Nekadašnji ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić, koji je bio i jedan od kandidata na konkursu za izvršnog direktora Crnogorskog operatora tržišta električne energije (COTEE), uputio je danas Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK) inicijativu za hitno pokretanje postupka provjere aktuelnog procesa imenovanja na ovu funkciju.
U inicijativi, koja je upućena vršiocu dužnosti direktora ASK-a Dušanu Drakiću i članovima Savjeta Agencije, a koju je objavio na X-u, Bojanić traži od Agencije da zaustavi prijedloge Ministarstva energetike i rudarstva upućenih Vladi Crne Gore da se Mersudinu Grediću izda saglasnost za imenovanje na poziciju izvršnog direktora, a, zauzvrat, članovima Odbora direktora COTEE više nego utrostruče mjesečne naknade, ukazujući da se radi o „političkoj i materijalnoj korupciji“.
Kako navodi u incijativi, Gredić, član Predsjedništva Bošnjačke stranke, već je jednom nezakonito imenovan na istu funkciju u oktobru 2023. godine, bez raspisanog konkursa, zbog čega je odluka poništena na osnovu nalaza Inspekcije rada. Novi konkurs raspisan je tek 18. juna ove godine.
Bojanić tvrdi da je proces izbora unaprijed kompromitovan i da je „vrlo indikativno po pitanju političke korupcije“ to što su svi ključni akteri imenovanja –Gredić, Admir Šahmanović, ministar energetike i rudarstva, Ervin Ibrahimović, predsjednik BS i sadašnji potpredsjednik Vlade, a ministar resornog ministarstva u vrijeme prvog i nezakpnitog imenovanja Gredića, kao i &nbsp;kao i Nermin Škretović, raniji predsjednik, a sada član OD COTEE - svi visoki funkcioneri Bošnjačke stranke.
On je takođe ukazao i na sumnjivo povećanje naknada članovima Odbora direktora COTEE, koje prema njegovim navodima premašuju trostruku vrijednost dosadašnjih iznosa.
Dodatni argument vezan za političku, ali i materijalnu korupciju, kako navodi Bojanić, leži u činjenici da aktuelni postupak imenovanja Mersudina Gredića za izvršnog direktora u mandatu od četiri godine, pored nezakonitosti u procesu izbora najboljeg kandidata na konkursu, uporedo prati odluka o neopravdanom povećanju više nego tri puta važećih mjesečnih naknada za članove Odbora direktora COTEE - Maksim Vučiniću iz ZBCG, predsjedniku i članovima Nerminu Škretović iz BS i Đorđu Ostojiću iz PES-a, članovi - pa je jednostavno, kako dodaje, izvesti zaključak da se radi o korupciji lica koja direktno odlučuju o ovom izboru i imenovanju, tako i onih čija je politička podrška neophodna kako bi se ova koruptivna trgovina sprovela u djelo.
- &nbsp;Očekujem da odlučno i bez odlaganja utičete da se odmah zaustavi proces izdavanja saglasnosti Vlade na imenovanje izvršnog direktora COTEE, kao i planirano, drastično i ničim zasluženo povećanje naknada članovima OD, ispitajte slučaj do kraja i preduzmite sve zakonske mjere kako bi, u skladu sa imenom vaše institucije, spriječili korupciju. Vjerujem da ste u potpunosti svjesni da bi svako vaše neodlučno djelovanje prouzrokovalo nenadoknadivu štetu, kako za kompaniju tako i za državu Crnu Goru – navodi Bojanić u incijativi ASK-u.
Gredić je u žižu javnosti dospio početkom jula i zbog optužbi za mobing kada su iz Centra za ženska prava saopštili da im se obratilo pet žena koje tvrde da su u različitim vremenskim periodima i na različitim radnim mjestima, bile izložene mobingu i drugim oblicima nasilničkog ponašanja od Gredića.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fczp-javilo-nam-se-jos-pet-zena-koje-gredica-optuzuju-za-mobing-vlada-da-ispita-kadrovska-rjesenja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Duško Mihailović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Bojanić od ASK-a traži hitnu provjeru imenovanja Gredića za direktora COTEE

