Neznatan rast indeksa i skroman promet obilježili su na Montenegroberzi sedmicu u kojoj je najavljeno da će Crna Gora u ponedjeljak zatvoriti pregovaračko poglavlje 32 – Finansijski nadzor.
Pokazatelj vrijednosti deset najboljih kompanija na Montenegroberzi MNSE10 i indeks MONEX ojačali su neznatno na 1.189,67 poena, odnosno 18.568,49 bodova.
Promet je u odnosu na prošlosedmični bio 1,7 puta manji i iznosio je 12,98 hiljada eura.
Crna Gora bi u ponedjeljak, na Međuvladinoj konferenciji u Briselu, trebalo da zatvori pregovaračko poglavlje 32 – Finansijski nadzor.
Ministarka evropskih poslova, Maida Gorčević, kazala je nakon sjednice Vlade da je to više nego dobra vijest za Crnu Goru.
- Sa snažnim vjetrom u leđa ulazimo u najvažniju godinu na našem integracionom putu - poručila je Gorčević.
Ona je objasnila da se Poglavlje 32 - Finansijski nadzor odnosi na usvajanje međunarodno prihvaćenih standarda u oblastima javne unutrašnje finansijske kontrole, eksterne revizije i najbolje prakse EU i njhovu primjenu na cijeli javni sektor, disciplinu i transparentnost u korišćenju nacionalnih i sredstava EU.
Akcije Crnogorskog Telekoma i Hemijske industrije Poliex Berane ojačale su po 1,3 odsto na 2,33, odnosno 1,55 eura.
Gubila je akcija Solane “Bajo Sekulić” 43,5 odsto na 1,35 eura.
Po nepromijenjenoj cijeni trgovalo se dionicama Elektroprivrede (EPCG) 5,57 eura, Poslovno-logističkog centra (PLC) Morača pet eura, Otrantkomerca 4,5 eura, preduzeća Mješovito 50 centi i Plantaža 17,1 cent.
Predstavnici EPCG i podgoričke kompanije Vigoris Ecotech potpisali su ove sedmice ugovor za realizaciju projekta izgradnje male hidroelektrane (mHE) „Otilovići“, vrijedan 6,79 miliona eura.
Iz EPCG su objasnili da ugovor obuhvata izradu glavnog projekta, izgradnju građevinskih objekata, isporuku i montažu elektro-mašinske opreme, ispitivanja i puštanje u rad, po principu „ključ u ruke“.
- Ugovor je zaključen nakon sprovedenog otvorenog postupka javne nabavke, a ukupna vrijednost investicije iznosi 6,79 miliona eura, bez uračunatog poreza na dodatu vrijednost (PDV). Projekat podrazumijeva ugradnju dva agregata sa horizontalnim Francis turbinama, ukupno instalisane snage 3,2 megavata (MW), uz planiranu godišnju proizvodnju od oko 11 gigavat sati (GWh) - navodi se u saopštenju.
Takođe, Vlada je ove sedmice dala garanciju na kredit Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES) kod Evropske banke za obnovu i razvoj, u vrijednosti od 15 miliona eura, za potrebe rekonstrukcije 220 kilovoltnog (kV) dalekovoda.
Iz Vlade su, nakon sjednice, saopštili da je usvojena Informacija o rezultatima pregovora i zaključivanju ugovora o garanciji za kredit neophodan za finansiranje projekta povećanja propusne moći 220 kV dalekovoda.&nbsp;
Vlada je, kako su podsjetili, krajem decembra usvojila Informaciju o polaznim osnovama za pregovore u vezi sa zaključivanjem ugovora o garanciji za kredit.&nbsp;
Dalekovod Trebinje (Bosna i Hercegovina) – Perućica – Podgorica – Koplik (Albanija) puštan je u pogon sukcesivno, odnosno dionica Trebinje – Podgorica 1965. godine, a Podgorica – Koplik 1972. godine.&nbsp;
Udruženje međunarodnih prevoznika tereta Crne Gore najavilo je da će u ponedjeljak organizovati blokadu teretnog saobraćaja na granicama. Oni će trajno parkirati kamione na proširenjima u blizini više graničnih prelaza i početi blokadu prolaza za sve vrste teretnih vozila.
Kamiondžije blokade organizuju jer traže izmjene visine akcize čiji povrat dobijaju po litru goriva, brži povrat poreza na dodatu vrijednost (PDV), duži rad graničnih carinskih i fitosanitarnih inspekcija, promjene ETIAS-a i beneficirani radni staž.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Neznatan rast indeksa, promet gotovo prepolovljen

Studenti u blokadi Univerziteta u Beogradu najavili su protest "Indeks je jači od pendreka" u ponedjeljak, 8. septembra u 14 sati ispred Vlade Srbije.
- U ponedjeljak sve staje. Vidimo se - poručili su studenti.
Studenti su na društvenim mrežama objavili ilustraciju plana protesta, u kojem je prva tačka Vlada Srbije, zatim Palata pravde, zgrada Jedinice za obezbjeđenje određenih ličnosti i objekata i na kraju Sektor unutrašnje kontrole Ministarstva unutrašnjih poslova.

