U jednom podgoričkom vrtiću registrovan je slučaj zauški (mumpsa) kod djeteta predškolskog uzrasta, potvrđeno je za Portal Analitika iz Instituta za javno zdravlje.
Kako su naveli, tokom perioda infektivnosti dijete nije boravilo u vrtiću, pa se ne očekuje širenje infekcije u kolektivu.
<h2>Moglo bi doći do širenja infekcije u dječjim kolektivima</h2>
Prema podacima IJZ, pojava zauški u Crnoj Gori nije neuobičajena – u posljednjih deset godina bilježi se od jednog do osam slučajeva godišnje.
Ipak, zbog nedovoljnog obuhvata MMR vakcinacijom, rizik od širenja oboljenja poput morbila, zauški i rubele i dalje je prisutan.
Iz IJZ ističu da se kolektivni imunitet još uvijek održava na visokom nivou kod starijih osnovaca, srednjoškolaca i dijela odraslih koji su vakcinisani sa dvije doze vakcine (ili su nekada davno preboljeli morbile i stekli prirodni imunitet).
- Međutim, u mlađim uzrastima - među djecom predškolskog uzrasta, mlađim osnovcima i odraslima koji su prije više decenija primili samo jednu dozu vakcine - on je značajno oslabljen ili upitan. Zbog toga rizik od pojave epidemije morbila, a zatim i zauški (mumpsa/parotitisa), vremenom postaje veći usljed nakupljanja osjetljivih, odnosno neimunih osoba - pojašnjavaju iz IJZ.
Upravo zbog toga, upozoravaju da bi u slučaju višestrukog unošenja virusa kroz kontakt sa inficiranim osobama moglo doći do širenja infekcije u dječjim kolektivima sa niskim obuhvatom vakcinacije.
<h2>Pokrenut sistem provjere vakcinalnog statusa</h2>
IJZ ističe da je u saradnji sa vrtićima i domovima zdravlja pokrenut sistem provjere vakcinalnog statusa prilikom upisa djece, kao i informisanja roditelja o rizicima nevakcinisanja.
- Odgovornost je sada jasno prenesena na roditelje - navode iz IJZ, uz napomenu da bi obavezna vakcinacija kao uslov za boravak u kolektivu bila najsnažniji podsticaj za povećanje obuhvata.
Ističu da se opsežne aktivnosti na unapređenju imunizacije očekuju se kroz realizaciju Programa mjera za imunizaciju za period 2026-2028., koji je u julu usvojila Vlada Crne Gore.
- Ako se planirane mjere sprovedu u punom obimu u previđenom periodu, očekuju se značajna unapređenja sistema imunizacije - zaključuju iz IJZ.
<h2>Posljedice nevakcinisanja daleko teže od nuspojava</h2>
Pedijatar dr Vjera Janković za Portal Analitika podsjeća da MMR vakcina štiti od morbila, zauški i rubele, te da se daje u dvije doze — prva u uzrastu od 12 do 15 mjeseci, a druga pred polazak u školu.
- Svaka vakcina, kao i svaki lijek, može da ima nuspojave, ali su one rijetke i bezopasne. Kod MMR vakcine može se javiti tzv. mala vakcinalna bolest sa blagom temperaturom i ospom, koja traje jedan dan - navodi Janković.
Ona upozorava da su posljedice nevakcinisanja daleko teže.
- Morbili mogu imati smrtni ishod, zauške kod dječaka dovesti do steriliteta, a rubela do deformacije ploda ako majka oboli u trudnoći. Nevakcinisano dijete ugrožava i drugu, najmlađu djecu koja još nijesu prispjela za vakcinaciju - upozorava dr Janković.
Sagovornica Analitike podsjetila je i da je strah od MMR vakcine potekao od diskreditovanog članka britanskog ljekara Endrjua Vejkfilda iz 1998, koji je tvrdio da vakcina izaziva autizam. Te tvrdnje su, podvlači dr Janković, odavno naučno opovrgnute.
Prema njenim riječima, i u zemljama regiona postoji sličan problem - širenje nepovjerenja kroz društvene mreže i uticaj pojedinih influensera.
Ipak, navodi i primjer rješenja koje se pokazalo efikasnim.
- U nekim zemljama roditelji imaju pravo da ne vakcinišu dijete, ali tada dijete ne može pohađati vrtić. Kada su suočeni s takvim izborom, mnogi roditelji ipak mijenjaju odluku - napominje dr Janković.
<h2>Roditelji da više povjerenja imaju u struku nego u laičku javnost</h2>
Roditeljima poručuje da treba da imaju više povjerenja u struku nego u laičku javnost.
- Pedijatar može roditelju objasniti sve o vakcinama i odagnati mu strah. Shvatam da su uplašeni i pod raznim uticajima i da to nije lako, ali ipak nek se vode time što im je najvažnije - a to je zdravlje njihovog djeteta - zaključila je dr Janković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

