Drugo izdanje danilovgradskog Novogodišnjeg bazara svečano je otvoreno sinoć spektakularnim koncertom Indire Levak Ex Colonia na raskošno okićenom Trgu golootočkih žrtava. Uz novogodišnju rasvjetu, deset adventskih kućica i sjajan muzički program praznični duh se vratio u Danilovgrad.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241214091244_e1dd7e4110de787e313903fe301f0e5fe3aa43242b2a238a353e21ab1cd56c9e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241214091244_e1dd7e4110de787e313903fe301f0e5fe3aa43242b2a238a353e21ab1cd56c9e" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Novogodišnji bazar u Danilovgradu"> <figcaption>Novogodišnji bazar u Danilovgradu(Photo: Media biro)</figcaption> </figure>  Događaj je svečano otvorio predsjednik Skupštine Opštine Danilovgrad, Predrag Pajović koji je pozdravio sve na prepunom gradskom trgu. - Lokalna samouprava je riješila da kulturni život našeg grada podigne na jedan mnogo veći nivo. Kao što vidite, posjećenost je velika. Naša omladina ne mora više da ide u Podgoricu i na primorje da bi tražila kulturna dešavanja i koncerte već to sada ima u svom gradu i mi smo zaista ponosni na to. Veliki broj privrednika stoji uz ovu manifestaciju, oni su tu pronašli svoj prostor za određenu reklamu i zaradu. Maksimalno stoje uz nas i ovo je primjer kako lokalna samouprava u saradnji sa privrednicima iz našeg kraja može da funkcioniše - naveo je Pajović.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241214091244_daee2ac578530edd194094671a7866dc7efc2200d03abbb3f88edae6da5c9078.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241214091244_daee2ac578530edd194094671a7866dc7efc2200d03abbb3f88edae6da5c9078" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Novogodišnji bazar u Danilovgradu"> <figcaption>Novogodišnji bazar u Danilovgradu(Photo: Media biro)</figcaption> </figure>  Novo izdanje bazara na pravi način je svojim energičnim nastupom otvorila čuvena hrvatska pjevačica Indira Levak koja je popularnost stekla kao dugogodišnja članica kultne grupe Colonia. Indira pred koncert nije krila oduševljenje što će po drugi put nastupiti u Danilovgradu.&nbsp; - Crna Goro, ljubavi moja! Meni je ovdje uvijek prekrasno, tu su dragi ljudi i dobri domaćini tako da se jako veselim. Sa Danilovgrađanima se dogodila jedna predivna hemija, mislim da sam vam oduzela dah, ali da ste ga i vi oduzeli meni. Po drugi put se družimo što znači da sam ja vaš radijator i da vam neće biti zima, što je najbitnije. Sve je lijepo okićeno, uz malo lijepog vina, kobasice i dobru muziku – šta vam više treba - kazala je Levak.&nbsp; Kao što je i obećala, Indira je u Danilovgrad donijela svoju prepoznatljivu “ludu energiju” te je rasplesala publiku velikim hitovima kao što su “Plamen od ljubavi”, “Svijet voli pobjednike”, “Ti da bu di bu da” i mnogi drugi.&nbsp; Iako je nezaustavljiva kada riječ o koncertima širom regiona, ovom prilikom je najavila i nova muzička iznenađenja.&nbsp; - S obzirom na to da su koncerti u decembru “luda kuća” što je jako lijepo i veliki blagoslov, u januaru sigurno ulazim u studio, pripremam jedno lijepo iznenađenje, malo igre sa nekim drugim žanrom, ali iznenadiću vas - najavila je pjevačica.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241214091244_e1dd7e4110de787e313903fe301f0e5fe3aa43242b2a238a353e21ab1cd56c9e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241214091244_e1dd7e4110de787e313903fe301f0e5fe3aa43242b2a238a353e21ab1cd56c9e" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Novogodišnji bazar u Danilovgradu"> <figcaption>Novogodišnji bazar u Danilovgradu(Photo: Media biro)</figcaption> </figure>  Sinoćnji koncert, kao i niz niz drugih zanimljivih dešavanja koje posjetioce očekuju u trajanju drugog danilovgradskog Novogodišnjeg bazara od 13. decembra do 5. januara 2025. rezultat su uspješne saradnje Opštine Danilovgrad, Turističke organizacije Danilovgrad, Centra za kulturu Danilovgrad i tima Moocca Events.&nbsp; - Deset zakupaca ove godine na novogodišnjim kućicama predstavlja svoju raznovrsnu gastro ponudu i ponudu pića. U sklopu bogatog muzičkog programa, sljedeća muzička zvijezda koja će na bazaru nastupiti 27. decembra je Džejla Ramović, a program zaokružujemo 5. januara sa koncertom Stefana Petrušića i Slavice Ćukteraš. Moram istaći da je u sklopu programa Novogodišnjeg bazara obuhvaćen i sadržaj za najmlađe. Svake nedjelje biće organizovane maskote i animacija - ispričao je predsjednik Organizacionog odbora danilovgradskog Novogodišnjeg bazara, predsjednik Skupštine Turističke organizacije Danilovgrad Miloš Popović.&nbsp; Popović je navio da će narednog vikenda - 21. decembra biti održan i Sajam domaćih proizvođača, te će tako biti nastavljena dobra praksa promocije domaćih proizvoda.&nbsp; - Danilovgrad je u prethodne dvije godine oživio što se tiče raznih kulturnih dešavanja i manifestacija. Probudili smo grad i zimi, te Danilovgrad činimo atraktivnom destinacijom za sve posjetioce - poručio je Popović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Indira Ex Colonia otvorila drugi danilovgradski Novogodišnji bazar