500x500

Studenti u Srbiji najavili novi protest: U ponedjeljak sve staje, indeks je jači od pendreka

Dionice su pale u ponedjeljak, jer su se tržišta ohladila nakon pobjedničkog početka avgusta.
Trgovci su iščekivali ključne rezultate maloprodaje i godišnji govor predsjednika Federalnih rezervi Jeromea Powella na summitu centralne banke u Jackson Holeu, prenosi SEEbiz.
Dow Jones Industrial Average pao je 30 bodova, odnosno 0,1 odsto. S&amp;P 500 dodao je gotovo 0,1 odsto, dok se Nasdaq Composite zadržao blizu pozitivne nule.
Dionice Mete i Microsofta pale su oko 2,5 odsto i jedan odsto, povlačeći prema dolje šire tržište.
Ulagači će ove sedmice analizirati finansijske rezultate velikih trgovaca, uključujući Home Depot, Lowe's, Walmart i Target, kako bi dobili naznake o zdravlju američkih potrošača. Zabrinutost zbog povišenih procjena, carina i umjerenog rasta radnih mjesta ostaje glavna tema za učesnike na tržištu uoči druge polovine godine.
- Izvještaji o zaradi trgovaca ove sedmice vjerovatno će odražavati zabrinutost zbog carina, porast inflacije i očekivano usporavanje privrede - rekao je viši strateg za globalno tržište u Wells Fargo Investment Institutu Skot Vren, dodajući da će se rast dionica koji se vidio posljednjih sedmica „vjerovatno zaustaviti“ kao rezultat toga.
Fed će takođe i dalje biti u fokusu ove sedmice dok članovi scentralne banke putuju u Jackson Hole u Vajomingu na godišnji simpozijum o ekonomskoj politici. Ulagači će pratiti događaj kako bi dobili naznake o budućem kretanju kamatnih stopa. Futures ugovori o fondovima Fed-a uračunavaju gotovo 85 odsto vjerovatnosti da će centralna banka smanjiti kamatne stope na sljedećem sastanku o politici u septembru, prema alatu FedWatch CME-a.
Tri glavna prosjeka dolaze iz druge uzastopne pozitivne sedmice, koji je ujedno obilježio i četvrtu sedmicu rasta od posljednjih pet za S&amp;P 500 i Nasdaq. Dionice male tržišne kapitalizacije nadmašile su prošlu sedmicu jer su se ulagači kladili na nadolazeća smanjenja kamatnih stopa.

1250x600

1084x550

Indeksi pali

Na većini svjetskih berzi cijene dionica su ove sedmice pale jer se ulagači plaše širenja krize na Bliskom istoku, s obzirom na eskalaciju izraelsko-iranskog rata.
Na Wall Streetu je Dow Jones ojačao 0,02 odsto, na 42.206 bodova, a Nasdaq indeks isto toliko na 19.447 bodova. S&amp;P 500 skliznuo 0,2 odsto, na 5.967 bodova, prenosi SEEbiz.
Na tržištima vlada oprez, jer je žestoko raketiranje između Izraela i Irana ušlo u drugu sedmicu, a sukob bi mogao dodatno eskalirati jer je Vašington poručio da razmatra mogućnosti napada na Iran.
Bijela kuća poručila je ove sedmice da će predsjednik SAD-a Donald Tramp u idućih 15 dana odlučitio ulasku SAD u izraelsko-iranski rat.
Međutim, Tramp nije čekao tako dugo, pa su u nedjelju rano ujutro američki avioni bombardirali tri iranska nuklearna postrojenja.
U fokusu ulagača bila je prošle sedmice i redovna sjednica čelnika američke centralne banke. Kao što se očekivalo, Fed je ostavio kamatne stope nepromijenjene, a predsjednik centralne banke Jerome Powell ponovio je da zbog uvođenja carina očekuje rast inflacije idućih mjeseci, pa Fed ne treba žuriti sa smanjenjem kamatnih stopa.
- Powell je jasno poručio da ne namjerava da mijenja monetarnu politiku dok ne bude jasno kako su carine uticale na inflaciju - kaže Piter Kardilo, ekonomista u kompaniji Spartan Capital Securities.
I na evropskim berzama cijene dionica ove sedmice su pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,7 posto, na 8.774 boda, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,7 posto, na 23.350 bodova, a pariški CAC 1,2 odsto, na 7.589 bodova.

