Studenti u blokadi Univerziteta u Beogradu najavili su protest "Indeks je jači od pendreka" u ponedjeljak, 8. septembra u 14 sati ispred Vlade Srbije.
- U ponedjeljak sve staje. Vidimo se - poručili su studenti.
Studenti su na društvenim mrežama objavili ilustraciju plana protesta, u kojem je prva tačka Vlada Srbije, zatim Palata pravde, zgrada Jedinice za obezbjeđenje određenih ličnosti i objekata i na kraju Sektor unutrašnje kontrole Ministarstva unutrašnjih poslova.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Studenti u Srbiji najavili novi protest: U ponedjeljak sve staje, indeks je jači od pendreka

Dionice su pale u ponedjeljak, jer su se tržišta ohladila nakon pobjedničkog početka avgusta.
Trgovci su iščekivali ključne rezultate maloprodaje i godišnji govor predsjednika Federalnih rezervi Jeromea Powella na summitu centralne banke u Jackson Holeu, prenosi SEEbiz.
Dow Jones Industrial Average pao je 30 bodova, odnosno 0,1 odsto. S&amp;P 500 dodao je gotovo 0,1 odsto, dok se Nasdaq Composite zadržao blizu pozitivne nule.
Dionice Mete i Microsofta pale su oko 2,5 odsto i jedan odsto, povlačeći prema dolje šire tržište.
Ulagači će ove sedmice analizirati finansijske rezultate velikih trgovaca, uključujući Home Depot, Lowe's, Walmart i Target, kako bi dobili naznake o zdravlju američkih potrošača. Zabrinutost zbog povišenih procjena, carina i umjerenog rasta radnih mjesta ostaje glavna tema za učesnike na tržištu uoči druge polovine godine.
- Izvještaji o zaradi trgovaca ove sedmice vjerovatno će odražavati zabrinutost zbog carina, porast inflacije i očekivano usporavanje privrede - rekao je viši strateg za globalno tržište u Wells Fargo Investment Institutu Skot Vren, dodajući da će se rast dionica koji se vidio posljednjih sedmica „vjerovatno zaustaviti“ kao rezultat toga.
Fed će takođe i dalje biti u fokusu ove sedmice dok članovi scentralne banke putuju u Jackson Hole u Vajomingu na godišnji simpozijum o ekonomskoj politici. Ulagači će pratiti događaj kako bi dobili naznake o budućem kretanju kamatnih stopa. Futures ugovori o fondovima Fed-a uračunavaju gotovo 85 odsto vjerovatnosti da će centralna banka smanjiti kamatne stope na sljedećem sastanku o politici u septembru, prema alatu FedWatch CME-a.
Tri glavna prosjeka dolaze iz druge uzastopne pozitivne sedmice, koji je ujedno obilježio i četvrtu sedmicu rasta od posljednjih pet za S&amp;P 500 i Nasdaq. Dionice male tržišne kapitalizacije nadmašile su prošlu sedmicu jer su se ulagači kladili na nadolazeća smanjenja kamatnih stopa.

1250x600

1084x550

Indeksi pali

Na većini svjetskih berzi cijene dionica su ove sedmice pale jer se ulagači plaše širenja krize na Bliskom istoku, s obzirom na eskalaciju izraelsko-iranskog rata.
Na Wall Streetu je Dow Jones ojačao 0,02 odsto, na 42.206 bodova, a Nasdaq indeks isto toliko na 19.447 bodova. S&amp;P 500 skliznuo 0,2 odsto, na 5.967 bodova, prenosi SEEbiz.
Na tržištima vlada oprez, jer je žestoko raketiranje između Izraela i Irana ušlo u drugu sedmicu, a sukob bi mogao dodatno eskalirati jer je Vašington poručio da razmatra mogućnosti napada na Iran.
Bijela kuća poručila je ove sedmice da će predsjednik SAD-a Donald Tramp u idućih 15 dana odlučitio ulasku SAD u izraelsko-iranski rat.
Međutim, Tramp nije čekao tako dugo, pa su u nedjelju rano ujutro američki avioni bombardirali tri iranska nuklearna postrojenja.
U fokusu ulagača bila je prošle sedmice i redovna sjednica čelnika američke centralne banke. Kao što se očekivalo, Fed je ostavio kamatne stope nepromijenjene, a predsjednik centralne banke Jerome Powell ponovio je da zbog uvođenja carina očekuje rast inflacije idućih mjeseci, pa Fed ne treba žuriti sa smanjenjem kamatnih stopa.
- Powell je jasno poručio da ne namjerava da mijenja monetarnu politiku dok ne bude jasno kako su carine uticale na inflaciju - kaže Piter Kardilo, ekonomista u kompaniji Spartan Capital Securities.
I na evropskim berzama cijene dionica ove sedmice su pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,7 posto, na 8.774 boda, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,7 posto, na 23.350 bodova, a pariški CAC 1,2 odsto, na 7.589 bodova.

