Bivši ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić na toj funkciji je u prošloj godini zaradio 22.116 eura, dok je dodatnih 9.097 eura prihodovao kao predsjednik Savjeta za prava djeteta.
Šćekić je u imovinskom kartonu podnijetom nakon prestanka funkcije prijavio da se njegova ćerka Helena tokom prošle godine zaposlila u vladinoj Komisiji za antidoping. 
Šćekiću je ministarska plata iznosila 1.843 eura, dok je po osnovu angažmana u Savjetu za prava djeteta svakog mjeseca prihodovao još 758 eura.
On je vlasnik stana površine 71 metar kvadratni, koji je kupio 2021. godine. Od nepokretnosti posjeduje i šumu od 314 kvadrata, kupljenu 2016. godine. U Crnogorskom telekomu ima 1.028 akcija.
Pored ministarske i funkcije u Savjetu za prava djeteta, Šćekić je u prošloj godini bio i član Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije, Koordinacionog tijela u oblasti igara na sreću i Savjeta za prava lica sa invaliditetom. Za angažman u tim tijelima nije primao nadoknadu.
Njegova supruga Dijana radi kao pedagog u predškolskoj ustanovi, gdje joj je mjesečna zarada 800 eura. Njegov sin Mihailo je profesionalni sportista i njegova zarada je poslovna tajna, a njen iznos, kako se navodi u Šćekićevom kartonu, poznat je Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK).
Od aprila prošle godine, prema podacima iz imovinskog kartona, Šćekićeva ćerka Helena zaposlena je kao tehnički sekretar u Komisiji za antidoping. Njena zarada u tom vladinom tijelu lani se kretala od 796 do 1.260 eura.
Bivši ministar sporta prijavio je da je na ime stambenog kredita zadužen još 69.845 eura, a da mu mjesečna rata iznosi 513 eura. Po osnovu dvije polise osiguranja, duguje 839 i 8.117 eura, dok njegova supruga Dijana po osnovu gotovinskog kredita duguje iznos od 16.148 eura, a mjesečna rata joj iznosi 354 eura.
<h2>Dozvolio kontrolu računa</h2>
Šćekić je ASK dozvolio da mu kontroliše bankovne račune. On je ranije bio i na funkciji ministra zdravlja i direktora Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO). Sa funkcije ministra sporta i mladih razriješen je zadnjeg dana prošle godine. 
To je od premijera Milojka Spajića tražio predsjednik Socijalističke narodne partije (SNP) Vladimir Joković, nakon što je Šćekić napustio tu partiju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Šćekić u Vladi za godinu zaradio 31.000 eura

Nova ministarka u 44. Vladi Crne Gore Majda Adžović u prošloj godini je kao državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine zaradila 18.000 eura, sa suprugom na računima ima 50.000 eura, a u njenom vlasništvu je stan koji je kupila 2020. godine.
To pokazuju podaci iz imovinskog kartona Adžović koji je krajem marta objavila Agencija za sprečavanje korupcije.
Adžović je na čelo novoformiranog Ministarstva javnih radova postavljena 14. aprila, u okviru posljednje rekonstrukcije Vlade. Njeno ime postaje sve prisutnije u javnom diskursu sa intenziviranjem priče o potencijalnim investicijama iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, a naročito nakon zvaničnog potpisivanja međudržavnih sporazuma o ekonomskoj i saradnji u oblasti turizma i razvoju nekretnina.
Kao državnoj sekretarki u resoru Slavena Radunovića njena mjesečna plata prošle godine je iznosila 1.500 eura. Osim osnovne zarade, u 2024. prijavila je i dodatni prihod od 10.200 eura, ostvaren kroz angažmane u Komisiji za ujednačavanje postupka, Centralnoj komisiji za procjenu državne imovine i Komisiji za ujednačavanje postupka.
Ministarka je vlasnica stana površine 38 kvadrata, kupljenog prije četiri godine. Nema prijavljenih dugovanja, kredita, zajmova, niti akcija ili hartija od vrijednosti. Na računima ima 10.000 eura, a dala je saglasnost za uvid u sve račune kod bankarskih i finansijskih institucija.
S druge strane, njen suprug, advokat Selman Adžović, prijavio je godišnji prihod od 60.000 eura iz advokature, 12.000 eura iz preduzetničkih aktivnosti i 9.600 eura od izdavanja nekretnina.
Nasljedstvom mu je pripala kuća od 180 kvadrata, njiva od 6.240 kvadrata, garaža od 29 kvadrata i pomoćni objekat od 40 kvadrata.
Adžović je 2011. godine kupio stan od 69 kvadrata i garažu od 13 kvadrata. Prije dvije godine kupio je dva apartmana u izgradnji od 40 i 43 kvadrata.
Posjeduje tri automobila: Volkswagen Touareg (2024. godište), Audi A6 (2011) i Seat Leon (2005). Na računima i u gotovini ima ukupno 50.000 eura.
T.K.