Indeksi pali zbog eskalacije na Bliskom istoku

Vrijednost dolara prema korpi valuta pala je i treću uzastopnu sedmicu jer je američka valuta i dalje pod pritiskom zbog trgovinskog rata između SAD-a i Kine.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, skliznuo je ove sedmice 0,6 odsto na 99,23 boda, novi najniži nivo u tri godine, prenosi SEEbiz.
Pritom je kurs eura porastao 0,3 odsto na 1,1390 USD. Američka valuta oslabila je i prema japanskoj, 0,9 odsto, pa je njena cijena zaronila na 142,2 JPY.
Pad kursa dolara treću sedmicu zaredom posljedica je nastavka trgovinskog rata između SAD-a i Kine. Predsjednik SAD-a Donald Tramp kazao je da očekuje trgovinski dogovor s Kinom, ali nije to detaljnije obrazložio.
Kinesko Ministarstvo vanjskih poslova poručilo je da Kina više neće obraćati pažnju ako SAD nastavi igru s carinskim brojkama. To je bio odgovor na prijetnju Vašingtonu da će povećati recipročne carine na uvoz iz Kine na ukupno 245 odsto zbog njenih protivmjera.
I dok se Vašington fokusirao na rat carinama, Kina je uvela niz necarinskih restriktivnih mjera. Među ostalim, u uslužnim djelatnostima, kao što su finansije, konsalting i turizam, u kojima SAD godinama ima veliki suficit u razmjeni s Kinom, kažu analitičari.
SAD i Kina zaplele su se u dosad neviđenu i skupu igru kukavice i čini se da nijedna strana ne namjerava da odstupi, rekao je Ting Lu ekonomista u kompaniji Nomura.
Osim toga, dolar je pod pritiskom jer se očekuje slabljenje američke ekonomije. Prošle sedmice predsjednik Američke centralne banke Džeroum Pauel kazao je da će veće nego što se očekivalo carine vjerovatno značiti višu inflaciju, a sporiji rast privrede.
Fed će, prema riječima Pauela, pričekati više ekonomskih podataka prije nego nešto preduzme s kamatnim stopama.
Zbog toga su splasnule špekulacije da će centralna banka uskoro smanjiti kamate, bez obzira na to što je Tramp ponovo pozvao Pauela da ih smanji i zaprijetio da će ga uskoro smijeniti.
Za razliku od Feda, Evropska centralna banka smanjila je ove sedmice, treći put ove godine, ključne kamatne stope 0,25 procentnih bodova kako bi podržala privredu u vrijeme nesigurnosti zbog carinskog rata.

Dolar oslabio treću sedmicu zaredom

Vrijednost dolara prema korpi valuta porasla je prošle sedmice, druge zaredom, jer bi američka centralna banka Fed mogla usporiti tempo smanjenja kamatnih stopa. 
 
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je prošle sedmice 1,6 odsto na 106,67 bodova, prenosi SEEbiz. 
 
Pritom je kurs eura prema dolaru pao 1,7 odsto na 1,0540 USD, blizu najnižeg nivoa u godini. 
 
Američka valuta je ojačala i prema japanskom jenu, 1,1 odsto, pa je njen kurs dostigao 154,3 JPY. Tokom sedmice dolarov indeks probio se, prvi put nakon godinu, i iznad nivoa od 107 bodova. 
 
To je posljedica poruke da bi Fed mogao usporiti tempo popuštanja monetarne politike. 
 
Naime, predsjednik Feda Džeroum Pauel kazao je na jednom skupu da ekonomija i dalje stabilno raste, da je tržište rada solidno, a da je inflacija i dalje iznad ciljanih dva odsto, pa da centralna banka može pažljivo razmatrati smanjivanje kamatnih stopa. 
 
- Ekonomija ne šalje nikakve signale da bi trebalo žuriti sa smanjenjem kamata - poručio je Pauel.

Dolar nastavio trend rasta

Dionice su se povukle u utorak jer su rastuće napetosti na Bliskom istoku izlile vodu na entuzijazam ulagača nakon snažnog tromjesečja. 
 
Dow Jones Industrial Average pao je 173,18 bodova ili 0,41 odsto na 42.156,97. S&amp;P 500 se povukao 0,93 odsto na 5.708,75, dok je Nasdaq Composite izgubio 1,53 odsto i završio na 17.910,36, prenosi SEEbiz. 
 
Sirova nafta West Texas Intermediate skočila je nakon što su Izraelske odbrambene snage rekle da Iran ispaljuje projektile na zemlju. CBOE indeks volatilnosti (VIX), poznat i kao mjerač straha na Wall Streetu, premašio je 20 na svojoj najvišoj tački dana, naglašavajući rastuću zabrinutost među trgovcima. 
 
Ali nafta se smirila na najvišim nivoima, a dionice su se pomakle s najnižih nivoa nakon napada Irana jer su se trgovci nadali da će šteta i naknadna osveta Izraela biti minimalne. 
 