Viši sud produžio je pritvor Strahinji Koprivici, Marinku Koprivici i Nikoli Vukotiću, koji su uhapšeni 22. oktobra, u akciji Specijalnog državnog tužilaštva.
Prema navodima Specijalnog državnog tužilaštva, oni se sumnjiče za stvaranje kriminalne organizacije krijumčarenje i nedozvoljenu trgovina. U akciji SDT-a bio je uhapšen i Blažo Đurković ali njemu nije bio određen pritvor. Prijava je podnijeta i protiv Igora Krstovića, koji je u pritvoru u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija, u drugom predmetu.
Na čelu organizacije, prema navodima SDT, bio je Strahinja Koprivica, sin dugogodišnjeg policijskog funkcionera u penziji, Duška Koprivice.
Svim osumnjičenim se stavlja na teret krivično sjelo stvaranje kriminalne organizacije, dok se Strahinja Koprivica, Krstović sumnjiče i za neovlašćeno držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Takođe, Strahinja i Marinko Koprivica terete se za dva djela krijumčarnje, a Strahinja Koprivica i za nedozvoljenu trgovinu.
Protiv Strahinje i Marinka Koprivice nedavno je pokrenuta i finansijska istraga u kojoj će biti provjereno porijeklo imovine koja se vodi na njih i njihove bliske srodnike. Specijalno tužilaštvo je tražilo privremenu blokadu imovine i odluka je na Višem sudu.
Takođe, Specijalno državno tužilaštvo je 24. decembra uhapsilo Duška Koprivicu i njegovu suprugu Radosavu Koprivicu zbog sumnje da su od 2019. godine prali novac. Dušku Koprivici određen je pritvor do 30 dana a njegova supruga je puštena da se brani sa slobode,uz obavezno javljanje policiji dva puta mjesečno.
U toj istrazi obuhvaćen je i Strahinja Koprivica ali i njihov zet Duško Roganović, koji je nedostupan crnogorskim vlastima.

Strahinji Koprivici i još dvojici osumnjičenih produžen pritvor

Slovački premijer Robert Fico upozorio je na teške posljedice poslije potvrde Kijeva i Moskve da su prekinute isporuke ruskog gasa Evropi preko Ukrajine.
- Prekinuti tranzit gasa preko Ukrajine će imati drastičan uticaj na sve nas u EU, a ne samo na Rusku Federaciju - rekao je u videu objavljenom preko Fejsbuka.
Fico je jedan od rijetkih evropskih lidera koji je ostao blizak Kremlju, podsjeća Frans pres.
S druge strane, poljski ministar spoljnih poslova Radoslav Šikorski pozdravio je prekid tranzita ruskog gasa preko Ukrajine ocijenivši da se radi o „još jednoj pobjedi“ u odnosu na Moskvu.
Prekinuti kapacitet Moskve da se direktno isporuči gas ka EU je „nova pobjeda poslije proširenja NATO na Finsku i Švedsku“, napisao je Šikorski na mreži Iks.
Kijev i Moskva potvrdili su u dva odvojena saopštenja da su isporuke ruskog gasa preko Ukrajine definitivno prekinute jutros, poslije isteka petogodišnjeg ugovora koje su dvije strane potpisale krajem 2019. godine.
Posljednjih nedjelja Mađarska i Slovačka su se žalile što će im gas biti prekinut 31. decembra bez mogućih alternativa.
Slovački premijer Fico, koji je blizak Vladimiru Putinu i čija zemlja je veoma zavisna od snabdijevanja ruskim gasom, otišao je u Moskvu 22. decembra da pokuša da nađe rješenje za ovu situaciju.
Njegova nenajavljena posjeta izazvala je bijes ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog koji je optužio Fica da hoće da „pomogne Putinu“.