1250x600

1084x550

Imovina nove ministarke: Adžović ima stan od 38 kvadrata, sa suprugom ušteđela više desetina hiljada eura

Vršilac dužnosti direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Ivica Janović je, u novom izvještaju Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK), prijavio da sa suprugom na računima ima blizu 100.000 eura i 14.000 eura gotovine. Kao čelnik ANB-a prima platu od 1.700 eura.
Janovićev imovinski karton ne razlikuje se mnogo od onog iz decembra prošle godine. I u posljednjem izvještaju Janović je prijavio da je stopostotni vlasnik firme "LA Bottega Company" doo iz Bara koja se bavi nespecijalizovanom trgovinom na veliko.&nbsp;
U novom dokumentu ASK-a stoji i da Janović nema nijedan odsto udjela u firmi "Gvardija" d.o.o. iz Tivta koja se bavi uslužnim djelatnostima u kopnenom saobraćaju. Janović je bio izvršni direktor, suosnivač i ovlašćeni predstavnik firme.&nbsp;
Vlasnik je kuće sa dvorištem u Budvi od 352 kvadrata koju je dobio na poklon, a nasljedstvom mu je pripao nestambeni prostor površine 22 kvadrata, čija namjena nije precizirana u izvještaju. Takođe, posjeduje njive od 89 i 267 kvadrata i pašnjak od 311 kvadrata koje je kupio.&nbsp;
Janović je prijavio da ima i pištolj marke HS produkt h11 iz 2023. godine, kao i audi A4 35 TDI koji je kupio prošle godine.
Gotovine ima 14.000 eura, na tekućim računima 46.800 eura, a vraća kredit od 10.000 eura od decembra 2020. godine.
Njegova supruga Zvezdana, koja je kao predsjednica Upravnog odbora Morskog dobra pijavila platu iz decembra prošle godine od 3.176 eura, na računima ima 50.000 eura, a oročila je štedni ulog od 1.178 eura.
Janović je prijavio i mjesečni prihod od rente koji je u decembru prošle godine iznosio 150 eura, kao i 290 eura od redovnog posla u privrednom društvu.
Janović je postavljen na čelo ANB-a 12. decembra prošle godine nakon što je njegov prethodnik Boris Milić podnio ostavku. On u tom momentu nije bio poznat široj javnosti, nije imao iskustva u bezbjednosnom sektoru zbog čega je njegovo imenovanje izavalo burnu reakciju javnosti. Mediji su pisali da su ga za tu poziciju preporučile rodbinsko-kumovske veze.
Rođak je Tonćija Janovića poslanika Pokreta Evropa sad čiji je lider premijer Milojko Spajić, kao i kum Spajićevog šefa kabineta Branka Krvavca, koji je najviše insistirao na tome da se baš on nađe na čelnoj poziciji ANB-a.
Završio je Pomorski fakultet, a prethodno je radio u italijanskoj kompaniji MSC. U njegovoj biografiji, koju je objavila Vlada, navodi se da je privatni preduzetnik 20 godina i zastupnik više italijanskih kompanija.