Viši upravitelj portfelja u Globalt Investmentsu, Kit Bjukenen, rekao je da je strah od zaraze uvijek destabilizujući. 
 
- Osim, naravno, najvećeg uticaja na živote, tržišta primaju direktan udarac kada postoje sile koje gotovo obećavaju određeni nivo destabilizacije - kazao je Bjukenen. 
 
Više od tri od svakih pet dionica S&amp;P 500 bile su niže tokom sesije, naglašavajući široke probleme za tržište. Međutim, nazivi energetskih kompanija značajno su se razišli nakon izvještaja za Bliski istok, pri čemu je sektor S&amp;P 500 porastao više od dva odsto. 
 
Tehnička imena osjetila su najveći teret pada u utorak, objašnjavajući goleme gubitke Nasdaqa. Tesla, Nvidia i Apple završili su dan u padu. Međutim, Meta Platforms, matična kompanija Facebooka, suprotstavila se ovom trendu, objavljujući unutardnevni maksimum svih vremena. 
 
Dionice male kapitalizacije takođe su pretrpjele udarac, s Russell 2000 padom od 1,5 odsto. 
 
Trgovci su takođe pratili štrajk članova Međunarodnog udruženja dužobalnih radnika na istočnoj i obali Meksičkog zaliva. Iako potrošači možda neće odmah osjetiti pad, obustava bi mogla koštati američku privredu stotine miliona USD.

Pad indeksa zbog eskalacije na Bliskom istoku

Rast indeksa i skroman promet obilježili su na Montenegroberzi sedmicu u kojoj je objavljeno da je bruto domaći proizvod (BDP) Crne Gore u drugom kvartalu porastao 2,7 odsto. 
 
Pokazatelj vrijednosti deset najboljih kompanija na Montenegroberzi MNSE10 i MONEX ojačali su po 1,5 odsto na 1.022,24 poena, odnosno 15.427,96 bodova. 
 
Promet je iznosio 65,7 hiljada eura i bio je 18 odsto manji od prošlosedmičnog. 
 
Prema preliminarnim podacima Monstata, BDP Crne Gore porastao je u drugom kvartalu 2,7 odsto. BDP je u drugom kvartalu iznosio skoro 1,85 milijardi eura, dok je u istom periodu prošle godine bio 1,72 milijarde eura. 
 
Monstat je objavio i da je BDP Crne Gore u prošloj godini porastao 6,3 odsto. 
 
- BDP je u prošloj godini iznosio 6,96 milijardi eura, dok je u 2022. godini iznosio 5,92 milijarde eura - navodi se u saopštenju. 
 
Ove sedmice, najviše je ojačala akcija barske kompanije Absolute, 300 odsto na 1,2 eura. 
 
Poskupila je i dionica Izbora Bar 60 odsto na 0,4 centa i Plantaža 0,6 odsto na 15,5 centi. 
 
Dobijali su i Solana “Bajo Sekulić” 47 odsto na 2,5 EUR, Hipotekarna banka deset odsto na 6,5, Hotelska grupa Budvanska rivijera 1,4 odsto na 7,5 i Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) 0,7 odsto na 1,4 eura. 
 
Gubio je Montecargo 8,5 odsto na 23,8 centi i Elektroprivreda (EPCG) 2,4 odsto na 5,27 eura. 
 
Nepromijenjenu cijenu akcije zadržali su Veleprodaja 25 eura i Poliex Berane 14,7 centi.

Rast indeksa i skroman promet

U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo oblačno, sa sunčanim intervalima na jugu, dok se na sjeveru očekuju slaba kiša u nižim i snijeg i susnježicu u višim planinskim predjelima.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti mjestimično umjeren do pojačan, pretežno sjeverni i sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura vazduha od minus tri do devet stepeni, najviša dnevna temperatura vazduha od minus jedan do 14 stepeni.