Fico upozorava na drastične posljedice prekida tranzita ruskog gasa preko Ukrajine

Deset osoba je poginulo, a 30 povrijeđeno kada je vozilo naletjelo na masu u Nju Orleansu, u ulici Kanal i Burbon, saopštila je gradska agencija za spremnost za katastrofe SAD.
- U incidentu je učestvovalo vozilo koje je uletjelo u masu ljudi u Ulici Kanal i Burbon. Ima 30 povrijeđenih pacijenata koje je prevezla NOEMS (Urgentna medicinska služba Nju Orleansa) i 10 poginulih. Organi za javnu bezbjednost reaguju na terenu - navodi se u prvom saopštenju, prenosi SiEnEn (CNN).
Čuli su se i pucnji.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FXNews24_7%2Fstatus%2F1874427577584210315%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1874427577584210315%7Ctwgr%5Ec526cd7cb942b0b9ca1e0ff22e39ccf3d4cc0600%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Nju Orleans, a posebno Francuska četvrt, živopisni istorijski centar grada u kojem se nalazi ulica Burbon, bio je u jeku novogodišnje proslave kada je vozilo naletjelo na masu.
- Sve što sam vidio bio je kamion koji je udario u sve na lijevoj strani trotoara u Ulici Burbon - rekao je Kevin Garsija (22) u razgovoru za SiEnEn (CNN) ubrzo nakon incidenta.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FZlatti_71%2Fstatus%2F1874426191412895918%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1874426191412895918%7Ctwgr%5Ec526cd7cb942b0b9ca1e0ff22e39ccf3d4cc0600%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Gradonačelnica Nju Orleansa LaToja Kantrel objavila je prve informacije o napadu u kojem je rano na Novu godinu poginulo 10 osoba.
- Znamo da je grad Nju Orleans pod terorističkim napadom - rekla je Kantrel, napominjući da je incident još pod istragom.

Vozilo uletjelo u masu ljudi: Deset osoba poginulo u Nju Orleansu, 30 povrijeđeno

Dvije osobe su poginule, dok ih je šest ranjeno u današnjem napadu ruskih bespilotnih letilica na Kijev, saopštile su gradske vlasti.
Uništena su dva sprata stambene zgrade u centru Kijeva, javlja Rojters.
Nacionalna banka Ukrajine je navela da je jedna od njenih zgrada u blizini, oštećena ostacima oborenog drona.
Čak i u novogodišnjoj noći je Rusija zainteresovana samo za to kako da naškodi Ukrajini, poručio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Ukrajinska vojska je saopštila da je Rusija tokom noći uputila 111 bespilotnih letilica na Ukrajinu, od kojih su 63 oborene, dok je 46 prizemeljno elektronskim ometanjem.&nbsp;