Tamara Klikovac

Janović sa suprugom ima više od 100.000 eura, posjeduje kuću, audi, pištolj...

Članovi školskih odbora, prema važećem Zakonu o sprečavanju korupcije, nemaju status javnih funkcionera - kazali su iz Agencije za sprečavanje korupcije (ASK).
U saopštenju ističu da je, nakon posljednjih izmjena Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, jasno definisano da članovi školskih odbora nijesu izabrana, imenovana niti postavljena lica, što znači da ne potpadaju pod regulative iz člana 3 Zakona o sprečavanju korupcije.
- ASK je već povukla ranije odluke i tumačenja prema kojima su predsjednici i članovi radnih tijela - poput komisija, savjeta i drugih organa formiranih od strane državnih institucija i Vlade - imali status javnih funkcionera - podsjećaju iz ove institucije.
Najavljuju da nastavljamo sa detaljnim preispitivanjem svih prethodnih odluka koje su dovele do neosnovanog uvrštavanja velikog broja osoba u evidenciju javnih funkcionera.&nbsp;
- Takva "kreativna" tumačenja zakona dovela su do nepotrebnog povećanja broja javnih funkcionera, iako za to nije postojao zakonski osnov. Cilj Agencije je da broj javnih funkcionera svedemo na realan i opravdan nivo, uz fokus na kvalitet rada i antikorupcijske mjere koje sprovodimo. Na taj način ćemo osigurati efikasnije rezultate i bolje efekte antikorupcijskih mjera koje Agencija primjenjuje - kazali su u saopštenju.