Danas oblačno, na sjeveru kiša i snijeg

Aerodromi Crne Gore planiraju zapošljavanje oko 320 novih radnika, od čega 130 u Podgorici zbog otvaranja baze Wizz Air-a i uvođenja skoro 24-časovnog rada, te dodatnih 190 sezonskih radnika u Tivtu. U toku su višemilionska ulaganja u adaptaciju aerodromske infrastrukture, dok je za potpunu modernizaciju aerodroma Podgorica i Tivat, prema gruboj procjeni, potrebno od 250 do 300 miliona eura, ali to je samo okvir jer konačan odgovor na to pitanje možemo da dobijemo tek i samo nakon izrade master plana. Nakon rekordne 2025. godine, u kojoj je prvi put opsluženo više od tri miliona putnika, Aerodromi Crne Gore u 2026. ulaze s ambicijom daljeg rasta, uz oko 70 avio-linija iz Podgorice i 60 iz Tivta tokom ljetnje sezone. Sve ove podatke u intervjuu za Portal ETV saopštio je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore, Roko Tolić. <h2>ADAPTACIJA AERODROMA</h2> PORTAL ETV: Da li su Aerodromi Crne Gore započeli adaptaciju aerodromske infrastrukture? Šta ta adaptacija konkretno podrazumijeva? TOLIĆ: Adaptacija je najjednostavniji oblik izvođenja radova i podrazumijeva minimalne intervencije, pa tako Aerodromi Crne Gore u ovom trenutku sprovode aktivnosti na rekonstrukciji postojećih objekata – onamogdje to izvodljivo. Međutim, a to sam isticao više puta, da bismo realizovali ozbiljne investicije, neophodno je da se uradi novi master plan razvoja Aerodroma Podgorica i Aerodroma Tivat kao i prateća planska dokumentacija. Podsjećam, postojeći master plan razvoja oba aerodroma je donijet 2011. godine i važi do 2030. godine. Međutim, imajući u vidu višegodišnji postupak u vezi sa koncesijom, razvoj je u statusu quo, ali mi - s obzirom na izuzetne rezultate koje smo ostvarili u jačanju avio-dostupnosti, moramo da prilagodimo infrastrukturu i, u ovoj situaciji, radimo ono što je sada moguće. Trenutne aktivnosti u vezi sa adaptacijom aerodromske infrastrukture su: AERODROM PODGORICA: <ul> <li>Izgradnja 10kV kablova za napajanje aerodroma;</li> <li>Izmiještanje rent-a-car agencija izvan terminala – da bismo dobili više prostora za putnike u javnoj zoni;</li> <li>Reorganizacija toka dolaska putnika, kako bi se postojeći prostor bolje iskoristio i dobio još jedan odlazni gejt;</li> <li>Dogradnja prostora za predukrcaj putnika;</li> <li>Proširenje terminala na sjever kako bismo obezbijedili još dva odlazna gejta;</li> <li>Promjena načina parkiranja aviona na platformi kako bi se broj parking pozicija za komercijalnu avijaciju povećao sa šest na osam.</li> </ul> AERODROM TIVAT: <ul> <li>Pomjeranje praga 14;</li> <li>Adaptacija dolazaka u Terminalu 1. </li> </ul> <h2>FINANSIRANJE ADAPTACIJA</h2> PORTAL ETV: Kolika finansijska sredstva su potrebna za te radove i iz kojih izvora bi se obezbijedilo finansiranje? TOLIĆ: Aerodromi Crne Gore realizovaće adaptacije od sopstvenih sredstava, a uz to nabavljamo dodatnu aerodromsku opremu i riječ je o višemilionskom ulaganju. <h2>ULOGA DRŽAVE U MODERNIZACIJI</h2> PORTAL ETV: Da li država u ovom trenutku može finansijski pomoći aerodromima i na koji način, posebno kada je riječ o potrebi proširenja kapaciteta, modernizacije i unapređenja infrastrukture? TOLIĆ: Aerodromima Crne Gore trenutno ne treba bilo kakva finansijska potpora – naprotiv, poznato je da mi našu dobit dijelimo sa državom koja je vlasnik kompanije. Međutim, oslanjamo se na Vladu i sva resorna ministarstva sa kojima imamo odličnu saradnju za ubrzanje birokratskih procedura tokom aktuelne adaptacije aerodromske infrastrukture. Dok modernizacija, kako sam već objasnio, može da uslijedi nakon izrade novog master plana koji će pokazati šta sve treba da radimo i koliko će to da košta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026013123010_159281c03c73d6d282f2292e29a33dcf4373300503f82a96c04d2e27356a3e11.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026013123010_159281c03c73d6d282f2292e29a33dcf4373300503f82a96c04d2e27356a3e11" data-rendition-name="original" width="1600" height="1068" loading="lazy" alt="Avion "> </figure>  <h2>BROJ DESTINACIJA I RUTE</h2> PORTAL ETV: Do koliko destinacija će se tokom predstojeće ljetnje sezone letjeti sa aerodroma u Podgorici i Tivtu? TOLIĆ: Za Aerodrome Crne Gore, kao što Vam je poznato, prethodna, 2025. godina bila je rekordna – prvi put od osnivanja opslužili smo preko tri miliona putnika, a u 2026. godinu ušli smo s ambicijom da taj broj premašimo – kako po broju putnika, tako i po broju ruta. Shodno najavama, jer je u toku usaglašavanje reda letjenja sa avio-kompanijama, u Podgorici će tokom ljetnje sezone, koja u avijaciji počinje krajem marta i traje do kraja oktobra, biti aktivno oko 70 avio-linija, od čega je 16 novih, a u Tivtu oko 60 – od čega su tri nove. U Podgorici skrećemo pažnju na niz novih ruta poput Sicilije (Catania), Malmea, Bazela, Mastrihta, Hamburga, Kelna i niza drugih zanimljivih destinacija. S druge strane, u Tivtu izdvajamo dolazak španskog nacionalnog avio-prevoznika, Iberiju, koja otvara liniju za Madrid i premijerni dolazak giganta, British Airways-a koji će nas povezati sa premium i jednim od najznačajnijih svjetskih aerodroma, a to je London Heathrow. <h2>CJELGODIŠNJE LINJE</h2> PORTAL ETV: Koje destinacije smatrate neophodnim da budu obezbijeđene kao cjelogodišnje linije, a koje trenutno nijesu u toj kategoriji? TOLIĆ: Avio-dostupnost jedne destinacije tokom godine je u mnogome ogledalo interesovanja turista za tu zemlju. Crna Gora se, za sada, svijetu predstavila kao pretežno ljetnja turistička destinacija – što se ogleda u njenoj jakoj avio-povezanosti od marta do oktobra. Međutim, tokom zimskih mjeseci interesovanje stranaca za boravak u Crnoj Gori drastično