Talas ksenofobije, hapšenje dvojice državljana Turske i Azerbejdžana, privođenje još 45 stranaca, protjerivanje njih osmoro i privremeno ukidanje bezviznog režima sa Turskom – epilog su incidenata u podgoričkom naselju Zabjelo.
Prvo je u subotu veče u tuči povrijeđen Podgoričanin, a potom su njegovi sugrađani pokušali da se obračunaju s onima koji su ga napali. Veće incidente spriječila je policija, koja se prvi put zvanično oglasila tek sinoć, poslije 22 sata.
Iz Ministarstva vanjskih poslova Turske poručuju da će zaštititi svoje državljane i da su u kontaktu s crnogorskim vlastima. Predsjednik države Jakov Milatović pozvao je građane na smirenost i uzdržanost, dok iz civilnog sektora, kao i iz redova vlasti i opozicije, stižu kritike zbog zakašnjele reakcije institucija i nepostojanja kontrole nad granicama.
<h2>Incident i reakcije</h2>
Incident na Zabjelu, u kojem su državljani Turske i Azerbejdžana u subotu veče povrijedili Podgoričanina, policija je tog dana prećutala. Nakon toga, situacija je eskalirala – uslijedila je eksplozija ksenofobije, a građani su sami pokušavali da pronađu osumnjičene. Ulice su odjekivale ksenofobnim uzvicima, demoliran je lokal u vlasništvu turskog državljanina u centru grada, zapaljen je automobil, a društvene mreže ispunjene prijetnjama i pozivima na nasilje.
Policija je reagovala tek u nedjelju veče, kada je privedeno 45 lica, a osam stranaca protjerano iz Crne Gore.
<h2>Nurković: Događaji izmakli kontroli, građani ne smiju uzimati pravdu u svoje ruke</h2>
&nbsp;- Vrlo je upitan potencijal MUP-a u ovom momentu – da li i na koji način može da se izbori. Ovi događaji jesu izmakli kontroli, stoga apelujem na MUP da budno prati šta se dešava, kako ne bi dodatno eskalirali problemi na ulicama. To nisu odlike pravnih država niti demokratskog društva - poručio je potpredsjednik Skupštine i funkcioner Bošnjačke stranke Mirsad Nurković.
On je podsjetio da Crnoj Gori nedostaje više od hiljadu policajaca, te da je konkurs za prijem novih službenika predug, dok sistem u ovakvim trenucima pokazuje slabosti.
- Društvo prije svega mora da štiti svoje građane. Pod broj jedan moramo zaštititi naše građane, a pod broj dva ostati otvorena država. Turska je jedan od najvećih investitora, NATO partner i podrška Crnoj Gori. Ovaj slučaj je izolovan, ne smijemo ga koristiti za širenje mržnje - istakao je Nurković.
<h2>Zirojević: Klasična nesposobnost bezbjednosnog sektora</h2>
- Ono što se desilo je klasična nesposobnost bezbjednosnog sektora da zaštiti građane. Da su počinioci odmah uhapšeni, ne bi došlo do scena koje smo gledali sinoć. Kada institucije zakažu, građani uzimaju pravdu u svoje ruke, a to je opasno - kazao je poslanik SD-a Nikola Zirojević.
On smatra da je premijer Milojko Spajić dodatno podgrijao tenzije privremenim ukidanjem bezviznog režima s Turskom.
- I toj ksenofobiji se pridružio i premijer Spajić. Pitanje je šta ćemo ako Turska uradi isto — koliko se građana Crne Gore liječi u Turskoj? Da li se ovim potezom narušavaju odnosi sa našim NATO partnerom i jednim od najvećih ekonomskih partnera? - upitao je Zirojević.
Podsjetio je i da je, prema njegovim riječima, država već mjesecima upozoravana na prisustvo lica koja izbjegavaju pravdu u matičnim državama.
- Ovo je takođe posljedica labave imigracione politike, jer u Crnu Goru dolazi ko hoće i kako hoće, bez ikakvih provjera. Prema informacijama kojima raspolažem država Turska već mjesecima upozorava na prisustvo određenih lica koji su njihovi državljani koji izbjegavaju pravdu u matičnoj državi, koji bez ikakvih problema borave u Crnoj Gori, legalizuju nezakonito stečeni novac i ovdje se bave nezakontiim radnjama. Za ovo što nam se dešava ne možemo kriviti ni Tursku, ni neku drugu državu čiji građani su u CG i bave se nezakontim radnjama, već moramo promijeniti imigracionu politiku i sve ljude koji ovdje dobijaju boravak da pratimo i provjeravamo.. Za mene nije sporno da državljanin bilo koje države radi i pridražava se zakona, dok ne dođu neki lopovi i probisvijeti - pojasnio je Zirojević.&nbsp;
Zirojević smatra da je menadžment MUP-a nespsooban.&nbsp;
- Treba li da podsjećam na dva stravična događaja na Cetinju, gdje su masakre počinili naši, a ne strani državljani i kako je sistem reagovao. Takođe, njihovi kapaciteti su limitirani, jer policija ne može više ni osnovne poslove da radi, a kamo li dodatne aktivnosti. Dok menadžment MUP-a nema ni kapaciceta, a ni znanja - rekao je Zirojević.&nbsp;
<h2>Božović: Kada sistem zakaže, građani pokušavaju da se zaštite sami</h2>
- Problemi koji se vezuju za strane državljane traju mjesecima, bilo je prostora da institucije ranije reaguju. Osuđujem napad i ksenofobiju, ali razumijem i strah građana kada sistem zakaže. U tom slučaju, ljudi pokušavaju da se zaštite sami - kazao je poslanik SNP-a Bogdan Božović.
On smatra da je odluka o privremenom ukidanju bezviznog režima privremena i da će se u dogovoru s Turskom naći rješenje, ali i da Crnoj Gori trebaju rigoroznije kontrole za ulazak stranaca.
<h2>Spajićev potez i kritike iz civilnog sektora</h2>
Premijer Milojko Spajić odgovorio je na događaje privremenim ukidanjem bezviznog režima za turske državljane. Ovaj potez naišao je na oštre reakcije — kako iz Turske, tako i iz domaćih nevladinih organizacija.
Turski novinar Ibrahim Haškologlu poručio je da Crna Gora „plaća cijenu sopstvene politike“, dok iz Centra za građansko obrazovanje ocjenjuju da su „ishitrene i nezrele mjere Vlade narušile kredibilitet države“.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Crna Gora između bezbjednosti i ksenofobije

