U Indoneziji su se danas oglasile sirene povodom 20 godina od razornog cunamija u zemljama Indijskog okeana, u kojem je poginulo više od 220.000 osoba. U indonežanskom gradu Banda Acehu iz džamije su se sirene čule u vrijeme kada je 26. decembra 2004. zemljotres magnitude 9,1 izazvao cunami.
Zemljotres je bio kod zapadne obale indonežanskog ostrva Sumatra a ogromni talas je udario naIndoneziju, Šri Lanku, Indiju, Tajland i još devet zemalja Indijskog okeana, a žrtava je bilo čak i u Somaliji.
Više ceremonija i bdjenja planirano je danas širom regiona, gdje su prije 20 godina stradali i mnogi turisti koji su bili došli da proslave Božić na plažama.
Najteže pogođeno područje bilo je sjeverno od ostrva Sumatra, gdje je poginulo više od 120.000 osoba.
Pola miliona ljudi je poslije zemljotresa i cunamija 2004. ostalo bez svojih domova, a procjenjuje se da su ekonomske posljedice katastrofe oko 10 milijardi dolara.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Dvadeseta godišnjica razornog cunamija u Indijskom okeanu

Procjenjuje se da je u ciklonu Čido, koji je pogodio francusku teritoriju Majot u Indijskom oceanu, poginulo nekoliko stotina osoba, upozorio je lokalni zvaničnik.
Ciklonski vjetrovi, koji su dosezali brzinu od 225 kilometara na sat, potpuno su sravnili sa zemljom čitave zajednice, piše BiBiSi (BBC).
- Mislim da će sigurno biti nekoliko stotina žrtava, a možda ćemo doći i do nekoliko hiljada - rekao je prefekt Fransoa Ksavijer Bjuvil na lokalnom medijskom kanalu "Mayotte La 1ere".
Na pitanje o broju poginulih u ciklonu Čido, francusko Ministarstvo unutrašnjih poslova navelo je da će "biti teško navesti sve žrtve" i da se brojka ne može utvrditi u ovoj fazi, piše Rojters.
Ciklon Čido pogodio je Majot tokom noći, objavio je Meteo-Frans, oštetivši stambene objekte, vladine zgrade i bolnicu.
Bila je to najjača oluja na tom području u posljednjih od 90 godina.
- Moje misli su s našim sunarodnjacima u Majoteu, koji su prošli kroz najstrašnijih nekoliko sati, a za neke su izgubili sve, izgubili živote - rekao je francuski predsjednik Emanuel Makron.
Zvaničnici navode da je Francuska požurila da pruži pomoć, sa spasiocima i zalihama.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen u nedjelju je obećala pomoć Unije. 
 
- Naša srca su uz Francusku nakon razornog prolaska ciklona Čido kroz Majot. Spremni smo pružiti podršku u danima koji dolaze - objavila je na mreži Iks (X).
Prethodno je bezbjednosni izvor za AFP potvrdio 14 smrtnih slučajeva. 
 
Ambdilvahedu Sumaila, gradonačelnik Mamudzua, glavnog grada Majotea, rekao je za AFP u nedjelju da se devet osoba bori za život u bolnici, dok je još 246 teško povrijeđeno. 
 
- Bolnica je pogođena, škole su pogođene. Kuće su potpuno razorene. Oluja ništa nije poštedjela - dodao je.
Smješten gotovo 8.000 kilometara od Pariza i četiri dana putovanja morem, Majot je znatno siromašniji od ostatka Francuske i decenijama se bori s nasiljem bandi i društvenim nemirima.
Više od tri četvrtine stanovnika živi ispod granice siromaštva. Napetosti je početkom ove godine podstakla nestašica vode.
Katastrofa je prvi izazov s kojim se suočava francuski premijer Fransoa &nbsp;Bajru, nekoliko dana nakon što ga je Makron imenovao poslije pada prethodne vlade.