IJZ i pedijatri upozoravaju: Slabiji kolektivni imunitet među najmlađima, rizik od pojave epidemije sve veći

Na 92. sjednici Vlade Crne Gore usvojen je Program mjera za imunizaciju za period 2026–2028. gdoine, sa pratećim Akcionim planom, na predlog Ministarstva zdravlja, saopšteno je iz ovog resora.&nbsp;
Ovo je, kako se navodi, prvi strateški dokument ove vrste u Crnoj Gori, čime država pravi značajan iskorak ka unapređenju nacionalnog sistema imunizacije.
Ministar zdravlja, dr Vojislav Šimun, istakao je važnost ovog dokumenta za budućnost javnog zdravlja:
- Ovim strateškim pristupom šaljemo jasnu poruku – zdravlje građana je naš prioritet. Imunizacija spašava živote, štiti najugroženije i doprinosi zdravijem društvu. Poseban akcenat stavljamo na djecu, jer su ona temelj naše budućnosti -poručio je ministar Šimun.
Program predviđa sveobuhvatan set mjera usmjerenih na prevenciju zaraznih bolesti koje se mogu spriječiti vakcinacijom, ali i na obnavljanje povjerenja u vakcinaciju, naročito u zajednicama gdje postoji oklijevanje ili otežan pristup vakcinalnim uslugama.
- Imunizacija nije samo lični izbor – to je društvena odgovornost. Uz edukaciju, pristupačnost i kontinuiranu saradnju sa zdravstvenim radnicima i građanima, gradimo povjerenje i ističemo značaj vakcina - dodao je Šimun.
Usvajanjem ovog Programa, kako se dodaje, Crna Gora potvrđuje svoju jasnu posvećenost prevenciji bolesti, jačanju zdravstvenog sistema i stvaranju sigurnijeg okruženja za sve građane.
- Ovaj dokument nije samo administrativni akt – to je naša obaveza prema svakom građaninu. Imunizacijom štitimo zajednicu i činimo Crnu Goru zdravijim i otpornijim društvom - zaključio je ministar.
Za sprovođenje mjera iz Akcionog plana, a kako se navodi iz Ministarstva zdravlja, predviđena su budžetska sredstva u iznosu od 607.050 eura za period 2026–2028. godine.
Sjednicom je predsjedavao premijer Milojko Spajić.&nbsp;

Šimun: Zdravlje građana je naš prioritet, imunizacija spašava živote, štiti najugroženije i doprinosi zdravijem društvu

