Nekadašnji ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić, koji je bio i jedan od kandidata na konkursu za izvršnog direktora Crnogorskog operatora tržišta električne energije (COTEE), uputio je danas Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK) inicijativu za hitno pokretanje postupka provjere aktuelnog procesa imenovanja na ovu funkciju.
U inicijativi, koja je upućena vršiocu dužnosti direktora ASK-a Dušanu Drakiću i članovima Savjeta Agencije, a koju je objavio na X-u, Bojanić traži od Agencije da zaustavi prijedloge Ministarstva energetike i rudarstva upućenih Vladi Crne Gore da se Mersudinu Grediću izda saglasnost za imenovanje na poziciju izvršnog direktora, a, zauzvrat, članovima Odbora direktora COTEE više nego utrostruče mjesečne naknade, ukazujući da se radi o „političkoj i materijalnoj korupciji“.
Kako navodi u incijativi, Gredić, član Predsjedništva Bošnjačke stranke, već je jednom nezakonito imenovan na istu funkciju u oktobru 2023. godine, bez raspisanog konkursa, zbog čega je odluka poništena na osnovu nalaza Inspekcije rada. Novi konkurs raspisan je tek 18. juna ove godine.
Bojanić tvrdi da je proces izbora unaprijed kompromitovan i da je „vrlo indikativno po pitanju političke korupcije“ to što su svi ključni akteri imenovanja –Gredić, Admir Šahmanović, ministar energetike i rudarstva, Ervin Ibrahimović, predsjednik BS i sadašnji potpredsjednik Vlade, a ministar resornog ministarstva u vrijeme prvog i nezakpnitog imenovanja Gredića, kao i &nbsp;kao i Nermin Škretović, raniji predsjednik, a sada član OD COTEE - svi visoki funkcioneri Bošnjačke stranke.
On je takođe ukazao i na sumnjivo povećanje naknada članovima Odbora direktora COTEE, koje prema njegovim navodima premašuju trostruku vrijednost dosadašnjih iznosa.
Dodatni argument vezan za političku, ali i materijalnu korupciju, kako navodi Bojanić, leži u činjenici da aktuelni postupak imenovanja Mersudina Gredića za izvršnog direktora u mandatu od četiri godine, pored nezakonitosti u procesu izbora najboljeg kandidata na konkursu, uporedo prati odluka o neopravdanom povećanju više nego tri puta važećih mjesečnih naknada za članove Odbora direktora COTEE - Maksim Vučiniću iz ZBCG, predsjedniku i članovima Nerminu Škretović iz BS i Đorđu Ostojiću iz PES-a, članovi - pa je jednostavno, kako dodaje, izvesti zaključak da se radi o korupciji lica koja direktno odlučuju o ovom izboru i imenovanju, tako i onih čija je politička podrška neophodna kako bi se ova koruptivna trgovina sprovela u djelo.
- &nbsp;Očekujem da odlučno i bez odlaganja utičete da se odmah zaustavi proces izdavanja saglasnosti Vlade na imenovanje izvršnog direktora COTEE, kao i planirano, drastično i ničim zasluženo povećanje naknada članovima OD, ispitajte slučaj do kraja i preduzmite sve zakonske mjere kako bi, u skladu sa imenom vaše institucije, spriječili korupciju. Vjerujem da ste u potpunosti svjesni da bi svako vaše neodlučno djelovanje prouzrokovalo nenadoknadivu štetu, kako za kompaniju tako i za državu Crnu Goru – navodi Bojanić u incijativi ASK-u.
Gredić je u žižu javnosti dospio početkom jula i zbog optužbi za mobing kada su iz Centra za ženska prava saopštili da im se obratilo pet žena koje tvrde da su u različitim vremenskim periodima i na različitim radnim mjestima, bile izložene mobingu i drugim oblicima nasilničkog ponašanja od Gredića.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fczp-javilo-nam-se-jos-pet-zena-koje-gredica-optuzuju-za-mobing-vlada-da-ispita-kadrovska-rjesenja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Duško Mihailović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Bojanić od ASK-a traži hitnu provjeru imenovanja Gredića za direktora COTEE