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović tražio je ocjenu ustavnosti Zakona o Ustavnom sudu, odnosno ukidanje odredbe koja bi predsjedniku otvorila vrata da u perspektivi pred Ustavnim sudom zahtijeva ocjenu ustavnosti potvrđenih i objavljenih međunarodnih ugovora, poput onih sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima.&nbsp;
Iz Milatovićevog kabineta saopšteno je da je predsjednik podnio Ustavnom sudu prijedlog za ocjenu ustavnosti člana 54 stav 1 tačka 2 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore.&nbsp;
Pomenuti član Zakona odnosi se na postupak za ocjenu saglasnosti zakona sa Ustavom i potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima i postupak za ocjenu saglasnosti drugih propisa i opštih akata sa Ustavom i zakonom, a koji, prema odredbi čije brisanje traži, ograničava instituciju Predsjednika da podnosi takve incijative jer ih može pokrenuti samo državni organ koji taj akt primjenjuje.
Predsjednik Milatović je krajem maja, kada je apelovao na sve poslanike i poslanice u Skupštini Crne Gore da pročitaju argumentaciju zbog koje je vratio Zakon o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata na ponovno odlučivanje, kazao da razmišlja o podnošenju inicijative Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti ovog zakona.
No, očigledno je da je predsjednikov kabinet nakon sagledavanja pravnog okvira, ustanovio da ga u toj namjeri može osujetiti sporna odredba Zakona o Ustavnom sudu.&nbsp;
- Odredbom člana 54 stav 1 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore određeni su subjekti koji mogu podnijeti predlog za ocjenu saglasnosti zakona sa Ustavom i potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima, odnosno drugih propisa i opštih akata sa Ustavom i zakonom. U osporenoj tački 2 istog člana propisuje se da to može biti drugi državni organ ako se radi o zakonu, odnosno drugom propisu ili opštem aktu koji taj organ primjenjuje u svom radu – navodi se u obrazloženju Milatovića upućenom Ustavnom sudu.
Prema stavu Milatovića, ovakvo određenje člana 54 stav 1 tačka 2 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore nije u saglasnosti sa odredbom člana 150 stav 2 Ustava Crne Gore.&nbsp;
Odredbom člana 150 stav 2 Ustava Crne Gore utvrđeno je da postupak pred Ustavnim sudom za ocjenu ustavnosti i zakonitosti može da pokrene sud, drugi državni organ, organ lokalne samouprave i pet poslanika.&nbsp;
- Dakle, Ustavom Crne Gore nisu predviđena ograničenja kada su u pitanju državni organi koji su ovlašćeni da pokrenu postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti. Nasuprot tome, osporenim članom 54 stav 1 tačka 2 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore opseg državnih organa koji mogu pokrenuti postupak pred Ustavnim sudom ograničen je samo na one državne organe koji u svom radu primjenjuju zakon, odnosno drugi propis ili opšti akt na koji se odnosi pokretanje postupka. Jasno je da se na navedeni način derogira odredba člana 150 stav 2 Ustava Crne Gore i vrši “dekonstitucionalizacija” te ustavne odredbe – navodi Milatović.
Kako dodaje, kada je u pitanju Predsjednik Crne Gore, navedeno ograničenje naročito je sporno imajući u vidu ustavna ovlašćenja ovog državnog organa u zakonodavnom procesu, koja se odnose na mogućnost vraćanja usvojenog zakona na ponovno odlučivanje Skupštini Crne Gore (bez ograničenja u pogledu nadležnosti za primjenu), kao i praksu da se ta ovlašćenja u značajnoj mjeri koriste kada postoje nedoumice u pogledu njegove usaglašenosti sa Ustavom.&nbsp;
- Osporena odredba člana 54 stav 1 tačka 2 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore nije u saglasnosti ni sa odredbom člana 145 Ustava Crne Gore kojom je, pored ostalog, utvrđeno da zakon mora biti saglasan sa Ustavom. Valja ukazati i na nekonzistentnost pravnog sistema kada je u pitanju odnos osporenog člana 54 stav 1 tačka 2 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore i člana 19 Zakona o zaštitniku/ci ljudskih prava i sloboda Crne Gore. Naime, odredbom člana 19 Zakona o zaštitniku/ci ljudskih prava i sloboda Crne Gore se toj instituciji, bez ograničenja predviđenih osporenom odredbom Zakona o Ustavnom sudu, omogućava da pokrene postupak pred Ustavnim sudom Crne Gore za ocjenu saglasnosti zakona sa Ustavom i potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima, odnosno saglasnosti drugih propisa i opštih akata sa Ustavom i zakonom – navodi Milatović u obrazloženju incijative.
Prema njegovim riječima, u konačnom, za ostvarivanje načela ustavnosti, odnosno vladavine prava, neophodno je postojanje efikasnih pravnih i institucionalnih mehanizama ustavne kontrole, koji se ne mogu ograničavati zakonom.&nbsp;
- Osporena odredba člana 54 stav 1 tačka 2 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore, pored toga što nije saglasna sa odrebama čl. 150 stav 2 i 145 Ustava Crne Gore, negativno doprinosi efikasnosti sistema, kada je u pitanju kontrola ustavnosti – navodi se u obrazloženju i dodaje da stoga Milatović predlaže da Ustavni sud donese odluku kojom će utvrditi da sporna odredba Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore nije u saglasnosti sa Ustavom Crne Gore i da prestaje da važi danom objavljivanja Odluke Ustavnog suda u Službenom listu Crne Gore.