U napadu bespilotnih letilica na Kijev poginule dvije osobe

Službena prepiska koju Portal ETV posjeduje pokazuje da je predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko svjesno obmanula javnost izjavom da je troje sudija Ustavnog suda pravovremeno i zvanično obavijestila o zahtjevu Ustavnog odbora i njenom dopisu predsjednici tog parlamentarnog odbora Skupštine Crne Gore Jeleni Božović.&nbsp; Armenko se popodne, nakon pisma troje sudija Ustavnog suda, Budimira Šćepanovića, Dragane Đuranović i Desanke Lopičić, oglasila tvrdnjom da su ,,neistiniti navodi da je podatke o godinama i stažu sudija dostavila samoinicijativno ili u dogovoru sa Jelenom Božović“.&nbsp; - Zabrinjava činjenica da takve informacije javnosti iznose upravo potpisane sudije, štiteći isključivo svoje lične interese i želeći da pogaze ustavne norme i moralne postulate prava, očito sa ciljem degradacije pozicije predsjednika Ustavnog suda - navela je Armenko u reagovanju.&nbsp; <blockquote>Punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginacama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a" data-rendition-name="original" width="1099" height="920" loading="lazy" alt="Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama"> <figcaption>OBAVJEŠTAVANJE SA PET DANA KAŠNJENJA: Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Istakla je da obraćanje predsjednice Ustavnog suda predsjednici Ustavnog odbora Skupštine - ,,nije nepoznato ovim sudijama“, uz isticanje nade da će ,,sve pravne nedoumice u pogledu ovog pitanja, biti riješene kako unutar Ustavnog suda, tako i pred nadležnim državnim organima, isključivo u skladu sa Ustavom, važećim pravnim poretkom, transparentno, bez senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“.&nbsp; Iako Snežana Armenko navodi da želi istinito obavještavanje javnosti, bez ,,senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“, dopisi u koje je Portal ETV imao uvid dokazuju da se upravo predsjednica Ustavnog suda služila svjesno plasiranim obmanama i lažnim konstatacijama.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa" data-rendition-name="original" width="909" height="1014" loading="lazy" alt="Zahtjev Jelene Božović, predsjednica Ustavnog odbora"> <figcaption>Zahtjev Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prvi dopis Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, zaveden pod rednim brojem 00-63/24-1 i datumom 10. decembar 2024. godine.&nbsp; - Za potrebe Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore neophodno je da nam dostavite podatke o datumu rođenja, o radnom stažu, stažu osiguranja, odnosno biografije za sve sudije Ustavnog suda Crne Gore – piše u dopisu predsjednice Ustavnog odbora Božović.&nbsp; Već sljedećeg dana, 11. decembra, dopisom zavedenim pod brojem 962/24-1, Armenko odgovara i dostavlja ,,tražene podatke sudijama Ustavnog suda“. I sve je to predsjednica Ustavnog suda uradila – bez sazivanja sjednice u plenumu sudija, što je bila njena zakonska i ustavna odredba!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670" data-rendition-name="original" width="862" height="1084" loading="lazy" alt="Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda"> <figcaption>Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da je pokušala da obmane javnost pokazuje još jedan dopis – onaj koji nosi jučerašnji datum, 16. decembar, u kojem Armenko ističe da sudijama na njihov ,,usmeni zahtjev“ dostavlja dopise od 10. i 11. decembra.