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović tražio je ocjenu ustavnosti Zakona o Ustavnom sudu, odnosno ukidanje odredbe koja bi predsjedniku otvorila vrata da u perspektivi pred Ustavnim sudom zahtijeva ocjenu ustavnosti potvrđenih i objavljenih međunarodnih ugovora, poput onih sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima.&nbsp;
Iz Milatovićevog kabineta saopšteno je da je predsjednik podnio Ustavnom sudu prijedlog za ocjenu ustavnosti člana 54 stav 1 tačka 2 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore.&nbsp;
Pomenuti član Zakona odnosi se na postupak za ocjenu saglasnosti zakona sa Ustavom i potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima i postupak za ocjenu saglasnosti drugih propisa i opštih akata sa Ustavom i zakonom, a koji, prema odredbi čije brisanje traži, ograničava instituciju Predsjednika da podnosi takve incijative jer ih može pokrenuti samo državni organ koji taj akt primjenjuje.
Predsjednik Milatović je krajem maja, kada je apelovao na sve poslanike i poslanice u Skupštini Crne Gore da pročitaju argumentaciju zbog koje je vratio Zakon o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata na ponovno odlučivanje, kazao da razmišlja o podnošenju inicijative Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti ovog zakona.
No, očigledno je da je predsjednikov kabinet nakon sagledavanja pravnog okvira, ustanovio da ga u toj namjeri može osujetiti sporna odredba Zakona o Ustavnom sudu.&nbsp;
- Odredbom člana 54 stav 1 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore određeni su subjekti koji mogu podnijeti predlog za ocjenu saglasnosti zakona sa Ustavom i potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima, odnosno drugih propisa i opštih akata sa Ustavom i zakonom. U osporenoj tački 2 istog člana propisuje se da to može biti drugi državni organ ako se radi o zakonu, odnosno drugom propisu ili opštem aktu koji taj organ primjenjuje u svom radu – navodi se u obrazloženju Milatovića upućenom Ustavnom sudu.
Prema stavu Milatovića, ovakvo određenje člana 54 stav 1 tačka 2 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore nije u saglasnosti sa odredbom člana 150 stav 2 Ustava Crne Gore.&nbsp;
Odredbom člana 150 stav 2 Ustava Crne Gore utvrđeno je da postupak pred Ustavnim sudom za ocjenu ustavnosti i zakonitosti može da pokrene sud, drugi državni organ, organ lokalne samouprave i pet poslanika.&nbsp;
- Dakle, Ustavom Crne Gore nisu predviđena ograničenja kada su u pitanju državni organi koji su ovlašćeni da pokrenu postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti. Nasuprot tome, osporenim članom 54 stav 1 tačka 2 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore opseg državnih organa koji mogu pokrenuti postupak pred Ustavnim sudom ograničen je samo na one državne organe koji u svom radu primjenjuju zakon, odnosno drugi propis ili opšti akt na koji se odnosi pokretanje postupka. Jasno je da se na navedeni način derogira odredba člana 150 stav 2 Ustava Crne Gore i vrši “dekonstitucionalizacija” te ustavne odredbe – navodi Milatović.
Kako dodaje, kada je u pitanju Predsjednik Crne Gore, navedeno ograničenje naročito je sporno imajući u vidu ustavna ovlašćenja ovog državnog organa u zakonodavnom procesu, koja se odnose na mogućnost vraćanja usvojenog zakona na ponovno odlučivanje Skupštini Crne Gore (bez ograničenja u pogledu nadležnosti za primjenu), kao i praksu da se ta ovlašćenja u značajnoj mjeri koriste kada postoje nedoumice u pogledu njegove usaglašenosti sa Ustavom.&nbsp;
- Osporena odredba člana 54 stav 1 tačka 2 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore nije u saglasnosti ni sa odredbom člana 145 Ustava Crne Gore kojom je, pored ostalog, utvrđeno da zakon mora biti saglasan sa Ustavom. Valja ukazati i na nekonzistentnost pravnog sistema kada je u pitanju odnos osporenog člana 54 stav 1 tačka 2 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore i člana 19 Zakona o zaštitniku/ci ljudskih prava i sloboda Crne Gore. Naime, odredbom člana 19 Zakona o zaštitniku/ci ljudskih prava i sloboda Crne Gore se toj instituciji, bez ograničenja predviđenih osporenom odredbom Zakona o Ustavnom sudu, omogućava da pokrene postupak pred Ustavnim sudom Crne Gore za ocjenu saglasnosti zakona sa Ustavom i potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima, odnosno saglasnosti drugih propisa i opštih akata sa Ustavom i zakonom – navodi Milatović u obrazloženju incijative.
Prema njegovim riječima, u konačnom, za ostvarivanje načela ustavnosti, odnosno vladavine prava, neophodno je postojanje efikasnih pravnih i institucionalnih mehanizama ustavne kontrole, koji se ne mogu ograničavati zakonom.&nbsp;
- Osporena odredba člana 54 stav 1 tačka 2 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore, pored toga što nije saglasna sa odrebama čl. 150 stav 2 i 145 Ustava Crne Gore, negativno doprinosi efikasnosti sistema, kada je u pitanju kontrola ustavnosti – navodi se u obrazloženju i dodaje da stoga Milatović predlaže da Ustavni sud donese odluku kojom će utvrditi da sporna odredba Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore nije u saglasnosti sa Ustavom Crne Gore i da prestaje da važi danom objavljivanja Odluke Ustavnog suda u Službenom listu Crne Gore.