Indeksi pali zbog eskalacije na Bliskom istoku

Vrijednost dolara prema korpi valuta pala je i treću uzastopnu sedmicu jer je američka valuta i dalje pod pritiskom zbog trgovinskog rata između SAD-a i Kine.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, skliznuo je ove sedmice 0,6 odsto na 99,23 boda, novi najniži nivo u tri godine, prenosi SEEbiz.
Pritom je kurs eura porastao 0,3 odsto na 1,1390 USD. Američka valuta oslabila je i prema japanskoj, 0,9 odsto, pa je njena cijena zaronila na 142,2 JPY.
Pad kursa dolara treću sedmicu zaredom posljedica je nastavka trgovinskog rata između SAD-a i Kine. Predsjednik SAD-a Donald Tramp kazao je da očekuje trgovinski dogovor s Kinom, ali nije to detaljnije obrazložio.
Kinesko Ministarstvo vanjskih poslova poručilo je da Kina više neće obraćati pažnju ako SAD nastavi igru s carinskim brojkama. To je bio odgovor na prijetnju Vašingtonu da će povećati recipročne carine na uvoz iz Kine na ukupno 245 odsto zbog njenih protivmjera.
I dok se Vašington fokusirao na rat carinama, Kina je uvela niz necarinskih restriktivnih mjera. Među ostalim, u uslužnim djelatnostima, kao što su finansije, konsalting i turizam, u kojima SAD godinama ima veliki suficit u razmjeni s Kinom, kažu analitičari.
SAD i Kina zaplele su se u dosad neviđenu i skupu igru kukavice i čini se da nijedna strana ne namjerava da odstupi, rekao je Ting Lu ekonomista u kompaniji Nomura.
Osim toga, dolar je pod pritiskom jer se očekuje slabljenje američke ekonomije. Prošle sedmice predsjednik Američke centralne banke Džeroum Pauel kazao je da će veće nego što se očekivalo carine vjerovatno značiti višu inflaciju, a sporiji rast privrede.
Fed će, prema riječima Pauela, pričekati više ekonomskih podataka prije nego nešto preduzme s kamatnim stopama.
Zbog toga su splasnule špekulacije da će centralna banka uskoro smanjiti kamate, bez obzira na to što je Tramp ponovo pozvao Pauela da ih smanji i zaprijetio da će ga uskoro smijeniti.
Za razliku od Feda, Evropska centralna banka smanjila je ove sedmice, treći put ove godine, ključne kamatne stope 0,25 procentnih bodova kako bi podržala privredu u vrijeme nesigurnosti zbog carinskog rata.

Dolar oslabio treću sedmicu zaredom

Vrijednost dolara prema korpi valuta porasla je prošle sedmice, druge zaredom, jer bi američka centralna banka Fed mogla usporiti tempo smanjenja kamatnih stopa. 
 
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je prošle sedmice 1,6 odsto na 106,67 bodova, prenosi SEEbiz. 
 
Pritom je kurs eura prema dolaru pao 1,7 odsto na 1,0540 USD, blizu najnižeg nivoa u godini. 
 
Američka valuta je ojačala i prema japanskom jenu, 1,1 odsto, pa je njen kurs dostigao 154,3 JPY. Tokom sedmice dolarov indeks probio se, prvi put nakon godinu, i iznad nivoa od 107 bodova. 
 
To je posljedica poruke da bi Fed mogao usporiti tempo popuštanja monetarne politike. 
 
Naime, predsjednik Feda Džeroum Pauel kazao je na jednom skupu da ekonomija i dalje stabilno raste, da je tržište rada solidno, a da je inflacija i dalje iznad ciljanih dva odsto, pa da centralna banka može pažljivo razmatrati smanjivanje kamatnih stopa. 
 
- Ekonomija ne šalje nikakve signale da bi trebalo žuriti sa smanjenjem kamata - poručio je Pauel.

Dolar nastavio trend rasta

Dionice su se povukle u utorak jer su rastuće napetosti na Bliskom istoku izlile vodu na entuzijazam ulagača nakon snažnog tromjesečja. 
 
Dow Jones Industrial Average pao je 173,18 bodova ili 0,41 odsto na 42.156,97. S&amp;P 500 se povukao 0,93 odsto na 5.708,75, dok je Nasdaq Composite izgubio 1,53 odsto i završio na 17.910,36, prenosi SEEbiz. 
 
Sirova nafta West Texas Intermediate skočila je nakon što su Izraelske odbrambene snage rekle da Iran ispaljuje projektile na zemlju. CBOE indeks volatilnosti (VIX), poznat i kao mjerač straha na Wall Streetu, premašio je 20 na svojoj najvišoj tački dana, naglašavajući rastuću zabrinutost među trgovcima. 
 