&nbsp; Dakle: punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginicama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!&nbsp; Osim toga, Armenko je prećutala bitnu činjenicu: Ustavni sud a ne predsjednica kao pojedinac obavještava Ustavni odbor Skupštine koji nikada nije Ustavom ili zakonima bio određen kao nadzorni organ, jer Ustavni sud je institucija sui generis koja se, po slovu Ustava Crne Gore, bavi zaštitom ustavnosti i zakonitosti.&nbsp; &nbsp;

SKANDALOZNO: Dokumenta otkrivaju lažnu objavu Snežane Armenko!

Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko odbila je danas na plenarnoj sjednici da usvoji prijedlog sudija Budimira Šćepanovića, Desanke Lopičić i Faruka Resulbegovića da se predsjedniku države Jakovu Milatoviću pošalje obavještenje o penzionisanju sudije Šćepanovića u maju naredne godine. &nbsp; Sudije koje su bile za dopunu dnevnog reda argumentovale su svoj stav činjenicom da je Ustavni sud u obavezi da na sjednici utvrdi ispunjenost uslova za prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda zbog sticanja uslova za starosnu penziju, shodno Zakonu o radu, i da o tome obavijesti ovlašćenog predlagača, kao i da je Ustavni odbor preuzeo ulogu Ustavnog suda jer je donio zaključak o ispunjenosti uslova za prestanak sudijske funkcije bez prethodno dobijenog obavještenja od strane Ustavnog suda o tome. Tako je sjednica Ustavnog suda Crne Gore, na kojoj je, saglasno dnevnom redu, bila predviđena 41 tačka za odlučivanje, prekinuta i odlučeno je da se nastavi 25. decembra. Prema informacijama Portala ETV, Armenko, kada je vidjela da je uz nju još samo sudija Momirka Tešić, pozvala se na odredbu da nema dovoljno glasova za usvajanje odluke, s obzirom na to da je sinoć, silom glasova poslanika Ustavnog odbora, Skupština konstatovala da je sudija Dragana Đuranović stekla uslov za penziju na osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osigiranju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2" data-rendition-name="original" width="2500" height="1850" loading="lazy" alt="Ustavni sud "> <figcaption>ZLOUPOTREBLJENA INSTITUCIJA: Ustavni sud(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  To je prvi put u šest decenija postojanja Ustavnog suda Crne Gore da sudija nije penzionisan po Zakonu o radu. Doskorašnji predsjednik Ustavnog suda Milorad Mićo Gogić nedavno je otišao u penziju upravo na osnovu Zakona o radu. &nbsp; U međuvremenu je postao savjetnik predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i, prema informacijama Portala ETV, upravo je Gogić sugerisao Mandiću način na kojim će blokirati rad Ustavnog suda i metode na koji će Mandićeva politička ekipa ostvariti uticaj na rad Ustavnog suda Crne Gore. &nbsp; Inače, većinski stav u Ustavnom sudu je da sudije tog suda u penziju idu po Zakonu o radu. Sudije ostalih sudova u penziju idu po Zakonu o PIO. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Iako u manjini, Armenko po nalogu Mandića i savjetnika Gogića beskrupulozno odbila prijedlog da Ustavni sud pošalje obavještenja predsjedniku Milatoviću

Prorektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr Veselin Mićanović, najavio je inicijativu za izmjenu članova tek formirane Redakcije Enciklopedije Crne Gore, koju realizuje Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU). On je to saopštio gostujući u emisiji Stav na RTCG, kao "predstavnik dijela akademske zajednice" koji je nezadovoljan sastavom Redakcije.
Mićanović nije odgovorio na pitanje koji je tačno dio javnosti i akademske zajednice nezadovoljan, niti je želio da imenuje nijednog od potpisnika inicijative koju je najavio, a koja će uskoro biti predata na razmatranje Skupštini ili Vladi Crne Gore.
- Inicijativa je široko obuhvatila različite pripadnike akademske zajednice, koji nijesu uže posmatrano nacionalno prepoznatljivog srpskog identiteta. Pokušavam u ovoj priči da ne istaknem srpski jezik ili srpsku zajednicu kao oštećenu u tom dijelu, već prosto da u tom Redakcijskom odboru treba da se nalaze i ljudi iz drugih konstitutivnih elemenata u Crnoj Gori, koji su sastavni dio crnogorskog društva – kazao je Mićanović.
<h2>Projekat</h2>
Projekat Encklopedija Crne Gore pokrenut je ove godine, prvi sastanak Redakcija je imala u septembru, a trebalo bi bude realizovan do 2028. godine. O Enciklopediji Crne Gore govori se već decenijama, tačnije od 1969. godine, a sada je, kroz rad i program nove Redakcije, realizacija dugo čekane Enciklopedije najbliža ostvarenju.
U avgustu 2024. godine Predsjedništvo CANU je imenovalo 18 članova Redakcije, a Vlada je za ovaj projekat već izdvojila finansijska sredstva.
Na čelu Redakcije, kao glavni i odgovorni urednik, se nalazi doskorašnji predsjednik CANU, akademik Dragan K. Vukčević, a ostali članovi su: akademici Đorđe Borozan, Aleksandar Čilikov, Pavle Goranović, Niko Martinović, Predrag Miranović, Žarko Mirković, Vukić Pulević, Dragan Radonjić, Šerbo Rastoder, Zoran Rašović, Nenad Vuković, kao i vanredni član CANU, prof. dr Ilija Vujačić, te redovni profesori i profesoke sa Univerziteta Crne Gore prof. dr Živko Andrijašević, prof. dr Goran Barović, prof. dr Vesna Karadžić, prof. Radmila Vojvodić i prof. dr Boris Vukićević.
Međutim, kako se već od septembra špekulisalo u pojedinim prosrpskim medijima, a prije dvije noći potvrdio prorektor Mićanović, „dio javnosti“ je nezadovoljan sastavom Redakcije Enciklopedije. Dvije ključne tačke koje se uzimaju kao sporne su objektivnost i naučna utemeljenost projekata, te sam sastav Redakcije, odnosno njeni pojedini članovi.
<h2>Ideološko upodobljavanje</h2>
- Sagledavajući u posljednje vrijeme određene reakcije društva, upitan je sastav Redakcije u pogledu ideološkog gledišta na određene, u crnogorskom kontekstu vrlo značajne elemente, jer u tom sastavu bi trebalo da ima konstitutivnih elemenata svih entiteta. Šta to znači? Mi, recimo, gledano sa stanovišta Redakcije, jasno prepoznajemo da Uredništvo u svom sastavu nema vrlo značajan procenat koji bi bio iz reda značajne sprske populacije, koji u Crnoj Gori broji trećinu stanovištva, a u jezičkom kontekstu to je još više, skoro pa polovina. To znači da će produkt takve Enciklopedije biti vrlo upitan iz ugla srpskog entiteta – tvrdi prorektor.
Mićanović je istakao da svakako treba raditi na izradi Enciklopedije, ali da treba prihvatiti društvenu stvarnost, po kojoj Redakciju treba da čine predstavnici svih entiteta koji postoje u Crnoj Gori, te da se sa tog stanovišta izaberu kompetentni ljudi i stručnjaci, a njih vidi, kako je posebno istakao, u kadrovima sa Univerziteta Crne Gore.
On nije želio da navede ko to tačno u trenutnoj Redakciji nije kompetentan i stručan, posebno imajući u vidu da je čine većinom redovni i vanredni članovi Akademije. Prorektor je dalje ponudio ljude sa Univerziteta kao stručnjake koji bi mogli da uđu u sastav Redakcije, iako se u njenom trenutnom sastavu već nalaze univerzitetski profesori (sadašnji i bivši).&nbsp;
Mićanović je međutim istakao da su članovi Redakcije sigurno stručni u svojim oblastima rada i vrijedni poštovanja, ali je problematizovao njihovu objektivnost u dijelu odnosa i prihvatanja srpskog jezika i srpskog entiteta.
Ipak, prorektor nije objasnio koji su to ideološki stavovi i postulati Redakcije CANU koji konkretno smetaju srpskom entitetu. Nije odgovorio ni na potanje da li iza ove inicijative stoje i neke političke partije, crkva, ili Matica srpska, koja se još u oktobru oglašavala kritikujući sastav Redakcije Enciklopedije Crne Gore.