Razorni ciklon pogodio francuski Majot, zvaničnici strahuju da ima stotine žrtava

Dva broda sa migrantima su se prevrnula u Indijskom okeanu blizu Madagaskara, a broj nastradalih se povećao na 25, saopštili su lokalni zvaničnici.
Još osoba je spaseno iz voda u blizini sjevernog Madagaskara, a zvaničnici kažu da su migranti bili na moru skoro mjesec u nadi da će stići do francuske teritorije Majot.
Čamci su 2. novembra napustili plažu u blizini glavnog grada Somalije, Mogadiša, sa 73 osobe na brodu. Majot je udaljen oko 1.600 kilometara od Mogadiša.
Nije bilo jasno šta je dovelo do prevrtanja čamaca, a istraga je u toku.
Ministarstvo spoljnih poslova Madagaskara zatražilo je pomoć od Međunarodne organizacije za migracije UN (IOM).
Mnogi mladi Somalijci svake godine polaze na opasna putovanja u potrazi za boljim životom u inostranstvu.

Najmanje 25 osoba poginulo u nesreći dva čamca kod obale Madagaskara

Više desetina kuća uništeno je u saveznoj državi Parana, a Vlada je na tom području proglasila vanredno stanje, kao i tri dana žalosti, saopštili su danas tamošnji zvaničnici, navodi <a href="https://edition.cnn.com/2025/11/08/americas/brazil-tornado-weather-parana-intl" target="_blank">CNN.</a>
Tornado je dostigao brzinu od 250 kilometara na čas, a zvaničnici su saopštili da se najmanje jedna osoba vodi kao nestala.
Vlada je saopštila da je više od 750 ljudi, uključujući djecu i trudnice, dobilo medicinsku pomoć.
Predsjednik Brazila Luiz Inasio Lula da Silva izrazio je solidarnost sa žrtvama, a članovi njegovog kabineta su najavili slanje hitne pomoći u pogođeno područje.

Tornado opustošio jug Brazila: Poginulo šestoro, povrijeđene stotine, uvedeno vanredno stanje