Ali nafta se smirila na najvišim nivoima, a dionice su se pomakle s najnižih nivoa nakon napada Irana jer su se trgovci nadali da će šteta i naknadna osveta Izraela biti minimalne. 
 
Viši upravitelj portfelja u Globalt Investmentsu, Kit Bjukenen, rekao je da je strah od zaraze uvijek destabilizujući. 
 
- Osim, naravno, najvećeg uticaja na živote, tržišta primaju direktan udarac kada postoje sile koje gotovo obećavaju određeni nivo destabilizacije - kazao je Bjukenen. 
 
Više od tri od svakih pet dionica S&amp;P 500 bile su niže tokom sesije, naglašavajući široke probleme za tržište. Međutim, nazivi energetskih kompanija značajno su se razišli nakon izvještaja za Bliski istok, pri čemu je sektor S&amp;P 500 porastao više od dva odsto. 
 
Tehnička imena osjetila su najveći teret pada u utorak, objašnjavajući goleme gubitke Nasdaqa. Tesla, Nvidia i Apple završili su dan u padu. Međutim, Meta Platforms, matična kompanija Facebooka, suprotstavila se ovom trendu, objavljujući unutardnevni maksimum svih vremena. 
 
Dionice male kapitalizacije takođe su pretrpjele udarac, s Russell 2000 padom od 1,5 odsto. 
 
Trgovci su takođe pratili štrajk članova Međunarodnog udruženja dužobalnih radnika na istočnoj i obali Meksičkog zaliva. Iako potrošači možda neće odmah osjetiti pad, obustava bi mogla koštati američku privredu stotine miliona USD.

Pad indeksa zbog eskalacije na Bliskom istoku

Rast indeksa i skroman promet obilježili su na Montenegroberzi sedmicu u kojoj je objavljeno da je bruto domaći proizvod (BDP) Crne Gore u drugom kvartalu porastao 2,7 odsto. 
 
Pokazatelj vrijednosti deset najboljih kompanija na Montenegroberzi MNSE10 i MONEX ojačali su po 1,5 odsto na 1.022,24 poena, odnosno 15.427,96 bodova. 
 
Promet je iznosio 65,7 hiljada eura i bio je 18 odsto manji od prošlosedmičnog. 
 
Prema preliminarnim podacima Monstata, BDP Crne Gore porastao je u drugom kvartalu 2,7 odsto. BDP je u drugom kvartalu iznosio skoro 1,85 milijardi eura, dok je u istom periodu prošle godine bio 1,72 milijarde eura. 
 
Monstat je objavio i da je BDP Crne Gore u prošloj godini porastao 6,3 odsto. 
 
- BDP je u prošloj godini iznosio 6,96 milijardi eura, dok je u 2022. godini iznosio 5,92 milijarde eura - navodi se u saopštenju. 
 
Ove sedmice, najviše je ojačala akcija barske kompanije Absolute, 300 odsto na 1,2 eura. 
 
Poskupila je i dionica Izbora Bar 60 odsto na 0,4 centa i Plantaža 0,6 odsto na 15,5 centi. 
 
Dobijali su i Solana “Bajo Sekulić” 47 odsto na 2,5 EUR, Hipotekarna banka deset odsto na 6,5, Hotelska grupa Budvanska rivijera 1,4 odsto na 7,5 i Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) 0,7 odsto na 1,4 eura. 
 
Gubio je Montecargo 8,5 odsto na 23,8 centi i Elektroprivreda (EPCG) 2,4 odsto na 5,27 eura. 
 
Nepromijenjenu cijenu akcije zadržali su Veleprodaja 25 eura i Poliex Berane 14,7 centi.