Traži brisanje odredbe Zakona o US koja ga sprečava da podnosi incijative o ustavnosti međunarodnih ugovora

Pozdravljamo najave predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da da doprinos procesima koji će voditi ostvarenju cilja koji je postavila 44. Vlada Crne Gore - da naša zemlja postane 28. članica Evropske unije do 2028. godine - poručili su iz kabineta premijera Milojka Spajića.
Kažu da će se Spajić prema inicijativi Milatovića odnijeti sa posebnom pažnjom nakon što ona bude i formalizovana.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-neophodno-prevazici-nesuglasice-izmedu-snaga-koje-pripadaju-gradanskom-centru-pozvacu-spajica-na-dijalog&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- U namjeri da, kao i uvijek do sada, doprinese postizanju najšireg društvenog konsenzusa po ovom važnom pitanju - dodali su u Spajićevom kabinetu.
Posebno, cijene oni, ohrabruje činjenica da najava Milatovića dolazi nakon što je premijer Spajić predstavio platformu “Barometar 26” – koja se odnosi na preuzimanje zajedničke obaveze za završetak pregovora sa EU do kraja 2026. godine.
- U tom kontekstu, od izuzetne je važnosti da svi nosioci javnih funkcija djeluju u okviru svojih ovlašćenja, kako bi ispunjavanjem obaveza propisanih Ustavom dali vjetar u leđa ostvarenju zajedničkog cilja. Stoga, nakon godinu dana uspješnog rada 44. Vlade, raduju i konstruktivni signali od strane Predsjednika Crne Gore - istakli su oni.
Vjeruju, kažu, da će aktivnosti na planu jačanja diplomatsko - konzularne mreže u pogledu izbora ambasadora, rada Savjeta za odbranu i bezbjednost i sl. konačno postati ono što treba da budu - svojevrsni katalizatori ubrzanja procesa evropske integracije Crne Gore.
- Na kraju i najvažnije, cilj je jasan: Crna Gora 28. članica Evropske unije do 2028. godine. Nezavisno od ishoda najavljene inicijative predsjednika Milatovića Vlada Crne Gore će, podržana parlamentarnom većinom, ovome kao i do sada, ostati čvrsto posvećena - zaključili su u Spajićevom kabinetu.

Portal ETV

Spajićev kabinet: Pozdravljamo poziv Milatovića, premijer će se prema inicijativi odnijeti sa posebnom pažnjom kad bude formalizovana