Najskuplja žurka na Balkanu” desila se Crnoj Gori kada je počeo da se primjenjuje ekonosmki program Evropa sad jedan. Kad-tad žurka mora da se završi i doći će neko da naplati sve što se pojelo i popilo. Kako se upravlja ekonomijom dobro se vidi i kroz to što je gotovo čitav budžet Crne Gore iskorišćen da bi se rodio jedan politički subjekt, koji je imao ekspanziju rasta, pa drastični pad, a taj trend nastavljen je i danas. Crnoj Gori su potrebne odgovorna politika, održive finansije - kazao je za 24 sata Televizije E međunarodni sekretar Socijaldemokrata i prestavnik Evropskog saveza, Miloš Đuričković.
Dolazi na naplatu to što se ekonomija koristila kao alat za političke ciljeve, kaže Đurković i podsjeća na realnost u kojoj je kupovna moća građana opala, a plate pojela inflacija. Smatra da Crna Gora ulazi u period kada će stvari, ipak, morati da se sređuju.
- Vidim da je premijer (Milojko Spajić) u posjeti Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Lijepo je da imamo razvijene odnose sa tom zemljom, pogotovo ekonomske. Mislim da nam to jeste cilj. Ali, može se lako zaključiti što je povod posjete - pokušaj da se, nakon pet godina vladavine, konačno dovede barem jedan strateški investitor u Crnu Goru - kaže Đuričković.
Podsjeća da su troškovi vladajuće većine rasli zahvaljujući predimenzioniranoj administraciji, nekontrolisanoj potrošnji na osnovu putovanja, reprezentacija, ugovora o djelu…
- Neiživljeni su došli na pozicije. Eto, zapalo ih je i gledaju da žive najbolje što mogu. Ali, to mora nečim da se pokrije. Novac koji je treba da stigne u Crnu Goru iz EU fondova, kao dio procesa integracija, zahtijeva da nešto damo za uzvrat. To znači da se moraju sprovesti neke reforme, podići neki standard, prilagoditi evropskim vrijednostima i evropskom standardu. To je za ovu Vladu jako teško, zato što suštinski ne počiva na evropskim vrijednostima. Njihov opstanak na vlasti, načina na koji ostvaruju politički rezultat kroz partijska zapošljavanja, zatim bjesomučno trošenje budžeta, populizam… sve je u suprotnosti sa evropskim standardima i vrijednostima - navodi Đuričković.
<h2>Izvještaj EK&nbsp;</h2>
Govoreći o Izvještaju Evropske komisije o napretku Crne Gore, Đuričković je ocijenio da je, sudeći po dokumentu i izjavama evropskih zvaničnika, namjera da se zadrži EU optimizam, a zavničnoj Podgorici da podrška ne bi li Crna Gora što prije postala nova članica.
- Srećan sam što smo u tom Izvještaju mogli da pročitamo ono što je prethodnih godina falilo. Očigledno je da je Brisel vrlo dobro notifikovao anomalije u društvu, zbog toga i imamo ocjenu nazadovanja u poglavljima 23 i 24. Ali, generalni utisak je da, ipak, idemo naprijed. Rekao bih da je savršena diplomatska poruka Crnoj Gori - mi ćemo vam omogućiti da idete naprijed, ali nemojte da mislite da ćete na ovaj način moći da uđete u Evropsku uniju. To je vrlo jasna poruka - istakao je Đuričković.
<h2>Pismo opozicije Satleru</h2>
Članovi opozicije u Odboru za ekonomiju, finansije i budžet u pismu šefu Delegacije EU Johanu Satleru problematizuju to što su polasnici većine, pred tim skupštinskim tijelom, za člana Senata Državne revizorske institucije (DRI) predložili kandidata koji za to ne ispunjava uslove.
- Na nama je, kao opoziciji, da notifikujemo probleme, ukazujemo na prirodu i karakter ove vlasti, kako bi zaštitili interese crnogorskog društva i države. Vrijeme je da riješimo probleme. Trenutno je na putu evropskih integracija najveći problem politika koju reprezentuje Vlada Crne Gore. Dopis koji je opozicija poslala po pitanju izbora revizora pokazuje da ni nakon Izvještaja EK, Vlada ne pokazuje signale da treba konačno da se ponaša u skladu sa onim što su evropski standardi i što se očekuje, već pokušava da stavi još jednu instituciju pod političku kontrolu, radi zloupotrebe - rekao je Đuričković.
<h2>Misteriozna smjena Jokića</h2>
Zašto se pravda traži na putu, a ne u institucijama - pitaju oni koji mjesecima na Kruševom ždrijelu traže odgovornost zbog dva masovna ubistva na Cetinju. Od Vlade, MUP-a i policije traže zvaničnu potvrdu smjene, premještanja ili penzionisanja načelnika Regionlanog centra bezbjednosti „Centar“ Gorana Jokića, kao i objavljivanje analize propusta, bolju komunikaciju sa građanima.&nbsp;
Đuričković kaže da to što nije jasno kakav je status Jokića pokazuje koliko Vlada može da zagrebe po dnu samo da bi se sačuvale fotelje.
- Dvije tragedije na Cetinju su, uključujući i onu koja se dogodila na Bioču, najtužniji dani u modernoj istoriji Crne Gore. Ponašanje funkcionera Vlade, premijera, ministara, je najsramotnije ponašanje u istoriji Crne Gore. Razočaran sam što u društvu, pa još i na takvim pozicijama, imamo ljude koji su spremni da svoje sugrađane, koji su preživjeli takvu tragediju, drže gotovo godinu na magistrali, po suncu, vjetru, kiši. Premijer se jedva udostojio da primi te ljude. Sve što su im obećali - sve su ih slagali. Nijedan zahtjev nijesu ispunili - zaključio je Đuričković.

Đuričković o izvještaju EK: Brisel je dobro notifikovao anomalije u društvu

Filipini se pripremaju za dolazak još jednog potencijalno razornog tajfuna, manje od sedmicu nakon ranijeg koji je usmrtio najmanje 200 ljudi, piše BBC.
U prognozama se navodi da će Fung-vong, poznat lokalno i kao Uvan, osnažiti na nivou supertajfuna, s vjetrovima do 185 kilometara na sat, prije nego što pogodi ostrvo Luzon, najranije u nedjelju veče po lokalnom vremenu.
Filipinska meteorološka služba (Pagasa) saopštila je da će oluja takođe donijeti i jaku kišu i rizik od po život opasnih olujnih udara.
Nekoliko škola je otkazalo nastavu u ponedjeljak ili će je organizovati onlajn /online/, dok je avio kompanija Philippine Airlines otkazala brojne lokalne letove, prenosi Hina.
Očekuje se da će tajfun Fung-vong oslabiti jednom kad dođe do obale, ali će vjerojatno ostati na niovu tajfuna dok putuje preko Luzona.
&nbsp;Istočne dijelove Filipina su već danas pogodile kiše i vjetrovi.