Rast indeksa i skroman promet

Vođa neformalne ekstremno desničarske grupe "Narodna patrola" Damnjan Knežević uhapšen je u Beogradu zbog sumnji na rasnu diskriminaciju, prenijela je Radio-televizija Srbije.
Uhapšen je uoči antimigrantskog skupa, kojeg je "Narodna patrola" najavila za 24. oktobar u večernjim satima.
Kako se navodi, Knežević je uhapšen zbog sumnji da je javno pozivao na obračun sa migrantima, kao i sa pristalicama vlasti koje borave u neformalnom šatorskom naselju kod Skupštine Srbije u centru Beograda.
Knežević je, kako prenose beogradski mediji, u intervjuu koji je objavljen na Jutjubu (Youtube) uputio javne prijetnje da će se on i njegovi sljedbenici 24. oktobra obračunati sa migrantima i pristalicama vlasti u šatorskom naselju.
Kneževića su, po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, uhapsili pripadnici kriminalističke policije u saradnji sa Bezbjednosno-informativnom agencijom.
Određeno mu je zadržavanje do 48 sati, a na teret mu se stavlja krivično djelo rasna i druga diskriminacija.
<h2>Ko je Damnjan Knežević?</h2>
Damnjan Knežević je u fokus javnosti došao početkom 2020. godine, kada je počeo sa organizovanjem antimigrantskih akcija - ne samo u glavnom gradu Srbije, već i u mjestima u kojima se nalaze centri za prihvat izbjeglica i migranata.
Knežević je bio dio grupe muškaraca u crnom koji su, sa navučenim kapuljačama na glavama, zaustavljali migrante i izbjeglice u Beogradu.
Predstavljajući se kao "Narodna patrola", prijetili su da im "zabranjuju kretanje", uz poruku da će "imati problem" ako neko napadne "srpske žene i muškarce".
U martu 2022, dok je invazija Rusije na Ukrajinu dobijala zamah, "Narodna patrola" je organizovala nekoliko skupova podrške Rusiji i invaziji Ukrajine.
Damjan Knežević se u novembru 2022. pohvalio na Telegram kanalu svoje neformalne organizacije posjetom centru paravojne grupe "Vagner" u Sankt Peterburgu.
Policija je u februaru 2023. godine zabranila skup koji je "Naroda patrola" planirala da održi na prvu godišnjicu ruske invazije na Ukrajinu.
Kao razlog za zabranu, nadležni su tada naveli protest koji je "Narodna patrola" organizovala sedam dana ranije, kada je došlo do incidenata i sukoba okupljenih sa policijom, a Knežević uhapšen.
Na tom skupu, 15. februara 2023. desničari su tražili da se Srbija povuče iz pregovora sa Kosovom.
Damjana Kneževića je tužilaštvo teretilo za nasilno rušenje ustavnog poretka, jer je, kako je stajalo u optužnici, pozvao na nasilno svrgavanje predsjednika države Aleksandra Vučića.
On je te navode negirao, uz tvrdnju da je iznosio svoj politički stav i kritiku vlasti, ali da nije pozivao na svrgavanje Vučića.
Sud je Kneževića u novembru 2024. oslobodio u prvostepenoj presudi.

Uhapšen vođa ekstremno desničarske "Narodne patrole" uoči antimigrantskog skupa u Beogradu

Crnogorski bokserski reprezentativac Nikola Ilić neće nastupiti u današnjem polufinalu kategorije do 54 kilograma na Evropskom prvenstvu do 15 godina u Budvi zbog povrede ruke zadobijene u prethodnom meču, u četvrfinalu, u kojem je eliminisao Italijana Rosarija Simonea.
Iz Bokserskog saveza je saopšteno da je, nakon ljekarskog pregleda, medicinski tim zabranio našem bokseru da se bori u polufinalu - jer bi izlazak u ring predstavljao preveliki rizik po njegovo zdravlje.
- Ovu odluku doktora smo prihvatili uz veliko žaljenje, jer je Ilić do sada prikazao sjajne nastupe, izvanrednu formu i veliko srce i izborio se za mjesto među najboljima u Evropi u svojoj kategoriji. Iako je uskraćen za priliku da se bori za plasman u finale, njegov rezultat predstavlja veliki uspjeh crnogorskog boksa i potvrdu izuzetnog potencijala mladog boksera - rekao je selektor bokserske reprezentacije Crne Gore Nikola Ružić.
Crnogorski tim i treneri izrazili su ponos zbog onoga što je član BK Podgorica pokazao na prvenstvu u Budvi, na kojem je nastupilo blizu 400 boksera i bokserki iz 32 zemlje Starog kontinenta i uvjerenje da će se, nakon oporavka, vratiti u ring još snažniji i spremniji za nova takmičenja.
- Tako će Gruzijac Davit Alikhanasšvili bez borbe u finale, dok se Nikola Ilić mora zadovoljiti bronzanom medaljom, što je takođe veliki uspjeh crnogorskog boksa - ocijenili su u Bokserskom savezu.