ASK: Članovi školskih odbora nijesu javni funkcioneri

Članovi rekonstruisane Vlade Milojka Spajića iz redova koalicije “Za budućnost Crne Gore” tek treba da dostave imovinske kartone kao funkcioneri izvršne vlasti. Sudeći prema posljednjim izvještajima sa početka godine, kada su sjedjeli u poslaničkim klupama, najzavidnijim imovnim stanjem mogu se pohvaliti ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović i potpredsjednik Vlade za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama Budimir Aleksić.
Doskorašnji šef Poslaničkog kluba Nove srpske demokratije (NSD) vlasnik je dva stana od 200 i 67 kvadrata, a posjeduje i dvije garaže od po 13 kvadrata koje je stekao prodajom imovine.&nbsp;
<h2>Šume, pašnjaci, kriptovalute</h2>
Radunović je apsolutni vlasnik ove četiri nepokretnosti, a njegova supruga Tanja stana od 60 kvadrata koji je takođe stekla prodajom imovine.
Radunović je naslijedio polovinu vlasništva nad dva vinograda od 24 i 17 kvadrata i voćnjakom od šest kvadrata.
Takođe, nasljedstvom mu je pripalo 17,71 odsto vlasništva nad devet šuma ukupne površine 36.669 kvadrata.
Isti udio u vlasništvu Radunović ima i nad 11 pašnjaka od ukupno 15.620 kvadrata i dvije njive od 466 i 259 kvadrata.
Naslijedio je i 33 odsto pašnjaka od 14.412 kvadratnih metara i 3,54 odsto još jednog od 1.903 kvadrata.
Pripalo mu je i 3,54 odsto šume od 38.654 kvadrata, 3,33 odsto druge od 3.683 kvadrata i 5,9 odsto treće od 3.809 kvadrata.
Funkcioner Nove ima 3,83 odsto vlasničkog udijela u Srpskoj kući, privrednog društva nad kojim, kako piše u njegovom imovinskom kartonu, nije izvršio prenos upravljačkih prava.
Radunović vozi "lend rover diskaveri IV HSE" iz 2012. godine, dok je njegova supruga Tanja na poklon dobila Pežo 207 iz 2011. godine.
Povremeno izdaje dva poslovna prostora, posjeduje gotovinu od 29.000 eura, kao i kriptovale čija tržišna vrijednost nije definisana.&nbsp;
<h2>Vrijedno štivo i akcije</h2>
Dugogodišnji funkcioner Nove i aktuelni potpredsjednik Vlade za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama Budimir Aleksić kao poslanik primao je platu od oko 1.800 eura, a kao naučni saradnik na Istorijskom insitutu Univerziteta Crne Gore godišnje je prihodovao 8.625 eura.
Aleksić je prijavio i godišnji honorar od Bogoslovije Svetog Petra Cetinjskog od 7.600 eura, a po osnovu ugovora o djelu u Narodnoj biblioteci "Stevan Samadzić" u Pljevljima, NVO Matica Boke - podružnica Tivat i JU Muzej savremene umjetnosti zaradio je ukupno 320 eura. Njegova supruga Zorica u EPCG zarađuje mjesečno od 1.100 do 2.245 eura.&nbsp;
Aleksiću je poklonjeno 56.926 metara kvadratnih pašnjaka, 32.711 kvadrata šuma i 39.661 kvadrad livada. Na poklon je dobio i automobil Mercedes Benz 190D iz 1993. godine, dok njegova supruga kupila Fiat Tipa iz 2016. godine.
Posjeduje knjige vrijedne 30.000 eura, ima 5.389 akcija u Hlt Fondu A.d. i vraća gotovinski predit od 10.000 eura.&nbsp;
Kao i Radunović, i Aleksić je sa 3,44 odsto suvlasnik Srpske kuće.
Ministarka turizma Simonida Kordić iz NSD-a prijavila je ASK-u stan od 53 kvadrata koji je kupila. Za razliku od njenog partijskog kolege, Kordić posjeduje samo jednu šumu od 1.000 kvadrata koju je dobila na poklon. Takođe, Kordić vozi automobil Golf 3 iz 1998. godine, a otplaćuje dva kredita od 28,5 hiljada eura.
<h2>"Tanki" kartoni</h2>
U imovinskom kartonu ministarke saobraćaja Maje Vukićević iz Demokratske narodne partije popunjene su stavke za prihode koje je ostvarivala kao poslanica DNP-a i odbornica u Skupštini opštine Bar. Prijavila je da je apsolutna vlasnica firme Mm Pro Consulting čija je djelatnost konsultantske aktivnosti u vezi s poslovanjem i ostalim upravljanjem. Otplaćuje dva kredita od 6.442 i 3.700 eura.
Sudeći prema posljednjem izvještaju dostavljenom ASK-u, Vukićević nema gotovinu, depozit, akcije i hartije od vrijednosti, pokretnu i nepokretnu imovinu.
Slična situacija je i kod njenog partijskog kolege Miluna Zogovića, koji od jula “pokriva” poziciju potpredsjednika Vlade za infrastrukturni i regionalni razvoj.&nbsp;
Zogović je imao poslaničku platu koja je varirala između 1.600 i 1.900 eura. Njegova supruga Marija ostvarila je godišnji prihod u M:telu od 16.000 eura, kao i varijablu od 250 eura.
Zogović posjeduje dva automobila Sitroen C4 iz 2013. godine i Reno klio iz 2018, a otplaćuje i dva kredita od ukupno 28.000 eura.
Niko od članova Vlade iz redova koalicije “Za budućnost Crne Gore” nije dao saglasnost za pristup podacima na bankarskim računima i drugih finansijskih institucija.