Ne smije se "jahati" i politički zloupotrebljavati potreba ljudi u strahu za bezbjednost da zaštite sebe i sugrađane — to je prije svega etički neispravno, politički zlonamjerno i to je manipulacija ljudima, rekao je psiholog Radoje Cerović gostujuči u centralnoj Informativnoj emisiji „24 sata“ na Televiziji E.
Incident u kojem je povrijeđen crnogorski državljanin, a kojem je prethodila tuča sa trojicom turskih državljana, kako je ocijenio Cerović, zloupotrijebljen je zbog loše reakcije MUP-a i iskorišćen je kao sredstvo za skretanje pažnje sa drugih političkih pitanja.
- To je skretanje pažnje ka nečemu što je, potpuno klasično u teoriji komunikacije, traženje žrtvenog jarca: „Hajde da nađemo nekoga, neko je tu kriv“ - pa sad su neki Turci krivi i „ajmo ih progoniti, napraviti noć vještica kao u Salemu. Nesumnjivo je da je crnogorska imigraciona politika pogrešna i da je potrebno ozbiljno pristupiti migraciji, pogotovo u zemlji od 600.000 stanovnika. Nesumnjivo je i da je bezbjednosna situacija narušena tom pogrešnom politikom i da se neadekvatno njome upravlja - rekao je Cerović.
On je podsjetio da su već duže bili vidljivi signali o mogućim incidentima, na koje, tvrdi, niko adekvatno nije reagovao.
- Sve su to ozbiljne stvari kojima bi se trebala pozabaviti država - Vlada, vlast, bezbjednosne službe i imigraciona politika, a ne građani ili mladi ljudi na Zabjelu. Ti ljudi su, s punim pravom, bili ogorčeni, to niko ne dovodi u pitanje, ali rješavanje takvih problema nije u domenu građana već u domenu vlasti koja treba da upravlja tim procesom - da razumije šta se događa unaprijed i da ima mehanizme da spriječi incidente, a kada se dogode da zna kako njima upravljati - rekao je Cerović.
Cerović je posebno istakao da tokom dana nijedno tursko dijete koje živi u Crnoj Gori nije pošlo u školu, iako ta djeca nijesu kriva za događaje.
On je ocijenio da su incidenti tipična matrica ideološkog desnog tipa, jer, kako je rekao, partije desnice jedva čekaju da targetiraju nekoga ko je po nečemu drugačiji.
- Partije na vlasti jedva čekaju nekoga drugačijeg, idealno nacija i vjera, da bude kriv za nepovoljna događanja. Tako se opravdani revolt i ljutnja zbog loših uslova i neadekvatnog upravljanja usmjeravaju prema spoljašnjem neprijatelju. To je fenomen i psihološki mehanizam desnice - zbog straha u odnosu na različitost desnica napreduje u cijeloj Evropi. Jedna ovakva zloupotreba događaja je više od nespremnosti - to je kada ste 50 ljudi postrojili uza zid kao da ćete ih strijeljati - o čemu se tu radi? Ko su ti ljudi, zašto tih 50, jesu li oni učestvovali u tome, jesu li neki od ranije kriminalci? Zašto smo sad odlučili da ih hapsimo ili da pokažemo da postoji zajednica koja je zlo na koje svi treba da skrenemo pažnju, umjesto da obraćamo pažnju na suštinske probleme, uključujući probleme bezbjednosnog sektora s kojima se Crna Gora susreće već godinama - istakao je Cerović.
Ljudi koji imaju potrebu da se zaštite, objašnjava Cerović, mogu lako biti zloupotrebljeni, te dodaje da zloupotrebljavanje njihovih emocija nije etički.
- Krivi su ovi, krivi su oni &nbsp;„ajmo protiv njih“, „ajmo da se izborimo“, „ajmo da ih poubijamo“ i tome slično. Ne smije se jahati na tom talasu niti politički zloupotrijebiti takve emocije - &nbsp;zaključio je Cerović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F_Rj0WDuOhVc%3Fsi%3DNRmvFuyg4VeHeA_1&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