Kontinuiranom kampanjom i promocijom zdravlja, kao i edukacijom stanovništva iz stručnih oblasti na pitak, objašnjiv i razumljiv način, potrebno je vratiti povjerenje građana u zdravstveni sistem – poručio je prof. dr Nebojša Kavarić, predsjednik Asocijacije za preventivnu pedijatriju, gostujući u jutarnjem programu "Budilnik" na Televiziji E.
Prema podacima Indeksa dječjih prava za 2025. godinu, koje je objavila međunarodna organizacija "Kids Rights", Crna Gora se u segmentu zdravlja svrstava u četvrti od pet klastera zemalja, zajedno sa Bangladešom, Nepalom i Gvatemalom.
Kavarić ističe da sve što je u korist djece treba da bude prioritet, te da se rješenja moraju tražiti, a ne krivci. Kada je riječ o problemima u oblasti dječje zaštite, on smatra da je neophodno izraditi plan i projekciju zdravstvene zaštite.
– Svugdje ima problema sa dječjom zaštitom iz nekoliko razloga koji su vrlo često ne samo van same pedijatrije, nego i van zdravstva. Kriterijumi za ocjenu zdravstvenih sistema su različiti. Kids Rights je međunarodna privatna fondacija koja je veoma uključena i pomaže u zagovaranju prava, u promociji prava, koja ima određenu saradnju sa nama bitnim institucijama. Kad je u pitanju zdravstvena zaštita djece, to su UNICEF i SZO. Mi smo svjesni, mi govorimo u pedijatrijskoj akademskoj zajednici u Crnoj Gori – probismo uši svima unazad deceniju kad su u pitanju kadrovske mogućnosti, broj pedijatara, dostupnost zdravstvene zaštite, imunizacija i pad imunizacije, posebno kad su pojedine vakcine u pitanju, kakva je MMR. Ništa to nama nije novo. Znamo da su izazovi savremenog doba, koji se nekako prelivaju u Crnoj Gori na vrlo neobičan način, od uzornog sistema tokom određenog vremena, a nije slučaj samo zadnju godinu ili dvije, nego u kontinuitetu imamo stalno pad tih jasnih indikatora po kojima se vidi uspješnost zdravstvene zaštite djece, između ostalog i imunizacije djece – kazao je Kavarić.
On ističe da se pravo stanje u sistemu najjasnije vidi kroz pojedinačne slučajeve, kada dijete oboli od bolesti za koju postoji vakcina, a roditelji ga nisu vakcinisali.
- Najbolje se vidi u kakvom je stanju sistem po pojedinačnim slučajevima. Kad se dijete inficira nekom bolešću za koju postoji preventabilna vakcina, a roditelji nijesu vakcinisali to dijete, tek tada shvataju da je kolektivni imunitet važan za njihovo dijete, ali i svu drugu djecu. Obično kad nas zaboli, shvatimo i krećemo tada u akciju. Ono što je ovdje bitno jeste da u javnom zdravstvu, posebno u zaštiti djece, kratkoročni periodi su 25 godina, srednjoročni su 50 godina, a ozbiljni sistemi i države planiraju, od demografskih do javnozdravstvenih planova i projekcija – za cijeli vijek - naglasio je Kavarić.
Kavarić smatra da cijelo društvo ima zadatak da govori o značaju imunizacije uključujući i javne ličnosti, jer građani moraju ponovo da steknu povjerenje u zdravstveni sistem i proces imunizacije.
– Kontinuiranom kampanjom i promocijom zdravlja, edukacijom stanovništva iz stručnih stvari na pitak, objašnjiv i razumljiv način potrebno je vratiti povjerenje građana u zdravstveni sistem. S druge strane, važna je edukacija ljudi u zdravstvenom sistemu, zdravstvenih radnika, prije svega pedijatrijskih timova – ne u fundamentalnom zvanju, koje oni savršeno imaju, o imunizaciji znaju sve, naši su pedijatri na Kongresu bili najbolji, naše su sestre ovdje najbolje – već vještine u komunikaciji i podrška u tome da pedijatrijski timovi zajedno sa svim ljekarima imaju dovoljno komunikacijske edukacije i dovoljno vremena i prostora da razgovaraju sa svakim roditeljem o svemu - dodao je Kavarić.&nbsp;
Istakao je da moraju da budu svi dio tima kroz to neko tijelo, a prije svega kroz plan za hitno vraćanje povjerenja u imunizaciju.
– Pri tome, mi smo bez školskog i obrazovnog sistema, i bez saradnje sa civilnim sektorom i privatnim pedijatrima – kojih u Crnoj Gori, za naše prilike, nije mali broj. Moraju da budu svi dio tima kroz to neko tijelo, a prije svega kroz plan za hitno vraćanje povjerenja u imunizaciju. Neophodno je i formirati nezavisno tijelo koje bi od zainteresovanih nevladinih i vladinih institucija, udruženja roditelja i svih zainteresovanih, u kontinuitetu bavilo zdravstvenom zaštitom djece – zaključio je Kavarić.