Novi tajfun prijeti Filipinima

Košarkaši Budućnosti Voli poraženi su večeras u Beogradu protiv Crvene zvezde sa rezultatom 95:79 na utakmici šestog kola B grupe Admiralbet ABA lige.
Podgorički sastav veliki derbi dočekao je nakon šest uzastopnih pobjeda u ABA ligi i Eurokupu. U regionalnom takmičenju nakon startnog poraza od Spartaka zabilježio je četiri vezana trijumfa.

Budućnost poražena u Beogradu protiv Crvene zvezde 95:79

Skupština Crne Gore danas je trajala nepunih sedam minuta, koliko je bilo potrebno da se usvoji dnevni red sa prihvaćenim dopunama.
U to kratko vrijeme predsjednik parlamenta Andrija Mandić stigao je da "potkači" prethodnika Ranka Krivokapića, aludirajući na njegovu upotrebu crnogorskog jezika.
- &nbsp;Stavljan na glasanje prijedlog dnevnog reda u cjelini, što bi rekao moj prethodnik, gospodin Krivokapić "u ćelini" - kazao je Mandić.
Ovo je izazvalo negodovanje kod pojedinih poslanika opozicije, na šta je Mandić kazao: "Nisam ništa ružno rekao, samo sam citirao".
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša mu je odgovorio da izraz nije bio dobar.
Mandićev saborac iz Koalicije "Za budućnost Crne Gore" Milan Knežević stao mu je u odbranu.
- Pa valjda treba pričati istinu - kazao je Knežević.
Nakon što je usvojen dnevni red, Mandić je prekinuo današnje zasijedanje, dodajući da će o nastavku javnost biti obaviještena u skladu sa dogovorom na Kolegijumu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DVLLLXjKpxt4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mandić „citirao“ Krivokapića: „U ćelini“ izazvalo reakcije u Skupštini