Impresivan spisak nepokretnosti Radunovića i Aleksića, DNP-ovci u kreditima

Američki predsjednik Donald Tramp ponovo je danas osudio Vrhovni sud Sjedinjenih Država nakon što je prošle sedmice presudio protiv njegovog sveobuhvatnog programa carina, poručivši da će se okrenuti drugim carinskim ovlašćenjima i licencama, ali bez iznošenja detalja.
- Sud je takođe odobrio sve ostale carine, kojih ima mnogo, i sve se mogu koristiti na mnogo snažniji i neprijatniji način, uz pravnu sigurnost, nego carine kako su prvobitno uvedene- napisao je Tramp u objavi na društvenim mrežama.
On je u subotu rekao da će privremenu carinu od 10 odsto na uvoz u SAD iz svih zemalja povećati na 15 odsto, što je najviši nivo dozvoljen zakonom, dan nakon što je sud presudio da je prekoračio svoja predsjednička ovlašćenja kada je, pozivajući se na zakon o vanrednim ekonomskim mjerama, uveo niz viših carinskih stopa.
U današnjoj objavi Tramp je ukazao i na mogućnost korišćenja licenci za vršenje pritiska na druge države, navodeći da „nerazumljivo, prema presudi, (ja) ne mogu da im naplatim licencnu taksu – A SVE LICENCE SE NAPLAĆUJU, zašto Sjedinjene Države to ne bi mogle? Licenca se izdaje da bi se naplatila taksa! U mišljenju suda to nije objašnjeno, ali ja znam odgovor“.
Terminski ugovori na Wall Streetu i dolar pali su rano jutros usljed neizvjesnosti oko trgovinske politike SAD, dok su cijene nafte u početku oslabile zbog zabrinutosti za globalni rast i tražnju za gorivom nakon najnovijeg povećanja carina, prije nego što su se stabilizovale nakon najava planiranih razgovora između SAD i Irana.
Odluka suda i Trampovi potezi koji su uslijedili već utiču na trgovinske sporazume koje je sklopio tokom protekle godine, pri čemu je Kina pozvala Vašington da ukine carinske mjere, Evropska unija je spremna da zamrzne svoj sporazum, a Indija odgađa planirane razgovore.Tramp je u objavi na društvenim mrežama ponovo napao sudije koje su presudile protiv njega, među kojima su bila i dvojica koje je naimenovao tokom svog prvog mandata u Bijeloj kući.&nbsp;
U odluci koju je napisao konzervativni predsjednik suda Džon Roberts, sud je ponovo potvrdio svoje ovlašćenje da ograniči moć predsjednika.Tramp je takođe izrazio zabrinutost da bi najviši sud mogao presuditi protiv nastojanja njegove administracije da ograniči pravo na državljanstvo po rođenju u predstojećoj odluci u tom predmetu.