Povreda jača od Nikole Ilića

Usaglašavanje Kolektivnog ugovora RTCG ne ide kako je menadžment planirao - poručili su u Sindikalnoj organizaciji Javni radio-difuzni servis Radija i Televizije Crne Gore podvlačeći da sindikati ne mogu i ne smiju potpisati ugovor sa nelegalnim generalnim direktorom Borisom Raonićem i osuđenim Savjetom.
- Tome svjedoči saopštenje Novog sindikata (izuzetno domišljatog imena) upućeno mejl zapošljenih. "Tu nam nove sindikalne kolege objašnjavaju kakve šanse propuštamo ukoliko čak referendumski ne podržimo podjelu novca po zamisli nelegalnog direktora i uslovno osuđenih članova Savjeta kuće. Primjećujemo u dopisu “Svi već znamo šta donose zadnje preporuke MMF-a i da je ovo možda posljednji trenutak da se postigne dogovor, jer je neophodna i saglasnost Vlade, a za to je potrebno vrijeme.” U prevodu, hajde da preduhitrimo MMF-ovu namjeru da klijentelističkim menadžmentima javnih preduzeća uskrati pravo na nezakonito zapošljavanje - naveli su oni.
Cijene da sa približnom argumentacijom pravno sumnjivo rukovodstvo Javnog servisa odavno traži potpisivanje Kolektivnog ugovora, prepadajući ih i pojavom Novog sindikata još u junu.
- Požurivanje je počelo saopštenjem Ministarstva finansija da Boris Raonić ne može imati željeni koeficijent 29, viši od predsjednika Države, premijera, Vrhovnog tužioca (napomena: svi legalno izabrani) - naglasili su u Sindikalnoj organizaciji radio-difuzni servis Radija i Televizije Crne Gore.
Podsjetili su da su dotadašnji sindikati htjeli još jednom eliminisati pokušaje Raonića(prvi iz 2023. godine) da individualno dijeli otkaze uz učešće i saučešće pasivne Pravne i HR službe koje su, kako su kazali, postale njegov servis.
- Kao da im je direktor pisao dio saopštenja. Uvažene kolege iz Novog sindikata zastupaju položaj radnika kroz MMF? Uključuju međunarodne faktore preskačući unutrašnje!? Pravosudne organe Crne Gore. Jer su višestruko poništili Raonićeve mandate, a vrlo vjerovatno i koruptivne nakane, uslovno prvostepeno osudivši dio članova Savjeta RTCG. Očekujemo uskoro da Viši sud potvrdi. Što će tad? - pitaju u Sindikalnoj organizaciji radio-difuzni servis Radija i Televizije Crne Gore.
Podvukli su da mora biti jasno da sindikati ne smiju potpisati ovaj Kolektivni ugovor.
- Sve u svemu, i da jesu naše kolege napisale ovo pismo bez Raonićevog inputa, mora im biti jasno: Sindikati ne mogu (ne smiju) potpisati Kolektivni ugovor sa nelegalnim direktorom i osuđenim Savjetom. Njihov potpis može povući pravne i moralne reperkusije, makar za neposrednog potpisnika. Ostavite Vladi taj vrući krompir - naveli su oni.
Kao prelazno, a legalno rješenje, predlažu potpisivanje inicijative za 13. platu.
- Kao prelazno, a legalno rješenje, novom sindikatu, svim radnicima koji su potpisali nedavnu nepečatiranu inicijativu, sa kojom tobože Raonić nema veze, predlažemo da potpišu i našu direktnu, jasnu, zvaničnu, inicijativu za isplatu 13. plate. Tako će se djelimično pokriti manjak usljed dugih pregovora sa neiskrenim nelegalnim i družinom - zaključili su u Sindikalnoj organizaciji radio-difuzni servis Radija i Televizije Crne Gore.

Sindikalna organizacija RTCG: Ne smije se potpisati Kolektivni ugovor sa nelegalnim direktorom i osuđenim Savjetom

Centralna banka Crne Gore postala je članica Evropskog udruženja za automatizovano kliring poslovanje (European Automated Clearing House Association – EACHA), organizacije koja okuplja evropske klirinške kuće i pružaoce usluga kliringa.
CBCG se, kako je precizirano u saopštenju, pridružila zajednici koja okuplja 29 članica, među kojima i centralne banke Evropskog sistema centralnih banaka, centralne banke našeg regiona kao i nekoliko značajnih institucija evropske platne infrastrukture.
- Članstvo u EACHA Centralnoj banci Crne Gore donosi dodatnu prepoznatljivost unutar evropske centralnobankarske i platne zajednice, potvrđujući njen kredibilitet i usklađenost sa najvišim evropskim standardima u oblasti platnog prometa. Istovremeno, CBCG ovim članstvom dobija pristup najsavremenijim standardima, dokumentima i smjernicama koje definišu prakse u oblasti evropskih platnih sistema, što je od posebnog značaja za strateške projekte poput SEPA integracije i implementacije nacionalnog sistema instant plaćanja (TIPS Clone) - kazali su u CBCG.
EACHA takođe zastupa interese svojih članova pred evropskim institucijama, uključujući Evropsku centralnu banku, Evropski savjet za plaćanja (EPC) i druge aktere u oblasti platnih sistema.
- CBCG kroz članstvo dobija priliku da aktivno učestvuje u radnim grupama i tematskim forumima posvećenim razvoju zajedničkih tehničkih standarda i okvira interoperabilnosti, posebno u segmentu instant plaćanja, čime dodatno jača svoju ulogu u evropskoj platnoj infrastrukturi - ističu u CBCG.&nbsp;
Članstvo Centralne banke Crne Gore u EACHA, kako dodaju, donosi i šire koristi za Crnu Goru, jer doprinosi jačanju integracije domaćeg finansijskog sistema u evropski okvir i podstiče primjenu najboljih standarda i praksi u oblasti platnih sistema.&nbsp;
- Na taj način, država dodatno unapređuje modernizaciju nacionalne platne infrastrukture u skladu sa dugoročnim ciljem potpunog usklađivanja sa evropskim finansijskim tržištem - zaključili su u saopštenju.