Aktuelna vlast može završiti pregovore o pristupanju, ali ne može uvesti Crnu Goru u Evropsku uniju (EU), ocijenio je predsjednik Socijaldemokratske partije i jedan od lidera Evropskog saveza, Ivan Vujović, navodeći da su zbog toga naredni parlamentarni izbori presudni.
Vujović je u intervjuu Agenciji MINA rekao da tokom ove godine očekuje brojne opstrukcije na evropskom putu Crne Gore.
Upitan koliko su za uspješnost procesa ratifikacije ugovora o pristupanju Crne Gore EU važni naredni parlamentarni izbori, Vujović je kazao da su oni presudni.
„Ova vlast može da završi pregovore, ali ova vlast ne može da uvede Crnu Goru u EU“, smatra je Vujović.
On je rekao da vlast sa ovakvim konstituentima i odnosom snaga pregovore može da završi, prije svega, zahvaljujući eksternim faktorima i ogromnoj podršci EU.
„Da su se devijacije, problemi u sistemu, kao i brojni oblici netransparentnosti i nezakonitosti dešavali prije deset godina, Crna Gora bi, prema tadašnjoj politici proširenja, bila na crnoj listi EU“, naveo je Vujović.
On smatra da će naredni parlamentarni izbori biti jedni od najvažnijih od 90. godine, jer proces evropske integracije neće biti do kraja završen, već u najboljem slučaju doveden do finalne faze, koja je ključna.
Vujović je kazao da će „antievropski politički akteri, prije svega bivši Demokratski front (DF) Andrije Mandića i Milana Kneževića, činiti sve i u ovoj godini da sabotiraju put Crne Gore prema EU“.
Prema njegovim riječima, antievropski politički akteri otvaraju pitanja izmjene Ustava, srpskog jezika i dvojnog državljanstva sa namjerom da sabotiraju evropski put, jer su svjesni da će te teme proizvesti polarizaciju i nestabilnost koja će se loše odraziti na evropski put Crne Gore.
„Ako kojim nesrećnim slučajem ove partije budu i dalje u vlasti 2027. godine, budite sigurni da neke države, posebno neke naše susjedne, neće na to blagonaklono gledati i teško će ratifikovati crnogorsko članstvo u EU“, ocijenio je Vujović i poručio da Crnoj Gori treba istinska proevropska vlada, lišena destruktivnih političkih činilaca.
Na pitanje da li vjeruje da će Crna Gora uspjeti da do kraja ove godine zatvori sva preostala pregovaračka poglavlja, među kojima su i najkompleksnija - poglavlja 23, 24 i 27, Vujović je odgovorio potvrdno.
On je dodao da više vjeruje u entuzijazam i ogromnu podršku Brisela nego što vjeruje u kapacitete, suštinsku političku volju i spremnost Vlade da se bavi procesom reformi koje su neophodne da bi država zatvorila poglavlja i ušla u EU.
„Dvadeset jedno poglavlje jeste veliki posao. Ako znamo da smo do sada zatvorili 12, zaključak bi bio da je to prosto nemoguće, ali imajući u vidu okolnosti i snažnu podršku EU, mislim da to jeste realna stvar“, naveo je Vujović.
Govoreći o poglavlju 23 – Pravosuđe i temeljna prava i 24 – Pravda, sloboda i bezbjednost, on je kazao da će EU tražiti mjerljive rezultate i da će u fokusu biti neselektivnost u procesuiranju slučajeva korupcije i organizovanog kriminala.
„Ne bi bilo dobro da se čitava priča o borbi protiv korupcije i kriminala svodi na jeftini politički marketing nekih političkih subjekata i da se stiče utisak da je ta borba selektivna. Ona mora da bude suštinska i zato tužilaštvo mora da bude oslobođeno svake vrste političkog i partijskog pritiska“, istakao je Vujović.
Na pitanje da li vjeruje da aktuelna vlast ima političku volju da sprovede reformske aktivnosti koje su potrebne u oblasti vladavine prava, on je odgovorio odrično.
Vujović je kazao da Demokratska Crna Gora želi da potpuno partijski zagospodari bezbjednosnim sektorom.
„Vidimo primjere da se partijski čiste i policija i Vojska i čitav bezbjednosni sektor. Znamo kakva je politička profilacija Demokratske Crne Gore, ako postoji partija u Crnoj Gori koja je sinonim za klijentelizam, partijsko zapošljavanje i za jedan ovako prilično staljinistički vid obračuna sa političkim protivnicima, onda je to Demokratska Crna Gora“, naveo je Vujović.
On je ocijenio da je „veoma opasno da takva partija ima monopol u bezbjednosnom sektoru i da ona isključivo diktira procese reformi u tom sektoru“.
Upitan koliko je ohrabrujuća najava o početku izrade ugovora o pristupanju Crne Gore EU u prvoj polovini ove godine, Vujović je istakao da je to još jedan od pokazatelja da Unija snažno podržava Crnu Goru.
„Početak izrade pristupnog ugovora je značajan vjetar u leđa“, kazao je Vujović, dodajući da EU na taj način želi da pokaže da je proces proširenja živ.
Prema njegovim riječima, to je još jedan pokazatelj da se Crna Gora praktično gura prema EU, dok „u Crnoj Gori postoje snage koje su u kontra ritmu, koje rade potpuno druge stvari i sabotiraju taj proces na brojnim poljima“.
„Dakle, 2026. će, i kao predizborna godina najvjerovatnije, biti veoma izazovna i zbog toga očekujem brojne opstrukcije na evropskom putu“, naveo je Vujović.
Odgovarajući na pitanje šta još u ovoj godini treba da bude prioritet države, osim zatvaranja pregovaračkih poglavlja, on je kazao da vidi brojne izazove i da će članstvo u EU donijeti mnoge benefite, ali da neće riješiti sve probleme.
Vujović je ocijenio da je stanje u zdravstu katastrofalno, da „živimo na dug“, da je inflacija prevelika i da je novac koji građani primaju praktično obezvrijeđen.
„Vidimo kakvo nam je stanje u institucijama, da je partijsko zapošljavanje dostiglo nikad veće razmjere, vidimo šta se dešava u Pljevljima i šta se desilo na skijalištu na Durmitoru. Vidimo nekoliko smrtnih slučajeva u samo dva mjeseca u bolnicama u Crnoj Gori“, naveo je Vujović.
Kako je dodao, da se samo jedna od tih stvari desila prije deset ili 15 godina, vjerovatno bi bili organizovani protesti, ali danas to nije slučaj.
Vujović je upitao kako je moguće da Skupština Crne Gore za kratko vrijeme, na samom kraju prošle godine, usvoji ogroman broj zakona.
„Vidjeli smo oko Ustavnog suda, to je sad posebna priča, izgubili smo godinu i po da bismo na kraju dobili Ustavni sud u ovom obliku kakav je danas, pod potpunom kontrolom Andrije Mandića“, ocijenio je Vujović.
On je kazao da Pokret Evropa sad (PES) na evropskoj priči gradi legimitet pred izbore naredne godine „jer im je propala priča o ekonomiji“
„Na unutrašnjem planu su sve više, u političkom smislu, marginalizovani od Mandića i DF-a. Vidjećemo rezultate izbore. PES je 2023. godine imao preko 25 odsto, to je misaona imenica da oni mogu biti i blizu toga. Vidjećemo koliko će imati Mandić, koji je imao 14 ili 15 odsto“, naveo je Vujović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D_WUHbLUj5fk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vujović: Ova vlast može završiti pregovore, ne može uvesti CG u EU