Traži brisanje odredbe Zakona o US koja ga sprečava da podnosi incijative o ustavnosti međunarodnih ugovora

Pozdravljamo najave predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da da doprinos procesima koji će voditi ostvarenju cilja koji je postavila 44. Vlada Crne Gore - da naša zemlja postane 28. članica Evropske unije do 2028. godine - poručili su iz kabineta premijera Milojka Spajića.
Kažu da će se Spajić prema inicijativi Milatovića odnijeti sa posebnom pažnjom nakon što ona bude i formalizovana.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-neophodno-prevazici-nesuglasice-izmedu-snaga-koje-pripadaju-gradanskom-centru-pozvacu-spajica-na-dijalog&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- U namjeri da, kao i uvijek do sada, doprinese postizanju najšireg društvenog konsenzusa po ovom važnom pitanju - dodali su u Spajićevom kabinetu.
Posebno, cijene oni, ohrabruje činjenica da najava Milatovića dolazi nakon što je premijer Spajić predstavio platformu “Barometar 26” – koja se odnosi na preuzimanje zajedničke obaveze za završetak pregovora sa EU do kraja 2026. godine.
- U tom kontekstu, od izuzetne je važnosti da svi nosioci javnih funkcija djeluju u okviru svojih ovlašćenja, kako bi ispunjavanjem obaveza propisanih Ustavom dali vjetar u leđa ostvarenju zajedničkog cilja. Stoga, nakon godinu dana uspješnog rada 44. Vlade, raduju i konstruktivni signali od strane Predsjednika Crne Gore - istakli su oni.
Vjeruju, kažu, da će aktivnosti na planu jačanja diplomatsko - konzularne mreže u pogledu izbora ambasadora, rada Savjeta za odbranu i bezbjednost i sl. konačno postati ono što treba da budu - svojevrsni katalizatori ubrzanja procesa evropske integracije Crne Gore.
- Na kraju i najvažnije, cilj je jasan: Crna Gora 28. članica Evropske unije do 2028. godine. Nezavisno od ishoda najavljene inicijative predsjednika Milatovića Vlada Crne Gore će, podržana parlamentarnom većinom, ovome kao i do sada, ostati čvrsto posvećena - zaključili su u Spajićevom kabinetu.