Još jedna državna bruka, još jedna sramotna državna predstava. I pitanja na koja za sada nema jasnih, nedvosmislenih odgovora: da li je Goran Jokić i dalje čelnik regionalnog policijskog sektora ,,Centar“; smije li iko od zvaničnika bezbjednosnog sektora da zvanično izađe u javnost i saopšti istinu? &nbsp;&nbsp; Ministar Danilo Šaranović? Ćuti. Čelnik uprave policije Lazar Šćepanović? I on, zvanilno, ćuti. &nbsp; Ali nezvanično, konspirativno i u pola glasa, Šćepanović je noć ranije javio telefonom Vesni Pejović, majci ubijene Nataše Martinović i babi dječaka Marka i Mašana, da famozni Jokić nije više načelnik. &nbsp; ,,KORISNE NEJASNOĆE” Da li je Jokić smijenjen, da li je, možda, neraspoređen jer je predao zahtjev za penziju - e to lukavi čelnik Uprave policije nije želio da saopšti. Neće se oglašavati, kazao je ladno Šćepanović, bez ikakvog skrupula prema ljudima koji već deset mjeseci svakog dana, po suncu, kiši ili snijegu, borave na Kruševom ždrijelu, uporno tražeći istinu o tome – ko je odgovoran za to što je policija zakazala da reaguje u dva velika masakra u kojima su stradale 23 osobe, među njima četvoro đece. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251107181140_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251107181140_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224" data-rendition-name="original" width="862" height="738" loading="lazy" alt="SRAMNO DRŽAVNO ĆUTANJE: Lazar Šćepanović, Danilo Šaranović i Goran Jokić"> <figcaption>SRAMNO DRŽAVNO ĆUTANJE: Lazar Šćepanović, Danilo Šaranović i Goran Jokić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Zašto se neće zvanično oglasiti, čelnik Uprave policije - nije saopštio. Ali, jasan je motiv: između časnog poteza da kaže istinu o Jokiću, koja bi mogla da mu poremeti podršku većine konačno dobijanje četvorogodišnjeg mandata direktora policije, i sramotne šutnje o čelniku policijske jedinice ,,Centar”, koja šutnja &nbsp;mu, bez sumnje, obezbjeđuje direktorsku fotelju – Šćepanović je izabrao - fotelju. &nbsp;&nbsp;&nbsp; I očito zaboravio onu policijsku zakletvu, ono kada je kao policijski pitomac glasno izgovarao, prije bacanja šapke u vis: ,,zaklinjem se da ću sve svoje snage posvetiti bezbjednosti građana, da ću predano štititi ljudska prava i slobode...“ &nbsp; Davno je bila ta zakletva, sada je fotelja vlasti samo u mislima. &nbsp; SPAJIĆEVA OBEĆANJA... A zašto ćuti premijer Milojko Spajić, koji je Vesni Pejović i ostalim porodicama obećao da će biti glasan? I to je za mnoge ostala nepoznanica. &nbsp; Ali, da je iznenađenje – nije. Lider pokreta Evropa sad i predsjednik Vlade Crne Gore navikao nas je da daje obećanja koja nikada ne ispuni. Što bi se reklo: ne opterećuje se vlastitom datom riječju. &nbsp; Tako je bilo i ovog puta. Spajić je još 17. septembra, nakon što je u kabinetu u Karađorđevoj 2 razgovarao sa građankama i građanima koji demonstriraju na Kruševom ždrijelu; pošto se dobro isplakao jer, eto, tobože nije znao za masakre na Cetinju – svečano je obećao: za 15 dana biće neki zahtjevi ispunjeni. &nbsp; Obećao je da će insistirati da se Markov i Mašanov zakon o oružju odmah uvrsti u skupštinsku proceduru, da se konačno okonča istraga i foreznika telefona ubica, i Aca Martinovića i onog Vuka Borilovića... &nbsp; Ali i da će - i to je bilo ključno obećanje - premijer Spajić sigurno učiniti jednu stvar – preko čelnika Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije, dakle Šaranovića i Šćepanovića, izdejstvovati smjenu Gorana Jokića, čelnika regionalnog centra, čovjeka koji je u slučaju Medovina dramatično loše komandovao Interventnom jedinicom koja je u Prijestonicu stigla – poslije novinarskih ekipa. I koja nije uopšte učestvovala u neutralisanju Borilovića?! &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251107181144_9e22041e7fb6bb0da6e8425a87e7f7d0b5fd299859fdb87d075837c104403a22.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251107181144_9e22041e7fb6bb0da6e8425a87e7f7d0b5fd299859fdb87d075837c104403a22" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="KAD DRŽAVNI ČELNICI NEMAJU SRAMA: Vesna Pejović ispred zgrade Vlade Crne Gore"> <figcaption>KAD DRŽAVNI ČELNICI NEMAJU SRAMA: Vesna Pejović ispred zgrade Vlade Crne Gore(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Djelovalo je logično da makar to jedno obećanje – smjenu čelnika regionalnog sektora Centar - ispuni premijer. Tim prije što je navodno sam Spajić bio šokiran kada je od Vesne Pejović, Mita Markovića i ostalih čuo za sve policijske propuste... &nbsp; Ali, od tog 17. septembra prošlo je tri puta po 15 dana, istekao je septembar, prošao je čitavi oktobar, počeo je novembar i tek juče, tek juče su ljudi na Kruševom ždrijelu dobili telefonski poziv. &nbsp; Ne, nije zvao Milojko Spajić, on je izgleda baš bio zauzet. Zato je zvala osoba iz njegovog najbližeg okruženja, iz kabineta. Koja je, kao i Šćepanović, kazala da neće biti zvaničnog saopštenja, ali da u povjerenju može reći da Goran Jokić više nije načelnik regionalnog policijskog centra - ,,Centar“, samo što premijer moli da se glasniku ove informacije ne odaje identitet. &nbsp; Zašto, ostalo je tajna: kao da je uvedena neka vrsta zaštićenog svjedoka informatora, što li?! PONAVLJANJE NAGORE ISTORIJE &nbsp; Ili će ipak biti da je prevladao strah kod Spajića i njegovih od Gorana Jokića, čovjeka koji mnogo zna o ,,avgustovskim oslobodiocima“ jer su baš policijski funkcioneri kao Jokić, uz Crkvu Srbije, i doveli Krivokapića, Spajića i družinu na vlast poslije 30. avgusta... &nbsp;&nbsp; A bio je Jokić vjerni egzekutor, kada je trebalo vlasti, pa i tadašnjem ministru ekonomije Milojku Spajiću. Recimo: 5. septembra 2021. godine, kada je upravo Jokić po naredbi iz kabineta Zdravka Krivokapića besramno naređivao policiji da napadne građane na Kruševom ždrijelu, kako tada reče u policijski mikrofon - ,,bolje mi njih nego oni nas“. &nbsp; E, sad su izgleda Spajić i ekipa na vlasti odlučili – po sistemu ,,bolje on nego mi“- da se oslobode usluga Jokića, ali tako da porodice sa Cetinja, ali i crnogorska javnost, pomisle da su njihovi zahtjevi ispunjeni. Dogovoreno je, očito, da Goran Jokić ne bude zvanično smijenjen, već da ode u penziju, a da ispadne da je ispunjen makar jedan zahtjev ljudi sa Kruševog ždrijela. &nbsp; Kakva je to bizarna i bestidna igra sa ljudskim životima: koloplet laži, kako bi se stvorio utisak da suVlada i premijer Spajić konačno održali makar jedno obećanje, da je poštovala suze nesrećnih porodica. &nbsp; U stvari: to je najprljavije izigravanje nada onih kojima su najmiliji izgubili živote. Bijeg od prave istrage i zakopavanje istine: za dva masakra na Cetinju – niko neće odgovarati. Niko iz državnih službi nije osjetio moralnu odgovornost da makar – ponudi ostavku. &nbsp; Ne, umjesto otkrivanja istine, država se zabavila o jadu da se mračna prošlost &nbsp;prekreči svijetlim bojama. Ne shvatajući onu istorijsku istinu: ko zaboravlja prošlost, osuđen je da je ponavlja. Zato se, nakon Medovine i ćutanja države, zakonomjerno desio krvavi januar 2025. godine. Samo zato što je neko vlasan, na položaju, nije htio da traga za istinom jer je bio vezan za vlastitu fotelju vlasti. &nbsp; Zato se moramo zabrinuti. I zapitati: do kada će građani Crne Gore da gledaju ponavljanje naše najgore istorije? &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Bestidne igre vlasti sa porodicama poginulih u masakrima na Cetinju