1250x600

Cerović: Nijedno tursko dijete danas nije pošlo u školu -politizacija straha je manipulacija

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je istakao da je prisustvo na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija važno za male zemlje poput Crne Gore, te da su se čuli stavovi koji bi mogli da posluže i za otvaranje debate o važnim pitanjima kao što je imigraciona politika i odnos prema dijaspori.&nbsp;
Istakao je da Crna Gora vodi politiku koja se usaglašava sa politikom Evropske unije, ali je sigurno da postoji prostor za dodatno osnaženje i unapređenje strateškog partnerstva i sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Kako je istakao Milatović važno je da male države budu dio Generalne skupštine Ujedinjenih nacija koje su jedino mjesto na svijetu, jedina platforma i organizacija gdje svaka zemlja ima svoje mjesto i svoj glas.
Komentarišući govor predsjednika SAD Donalda Trampa, istakao je da su se čuli neki oprečni stavovi u odnosu na one koji dolaze od Evrope, ali čuli su se i neki koje treba uzeti u obzir.
- Ovdje bih volio da spomenem važnost otvaranja jedne debate kada je u pitanju imigraciona politika Crne Gore. To je jedna stvar koja čini mi se nikada nije zauzela važno mjesto u našoj javnoj debati. Mislim da je vrijeme da se otvori ta tema u Crnoj Gori. Često razgovaram sa građanima i oni se često žale da je uglavnom jedna neodgovorna politika prema strancima koji su dolazili u velikim brojevima ovdje, pogotovo u posljednje dvije, tri godine Crnoj Gori donijela samo povećanje cijene stanova i na taj način dodatno našim građanima onemogućila pristupačnost nekoj prvoj nekretnini ili poskupila cijenu rente. Tako da, definitivno u tom smislu, mislim da postoji veliki prostor da Crna Gora u narednom periodu vodi jednu odgovorniju imigracionu politiku - naglasio je Milatović.
On je istovremeno napomenuo da treba raditi i na drugom segmentu te priče, odnosno puno više uraditi kako bi vratili ljude koji su rođeni u Crnoj Gori, a koji su u prethodnih 20-tak godina, nažalost, napustili Crnu Goru.
- Mnogi od njih su danas ovdje u Njujorku i sa njima sam razgovarao. Svakog puta kada razgovaram sa predstavnicima naše dijaspore zapravo vidim koliki je talenat koji smo zbog ekonomskih prilika, ali prije svega zbog nepravde i partitokratije u Crnoj Gori izgubili. To su ljudi koje moramo da vratimo - kazao je Milatović.
Na pitanje da li će Crna Gora da prati politiku Evropske unije kao buduća članica ili će da slijedi Sjedinjene Države kao strateškog partnera, Milatović je kazao da nije ništa crno-bijelo. Neki stavovi su saglasni iz Amerike sa onima koje imamo u Evropi, neki drugi nijesu.
- Vrlo važna je konferencija o Palestini koja se desila juče. Ja sam u ime Crne Gore prisustvovao toj konferenciji na najvišem nivou. Znate da su brojne zemlje u svijetu juče priznale Palestinu, uključujući i Francusku, Australiju, Veliku Britaniju, Kanadu... I naše prisustvo na toj konferenciji je još jednom bilo potvrda naše politike prema izraelsko-palestinskom sukobu, gdje je Crna Gora od početka zastupala stav o dvije države, o državi Izraela i državi Palestini, koje treba da žive jedna pored druge u miru i saradnji. I to je opet bilo vrlo jasno rečeno i sa moje strane juče na toj visokoj konferenciji. Ono što bih ovdje htio da istaknem je da je Crna Gora dio Evrope. Znači, mi vodimo politiku koja se usaglašava sa spomenutom politikom Europske unije, ali sasvim sigurno da postoji veliki prostor za dodatno osnaženje i unapređenje ovog strateškog partnerstva koje mi imamo i sa Sjedinjenim Američkim Državama. Siguran sam da ću imati priliku i večeras na prijemu koji organizuje predsjednik Tramp i prva dama Melanija Tramp, gdje ću prisustvovati sa svojom suprugom, da bi o tome kratko razgovarao sa američkim predsjednikom - naveo je Milatović.
Poručio je da je ovo važan događaj za Crnu Goru i da smo poslali jasne poruke i dobili priznanje o konstruktivnoj ulozi naše države ne samo u regiji Balkana, nego i šire.