CBCG postala članica Evropskog udruženja za automatizovano kliring poslovanje

Amfilohije nije došao u Crnu Goru iz ljubavi, nego po prljavom zadatku, pitajte Vaše saradnike po kom. Amfilohije je prezirao Crnu Goru i više puta je pokušao da ode iz nje. Njegov eshatološki cilj bilo je mjesto patrijarha, tako da je učestvovao više puta u pokušaju svrgavanja srpskog patrijarha. Inače, dugi niz godina je prikrivao pedofiliju, podvođenje i seksualno zlostavljanje maloljetnika po srpskim manastirima. Cetinjski manastir, Dajbabe…bila su mjesta pakla, ali i drugi manastiri gdje su djeca vrbovana za šta je Amfilohije znao – poručio je u otvorenom pismu bivši svještenik Crkve Srbije Bojan Jovanović predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću povodom njegove odluke da posthumno odlikuje pokojnog mitropolita Amfilohija Radovića. Podsjetio je Milatovića da za ove zločine „postoji iskaz svještenika SPC koji je iskaz dao pod punom krivičnom odgovornošću“.&nbsp; <h2>PRIKRIVANJE ZLOČINA</h2> - Svi iskazi i dokazi su kod mene i uvijek su Vam dostupni na uvid – napisao je Jovanović, uz podsjećanje da je „igrom slučaja veliki znalac mračnih tajni SPC“. Istakao je da je Interpol otvorio istragu o pedofiliji i ubistvu djeteta u manastiru SPC i da „mnogi putevi i putići vode u Crnu Goru“. - ... kao što rekoh veliki sam poznavalac tajni SPC i ovakve stvari poput ordena Amfilohiju za mene su zadatak, a ne čin poštovanja. Pitajte draga svještena lica koji su zadatak dobili 2013. iz Srbije. Istina boli, ali ćutanje ubija. Otvorimo kutiju. Pogledajmo zvijer u oči. I iz pepela zla koje je isplivalo, možda jednom – ako budemo imali hrabrosti – izraste nešto što s pravom možemo nazvati vjerom – poručio je Jovanović u obraćanju predsjedniku Crne Gore, podsjećajući ga da mu se obratio i prije dvije godine, ali da mu nije odgovorio.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025102307108_48618702f8f05fb96f7f38897637e5a5e50357ddb900a2be013187e5d4de9f69.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025102307108_48618702f8f05fb96f7f38897637e5a5e50357ddb900a2be013187e5d4de9f69" data-rendition-name="original" width="670" height="515" loading="lazy" alt="ZNAO ZA ZLOČINE: Amfilohije Radović"> <figcaption>ZNAO ZA ZLOČINE: Amfilohije Radović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U grčkoj mitologiji, istakao je Jovanović, otvaranje Pandorine kutije donijelo je čovječanstvu sve muke i zla – bolesti, patnje, smrt.&nbsp; - Ali na samom dnu kutije ostala je Nada. Mit nas podsjeća da suočavanje s istinom, koliko god bila bolna, nosi u sebi i mogućnost izlječenja – napisao je on.&nbsp; Danas, kada sve više dokaza i svjedočenja izlazi na vidjelo o seksualnim zločinima, pedofiliji i zloupotrebama moći unutar Srpske pravoslavne crkve (SPC), dodao je, čini se da se otvara Pandorina kutija pravoslavnog svijeta. - Istine koje decenijama, pa i vijekovima, stoje potisnute pod plaštom autoriteta i „Božje volje“, izlaze na površinu. I s njima dolazi šok, bol, ali i – šansa za katarzu. Nije SPC jedina religijska institucija s mračnim tajnama. Katolička crkva već godinama prolazi kroz talase razotkrivanja i suočavanja. Ali specifičnost pravoslavnog konteksta jeste u čvrsto zatvorenoj strukturi i gotovo feudalnom autoritetu unutar crkve, koji teško dozvoljava unutrašnju kritiku, a kamoli pravnu odgovornost – istakao je Jovanović, koji je bio i žrtva i svjedok seksulanog zlostavljanja u Crkvi Srbije. Ovdje se, piše on, može povući paralela s Belerofontom, herojem koji je, nakon što je uzjahao Pegaza i pobijedio čudovište Himeru, povjerovao da može da se uzdigne do samih bogova – do Olimpa.&nbsp; - Ta oholost mu je bila kobna. Tako i SPC – zanijeta svojim istorijskim uticajem, blizinom vlasti, i aureolom „čuvara naroda“, vjeruje da je iznad zakona, iznad svjetovnog svijeta. Ali, kao i Belerofont, kad-tad pada – i to ne bez posljedica. Oni koji danas progovaraju o zločinima unutar crkve – bilo da su to preživjeli, bivši svještenici, aktivisti ili novinari – suočavaju se s mržnjom, omalovažavanjem, pa i prijetnjama. SPC pokušava da tu kutiju drži zatvorenom. Ali pukotine su već tu. I neće nestati – poručio je Jovanović. <h2>PANDORINA KUTIJA</h2> Ako želimo istinski duhovni, moralni i društveni preporod, kategoričan je on, kutija mora da se otvori do kraja.