Tramp ponovo napao Vrhovni sud SAD, najavljuje druge carine i licence

Slučaj deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz 1992. godine i dalje predstavlja jedno od najtežih nerazriješenih pitanja suočavanja Crne Gore s prošlošću. Dosadašnji sudski epilog, obilježen spornom pravnom kvalifikacijom, ostavio je otvorena pitanja odgovornosti i izostanak pune pravne i društvene satisfakcije za žrtve i njihove porodice“, poručeno je na trećem od sedam edukativnih vebinara, ovog puta o slučaju „Deportacija”, koje je danas organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO). Policija Crne Gore je u maju 1992. nezakonito uhapsila najmanje 66 civila, muslimanske vjeroispovjesti, starosti od 18 do 66 godina, koji su u Crnu Goru izbjegli od rata koji je već buktao u Bosni i Hercegovini, i da ih je kao taoce predala vojsci bosanskih Srba pod vođstvom Radovana Karadžića i Ratka Mladića da im posluže za razmjenu ratnih zarobljenika. Svi izručeni iz Herceg-Novog 27. maja 1992. su neposredno nakon toga ubijeni, dok je druga grupa 25. maja 1992. upućena u koncentracioni logor u Foču (KPD), i od njih je samo nekolicina preživjela. Još uvijek nisu pronađena tijela svih žrtava deportovanih iz Herceg-Novog, niti se pouzdano zna mjesto na kome su stradali. Takođe, najmanje 33 osobe srpske nacionalnosti iz BiH su, takođe, uhapšene i izručene vojsci Srpske Republike (kasnije nazvana Republika Srpska) u cilju mobilizacije, a nije poznato da li je neko od njih stradao. - Dosadašnji epilog ovog slučaja može se ocijeniti kao krajnje neadekvatan i pravno problematičan - istakla je aktivistkinja Tamara Milaš, koja je vodila vebinar. Posebno je, kako je pojasnila, sporna pravna kvalifikacija događaja u postupku pred Višim sudom u Podgorici, gdje je sukob okarakterisan kao nemeđunarodni, što je imalo direktne implikacije na primjenu međunarodnog humanitarnog prava i krivičnopravnu odgovornost. - Takva kvalifikacija zanemaruje širi kontekst međunarodnog oružanog sukoba na teritoriji Bosne i Hercegovine u relevantnom periodu, kao i činjenicu da crnogorska policija nije imala status strane u oružanom sukobu u smislu međunarodnog humanitarnog prava. Policija je djelovala kao organ vlasti koji je lišio slobode civile i predao ih snagama koje su učestvovale u sukobu. Ovakav pristup suzio je prostor za utvrđivanje individualne krivične odgovornosti i doveo do oslobađajućih presuda, čime je izostala puna pravna i društvena satisfakcija za žrtve i njihove porodice - kazala je Milaš.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260223150240_14141089fc7f409c76ede8170c1b2716c383268daf4e09ea3075cb678db9a48a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260223150240_14141089fc7f409c76ede8170c1b2716c383268daf4e09ea3075cb678db9a48a" data-rendition-name="original" width="1080" height="1350" loading="lazy" alt="Tamara Milaš"><figcaption>Tamara Milaš(Photo: CGO)</figcaption></figure>  Milaš je ocijenila da nije pokazana dosljedna i proaktivna spremnost institucija da se utvrde puna istina i odgovornost. - Iako su preduzeti određeni koraci, uključujući sudski postupak i naknadne isplate odštete porodicama žrtava u parničnim postupcima, izostala je odlučna krivičnopravna reakcija koja bi rasvijetlila sve okolnosti i eventualno utvrdila komandnu odgovornost. Takođe, nije sprovedena sveobuhvatna institucionalna analiza niti je otvoren širi društveni dijalog zasnovan na utvrđenim činjenicama - navela je Milaš. Ona je navela da efikasna i nepristrasna krivična istraga, uz mogućnost ponovnog preispitivanja pravne kvalifikacije djela u svjetlu međunarodnog prava i prakse međunarodnih sudova, predstavljaju ključne korake ka pravdi i pomirenju. - Krivična pravda je temelj svakog istinskog procesa tranzicione pravde, jer bez individualizacije odgovornosti nema ni pune rehabilitacije žrtava. Uz to, neophodno je sistemsko njegovanje kulture sjećanja, uključujući podizanje adekvatnog spomen-obilježja, institucionalno obilježavanje godišnjica, kao i uvrštavanje ove teme u obrazovne i javne politike - zaključila je Milaš. Učesnici su se osvrnuli i na postupak reparacija u crnogorskom zakonodavstvu, kojim je obuhvaćeno 66 porodica žrtava. - Neke žrtve nijesu pristale na poravnanje, već su nastavile postupke pred Osnovnim sudom u Podgorici, kao u slučaju Alena Bajrovića. Postoje i oni koji nijesu bili upoznati sa postupcima, jer u vrijeme njihovog pokretanja nijesu boravili u Crnoj Gori, pa su to pravo ostvarili naknadno - pojasnila je Milaš. Ovaj vebinar predstavlja praktičnu nadogradnju CGO priručnika „Ratni zločini 90-ih u presudama crnogorskog pravosuđa“, omogućavajući dublju analizu i diskusiju o sudskim presudama koje su dostupne u publikaciji „Proces suočavanja sa prošlošću u Crnoj Gori – slučaj “Deportacija”. Cilj serije vebinara je da zainteresovanoj javnosti omogući pristup provjerenim i verifikovanim informacijama o ratnim zločinima, kroz analizu sudskih presuda, relevantnih dokaza, svjedočanstava i uloge institucija. Naredni vebinar vodiće pravnik Damir Suljević, 16. marta 2026. godine, a biće posvećen slučaju „Zmajević“. Serija vebinara realizuje se u okviru CGO projekta „Razumijevanjem prošlosti do izgradnje povjerenja i tranzicione pravde“, kroz regionalni program “Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu”, koji je finansiran od strane Evropske unije, a koji sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). Sadržaj ovog vebinara isključiva je odgovornost autora i ne odražava nužno stavove CGO-a, EU-a ili UNDP-a.