Milatović: Potrebna nam je odgovornija imigraciona politika, raditi više kako bi vratili naše ljude

Šest mjeseci poslije povratka Donalda Trampa &nbsp;u Bijelu kuću, oštra imigraciona politika republikanskog predsjednika izgubila je podršku većine Amerikanaca, pokazale su dvije danas objavljene ankete.
Prema anketi koju je naručila američka televizijska mreža Si-En-En (CNN), 55 odsto ispitanika smatra da deportacije imigranata "idu predaleko". To predstavlja povećanje negativnih ocjena od deset odsto u odnosu na prethodnu anketu u februaru.
Većina ispitanika, 57 odsto, protivi se planovima za stvaranje desetina hiljada mjesta u pritvorskim centrima, a 26 odsto to podržava. 
 
Druga anketa, za televiziju Si-Bi-Es (CBS), pokazala je da 56 odsto ispitanika vjeruje da Trampova administracija prvenstveno cilja migrante iako nisu "opasni kriminalci", a 47 odsto ih je to smatralo mjesec dana ranije. 
 
Po toj anketi, 49 odsto odobrava radikalne imigracione mjere Donalda Trampa, što je deset odsto manje nego u februaru i pet odsto manje nego u junu.
Međutim, među pristalicama republikanaca, podrška masovnim deportacijama ostaje gotovo jednoglasna, na 91 odsto. 
 
Tramp je borbu protiv ilegalne imigracije učinio jednim od prioriteta svog drugog mandata i zauzeo je čvrst stav od povratka na vlast u januaru.
On je danas u poruci na njegovoj platformi Truth Social, sam sebi čestitao što je "potpuno oživio veliku zemlju (SAD) za šest mjeseci".
- Prije godinu dana, naša zemlja je bila mrtva, gotovo bez nade u ponovno rođenje. Danas je naša zemlja najpoštovanija na svijetu - smatra Tramp.

Opala podrška Trampovoj imigracionoj politici

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentrano je 12 saobraćajnih nezgoda, a šest osoba povrijedjeno je lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je u Podgorici evidentirano sedam nezgoda.
Po jedna nezgoda evidentirana u Cetinju, Ulcinju, Tivtu, Budvi i Nikšiću.
Izdato je 457 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijete 52 prekršajne prijave.
Policija je oduzela pet pari registarskih tablica.

Za 24 sata 12 saobraćajnih nezgoda

Sjeverna Koreja je jutros ispalila neidentifikovani projektil prema moru ispred svoje istočne obale, saopštila je vojska Južne Koreje.
Obalska straža Japana je, odvojeno, saopštila da je registrovala ono što bi moglo biti balistička raketa lansirana iz Sjeverne Koreje.

Južnokorejska vojska: Sjeverna Koreja ispalila projektil prema moru

Sve vrste goriva poskupile su od danas dva do četiri centa, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Cijena litra eurosupera 95 i 98 će se u naredne dvije sedmice povećati tri centa na 1,38 eura, odnosno dva centa na 1,41 eura.&nbsp;
Cijena eurodizela porasla je četiri centa na 1,31 eura.
Poskupilo je i lož ulje tri centa i koštaće 1,24 eura.
Posljednje promjene cijena goriva bile su 29. decembra, kada su sve vrste goriva pojeftinile četiri do šest centi.
Prema odredbama Uredbe o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 9. februara, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiće od 10. februara.

Skuplje sve vrste goriva

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano ili malo do umjereno oblačno, sa najvišom dnevnom temperaturom do 16 stepeni.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru se ujutru ili prijepodne očekuje mjestimično magla i niska oblačnost.
Vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura od minus tri do sedam, najviša dnevna od tri do 16 stepeni.

Tag: imigraciona-politika