pada i to se, jasno je, odražava i na broj cjelogodišnjih avio-linija. Međutim, mi vidimo svoju ulogu u procesu promjene temantre. Npr, niz novih ruta koje će ove godine otvoriti Wizz Air biće, kako je namjera, cjelogodišnje. I to je prilika naše privrede da se pokaže u punom svjetlu i da dokaže da Crna Gora ima šta da ponudi turistima 365 dana godišnje. Istovremeno, maksimalno afirmišemo odluku Skupštine i Vlade da podrži Ministarstvo saobraćaja koje je u crnogorsko zakonodavstvo uvelo PSO (Public Service Obligation) – letove od javnog interesa. Posebno je važno što će to biti, kako ste i sami poentirali, cjelogodišnje linije za koje ne postoji interesovanje (komercijalni interes) od strane bilo koje avio-kompanije da ih realizuje. Kao kolega, smatram da je to prostor da Air Montenegro, kao naš nacionalni avio-prevoznik, maksimalno „raširi krila”. To je prilika da dobijemo nove cjelogodišnje rute. <h2>NOVO ZAPOŠLJAVANJE</h2> PORTAL ETV: Da li će širenje kapaciteta i modernizacija aerodroma zahtijevati dodatnu radnu snagu? Ako da, koliko novih radnih mjesta bi moglo biti otvoreno i koliko je trenutno zaposlenih u Aerodromima Crne Gore? TOLIĆ: U Aerodromima Crne Gore ugovor na neodređeno vrijeme ima 838 zaposlenih. Sa ugovorima na određeno vrijeme je 175 ljudi. Kao što smo najavili, imajući u vidu otvaranje baze Wizz Air-a u Podgorici, što sa sobom donosi produženje radnog vremena koje će biti skoro 24-oročasovno i potrebu za uvođenjem treće smjene, uz preraspoređivanje trenutno zaposlenih u skladu sa licencama koje posjeduju, planom kadrova je predviđeno oko 130 mjesta, međutim, oglase ćemo raspisivati onom dinamikom koju bude zahtijevao proces rada – svakako, ne sve i ne odjednom. U Tivtu ćemo ove, kao i svake prethodne godine, imajući u vidu ekstremnu sezonalnost ovog našeg aerodroma, oglasiti, kako je planirano, 190 sezonskih radnih mjesta u operativi. Iskreno se nadam da ćemo, ako uspijemo da završimo sve neophodne formalnosti, ove oglase objaviti početkom februara. PORTAL ETV: U kakvom su stanju piste na oba crnogorska aerodroma? TOLIĆ: Avio-saobraćaj na Aerodromima Crne Gore obavlja se u skladu sa svim domaćim i međunarodnim sigurnosnim i tehničkim standardima. Sve operativne površine, uključujući poletno-sletne staze, se redovno održavaju uz kontinuirani nadzor Agencije za civilno vazduhoplovstvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026013123010_887cf8d8ef7158db199904d80436a1d3b5e205186deedab20f9b6f64d3748925.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2026013123010_887cf8d8ef7158db199904d80436a1d3b5e205186deedab20f9b6f64d3748925" data-rendition-name="original" width="1068" height="1600" loading="lazy" alt="Avion"> </figure>  <h2>PARKING POZICIJE</h2> PORTAL ETV: Sa koliko parking pozicija za komercijalne vazduhoplove trenutno raspolažu aerodromi Podgorica, odnosno Tivat? Da li je taj broj dovoljan i koliki bi bio optimalan kapacitet? TOLIĆ: U Podgorici trenutno imamo šest ucrtanih parking pozicija što nije dovoljno za opsluživanje najavljenog saobraćaja tokom naredne ljetnje sezone. Umjesto širenja platforme, kako sam već naveo, brže rješenje je izmjena horizontalne signalizacije. Uz nabavku novu opreme za prevlačenje i izguravanje vazduhoplova (push back mašine), dobićemo prostor za još dvije parking pozicije. Aerodrom Tivat raspolaže sa sedam parking pozicija za komercijalne vazduhoplove, pa radimo na novom modelu kako bismo dosegli optimalan nivo od devet parking pozicija. Nezavisno od koncesije, prva odluka, u sveukupnom kontekstu koji ste postavili kroz niz racionalnih pitanja među kojima su, svakako, i širenje platformi ali i poletno-sletnih staza na oba aerodroma, na prvom mjestu treba da bude raspisivanje tendera upravo za master plan. To je sveobuhvatan dokument za čiju izradu mi nemamo interne kapacitete — ne samo u Crnoj Gori, nego ni mnogi ozbiljni aerodromi u svijetu. Izradu takvih planova rade specijalizovane firme i to nije ni malo jeftin proces. Ali je preduslov razvoja koji željno svi iščekujemo. <h2>PROCJENA POTPUNE RENOVACIJE</h2> PORTAL ETV: Koliko bi, prema Vašoj procjeni, u ovom trenutku bilo potrebno sredstava za potpunu renovaciju oba aerodroma kako bi funkcionisali u skladu sa potrebama i evropskim standardima? TOLIĆ: Nedavno sam saopštio ono što su, zaista, samo grube procjene i ta cifra se kreće u okvirno rasponu od 250 - 300 miliona eura, ali to je, i ovoga puta naglašavam - samo okvir jer konačan odgovor na to pitanje možemo da dobijemo tek i samo nakon izrade master plana. Sve drugo su odokativne računice. <h2>SARADNJA SA VLADOM</h2> PORTAL ETV: Da li ste se obraćali Vladi Crne Gore za podršku? Ako jeste, kakvu konkretno podršku ste tražili i kakav je bio odgovor? TOLIĆ: Aerodromi Crne Gore održavaju redovnu i profesionalnu komunikaciju sa predstavnicima Vlade, djelujući u duhu dobre saradnje između subjekta i njegovog osnivača. Naš odnos je zasnovan na uzajamnom informisanju i rješavanju pitanja od značaja za funkcionisanje kompanije. U tom kontekstu, zahtjevi za adaptacije infrastrukture upućuju se Vladi na saglasnost, čime se direktno poštuju statutarna ovlašćenja koja ona ima kao osnivač. Ovakav pristup omogućava da se svi procesi odvijaju u okviru zakonskih procedura, osiguravajući transparentnost i profesionalno upravljanje državnim resursima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026013123014_1ae2b16df023642eb5e68395b11e9d130ecb2d5a0899e7d74ba22f600a66bf9b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2026013123014_1ae2b16df023642eb5e68395b11e9d130ecb2d5a0899e7d74ba22f600a66bf9b" data-rendition-name="original" width="5710" height="3743" loading="lazy" alt="Roko Tolić"> </figure>

