatljiv bot PES-a, Turković svakodnevno u više navrata dijeli objave ministara i poslanika Pokreta, pokušavajući da njihove politike predstavi u najboljem svjetlu, dok istovremeno koristi priliku da za sve negativno optuži vlast prije avgusta 2020. godine.

PES-ov "bot" Tarik Turković biće državni sekretar u Ministarstvu finansija

Bivši ministar odbrane i funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) &nbsp;Predrag Bošković pušten je da se brani sa slobode nakon saslušanja u Višem sudu.
Ovu odluku donio je sudija za istragu Goran Šćepanović.
Bošković ima obavezu da se povremeno javlja državnom organu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEie5EqL6YTQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Advokat Mihailo Volkov kazao je novinarima ispred Višem suda da je Predrag Bošković na saslušanju obesmislio ono što mu je stavljeno na teret naredbom za sprovođenje istrage.
- Sudija za istragu mu je odredio mjeru povremenog javljanja državnom organu. Takvim načinom sudija za istragu i Viši sud su dali ocjenu na sve ono što je stavljeno bilo prijedlogom za određivanje pritvora - kazao je Volkov.
Naglasio je da je prethodnih dana u više navrata isticao na što se odnosi ovaj postupak.
- Ako vam samo kažem da su Predrag Bošković i Aleksandar Mijajlović razmjenjivali poruke oko zdravlja sada pokojnog mitropolita Amfilohija, oko onoga što je objavljeno u medijima, iznosili neke svoje stavove i da se sva inkriminacija svela na to da je Predrag Boškovic poruku koju je dobio od partijskih aktivista iz Berana proslijedio Aleksandru Mijajloviću - i ako je to sve zavrijedilo da Bošković bude lišen slobode i doveden kod sudije za istragu kao najveći kriminalac - uz sve ono što se dešava u Crnoj Gori ovih dana - onda je sve nejasno - &nbsp;rekao je Volkov.
Bošković je uhapšen juče ujutro na aerodromu u Podgorici, kada se vraćao sa puta. Bošković je saslušan u Specijalnom državnom tužilaštvu u svojstvu osumnjičenog za krivično djelo stvaranja kriminalne organizacije.
U cjelosti je negirao izvršenje djela i iznio kratku odbranu.

Bošković pušten da se brani sa slobode

Udružena zločinačka akcija koncerna Vijesti, Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja, potpomognuta Demokratama. Ovim riječima, urednica Istraživačke redakcije Portala ETV, Kaćuša Krsmanović u sinoćnoj emisiji "Na kraju dana" okarakterisala je posljednja hapšenja i targetiranje slobodnih i nezavnisnih medija na način da ih biznismen Aleksandar Mijajlović navodno uređuje.
- Najvažnije u ovoj priči je ono što je objavio koncern Vijesti. Ovo je udružena zločinačka akcija koncerna Vijesti, SDT-a i SPO, potpomognuta Demokratama. Jer pogledajte u uratku u Vijestima, to je rječnik Borisa Bogdanovića, glasnogovornika i ideologa Demokrata. To je jedna bolesna, opasna konstrukcija - istakla je Krsmanović.
Podsjetimo, iako je postupak tajan i obavezuje sve strane, ali i medije da ne iznose bilo kakve podatke, koncern Vijesti je nonšalantno, bez ikakvih posljedice, objavio navode iz naredbe za sprovođenje istrage.
U medijima se potcrtavaju i rodbinske veze privedenih u akciji SDT-a i SPO, biznismena Aleksandra Mijajlovića i tužiteljke Andrijane Nastić, za šta Krsmanović smatra da je pokušaj diskreditacije tužiteljke.&nbsp;
- To je zbog naroda. Da se pojača taj utisak - &nbsp;zamislite sad gospodin Mijajlović, taj svemoćni i jedna tužiteljka. Ali, ne bilo koja tužiteljka, ono što je ključ to je tužiteljka koja je postupala u dva masovna zločina u Crnoj Gori. Ta tužiteljka nije postupala u oba ta predmeta tako što je rekla - &nbsp;idem ja, nego je spletom okolnosti ona bila dežurna tog dana. Znači pukim slučajem se našla, ni kriva ni duna, &nbsp;u dva velika predmeta. I treba je povezati sa Mijajlovićem, koji navodno uređuje slobodne i nezavisne crnogorske medije. Treba je diskreditovati - poručila je urednica Portala ETV.
Prema njenim riječima, razlog za diskreditaciju Nastić krije se u naumu da se ona isključi iz slučajeva masakra na Cetinju.&nbsp;
- Gospodin Spajić prije 15ak, 20 dana konačno je primio porodice žrtava cetinjskih masakara. Zar nije indikativno da upravo u trenutku kada treba da se dogodi odgovor Spajića tim familijama, jer im je on obećao skoriji odgovor, vi krećete &nbsp;u ovu akciju i tužiteljku koja je postupala u oba slučaja povezujete sa tim "strašnim" Mijajlovićem, uvezuju ga kao čovjeka koji je na čelu crnogorskim medija, uređuje ih. On ima svoje pipke u tužilačkoj organizaciji preko strica. U Crnoj Gori brat i sestra od strica, u našim tradicionalnim okvirima je rod rođeni. I onda na taj način treba diskreditovati tužiteljku i isključiti je iz oba slučaja - kazala je Krsmanović i dodala da pretpostavlja da će se to desiti sada kada je terete da je "odavala tajne informacije svom bratu od strica i na taj način urušavala bezbjednosni sistem Crne Gore".
Smatra da je vrlo indikativno zašto tužiteljku Nastić žele da isključe.
- Mislim da treba svima da nam je jasno zašto žele da je isključe. Zato što tužiteljka Nastić, vjerovatno raspolaže nekim podacima, za koje oni ne žele da dođu do javnosti ili je tražila neke podatke, vještačenja, za koja su oni svjesni što će da proizvedu i koji rezultat i nije poželjno da ona bude u posjedu tih informacija. I onda je isključite iz tog predmeta &nbsp;i angažujte podobnog tužioca po volji Novovića, Šukovića, Demokrata, crkv.e. I vi ste zatvorili priču o ta dva masakra na Cetinju. Potpuno sam sigurna da ovaj tajming nije nimali slučajan - ocijenila je Krsmanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>