Portal ETV

Spajićev kabinet: Pozdravljamo poziv Milatovića, premijer će se prema inicijativi odnijeti sa posebnom pažnjom kad bude formalizovana

Četiri godine nakon što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu, rat ostaje mrlja na našoj kolektivnoj savjesti i godinu za godinom svjedoci smo posljedica očiglednog kršenja međunarodnog prava, uključujući Povelju Ujedinjenih nacija, izjavio je danas generalni sekretar UN Antonio Gutereš.
Gutereš je na sjednici Savjeta bezbjednosti ukazao da je, uprkos neviđenim diplomatskim naporima, prošla godina bila najsmrtonosnija za ukrajinske civile i naveo da je od početka rata ubijeno više od 15.000 civila, a više od 41.000 je povrijeđeno.
- Pored toga, milioni su bili primorani da bježe iz svojih domova, a milionima je potrebna pomoć koja spasava živote- rekao je Gutereš i istakao da je posebno teška situacija kada su u pitanju djeca.
Prema njegovim riječima, od početka rata više od 3.200 djece je ubijeno ili povrijeđeno, a procjenjuje se da je za 2,2 miliona djece neophodna humanitarnu pomoć.
Gutereš je upozorio da borbe koje se vode predstavljaju direktan rizik za bezbjedno i sigurno funkcionisanje ukrajinskih nuklearnih postrojenja i poručio da ta nesavjesna igra nuklearnog ruleta mora odmah da se zaustavi.
- Tokom rata, Kancelarija visokog komesara za ljudska prava izvještavala je o široko rasprostranjenim kršenjima ljudskih prava – mučenju, seksualnom nasilju, pa čak i pogubljenjima ratnih zarobljenika i civilnih pritvorenika, a sva ta djela su prošla bez ikakve odgovornosti- rekao je Gutereš.
Naveo je da uslovi za postizanje mira u Ukrajini ni za koga nijesu misterija, jer on mora biti u skladu sa međunarodnim pravom, uključujući Povelju UN i relevantne rezolucije UN.
- Pored toga, mora podržati suverenitet, nezavisnost i teritorijalni integritet Ukrajine, u okviru njenih međunarodno priznatih granica. Sada je vrijeme za hitan, potpun i bezuslovan prekid vatre, što treba da bude prvi korak ka pravednom miru- kazao je Gutereš.

Gutereš: Rat u Ukrajini ostaje mrlja na našoj kolektivnoj savjesti

Izrael je uputio dramatično i indirektno upozorenje Libanu poručivši da će izvesti razorne napade na ovu zemlju, što uključuje i direktno ciljanje civilne infrastrukture poput međunarodnog aerodroma u Bejrutu, ukoliko se pokret Hezbolah umiješa u potencijalni rat između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.
Dvojica visokih libanskih zvaničnika potvrdila su u utorak da je poruka prenesena diplomatskim kanalima usred sve većih i opasnijih regionalnih tenzija, prenose agencije.
Prema riječima zvaničnika, Izrael je jasno stavio do znanja da će se kompletna libanska državna infrastruktura smatrati "legitimnom metom" ukoliko Hezbolah vojno interveniše kako bi pružio podršku Teheranu, prenosi Klix.ba.
Ovo upozorenje dolazi u trenutku kada se Vašington i Teheran pripremaju za treću rundu nuklearnih pregovora koja je zakazana za 26. februar u Ženevi. Omanski ministar vanjskih poslova Sayyid Badr bin Hamad al-Busaidi najavio je ove pregovore u nedjelju, a oni se odvijaju u sjeni sve većeg straha od šireg vojnog sukoba na Bliskom istoku.