Građani Cetinja koji svakog dana od januara blokiraju saobraćaj na Kruševom ždrijelu neće odustati dok god se nadležni javno ne odrede prema masakrima koji su se dogodili u Prijestonici. To je za Antenu M kazala Vesna Pejović, majka i baba ubijenih u masakru na Medovini.&nbsp;
Pejović istile da je od v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića dobila informaciju da su na neki način riješili pitanje Gorana Jokića.
- Ovako kaže – Vesna, učinjeli smo nešto nekako. Rekoh, šta znači to? A on kaže, znaš kako maknućemo ga s toga mjesta. On je meni predao zahtjev za prijevremenu penziju. Pa rekoh, zašto ste vi čekali deset mjeseci ili više, koliko smo mi tražili ostavku njegovu, da on to preda. Znači, sve se taktički išlo, sve je to bilo taktički, jer vidim da je sve isplanirano - kaže Pejović.
Pejović kaže i da ih je premijer Spajić, nakon prvog, primio na još tri sastanka. Jednom su prisustvovali i ministar Danilo Šaranović i v.d. direktora policije Lazar Šćepanović.
- Rekli smo Spajiću da ga je neko izmanipulisao i on je baš bio vidno ogorčen na njih i rekao je to doslovno i jednom i drugom. A onda nam je Šaranović rekao - bićete zadovoljniji no što mislite. Ako je ovo zadovoljstvo, što meni oni saopštavaju pod misterijom… Nekakva misterija je tu - ističe Pejović.
Pitala je, kaže, i Šćepanovića zašto se još uvijek Goran Jokić nije oglasio po ovom pitanju.
- Zašto se on ne oglasi? Je li on mutav čovjek? Ja još nijesam čula kako taj čovjek priča. Da je izašao i da je rekao - slušaj Vesna Pejović, Vi mene prozivate tri godine. Ja sam častan čovjek. Ja se ne osjećam krivim. Svako ima pravo na to. Ali on se nijednom nije oglasio. No je isto kao ona lukava lisica - kaže Pejović.
Pejović navodi i nezvanična saznanja o Goranu Jokiću.
- Iza njega stoji neko. Ako su tačni izvori, Šaranović i Šćepanović su na jednom sastanku bili za to da se on smijeni. Međutim, tu je nastala opšta prepirka i svađa, i Jokić im je samo rekao, vokabularom kakav ima – malo morgen ćete me skinuti. Mi smo to čuli prije dva mjeseca - navodi Pejović.
Blokade saobraćaja, naglašava Pejović, neće prekinuti.
- Istrajaćemo. Ja ne pričam u ime organizatora, postoje ljudi koji stoje tamo, oni su svi organizatori toga. Oni su sinoć jednoglasno rekli – nećemo ovako, nijesmo zadovoljni sa ovim, ne mogu oni sa nama da manipulišu. Javno kad iznesu pa ćemo da vidimo. Ali neće nama značiti “otišao je u penziju”. Kao da mu mi ispraćaj pravimo. Nego će morati da kažu da je on razriješen i podnio je zahtjev za penziju, na šta on ima pravo, zbog toga i toga, sve dok sud ne utvrdi da li je on odgovoran bio za postupanje na Medovini. Ali moraće to da kažu - naglasila je Pejović.&nbsp;