Kina, Rusija i Iran započeli su danas nedjelju zajedničkih pomorskih vježbi u južnoafričkim vodama, što je zemlja domaćin opisala kao operaciju BRICS Plus, čija je svrha “zajamčiti sigurnost brodarstva i pomorskih ekonomskih aktivnosti”.
BRICS Plus je proširenje geopolitičkog bloka koji su izvorno činili Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južnoafrička Republika, a članice ga vide kao protivtežu američkoj i zapadnoj ekonomskoj dominaciji i kane uključiti još šest zemalja.
Premda Južnoafrička Republika rutinski provodi pomorske vježbe s Kinom i Rusijom, ove se realizuju u doba pojačanih napetosti između administracije američkog predsjednika Donalda Trampa i nekoliko zemalja BRICS Plus, koje uključuju Kinu, Iran, Južnu Afriku i Brazil.
Vježba se zove “Želja za mirom”
Proširena skupina BRICS uključuje i Egipat, Indoneziju, Saudijsku Arabiju, Etiopiju i Ujedinjene Arapske Emirate. Kineski vojni predstavnici, koji su vodili ceremoniju otvaranja rekli su da Brazil, Egipat i Etiopija učestvuju kao posmatrači.
“Vježba pod nazivom ‘Želja za mirom 2026.’ okuplja mornarice zemalja članica BRICS Plus u realizaciji zajedničkih operacija pomorske sigurnosti i vježbi interoperabilnosti“, saopštila je južnoafrička vojska.
Potpukovnica Mpho Mathebula, vršiteljka dužnosti potparola za zajedničke operacije, Rojtersu je rekla da su pozvane sve članice.
Kritike iz Južne Afrike
Trump je ranije optužio zemlje BRICS-a da sprovode “antiameričke” politike, a prošlog januara je zaprijetio svim članicama trgovinskom tarifom od 10 posto uz carine koje je već prije nametao zemljama širom svijeta.
Prozapadni Demokratski savez, druga najveća stranka u koaliciji južnoafričkog predsjednika Cyrila Ramaphose, rekao je da su vježbe “kontradiktorne našoj neutralnosti” i da je BRICS od “Južnoafričke Republike napravio pijuna u igrama moći koje se vode među odmetničkih državama na međunarodnoj sceni”.
No Mathebula je takvu kritiku odbacila.
“Ovo nije politički dogovor… i nema neprijateljstva prema SAD-u”, rekla je Rojtersu Mathebula, istakavši da je i Južna Afrika povremeno sprovodila vježbe s američkom mornaricom.
“To je jednostavno pomorska vježba. Namjera nam je poboljšati sposobnosti i podijeliti informacije”, rekla je.