Kavarić: Potrebno je vratiti povjerenje građana u zdravstveni sistem

U Crnoj Gori bilježi se pad obuhvata imunizacije svim vakcinama iz redovnog kalendara, upozorili su iz Instituta za javno zdravlje i istakli da vakcinacija nije samo čin individualne zaštite, već i solidarnosti i odgovornosti. Za 2023. godinu taj procenat obuhvata MMR vakcinom je nepuno 23 na nivou Crne Gore, a u Nikšiću znatno niži – osam procenata, kaže za RTNK dr Redžeb Zejnelagić, epidemiolog.
Ni u Nikšiću, a ni u Crnoj Gori nijesu dobri podaci kada je u pitanju obuhvat vakcinacije. Kalendar imunizacije je koncipiran tako da štiti od 12 bolesti, kaže Zejnelagić, pa je zbog toga važno poštovati termine predviđene za vakcinaciju.
Prema njegovim riječima, godinama unazad primijetan je trend odlaganja vakcinacije djece MMR vakcinom. Potpuna vakcinacija podrazumijeva primanje dvije doze, pri čemu u redovnim okolnostima prvu dozu treba dati što prije nakon navršenih godinu dana života, a drugu prilikom sistematskih pregleda pred polazak u školu.
- Izuzetno je nizak obuhvat vakcinacije MMR vakcinom. Za 2023. godinu taj procenat je nepuno 23 na nivou Crne Gore, a u Nikšiću znatno niži – osam procenata. Znate da nam je neophodan procenat od 95 kako bismo imali kolektivni imunitet - ističe Zejnelagić.
Ni podaci kada je u pitanju HPV vakcina nijesu na zadovoljavajućem nivou, iako vakcina igra ključnu ulogu u prevenciji raka grlića materice i drugih bolesti uzrokovanih ovim virusom. On je podsjetio da je HPV vakcina jedina u redovnom kalendaru koja još nije obavezna. Vakcinacija počinje sa devet godina i najefikasnija je kada se primi u tom uzrastu.
- Skromni su obuhvati i HPV vakcinom. Međutim, iz dana u dan kroz različite kampanje koje sprovodimo, taj procenat polako raste. Očekujemo da ćemo u narednom periodu, upravo kroz te kampanje doći do svih roditelja, dati im prave informacije, kako bi kreirali mišljenje i doveli djecu na vakcinaciju - kaže Zejnelagić.
Kako ističe, teško se izboriti sa dezinformacijama koje se po pitanju vakcinacije gotovo svakodnevno plasiraju putem društvenih mreža ili medija. Naglašava važnost povjerenja u naučne studije i činjenice.
Zejnelagić je apelovao na roditelje da ne odlažu vakcinaciju djece i da ih zaštite od opasnih zaraznih bolesti. Osim individualne zaštite koja se postiže vakcinacijom, sprovođenjem programa obavezne vakcinacije djece određenog uzrasta postižu se i visoke stope kolektivnog imuniteta.

Zejnelagić: U Nikšiću, ali i u cijeloj Crnoj Gori nijesu dobri podaci o obuhvatu vakcinacije

Nova runda vakcinacije protiv dječje paralize u Gazi počeće sjutra, najavio je palestinski ministar zdravlja Madžid Abu Ramadan. 
 
Iz Ministarstva zdravlja su naglasili da uspjeh kampanje zavisi od nastavka humanitarnog primirja sa Izraelom, koje bi omogućilo zdravstvenim radnicima da bezbjedno daju neophodne vakcine djeci mlađoj od deset godina. 
 
Tokom prvog kruga kampanje vakcinacije, dogovoreno je da dužina humanitarne pauze traje od šest do 15 sati po lokalnom vremenu svakog dana u određenim oblastima u Gazi, prenosi Tanjug. 
 