Tolić: Zaposlićemo 130 radnika zbog baze Wizz Air-a u Podgorici, gruba procjena renoviranja oba aerodroma je 250 - 300 miliona eura

Glavni odbor Pokreta Preokret jednoglasno je izabrao Srđana Perića za predsjednika.&nbsp;
Izabrani su i članovi Predsjedništva: Mirza Krnić, Aleksa Bigović, Goran Ćetković, Neda Rašović, Boro Kankaraš, Tamara Tomić, Nebojša Marković, Miodrag Ilić, Aida Adlal, Fikret Kuč i Srđan Perić. Ranije je Aleksa Bigović izabran za direktora Preokreta.&nbsp;
Predsjedništvo je za šefa medijskog tima izabralo Mirka Perovića, a za šefa Kancelarije za socijalna pitanja Dragana Sošića.
- Preokret je predstavio građanima i podržavaocima novi logo i vizuelni identitet, pokrenuo aplikaciju za komunikaciju sa građanima i informisao javnost o izborima koje su sproveli Predsjedništvo i Glavni odbor - navode u saopštenju.&nbsp;
Objašenjeno je da novi logo simbolizuje prekid sa starim političkim praksama i otvaranje prostora za odgovorniju i transparentniju politiku.
- Predstavljena aplikacija omogućava građanima da predlažu inicijative, učestvuju u raspravama i prate realizaciju odluka, čime Preokret dodatno jača model direktnog učešća javnosti u donošenju odluka, počev od njegove interne organizacije, ali ostavlja i mogućnost prijavljivanja problema u funkcionisanju cijelog sistema - navode iz Prekreta.
Govoreći o daljem fokusu djelovanja Perić je saopštio da je promjena političkog sistema preduslov za suštinske reforme u Crnoj Gori.
- Preokret se zalaže za model u kojem se moć vraća građanima kroz direktnu demokratiju, transparentnost i stalnu kontrolu vlasti, ali i samih političkih subjekata. Politika mora biti servis javnog interesa, a ne gotovo isključivo prostor privilegija. Zato, uz institucionalne promjene, Preokret će se boriti za konkretne mjere poput funkcionalnog socijalnog kartona, pravednije raspodjele davanja, podsticanje koncepta socijalnog stanovanja, ali i podrške preduzetništvu, te promovisanje principa laičke države i načela da se o Crnoj Gori odlučuje u Crnoj Gori, što predstavlja osnov zajednice koja je utemeljena u balansu pravednosti i efikasnosti - zaključio je Perić.
Inače, planom razvoja Preokreta je predviđeno formiranje inicijativnih odbora u Podgorici, Nikšiću, Herceg Novom, Baru i Bijelom Polju, dok će u ostalim gradovima aktivnosti do juna funkcionisati na nivou ovjerenika. Iz Preokreta poručuju da ulaze u fazu funkcionalnijeg djelovanja, sa jasnom podjelom odgovornosti i usmjerenjem na konkretne rezultate.