Rusija, Iran i Kina započeli pomorske vježbe u Južnoj Africi

Istoričar Adnan Prekić kritikovao je poruke koje su srpski studenti u blokadi uputili povodom obilježavanja neustavnog Dana Republike Srpske, ocjenjujući da se u Srbiji ne mijenja suština politike, već samo njeni akteri.
Komentarišući na mreži X, Prekić je naveo da je formalno uklanjanje šatora ispred Skupštine Srbije samo privid promjene, dok se, kako kaže, ista ideologija preselila na druge adrese.
– Vučić je sklonio šatore ispred Skupštine, ali su studenti „Ćacilenda“ preselili na Filozofski fakultet. Zločinačka ideologija devedesetih ostala je neokrnjena, mijenjaju se samo izvršioci – poručio je Prekić.
On je ocijenio da će se u Srbiji vlast smjenjivati, ali da će, uprkos tome, ključne političke matrice ostati iste.
– U Srbiji će se i dalje mijenjati vlast, ali će politika ostati ista – zaključio je Prekić.

Prekić: Zločinačka ideologija devedesetih u Srbiji nije nestala, mijenjaju se samo izvršioci

Poslanica Jelena Nedović u zakonom predviđenom roku nije prijavila Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK) uvećanje imovine u iznosu većem od 10.000 eura, saopštili su "Danu" iz te institucije u odgovoru na pitanje da li je ta javna funkcionerka prijavila kupovinu stana i nestambenog prostora u roku koji predviđa Zakon o sprečavanju korupcije.
Iz ASK su kazali da je u ovom slučaju pokrenut postupak.
Kako je saopšteno iz te institucije, u skladu sa Zakonom o sprečavanju korupcije i Godišnjim planom provjere za 2025. godinu, sproveli su postupak provjere tačnosti i potpunosti izvještaja o prihodima i imovini javne funkcionerke Jelene Nedović, utvrdivši da su podaci koje je dostavila u redovnom godišnjem izvještaju za 2024. bili tačni i potpuni.
– Dok izvještaj u slučaju uvećanja imovine preko 10.000 eura nije dostavljen u zakonom predviđenom roku. U skladu sa nalazima kontrole, Agencija je pokrenula odgovarajuće postupke, o čijem će ishodu, kao i do sada, javnost biti obaviještena po njihovom okončanju – rekli su za Dan iz ASK.
"Dan" je u drugoj polovini decembra prošle godine objavio tekst u kojem je navedeno da je više poslanika vlasti i opozicije Agenciji prijavilo uvećanje imovine u toku prošle godine, zbog čega su toj instituciji podnijeli vanredne izvještaje o prihodima i imovini, shodno zakonskoj obavezi da u roku od 30 dana od uvećanja imovine preko 10.000 eura o tome obavijeste ASK. Za Nedović je navedeno da je prijavila kupovinu stana, što je poslanica potom demantovala, tvrdeći da je proces kupovine stana započet 2022. i da je to jasno vidljivo iz relevantne ugovorne dokumentacije i podataka koje je uredno i blagovremeno prijavila nadležnim institucijama, u skladu sa zakonom. U tom reagovanju je dostavila izvještaj iz 2023, u kojem su, kako je ustvrdila, prijavljeni kredit i stan po osnovu kupovine. Međutim, ni u tom, a ni u narednim izvještajima koje je podnijela ASK, stan nije naveden, do 16. oktobra 2025, kada je kao godina sticanja navedena 2025, a kao osnov sticanja kupovina.
Prema saznanjima "Dana", stan od 39 kvadrata koji je Nedović kupila i nestambeni prostor od tri metra kvadratna kao njeno vlasništvo su upisani početkom avgusta. U slučaju da je taj podatak tačan, Nedović je morala najkasnije početkom septembra da prijavi uvećanje imovine. Poslanica PES-a je uvećanje imovine, prema podacima sa sajta ASK, prijavila 16. oktobra.

Tag: incijativa