&nbsp; - Mora se raskrinkati sistem ćutanja, nekažnjavanja i zaštite počinilaca pod izgovorom „Božjeg reda“. Jer, kao u mitu, jedino kad sve zlo izađe, može da ostane ono posljednje – Nada. Možda će baš kroz suočavanje sa sopstvenim mračnim licem, kroz istinu, pravdu i odgovornost, SPC – ili ono što ostane od nje – moći da postane duhovna zajednica dostojna tog imena. A možda će se pokazati da su upravo njena vrata – vrata pakla, kako je govorio Isus o onima koji sablažnjavaju djecu – napisao je Jovanović. Ono što danas gledamo, istakao je, nije samo kriza jednog vjerskog sistema, već duboka kriza povjerenja.&nbsp; - SPC je vijekovima bila oslonac identiteta, naročito u vremenima ratova i stradanja. Ali istinska duhovnost ne počiva na tajni, već na svjetlosti. Isus sam je govorio: „Nema ničega sakrivenog što se neće otkriti“. Otvaranje Pandorine kutije u ovom kontekstu ne znači uništenje crkve, već mogućnost njenog ozdravljenja – ako postoji volja da se preuzme odgovornost. To zahtijeva hrabrost da se pogleda u oči sopstvenoj sjenci – i da se prizna da su neki u mantiji činili zločine koji ne mogu biti oprani tamjanom, litijama niti molitvama ako ne dođe do pravde. Oholost Belerofonta neka bude opomena svakom crkvenom vođi koji vjeruje da institucija ne može pasti. Jer pasti može – i pašće – ako ne služi istini. Pegaz ne nosi one koji gaze slabije, već one koji znaju granice svoje moći – naglasio je Jovanović. Društvo u cjelini mora da shvati, upozorio je on, da ćutanje jeste saučesništvo. - Tamo gdje se zločini zataškavaju zarad „mira u kući“, istina nikada ne dolazi. Tamo gdje roditelji uče djecu da „ne diraju popove“, a mediji ćute da ne bi uvrijedili vjerujuće, stvaraju se uslovi za nove žrtve. Zadatak države je jasan – zakon ne poznaje mantiju. Tužilaštvo mora da postupa po prijavama, bez političkog pritiska ili „slanja poruka iz Patrijaršije“. Zadatak medija je da istraju, čak i kad su izloženi prijetnjama, diskreditacijama i bojkotu. Zadatak zajednice je da zaštiti žrtve, a ne one koji su ih godinama gazili. A zadatak svih nas – vjerujućih i nevjerujućih – jeste da više nikada ne dopustimo da se djeca i mladi zlostavljaju u ime Boga, a da mi okrenemo glavu – piše Jovanović. <h2>ISTINA OSLOBAĐA</h2> Konstatuje da, uprkos svemu, ostaje „Nada“.&nbsp; - Nada da je moguće duhovno obnavljanje – ali ne kao farisejski pokušaj da se stvari gurnu pod tepih, već kao iskren, bolan, ali potreban proces pokajanja, pravde i obnove vrijednosti. Ako zaista vjerujemo da „istina oslobađa“, onda nema drugog puta – naglasio je Jovanović. Prije nekoliko dana Milatović je na mreži X objavio da je odlučio „povodom petogodišnjice od upokojenja mitropolita Amfilohija“, da mu posthumno dodijeli najviši državni orden.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025102307108_2cea59e3b304ec50fb14ac4310649d0a0a012fcc019e446a9fe2a2b043299d90.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025102307108_2cea59e3b304ec50fb14ac4310649d0a0a012fcc019e446a9fe2a2b043299d90" data-rendition-name="original" width="866" height="563" loading="lazy" alt="ORDEN NEGATORU CRNE GORE: Jakov Milatović"> <figcaption>ORDEN NEGATORU CRNE GORE: Jakov Milatović(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore)</figcaption> </figure>  Dio crnogorske javnosti žestoko je reagovo na Milatovićevu odluku, podsjećajući ga da je Radović čovjek koji je negirao i vrijeđao crnogorsku državu, naciju, istoriju, kao i nacionalne manjine. Amfilohije Radović ključna je figura smjene trodecenijske vlasti u Crnoj Gori na izborima u avgustu 2020. godine, a prva vlada nakon zih izbora dogovorena je pod njegovim patronatim, u Manstiru Ostrog. Nije dočekao i njeno formalno konstituisanje. Umro je od posljedica korona virusa 30. oktobra 2020. Upravo on je u politiku uveo današnjeg predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, ali i premijera Milojka Spajića, tada kao ministre u vladi na čijem je čelu bio, takođe njegov kadar, prof. dr Zdravko Krivokapić.&nbsp;