Perić izabran za predsjednika Preokreta, izabrani su i članovi Predsjedništva

Život u Njemačkoj ponovno je postao skuplji, s obzirom na to da su potrošačke cijene u januaru bile 2,1 odsto više nego u istom periodu prošle godine, nakon inflacije od 1,8 posto u decembru, pokazali su preliminarni podaci Destatisa.
Posebno su porasle cijene hrane, dok su vozači za gorivo morali izdvojiti više novca. Od decembra do januara potrošačke cijene ukupno su porasle 0,1 odsto, prenosi SEEbiz.
Glavni pokretači inflacije bile su ostale usluge, koje su takođe u prosjeku poskupjele 3,2 odsto u januaru. To uključuje i povećanje cijene "njemačke karte" za regionalni i lokalni prevoz širom zemlje.
Gosti restorana i kafića nijesu primijetili učinak smanjenja PDV-a za obroke s 19 na sedam odsto početkom godine. Mnogi ugostitelji uštedu od smanjenja poreza zadržali su za sebe.
U januaru su potrošači plaćali 2,1 odsto više za hranu nego u istom mjesecu prošle godine. U decembru su cijene hrane porasle 0,8 odsto.
Kafa, čokolada i meso, kao i voće i povrće, bili su znatno skuplji nego godinu ranije. S druge strane, energenti su u januaru bili 1,7 odsto jeftiniji nego prije godinu, dok su u decembru cijene energije bile 1,3 odsto niže u odnosu na isti mjesec 2024.
Statistički zavodi nekoliko njemačkih pokrajina objavili su da su u januaru struja i gas bili jeftiniji nego godinu ranije, dok su cijene goriva porasle. Cijene sirove nafte porasle su posljednjih mjeseci zbog sukoba u Iranu, dostigavši najviši nivo u četiri mjeseca.
Osim toga, povećanje naknade za emisiju ugljen dioksida (CO2) ima značajan uticaj na troškove goriva, objasnila je ekonomistkinja Stephanie Schoenwald iz istraživačkog centra KfW-a.
- Vladine mjere vjerovatno su neznatno opteretile potrošače u ukupnom bilansu. Niže naknade i tarife za električnu energiju i gas pratili su viši porezi na CO2 za lož ulje, gas i gorivo, kao i povećanje cijene tzv. njemačke kartice - rekao je Michael Heise, glavni ekonomista kompanije za upravljanje HQ Trust.
Inflacija u nadolazećim mjesecima mogla bi pasti ispod granice od dva odsto, prema procjeni predsjednika Bundesbanke, Joachima Nagela. Ipak, ekonomisti kažu da postoje mnogi pokazatelji da će inflacija ostati nešto iznad dva odsto tokom cijele ove godine.
Na to će uticati i najnovije povećanje minimalne plaće, jer mnoga poduzeća prebacuju povećane troškove na kupce. S druge strane, inflaciju ublažava snažan euro, koji uvoz u Njemačku čini jeftinijim.
U decembru su niže cijene energije i blaga stabilizacija cijena hrane snizile inflaciju ispod dva odsto prvi put od septembra 2024. U prosjeku su potrošačke cijene prošle godine porasle 2,2 odsto, isto kao i 2024. Ipak, plate zaposlenih rastu već više od dvije godine, čak i ako se izuzme inflacija.
S trenutnom vrijednošću inflacije od oko dva odsto, rast cijena je i dalje umjeren. Evropska centralna banka cilja na stabilni nivo cijena u eurozoni s inflacijom od dva odsto u srednjoročnom periodu.

Tag: indeks