- Ja želim objektivno da pristupim objašnjenju problema koji će nastupiti ako budemo rasipali sredstva, a budemo uzimali u obzir sve konstitutivne elemente crnogorskog društva. Ne želim tu da istaknem samo srpski, već i bošnjački, albanski, hrvatski, crnogorski, svi ti entiteti su prepoznatljivi i kao multikulturno društvo trebali bismo da pokažemo zrelost i uvažimo sve ove vrijednosti savremenog društva. Da li postojeći redakcijski odbor odgovara tome, da ne pominjemo imena, to ćete vidjeti prema jasnim izjavama pojedinaca iz sastava Redakcije i možete očekivati kakav će biti ishod.
Pored Enciklopedije, Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, u sprezi sa više od 700 saradnika, aktivno radi na izradi leksikona iz različitih oblasti, vezanih za crnogorsku likovnu umjetnost, diplomatiju, botaniku, etnologiju i slično.
Mićanović je član uredništva na Leksikonu školstva, a takođe je i zamjenik glavnog i odgovornog urednika Leksikona nauke i visokog obrazovanja.
Na pitanje zašto je on lično i dalje na ovim projektima i drži visoke funkcije, umjesto da podnese ostavku, ako se ne slaže sa politikom CANU-a, nije konkretno odgovorio, komentarišući samo toliko da su to leksikoni čiji sadržaji ne štete nijednom entitetu u Crnoj Gori.&nbsp;
<h2>Ugroženo "srpsko biće" i strah od Crnogorca Njegoša&nbsp;</h2>
Mićanović je na kraju naglasio da se ovdje svakako radi o ugroženosti sprskog nacionalog bića u Crnoj Gori, ako ova Redakcija bude radila na Enciklopediji, uzimajući kao primjer te ugroženosti Petra II Petrovića Njegoša, koji bi po njemu, izgleda, mogao da bude protumačen kao crnogorski vladar i pjesnik.&nbsp;
- Ne da se plašim, više sam nego siguran da će biti ugrožen, i da neće biti objektivno zastupljen. Vi kao član ovog društva ste svjedok različitog interpretiranja nekog koga prihvatamo kao najveću vrijednost našeg društvenog produkta, Njegoša, ''Gorskog vijenca'', imamo različita gledišta. Ako se taj ''Gorski vijenac'' bude interpretirao na jedan način, mislim da smo već u problemu, mislim da smo stvorili razliku u društvu umjesto da je pomirimo. Na te probleme ja ukazujem i govorim o stvarima da, ako radimo nešto i ulažemo određena sredstva, da ona ne budu uzaludna.&nbsp;
<blockquote>Mićanović nije želio da navede ko to tačno u trenutnoj Redakciji nije kompetentan i stručan, posebno imajući u vidu da je čine većinom redovni i vanredni članovi Akademije</blockquote>
Iako imena idejnih tvoraca i potpisnika ove inicijative još uvijek nijesu poznata javnosti, vrijedi napomenuti da je trenutni potpredsjednik Vlade za nauku, obrazovanje i odnos sa vjerskim zajednicama, dr Budimir Aleksić, izabran u naučno zvanje i zaposlen kao naučni saradnik na Istorijskom institutu Univerziteta Crne Gore upravo u vrijeme dok je prorektor Mićanović upravljao ovom univerzitetskom jedinicom kao v.d. direktor.
Procedura izbora Aleksića u naučno zvanje na Istorijskom institututu u oblasti &nbsp;Kulturno nasljeđe Crne Gore u drugoj polovini XX vijeka od početka je bila nepravilna, a konkursna oblast pogrešno adresirana, jer ona ne pripada istorijskim već kulturološkim naukama.
Takođe, Aleskić niti je istoričar niti kulturolog, a osnovne, magistarske i doktorske studije završio je iz oblasti nauke o književnosti. Doktorirao je na temi „Fantastika i naučna fantastika u romanima za djecu i omladinu Čeda Vukovića“. Sâm Aleksić u biografiji koju je objavio na sajtu Cetinjske bogoslovije kaže da su mu oblasti interesovanja: istorija srpske književnosti i kulture i dječija književnost.
Čak su i u recenzentsku komisiju bili imenovani profesori sa Fakulteta dramskih umjetnosti i akademik SANU od kojih ni jedan nema zvanje iz oblasti za koju se Aleksić prijavio, čime je prekršen član 88 Statuta Univerziteta Crne Gore koji propisuje da najmanje dva recenzenta moraju imati zvanje iz oblasti za koju se kandidat prijavljuje, dok ni sam Aleksić nema naučnih istorijskih radova.
Tako se akademik SANU Slavenko Terzić u recenziji bavio Aleksićevim književnim radovima „Mojkovačka bitka u srpskoj hroničarskoj epici“ i „Njegoš i Lovćen kao pjesnička inspiracija Momira Vojvodića“, koji nemaju nikakve veze sa istorijskom naukom, kulturnim nasljeđem Crne Gore i Istorijskim institutom.&nbsp;
Iz Crnogorske akademije nauka i umjetnosti nijesu željeli da komentarišu ovu inicijativu ni navode prorektora Mićanovića.