Jovanović: Amfilohije je prikrivao pedofiliju, podvođenje i seksualno zlostavljanje maloljetnika

Mandić VDT-u: Treba da podnesete ostavku, Marković: Neću to učiniti, naravno da jesam politički izabran, birali ste me vi poslanici

Guvernerka Centralne banke Irena Radović kazala je da poslanik Nove srpske demokratije (NSD) Dejan Đurović ima najbliže srodnike zaposlene na rukovodećim pozicijama u Centralnoj banci. Đurović je te navode negirao i otkrio da je u pitanju šurina žena.
Poslanik NSD-a prilikom izlaganja u Skupštini Crne Gore kazao je da je pitanje partitokratije problem Centralne banke.
„Ne vas u ovom trenutku, nego da povratite ugled Centralne banke od partitokratije... Trebaće vam vremena da povratite ugled i da tu partitokratiju izliječite iz Centralne banke. Jer pono što je urađeno do trenutka do kada ste vi došli bilo je personifikacija partitokratije“, rekao je, između ostalog, Đurović.
Radović je odgovorila da je Đurović vrlo inspirativan, a potom i otkrila da upravo on ima bliskog srodnika u Centralnoj banci.
„Kada je u pitanju kamatni spred,razlika između kamatnih stopa koje su pasivne i aktivne, a gospodin Đurović bi trebalo da zna jer ima najbliže srodnike zaposlene na rukovodećim pozicijama u Centralnoj banci, pa treba da zna...“, kazala je Radović na šta je dobacujući iz poslaničke klupe Đurović rekao da nema srodnika u CBCG.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DrZOn_HRgQ50&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Radović je kazala da ne zna koji je stepen srodstva, ali, ponovila, „najbliže srodnike u Centralnoj banci zaposlene na visokim pozicijama“.
„I trebalo bi da zna da Centralna banka postupa u skladu sa zakonom i ne može da traži nešto protivzakonito. Ako mi pozovemo banke da smanje kamatne stope za građane, i banke ih smanje za 2 procentna poena to je na dobrovoljnoj osnovi“, dodala je ona.
Nakon toga obratio se Đurović.
„Gospođo Radović, ni vi ni ja ne možemo imati srodnika s obzirom da po roditeljima nemamo...“, kazao je a Radović upitala:
„Kako se zove sestra vaše supruge?“
Đurović je odgovorio da nije sestra.
„Nije nije, šurina žena. Šuri žena... Ali da ne ulazimo sad u te stvari“, rekao je Đurović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DXkkHw-vXwnw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

VIDEO - Radović: Đurović ima najbliže srodnike zaposlene na visokim pozicijama u CBCG; Poslanik NSD-a negirao a potom rekao – šurina žena

Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić upozorila je da bi najavljeni generalni štrajk zaposlenih u sudstvu mogao ozbiljno ugroziti funkcionisanje pravosudnog sistema i napredak države u procesu evropskih integracija.
Govoreći na sjednici Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu, Pavličić je istakla da vlast mora pokazati spremnost na dijalog i odgovorno pristupiti zahtjevima zaposlenih.
- Ako dođe do generalnog štrajka, Crna Gora neće moći da ostvari svoj državni cilj – zatvaranje pregovaračkog poglavlja. Štrajkovi u drugim oblastima mogu se donekle prevazići, ali u pravosuđu to nije moguće, jer su suđenja zakazana mjesecima unaprijed. Danas je u zgradi Višeg suda, staroj 70 godina, zakazano 40 suđenja, a u nju je ušlo oko 200 stranaka - kazala je Pavličić.
Ona je naglasila da je potrebno uspostaviti ozbiljan dijalog između svih grana vlasti i zaposlenih u sudstvu.
- Sve tri grane vlasti moraju ozbiljno da razmotre zahtjeve zaposlenih, jer ako oni od ponedjeljka stupe u generalni štrajk, više ne možemo govoriti o efikasnosti i efektivnosti pravosuđa - poručila je predsjednica Vrhovnog suda.

Tag: indeks