Cilj kampanje je da se 591.700 djece vakciniše korišćenjem mobilnih i fiksnih timova, kako bi se osigurala sveobuhvatna pokrivenost širom Gaze.

Počinje nova runda vakcinacije protiv dječje paralize u Gazi

Za<a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/nematicna-drzava"> Portal Analitika </a>piše Adnan Čirgić
Naivnima je 2020. godine izgledalo nevjerovatno da jedan musliman i Albanac može biti politički velikosrbin. Ne velim da je Dritan Abazović to (bio) po ubjeđenju, no po učinku. A sve što je učinio sa skupinom svojih ljudi jasno ukazuje da je riječ o izvršitelju zadataka srpske službe.
Ne velim ni da je Kenana politički velikosrbin po ubjeđenju. Ali je ona, i cipcijela partija kojoj pripada, po svemu što čini izvršitelj zadataka srpske službe kojoj je cilj, od Garašanina naovamo, pripajanje Crne Gore Srbiji.
Istina, nijesu ni Kenana ni Bošnjačka stranka izjavili da Crnu Goru treba pripojiti Srbiji. Ali jesu dio vladajuće koalicije četničkoga vojvode Mandića. I jesu dio iste političke strukture koja brutalno ruši ustavno definisano građansko ustrojstvo crnogorske države, dio strukture koja sve više uvodi u javni diskurs nekakvu državu narodâ potiskujući instituciju građanina. Najnovije otkriće bošnjačkih piona srpske politike u Crnoj Gori jeste bestidno priznanje da ovo nije matična država Bošnjaka u Crnoj Gori.
Sva je Crna Gora gotovo ćutke prije 20-ak godina prihvatila kampanju po kojoj su crnogorski muslimani neviđenom brzinom postali Bošnjaci, čak i onđe đe ih nikad nije bilo i đe se nikad nijesu tako zvali. Taj je proces prihvaćen najprije zbog toga što je tadašnja bošnjačka politička elita na svakome koraku demonstrirala privrženost Crnoj Gori.
Prihvatajući velikosrpski koncept po kojem je religijska pripadnost odlučujući faktor nacionalne pripadnosti, koncept koji je razbio bosansku državu, prešlo se na razbijanje crnogorske države. To razbijanje može donijeti nesumnjive (premda kratkoročne) beneficije bošnjačkoj političkoj eliti koja se toga sramotnoga posla prihvatila, ali nikakvo dobro neće donijeti onima koje ta "elita" navodno predstavlja - Bošnjacima u Crnoj Gori. A ni Bošnjacima u Bosni.
Insistiranje na tome da je jezik crnogorskih Bošnjaka bosanski nema utemeljenja u realnosti jer svi znamo razlikovati po jeziku stanovnika Bosne (po kojoj je taj jezik dobio ime) od stanovnika Crne Gore, ali na osnovu toga jezika ne možemo znati nacionalnu pripadnost stanovnika Crne Gore ni Bosne. Ne možemo jer svi bosanski štokavci govore bosanskim jezikom kao što svi crnogorski štokavci govore crnogorskim jezikom.
Stoga kad bošnjačka kulturna elita u Crnoj Gori insistira na RTV emisijama na bosanskome jeziku ona ne čini ništa drugo do ono što Dodik čini u Bosni - razbija sopstvenu državu ispunjavajući ciljeve beogradske agende.
Kad Kenana kaže da je matična država crnogorskih Bošnjaka Bosna i Hercegovina, ona čini isto što i razna velikosrpska kulturna udruženja koja sluđuju crnogorske Srbe kako im je Srbija matična država, a Aleksandar Vučić predśednik svih Srba. Ona time implicitno poručuje da ima nečega lošega i neprihvatljivoga u tome ako neki musliman smatra Crnu Goru svojom državom ili ako nedajbože vjeruje u sopstveno crnogorsko porijeklo.
Nesuvisla naručena ispomoć što je Kenani stigla iz Bosne kojom se tolkuje da je cio crnogorski śever sve do 1912. godine bio zapravo država Bosna razotkriva stvarne namjere Bošnjačke stranke i onima što ne žele vjerovati u njih.
Tvrdnja da je śever Crne Gore do 1912. bio dio bosanske države odista je prava senzacija. Jer po tome tumačenju Crna Gora krajem XIX i početkom XX vijeka nije vodila oslobodilačke ratove s osmanskom no s bosanskom vojskom, nije potpisivala ugovore s Portom no s nekakvom vladom u Sarajevu za koje se dosad vjerovalo da je u to doba i samo bilo pod upravom Beča. Mora da su tada stanovnici donjih krajeva kad krenu na śever, do Kolašina ili Bijeloga Polja recimo, govorili: Odoh malo do u Bosnu.
Ako će, kao i svaki put dosad, i ovaj tekst biti povod za orkestriranu propagandnu paljbu botova Vučićeve posluge u Bošnjačkoj stranci, ako će biti i izvrnut naglavačke, predstavljen kao nacionalistički, asimilatorski ili naručen, opet se nije mogla prećutati ogavna propaganda čiji je cilj sluđivanje i otuđivanje crnogorskih građana.
Jer što bismo praštali Kenani i Ervinu ono što ne praštamo vojvodi Andriji. Oni su kolege na istome zadatku, u istoj vlasti, s istim ciljem da budemo nacionalno (kad već ne možemo i teritorijalno) obilježeni kao ovce u planini da se kojim slučajem ne bismo pomiješali.