Mićanović bi da nacionalno i ideološki upodobi Redakciju Enciklopedije Crne Gore "srpskom biću"

Ne, ona grinta poslanice Jelene Nedović, onoliki jed i žarka želja poslanika Borisa Pejovića da zaključci Ustavnog odbora budu jači i od Ustava, kamoli od opozicije ili ustavnih sudija pred penziju - a, ne to poslanici PES-a nijesu radili zbog para koje su im obećali za podršku Mandićevoj ideji obesmišljavanja Ustavnog suda.&nbsp;
Ne, naravno da ne, bože-me-sačuvaj, sve je to bilo, pogađate, radi principa. Preciznije: radi gaženja principa, onako kako to gaze svi oni ljudi kojima upravljaju drugi, moćniji. I kada kaže, recimo Nedović, da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu i samo istinu... Kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!&nbsp;
<blockquote>Početna zamisao ustavnog puča je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav Manda želi, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja...</blockquote>
I ne, definitivno ne, Snežana Armenko, mlađana predsjednica Ustavnog suda, koja u karijeri sudije Osnovnog suda u Podgorici nije imala deset bitnijih suđenja ili presuda, nije sve ovo, svih ovih dana, radila samo zbog opstanka na sadašnjoj poziciji koja joj očito ne pripada ni po znanju i ni po etici.&nbsp;
Naravno da ne, daleko bilo, nije to bio samo nesavjesan rad u službi ili zloupotreba službenog položaja, već nešto mnogo, u moralnom smislu, gore od toga - sve je Armenko svjesno radila po nalogu svetosavske, litijaške parlamentarne većine. Da, predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi.&nbsp;
Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;
Tako je sedmoro poslanika na Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore glasalo da se - ne poštuje Ustav, da Crna Gora ne bude pravna država. Njih sedmoro je glasalo kako je i dogovoreno, kako su im rekli da glasaju. Kako su oni pristali da glasaju kako im je rečeno. Poput kamikaza koji ginu da bi potopili neprijateljski brod, poslanici parlamentarne većine obavili su moralno samoubistvo da bi potopili crnogorski Ustav.&nbsp;
I sve to da bi se – poštovali interesi srpskog sveta, koji može postojati samo ako ne bude crnogorskog svijeta. Plan iz Beograda koji Andrija Mandić, Milan Knežević, ali i Milojko Spajić i ostali Vučićevi pioni sprovode u Crnoj Gori, od avgusta 2020. godine.
<blockquote>Kada Jelena Nedović kaže da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu - kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!</blockquote>
Jučerašnja dešavanja na Ustavnom odboru, pokazala su kako se glasanjem mimo zakona i moralnih normi može obesmisliti demokratski princip glasanja; kako se principi parlamentarne demokratije mogu izokrenuti u parlamentarnu diktaturu. &nbsp;
Parlamentarna diktatura, sjećate li se tog pojma?&nbsp;
Da, od prije deset godina, iz vremena sukoba tadašnjeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i tadašnjeg predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića, kada je parlamentarna većina, koju je jednokratno omogućio tadašnji SDP, usvojila zaključke o Kombinatu aluminijuma Podgorica, mimo volje i glasova DPS-a. Tada je, preglasan u parlaemntu, Đukanović gorko govorio o neprincipijelnoj većini koja je uvela parlamentarnu diktaturu.&nbsp;
Eh, i to je bila parlamentarna diktatura? Vjerovatno se danas sam Đukanović gorko osmjehuje vlastitim ocjenama od deceniju ranije. Glasanje i postupanje današnje parlamentarne većine mnogo više sliči klasičnoj diktaturi većine koja zloupotrebljava institucije radi ličnih, grupni, partijskih interesa.&nbsp;
<blockquote>Predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi. Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;</blockquote>
Baš tako: diktatura parlamentarne većine. Sinoćna dešavanja u parlamentu pokazuju kako to stvarno izgleda. I kakve su moguće posljedice. Neustavnim, nasilnim penzionisanjem jedne sudije Ustavnog suda, Mandić i njegovi litijaški saborci, ali i Spajić i njegovi kripto-borci ostvarili su ono što su htjeli – brojčanu premoć u politizovanom Ustavnom sudu.&nbsp;
U početku, zamisao je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav žele, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja, da usvajaju podzakonska akta do mile volje parlaementarne većine...&nbsp;
Da, litijaška većina danima i sedmicama je pripremala klasični ustavni puč, pretvaranjem Ustavnog suda u partijski aparat. &nbsp;
Nakon žestoke reakcije opozicije, od sinoć se prešlo na plan B, neustavno penzionisanje jednog sudije i najavu penzionisanja još dvoje. Bolje rečeno, planiraju puzajući puč pred očima javnosti. Drugim riječima: ono što su planirali do juče – da zgaze u jednom jurišu politički i pravni sistem u Crnoj Gori, sada će morati fazno, u etapama.&nbsp;
Nešto će ići sporije, računaju premijer Spajić i šef parlamenta Mandić, ali će ipak biti strašno efikasno – puzajući puč koji pravo i pravdu ostavlja van institucija.&nbsp;
I sada više nije mnogo bitno kako će se ovo političko stanje od sinoć nazvati, da li je to parlamentarna većina izvela državni udar, je li se radi o razaranju Ustavnog suda i svojevrsnom ustavnom puču ili je na sceni parlamentarna diktatura... Ključno pitanje je: da li demokratska Crna Gora ima snage da se, institucionalno ili vaninstitucionalno, odupre pogubnoj imperijalnoj politici razaranja, uništavanja države i društva? Ili, poetičnije rečeno: ima li nas dovoljno da kažemo – NE? &nbsp;
&nbsp;

Tag: indira-levak

Indira Ex Colonia otvorila drugi danilovgradski Novogodišnji bazar

Strahinji Koprivici i još dvojici osumnjičenih produžen pritvor

Fico upozorava na drastične posljedice prekida tranzita ruskog gasa preko Ukrajine

Vozilo uletjelo u masu ljudi: Deset osoba poginulo u Nju Orleansu, 30 povrijeđeno

U napadu bespilotnih letilica na Kijev poginule dvije osobe

PRATITE TVe UŽIVO