Izrael prijeti napadima na civile u Libanu

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas tokom sjednice kolegijuma Federalne službe bezbjednosti (FSB) da neprijatelj nije u stanju da pobijedi Rusiju iako to želi.
- Oni ne mogu da nanesu strateški poraz Rusiji. To jednostavno nije moguće. Ali oni to toliko žele da ne mogu da žive bez toga. Misle da apsolutno moraju da pobijede Rusiju. Traže bilo koji način. Dovešće sebe do neke ekstremne tačke, a onda će se pokajati- rekao je Putin tokom sjednice kolegijuma FSB, prenosi RIA Novosti.
Putin je naglasio potrebu da FSB nastavi svoj sistematski rad u svim relevantnim oblastima, posebno u borbi protiv međunarodnog terorizma.
Ruski predsjednik je zatražio ozbiljne dodatne mjere za zaštitu državne granice, odlučnu i agresivnu borbu protiv ekstremizma i terorizma i suzbijanje bilo kakvih pokušaja podjele i razbijanja ruskog društva.
- Važno je u potpunosti iskoristiti ljudski i tehnički potencijal FSB, kao i njene operativne i analitičke mogućnosti, kako bi se blagovremeno i efikasno neutralisale potencijalne pretnje, pouzdano zaštitili nacionalni interesi Rusije i obezbijedio njen stabilan razvoj- rekao je Putin i upozorio da se povećao broj terorističkih napada na Rusiju.
Ruski predsjednik je upozorio na informacije o pokušaju dizanja u vazduh gasovoda Turski tok i Plavi tok u Crnom moru.
- Govorimo o mogućoj eksploziji naših gasnih sistema duž dna Crnog mora, takozvanih Turskog toka i Plavog toka. Oni ne znaju šta da urade da bi uništili ovaj mirovni proces. Čine sve što mogu da nešto izazovu i potkopaju sve što je postignuto u ovom pregovaračkom procesu- rekao je Putin, prenosi agencija Interfaks.

Putin: Pokajaće se oni koji misle da mogu da pobijede Rusiju

Tvrdnje mještana Botuna da je zemljište na lokaciji gdje se gradi postrojenje za prečiščavanje otpadnih voda kontaminirano nisu tačne, nema otpadnog materijala ni opasnog otpada, saopštio je za <a href="https://gradski.me/video-mjestani-botuna-tvrde-da-investitor-otkopava-kancerogeni-otpad-od-sjutra-najavljuju-vece-proteste/">RTV Podgorica </a>glavni inženjer nadzora postrojenja u kompaniji "Fištner", Ričard Sampson.
- Na nekim drugim dijelovima, unutar granica, pronađeni su neki manji djelovi kontaminacije, ali mi ne radimo u tim zonama tako da one ostaju netaknute. Ukoliko se ne diraju i ako ih ne iskopavamo one neće nikome naštetiti- naveo je Sampson.
On je podsjetio da su rađene dvije studije tokom kojih su vršili ispitivanjna na lokaciji – prva je bila 2015. godine, a druga 2016. godine.
- Takođe, analizirali smo i vodu i materijal. Nismo u opasnosti i ne mislim da postoji ikakav rizik uopšte, mi smo svakog dana na terenu- zaključio je Sampson.
Podsjećamo, mještani Botuna rano jutros protestovali su kod gradilišta postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda – tvrde da investitor otkopava kancerogeni otpad, od sjutra najavljuju veće proteste.
Mještani su jutros, uz poruku da je riječ o protestu upozorenja, naveli kako im je sporno što se na toj lokaciji ponovo otkopava otpad iz nekadašnje proizvodnje aluminijuma.
Gradilište u Botunu ponovo je otvoreno nakon što je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine saopštilo da je investitor otklonio nepravilnosti koje je utvrdio građevinski inspector. Gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda počela je krajem decembra prošle godine – rok za završetak radova je maj 2028. godine.

Tag: incijativa