Nematična država

Crnogorski poslanici danas nastavljaju s radom. Na dnevnom redu, između ostalog biće, Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o Ustavnom sudu, o Sudskom savjetu i sudijama.
Poslanici će raspravljati i o : Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o Državnom tužilaštvu, Prijedlogu zakona o javnim izvršiteljima i Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prekršajima.
Nakon toga, nastaviće se Sjednica Petog vanrednog zasijedanja. Na dnevnom redu biće Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o arbitraži.
Sjednica bi trebalo da počne u 11 sati.

Poslanici danas o više prijedloga zakona

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentrano je 18 saobraćajnih nezgoda, u kojima su tri osobe povrijeđene lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je u Podgorici evidentirano devet nezgoda, Baru tri, Herceg Novom i Nikšiću po dvije.
Po jedna nezgoda evidentirana je u Bijelom Polju i Andrijevici.
Izdata su 632 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 65 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela osam pari registarskih tablica.

Za 24 sata 18 saobraćajnih nezgoda

Muškarac je detonirao eksplozivnu napravu pored policijskog patrolnog vozila u centru Moskve rano u utorak, usmrtivši jednog policajca i ranivši još dvojicu, saopštilo je rusko Ministarstvo unutrašnjih poslova.
Eksplozija se dogodila neposredno poslije ponoći na trgu željezničke stanice Saviolovski, navodi se u saopštenju ministarstva objavljenom na Telegramu. Stanica Saviolovski, koja se nalazi u sjevernom dijelu Mokve, jedan je od glavnih željezničkih čvorova prijestonice.
Napadač je prišao saobraćajnim policajcima koji su sjedjeli u svom patrolnom vozilu, nakon čega je eksplodirala naprava, navodi se u saopštenju, uz dodatak da je napadač preminuo na licu mjesta.
Prema navodima ruske državne novinske agencije Tass, ciljani patrolni automobil je pretrpio veliku štetu, ali se nije zapalio. Lokalni mediji objavili su fotografije na kojima se vidi policijsko vozilo sa razbijenim staklima u blizini željezničkih šina.
Policija je ogradila područje, a na lice mjesta upućeno je više vozila hitne pomoći.
Ministarstvo je prvobitno saopštilo da je počinilac pobjegao. Nekoliko minuta kasnije naveli su da je muškarac pronađen mrtav na mjestu događaja nakon uviđaja i pregleda snimaka nadzornih kamera.
Vlasti nijesu odmah saopštile detalje o eksplozivnoj napravi niti o motivu napadača.
Ruski Istražni komitet, koji se bavi istragama teških krivičnih djela, saopštio je da je pokrenuo postupak zbog pokušaja ubistva službenog lica i zbog nezakonitog posjedovanja eksplozivnih naprava.

Tag: imunizacija