CGO: Slučaj "Deportacija" jedno od najtežih nerazriješenih pitanja suočavanja Crne Gore s prošlošću

Odbornik Demokratske partije sovijalista (DPS) u Glavnom gradu Andrija Klikovac je, komentarišući informaciju da nije utvrđena lista kandidata za članove Savjeta RTV Podgorica, konstatovao da je to još jedna potvrda da vlast u Podgorici nema većinu u lokalnom parlamentu.
- Podgorica je grad u političkoj blokadi i izvršna vlast nema potrebnu podršku u parlamentu - naveo je Klikovac na mreži X.
On je ocijenio da se nastavlja duboka politička kriza koja je počela još imenovanjem bivše gradonačelnice Olivere Injac.

Klikovac: Neutvrđivanje članova Savjeta RTV Podgorica još jedna potvrda da vlast nema većinu u lokalnom parlamentu

Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju saopštilo je da ne postoje osnovi za pokretanje krivičnog postupka povodom događaja u kojem je policijski službenik pucao i ranio psa na javnom mjestu, obavijestili su iz NVO ''Kuća životinja'', udruženja za zaštitu životinja koje je podnijelo krivičnu prijavu.
Kako se u obrazloženju državne tužiteljke Sanje Radunović navodi, nije našla osnova za pokretanje krivičnog postupka protiv bilo kojeg lica, za &nbsp;bilo koje krivično djelo za koje se gonjenje &nbsp;preduzima po službenoj dužnosti, a povodom događaja u kojem je službenik cetinjske policije Stefan Nicović na Dvorskom trgu upotrijebio vatreno oružje, povrijedio sam sebe, kao i psa u vlasništvu Dejana Novakovića iz Podgorice.
Nakon što je NVO ''Kuća životinja'' 28. jula 2025. godine podnijela krivičnu prijavu cetinjskom tužilaštvu, isto su uradili i iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, kao i organizacija ''Alternativa Crne Gore'', Ministarstvo poljoprivrede, šumarsta i vodoprivrede- Savjeta za zaštitu žitovinja i Nikola Jočić.
- Ovo je vrhunac sistemskog poraza! Podsjećamo javnost da je vatreno oružje upotrijebljeno na javnom prostoru, da je životinja ranjena, da je riječ o službenom licu koje podliježe višem stepenu odgovornosti. I pored tgoa, niko nije odgovoran- reagovali su na odluku Tužilaštva iz NVO ''Kuća životinja''.
Upitali su i da, ako ovo nadležnima nije problem, šta onda jeste.&nbsp;
- Dok se ovakve stvari pravdaju, niko od nas nije siguran- kazali su iz ovog udruženja.
Podsjećamo, incident se desio 27. jula 2025. godine, oko 13 sati u centru Cetinja kada se na trgu pojavio pas rase kangal, koji je zbog svoje veličine uplašio građane i pripadnike policije, koji su probali da ga otjeraju sa biber sprejom, a potom i pucali na njega. Tom prilikom je policajac koji je pucao u psa ranio i sam sebe u nogu.
Tada su za Portal ETV volonterke i borkinje za zaštitu životinja Julija Milanović i Marta Darmanović, te psihološkinja Dijana Milošević istakle da je taj događaj podsjetio na propuste u organizaciji i reakciji nadležnih službi, prebacivanje odgovornosti, a pokazao je i da društvo životinje i dalje doživljava kao opasnost, te da je u crnogorskom društvu sve prisutnija agresija koja se često ispoljava upravo na životinjama.
Iz Portala ETV su pitanja povodom ovog incidenta i pitanja odgovornosti policijskog službenika uputili i Upravi policije, ali odgovor nijesmo dobili.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpucanj-u-psa-humanost-i-zdravi-razum-gdje-sistem-ne-funkcionise-brutalnost-jaca&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: imovinski-karton