Pejović: Sve se taktički radilo u Policiji i Vladi, nekakva misterija je tu; Neće nama značiti “otišao je u penziju”

Na zgradi Mjesne zajednice Farmaci u Podgorici već duže vrijeme vijore se pocijepane, izblijedjele zastave Crne Gore i Glavnog grada, kao nijemi svjedoci nebrige i poniženja državnih i gradskih simbola. Umjesto da stoje ponosno i dostojanstveno, zastave su obješene kao da su odbačene – raščerečene od vjetra, prljave i iskrzane, bez trunke poštovanja prema onome što predstavljaju. Naši čitaoci s pravom pitaju ko je odgovoran za takvo ruglo i zašto institucije dopuštaju da državna zastava, simbol nezavisnosti, slobode i časti Crne Gore, bude svedena na poderani komad platna. - Ovo nije samo pitanje estetike, već pitanje poštovanja države i identiteta. Ako na instituciji koja bi trebalo da predstavlja zajednicu i Glavni grad visi ovakva zastava, kakvu poruku šaljemo djeci koja tuda prolaze? - poručuju mještani. Ovakav prizor ne bi smio da postoji ni na jednoj javnoj zgradi, a posebno ne na onoj koja se nalazi pod okriljem Glavnog grada. Zakon o državnim simbolima jasno propisuje da zastava mora biti čista, čitava i dostojanstveno istaknuta. Sve drugo je sramota i nepoštovanje države. Nažalost, ovo nije usamljen slučaj. Nakon što je Portal ETV nedavno objavio fotografije iscijepane zastave ispred jedne osnovne škole, čini se da su simboli Crne Gore sve češće prepušteni zaboravu i poniženju. Dok se nadležni prave da ne vide, crnogorska zastava i zastava Glavnog grada na Mjesnoj zajednici Farmaci vijore se kao opomena savjesti da se država ne čuva samo riječima, već djelima i poštovanjem prema onome što nas simbolično predstavlja.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251107111136_03b6ff0e4174d848c55cedd51558f99eccb1045e7cbfa5fcbe5eb13a0568a155.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251107111136_03b6ff0e4174d848c55cedd51558f99eccb1045e7cbfa5fcbe5eb13a0568a155" data-rendition-name="original" width="702" height="1599" loading="lazy" alt="zastave"></figure>

Tag: indijski-okean